Zagrebačka županija ostvarila je međunarodno priznanje za svoju politiku održivog razvoja i postignuća u upravljanju destinacijom. Putem Turističke zajednice Zagrebačke županije i kroz program Green Destinations Awards dodijeljena joj je Silver Green Destinations Award razina priznanja.

Time je potvrđena izvrsnost djelovanja Zagrebačke županije.

Potrebno je naglasiti mjerljiv napredak u odnosu na 2024. godinu, kada je Zagrebačka županija prvi put stekla Bronze razinu.

– Napredak s Bronze na Silver razinu u relativno kratkom razdoblju potvrđuje da smo održivost ugradili u strateško upravljanje destinacijom. Sustavno radimo na jačanju suradnje na svim razinama: od lokalnih turističkih zajednica i kulturnih društava do županijskih institucija i gospodarstva – rekla je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivane Alilović.

Najviša ocjena ostvarena je u području Kulture i Tradicije (8,3), a visoke ocjene ostvarene su i u segmentima Društvene Dobrobiti (7,8) te Prirode i krajolika (7,5).

Green Destinations Award predstavlja važan korak kojim se Zagrebačka županija dodatno pozicionira kao destinacija koja održivost temelji na dokazima, transparentnosti i kontinuiranom unapređenju.

Zagrebačka županija, prema izvješću auditora, održivost smatra dugoročnim razvojnim procesom. Također su dane preporuke za budućnost, najviše u području okoliša i klimatskih politika, koje će biti jedan od prioriteta u sljedećem razdoblju.

Više informacija na službenoj stranici TZZŽ-a, klikom OVDJE.

Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana dodatno su se zaoštrile, što je uzrokovalo snažne reakcije na svjetskim energetskim tržištima.

Utjecaj tih događaja već je vidljiv i u Hrvatskoj, gdje su promjene osjetne ponajviše na benzinskim postajama. Kako navodi portal 24sata, litra Eurosupera 95 trenutačno se prodaje za oko 1,46 eura, što je najviša cijena u proteklih godinu dana. Eurodizel stoji oko 1,48 eura po litri, što je najskuplja razina u posljednje dvije godine. Eskalacija na Bliskom istoku ozbiljno je poremetila jedan od najvažnijih pravaca za transport nafte – Hormuški tjesnac. Riječ je o uskom morskom prolazu između Irana i Omana kojim se svakodnevno odvija ogroman dio svjetske trgovine energentima. Prema podacima EIA, procjenjuje se da kroz Hormuški tjesnac prolazi oko 20 milijuna barela nafte dnevno, što predstavlja otprilike petinu globalne potrošnje nafte.

Pogoršanje sigurnosnih okolnosti u regiji potaknulo je dio međunarodnih brodara i energetskih kompanija da privremeno izmijene svoje plovne pravce te izbjegnu prolazak kroz to područje. Neizvjesnost dodatno produbljuju poruke iz Teherana o mogućoj blokadi tjesnaca, što na energetskim tržištima pojačava zabrinutost zbog opskrbe i potiče rast cijena nafte.

Problemi s poskupljenjem goriva ne utječu samo na promet, već i na svakodnevni život građana. Naš sugrađanin Nikola tako ističe: ” Mislim da sada plaćamo najveće cijene goriva što svakako utječe na budžet svake obitelji jer danas je auto neophodan za život. Smatram da neće biti u redu ako se poskupljenje goriva ponovo odrazi na povećanje cijena hrane i osnovnih potreba budući da je već sada sve teže podmiriti sve mjesečne troškove”. 

Zagrebačka županija pozvala je sve gradove i općine da u najkraćem mogućem roku započnu s izradom programa priuštivog stanovanja. Sastanak s gradonačelnicima i načelnicima održan je kako bi se raspravilo o obvezama i mjerama koje će proizaći iz Nacrta prijedloga Zakona o priuštivom stanovanju.

