Kultura

OSS Buševec već je 100 godina nositelj kulture u Turopolju

Cijelu ovu godinu posvetili su obilježavanju obljetnice, a najveći izazov je pronaći dovoljno veliku pozornicu kako bi nastupili svi koji žele biti dio rođendanskog programa

Objavljeno

prije 6 godina

28. ožujka 2020.

Objavio/la

Vanja Stanojević

U Buševcu vjerojatno ne postoji obitelj iz koje barem jedan član nije u Ogranku seljačke sloge. Ples i pjevanje u folklornoj, sviranje u tamburaškoj ili pak gluma u dramskoj sekciji samo su neke od aktivnosti koje njeguju. No, ukoliko se i dogodi da se netko ne uključi u folklorno ili dramsko stvaralaštvo, sigurno je u medijskoj ili etno sekciji, ili radu društva pomaže na kakav drugi način. Toliko je OSS važan u životu Buševčana. I tako već 100 godina.

– Imamo široku djelatnost i sigurno smo najkompletnije kulturno-umjetničko društvo u Hrvatskoj. Svake godine imamo 50 do 60 nastupa, a od manifestacija koje održavamo, među kojima su Dječje igre-međunarodni festival dječjeg folklora, Ivanje u Buševcu, Međunarodni festival tradicijskih glazbala, Kaj Buš i Božićni koncert, velik broj je već punoljetan – objasnio je predsjednik OSS Buševec Nenad Rožić.

Manifestacije, nastupe u zemlji i svijetu, kao uostalom i nagrade koje je ovo društvo primilo, teško je čak i pobrojati. Puni registratori programa i planova kako sačuvati kulturu i tradiciju stoje na policama Doma kulture u Buševcu, a oni koji su već ugledali svjetlo dana iz godine u godinu postaju sve veći i bolji. A kada se nešto radi s ljubavlju i kvalitetno, onda to privlači i druge entuzijaste. Dobar glas o Ogranku odavno se proširio van mjesta.

– Imamo ljude iz 17 okolnih mjesta koji svakodnevno dolaze na probe. Jako smo ponosni na to jer znači da smo otvoreni za sve i da ljudi rado dolaze kod nas pjevati, plesati, svirati i glumiti – zaključuje predsjednik Ogranka koji broji oko aktivnih 200 članova, pa im za probe nije dovoljan tek Kulturni dom, nego vježbaju i u susjednoj im osnovnoj školi.

Ogranak seljačke sloge Buševec – folklorna sekcija

Odgojili su generacije

– Odgajamo naše članove i publiku. Odgojili smo generacije. Nagrada nam je što znamo da tako mičemo djecu s ulice i da ih odgajamo u ljude koji će danas-sutra cijeniti svoju kulturu, ali i tuđu. Tu se stječu prijatelji i odgajaju ljudi širih nazora, koji nisu skloni porocima – objasnio je Nenad Rožić.

Generacije Buševčana odgojio je Ogranak, a kada postanu roditelji, članovi svoju djecu od malih nogu uključe u rad društva. Tako najmlađa članica nema još niti godinu dana. Najstarijoj članici je pak 92 godine.

– Rekao bih da je to ljudima u krvi, a kad vam jednom uđe u krv, teško se makne. Dokaz je to što imamo oko 50 počasnih članova, što se može postati ako imate 30 godina aktivnog rada u društvu. Imamo i one koji su 40 ili 50 godina aktivni. To je tradicija koja se prenosi s generacije na generaciju i nas bi bilo sramota da nam društvo propadne kad smo već postigli takav nivo – priznaje Rožić.

Predvodnici kulture u Turopolju

Po mnogočemu su u Buševcu bili prvi, a svoje vodstvo u kulturnoj djelatnosti Turopolja do danas su zadržali. Dramsku sekciju imaju od 1923. godine, a mogu se pohvaliti sa 130 premijera i više od 1200 odigranih predstava. Uprizorili su sva najveća literarna djela na kajkavskom, a prvi su u Hrvatskoj izveli i Hamleta na tom narječju.