„Kroz nacionalni plan stambene politike za razdoblje 2025. – 2030. za priuštivo stanovanje bit će dostupno 1,5 milijardi eura, a kroz Višegodišnji financijski okvir 2028. – 2034. dodatnih 3,5 milijardi eura“, izjavio je zamjenik župana Damir Tomljenović, naglasivši kako se radi o iznimnoj prilici, ali i velikoj odgovornosti za sve jedinice lokalne samouprave u županiji.

Tomljenović je objasnio da program uključuje definiranje potreba, ustupanje zemljišta ili osnivanje prava građenja, sufinanciranje gradnje, oslobađanje od komunalnog doprinosa te mogućnost zajedničke provedbe projekata između više općina i gradova. Ciljne skupine su mladi do 45 godina i obitelji s djecom, građani deficitarnih zanimanja, ranjive skupine te osobe starije od 65 godina ili s invaliditetom. U slučaju da lokalne jedinice nemaju kapacitete za provedbu stambene politike, zadaće će preuzeti Zagrebačka županija. Gradovi i općine pozvani su, nakon stupanja Zakona na snagu, što prije izraditi vlastite programe priuštivog stanovanja, koji će biti preduvjet za korištenje dostupnih sredstava.

Foto: Zagrebačka županija

Svakim danom proljetna i ljetna nostalgija sve se više uvlači u svakodnevicu. Dani su sve dulji, sunce sve češće grije lica, a prva kavica na terasi i sunčane naočale polako podsjećaju da je zima na izmaku te da je slijedeće godišnje doba pred vratima.

Prije početka nove sezone izleta, godišnjih odmora i praznika proći ćemo kroz ovogodišnju zimsku sezonu. Rezime nam donosi prognostičar Kristijan Božarov s portala Kad će kiša.

– Ova sezona donijela je malo primjerenije vrijeme u odnosu na protekle godine. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda zimska sezona bila je najhladnija u Međimurju, Podravini i Varaždinskoj županiji. Na tom je području palo i najviše snijega, primjerice Varaždin je skupio čak 35 dana sa snježnim pokrivačem. Najniža temperatura se ove zime nakon nekoliko godina spustila ispod –10, a na sjeveru zemlje i ispod –15 Celzijevih stupnjeva – rekao je Božarov dajući ovoj zimi prolaznu ocjenu.

Siječanj se istaknuo kao iznadprosječno hladan i bogat oborinama, ponajviše snijegom koji (ni)je razveselio velik broj ljudi. Također je ne moguće zaboraviti one kontinuirane tjedne s tmurnim, mračnim i vlažnim vremenom.

– Ove zime smo imali znatno manje sunca nego u proteklih nekoliko zimskih sezona pa nam je to vjerojatno svima dalo dojam teške i duže zime – istaknuo je Božarov.

Prvi dan ožujka kao, prvi dan klimatološkog proljeća, ispunjava čežnju za D vitaminom te nam donosi lijepo vrijeme s puno sunca i dnevne topline.

– No, bit ćemo na oprezu jer pučko vjerovanje kaže da nema pravog proljeća bez tri marčane bure, odnosno tri zahladnjenja koja se dogode tijekom ožujka – upozorio je Božarov.

Također nas je podsjetio odakle potječe „ožujak“. Naime, ime je dobio po riječi lažujak, lažljivac, stoga se ne može oduprijeti donošenju raznih klimatskih promjena i iznenađenja.

Kako kaže Božarov, ovaj period u godini znao nas je vratiti u zimske jakne, kape i šalove koje smo već „spremili u ormar“.

– Prisjećam kako je 5. ožujka 1963. godine u Varaždinu izmjerena najniža ožujska temperatura u Hrvatskoj od čak -23 stupnja, a znalo je biti i ekstremno snježno kao primjerice 8. ožujka 1932. kad je u centru Zagreba izmjereno 66 cm snježnog pokrivača – rekao je Božarov.

Unatoč napetostima na Bliskom istoku i nedavnim napadima Irana na područja gdje se nalaze američke baze, među kojima se spominjao i Dubai, situacija u tom gradu trenutačno je mirna i stabilna, potvrdio je to Velikogoričanin Davor koji već osam godina živi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).