Ogranak seljačke sloge Buševec – dramska sekcija

– Izdali smo dvije prekrasne knjige i vjerujem da takve nema niti jedno selo u Hrvatskoj, a bojim se da nemaju niti mnogi veći gradovi. Radi se o monografiji „Buševec“ i knjizi „Rodoslovlja buševskih obitelji“, kojom je obuhvaćeno 18 obitelji, a može ih se pratiti i po muškoj i po ženskoj liniji – objasnio je Rožić te dodao kako je OSS Buševec izdao i tri CD-a, dva s božićnim pjesmama te „Oj Buševec“ s turopoljskim melodijama.

Od 1967. čuvaju i tradiciju „Turopoljske svadbe“, medijskog spektakla koji dočarava davne svadbene običaje Turopolja. Izvode ju s KUD-om Dučec i KUD-om Nova Zora, a u prikazu sudjeluje oko 150 ljudi i izvodi se na dvije pozornice.

Dosjetljivi Buševčani

Kulturna djelatnost u Buševcu započela je već 1912. osnivanjem knjižnice i čitaonice te tamburaškog zbora, ali službeni datum osnivanja je 18. travnja 1920. od kada datira zapisnik s osnivačke skupštine društva. Svoje ime nikada nisu mijenjali. Službeni naziv je Prvo hrvatsko seljačko prosvjetno i dobrotvorno društvo Seljačka sloga Buševec, skraćeno Seljačka sloga Buševec.

– Mi smo prva seljačka sloga u Hrvatskoj i nakon toga su se počele osnivati u cijeloj Hrvatskoj i šire. Sada ih nije puno ostalo. Mi smo ga zadržali jer smo prvi i matični ogranak, a u ime smo riječ Ogranak dodali, kad se osnovala Matica u Zagrebu 1935-ih – objasnio je Nenad Rožić.

Društvo je jedno vrijeme bilo čak zabranjivano, ali su se tada u Buševcu dosjetili da djelatnost prebace pod DVD ili, u jednom trenutku, čak Sportsko društvo Polet. Zanimljivo je i kako su počeci šaha u Buševcu bili pod okriljem Ogranka seljačke sloge, tek naknadno su ga prebacili u SD Polet.

Ogranak seljačke sloge Buševec – tamburaši

Slavljenička 2020. godina

U svojim prostorijama Buševčani čuvaju 12 kompleta narodnih nošnji, instrumente za nekoliko orkestara, dramske rekvizite, fotografije, plakate predstava… Završavaju i uređenje Etno zadruge, koju planiraju ponuditi kao turistički proizvod kojim će prezentirati cjelokupnu folklornu baštinu. Sve je to podsjetnik na stoljeće rada, a obilježavat će ga kroz cijelu godinu. Prvi je na rasporedu 19. travnja, svečani koncert svih generacija OSS Buševec. Centralna proslava bit će u sklopu Ivanja u Buševcu kada će otvoriti i svoju Etno zadrugu, otkriti spomenik seljačkoj slozi, pripremiti izložbu „100 fotografija za 100 godina“ promovirati novu zastavu te pripremiti Turopolsku veselicu, a tjedan kasnije slijedi i Turopoljska svadba.

Kultura

Vani je trailer za “Diocles” čije su scene snimane u Kurilovcu

Jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.

Objavljeno

prije 1 dan

11. prosinca 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.

Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”, predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić.

Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike.

Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl:

Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.

Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost je priča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.

U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u seriji Prvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.

Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.

Nastavite čitati

Kultura

SVJETSKA NAGRADA Zdenka Mlinar nagrađena za izvrsnost u europskoj književnosti

Nagradu joj je donijela priča “Hasan izbrisani”.

Objavljeno

prije 4 dana

9. prosinca 2025.

Objavio/la

Marija Vrbanus

Dodijeljene su nagrade Svjetske književne akademije za Europski šampionat književnosti/poezije u platformi za Crnu Goru, a koju vodi predsjednica Nermina Adžović Mustagrudić, ujedno i potpredsjednica rumunjske Svjetske književne akademije.

Inače, osnivač i predsjednik Akademije je rumunjski književnik i nakladnik Trandafir Simpetru a ovom prigodom objavljena je i antologija izabranih radova, od kojih su od prijavljenih 972 rada svoje mjesto u antologiji našli radovi 63 autora.

Svečanost je održana u subotu u Podgorici, a Velikogoričanka Zdenka Mlinar nagrađena je u kategoriji izvrsnosti u europskoj književnosti i dobitnica je pehara, zlatne medalje i diplome.

Uz našu sugrađanku, Hrvatsku su predstavljali i multimedijalni umjetnici Ljiljana Llilli Koci i Zdravko Odorčić.

– Kao i uvijek, i sada mi je bila čast sudjelovati na Međunarodnom festivalu pisane riječi te promociji višejezične antologije “Europsko prvenstvo u poeziji/Campionatul Europen de Poezie” u kojoj su zastupljeni autori iz svih zemalja regije i više europskih država. Ovaj put, nagradu mi je donijela priča “Hasan izbrisani” koja govori o vremenu s kraja prošlog i početka 21. stoljeća te problemima malog čovjeka s administracijom, odnosno dobivanjem državljanstva i prava na život dostojan čovjeka – objasnila je nakon svečanosti naša sugrađanka Zdenka Mlinar, kojoj čestitamo na novoj, prestižnoj nagradi.

Nastavite čitati

Kultura

Nova izložba “Medicina u Turopolju” – od asanacije i rodilišta do ratne bolnice i Veterinarske stanice

6 plakata vodi kroz 6 tematskih cjelina.

Objavljeno

prije 4 dana

8. prosinca 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Muzej Turopolja poziva na pogled u velikogoričku prošlost.

U četvrtak 11. prosinca u prostoru Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja bit će otvorena dokumentarna izložba “Medicina u Turopolju”.

Izložba je dokumentarnog karaktera koja tekstovima i fotografijama kroz 6 plakata vodi kroz 6 tematskih cjelina: Asanacija u Mraclinu, Apoteka i rodilište, Javna bolnica, Crveni križ, Ratna bolnica te Dom zdravlja i Veterinarska stanica.

Autor izložbe je viši kustos povjesničar Josip Popovčić, a otvorenje je u 18 sati.

Nastavite čitati

Kultura

STILLE NACHT Gradski zbor Franjo pl. Lučić oduševio austrijsku publiku

Brojna publika s oduševljenjem je pratila izvedbe adventskih i božićnih pjesama iz bogate tradicije hrvatske zborske baštine.

Objavljeno

prije 4 dana

8. prosinca 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Gradski zbor Franjo pl. Lučić proteklog je vikenda gostovao u Austriji, u gradiću Neuberg an der Murz, gdje je održao koncert adventskih i božićnih pjesama iz bogate tradicije hrvatske zborske baštine.

Brojna publika s oduševljenjem je pratila izvedbe, a posebno ih je dirnulo iznenađenje na samom kraju – izvedba pjesme „Tiha noć“ na njemačkom jeziku, koja je potaknula okupljene da se pridruže zboru u zajedničkom pjevanju.

-Doista je bio užitak pjevati u jednom osobitom ambijentu povijesne zgrade nevjerojatne akustike, pred vrlo discipliniranom publikom. Mi smo uživali pjevajući, a osjetili smo i da je publika uživala u našoj izvedbi. Osobito su bili iznenađeni izvedbom Tihe noći na njemačkom jeziku i pjevali su zajedno s nama – rekla je voditeljica zbora prof. Irena Markulin.

Predsjednica zbora i organizatorica putovanja Lidia Capković Martinek, također je istaknula važnost ovakvih gostovanja.

-Uvijek se i sami iznenadimo kako strana publika reagira na prekrasne adventske i božićne pjesme hrvatske baštine. Upravo zbog toga je osobito zadovoljstvo organizirati ovakva putovanja – rekla je Capković Martinek.

Inače, nastup u Austriji još je jednom potvrdio kvalitetu i umjetničku snagu Gradskog zbora Franjo pl. Lučić, koji svojim izvedbama njeguje hrvatsku glazbenu tradiciju, promovira Veliku Goricu i Republiku Hrvatsku izvan njenih granica.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Prekrasna Božićna bajka Plesnog kluba Barbara otplesana zajedno s prijateljskim udrugama

Objavljeno

prije 5 dana

7. prosinca 2025.

Objavio/la

David Jolić

Plesni klub Barbara i ove godine je svečarski obilježio svoj 12. rođendan, a gosti Barbarica bili su Dječji zbor Cvrkutavci (Velika Gorica), Plesna udruga StarDance (Sisak) i Dječji Folklorni ansambl Srčeki Folklornog ansambla Zagreb-Markovac (Zagreb).