Kako kaže, svakodnevni život u gradu odvija se bez većih promjena, a atmosfera među stanovnicima je smirena.

“Živim u Dubaiju već osam godina i mogu reći da je situacija u gradu potpuno mirna i stabilna. Unatoč informacijama koje se posljednjih dana pojavljuju zbog događaja u regiji, svakodnevni život ovdje odvija se sasvim normalno”, tvrdi Davor.

Dodaje kako se rakete koje su ranije izazvale zabrinutost više ne ispaljuju prema Dubaiju te da se u gradu ne osjeća napetost. Ljudi su, kaže, na ulicama, restorani i kafići rade, a mnogi slobodno vrijeme provode na plažama jer je vrijeme sunčano i ugodno.

“Vrijeme je sunčano i ugodno pa mnogi koriste priliku provoditi vrijeme na plažama. Kafići i restorani rade normalno i puni su ljudi koji uživaju u druženjima i svakodnevnom životu. Dubai je poznat po svom živom ritmu i to se ovih dana jasno vidi, građani i posjetitelji uživaju u gradu kao i uvijek”.

Posebno naglašava kako, unatoč brojnim medijskim napisima, nema problema s opskrbom hranom i osnovnim potrepštinama te šalje fotogorafije koje potvrđuju njegove tvrdnje, a koje prilažemo kroz članak.

“Trgovine su potpuno opskrbljene i nema nikakvih nestašica. Police u supermarketima pune su proizvoda, a opskrba hranom i svim osnovnim potrepštinama odvija se bez ikakvih problema”.

Slične informacije dolaze i iz samog trgovačkog sektora u UAE-u. Kako piše tamošnji Gulf News, veliki trgovački lanci uvjeravaju stanovnike da su zalihe stabilne te da opskrbni lanci funkcioniraju bez prekida. Iako je posljednjih dana zabilježen veći interes kupaca za osnovne namirnice poput vode, riže, mlijeka i svježih proizvoda, trgovci poručuju da nestašica nema i pozivaju građane da ne stvaraju zalihe iz panike.

Stabilnost tržišta potvrdile su i vlasti. Ministarstvo gospodarstva i turizma UAE-a navodi da su strateške zalihe hrane i osnovnih proizvoda dovoljno velike da dugoročno pokriju potrebe stanovništva. Istodobno se kroz elektronički sustav kontinuirano prati kretanje cijena i zaliha.

Štoviše, kako nam Davor objašnjava, nakon što su se pojavile informacije da su pojedine trgovine pokušale podići cijene hrane, vlasti su reagirale i pozvale građane da prijave svako neopravdano poskupljenje.

Jedina mjera koja je trenutačno na snazi u Dubaiju odnosi se na obrazovne ustanove. Škole i vrtići i dalje su zatvoreni, dok se u ostalim segmentima života promjene gotovo i ne primjećuju.

Naravno, određene prilagodbe vidljive su u zračnom prometu.

“Zračna luka u Dubaiju trenutačno radi smanjenim kapacitetom. Operacije se odvijaju s oko 48 letova na sat, što je relativno malo za jedan od najvećih svjetskih i transkontinentalnih aerodroma. Nadležne službe izdale su službenu preporuku da putnici ne dolaze na aerodrom ako ih njihova zrakoplovna kompanija prethodno nije kontaktirala i potvrdila točno vrijeme polaska iz Dubaija”, govori Davor.

Od početka iranskih napada protuzračna obrana Ujedinjenih Arapskih Emirata presrela je ukupno 165 raketa i 541 dron. I dok cijeli svijet zabrinuto gleda u prema Bliskom istoku, Davor zaključuje da sve ostaje isto.

“Sve u svemu, iz perspektive nekoga tko ovdje živi već osam godina, mogu reći da je situacija u Dubaiju mirna, stabilna i da se život odvija svojim uobičajenim ritmom”.