Povežite se s nama

Kultura

Oni su čuvari turopoljske tradicije i običaja

Zlatica Krznarić: ‘Nakon moje obitelj koja mi je na prvom mjestu, odmah na drugom mjestu mi je naša KUD. Neizmjerno volim ovo raditi i radim to sa srcem. Ne mogu zamisliti život bez proba, druženja i turneja. Ja sam starija gospođa, ali kad krenemo na turneju osjećam se tako mlada’

Objavljeno

na

Nastanak Kulturno-umjetničkog društva ‘Nova zora’ vezan je za početak 20. stoljeća i dolazak učitelja Jurja Bodića u Donju Lomnicu.  Novi učitelj potiče osnivanje i rad knjižnice, osnivanje seoske zadruge i lovačkog društva, te što je najvažnije za našu priču osniva tamburaški zbor. Nakon što Bodić 1920. godine biva prebačen u Veliku Goricu, vođenje tamburaša preuzima Stjepan Lektorić. Novi vođa tamburaša okuplja pjevače u mješoviti pjevački zbor koji prati tamburaše. Nakon toga, Lektorić je predlaže da se društvo nazove ‘Nova zora’. Kao datum osnivanja KUD-a uzima se njegova prvi veliki nastup na Smotri seljačkih pjevačkih zborova u velikoj dvorani Industrijalne palače zagrebačkog zbora. Upravo je taj nastup bio potreban kako bi lomničko društvo postalo članom Hrvatskog pjevačkog saveza. Od tada pa do danas, ‘Nova zora’ bila je važan faktor društvenog života Donje Lomnice. Tijekom tog vremena njegove članice i članovi obogaćivali su društveni i kulturni život svog mjesta, a svojim nastupima u zemlji i inozemstvu pronosili su priču o turopoljskoj tradiciji i kulturi.

Stanka Smolković zbog ljubavi se 1962. godine iz Zagreba preselila u Lomnicu. Kako je bila medicinske struke, mještani su često kod nje navraćali kako bi im dala injekciju. U to vrijeme ljudi su često obolijevali od tuberkuloze, a preko zime zaradili bi upalu pluća pa im je Stanka morala davati penicilin.

– Žene bi pripovijedale, a ponekad bi i zapjevale. Upitala sam ih kako to da nemaju kulturno-umjetničko društvo. Odgovorile su kako imaju, ali im ne daju raditi. Naime što se dogodilo. Problem je nastao tijekom nastupa u Puli 1952. godine. Ostvarili su veliki uspjeh i tijekom veselja popevali su si nekaj kaj tada nisu smjeli. Nitko nije službeno zabranio njihov rad, već je on polako zamro. Jedna grupa žena, koja je nastupala još za vrijeme Miklaušića, svake nedjelje se okupljala se u crkvi gdje su pjevale – ispričala nam je Stanka Smolković.

Zlatica Krznarić u Lomnicu je također došla zbog ljubavi iz Hrašća. Kako kaže, od malena je bila aktivna školskom zboru i folkloru. U njezinoj obitelji držalo se do vjere pa je svaku nedjelju bila na misi. No, dolaskom u Lomnicu prvi put je čula napjeve koje su ‘Miklaušićeve cure’ izvodile nedjeljom u crkvi.

– Došla sam na misu i shvatila da ne znam pjevati niti jednu pjesmu. Meni je to bilo čudno i zainteresiralo me je kako to oni drugačije pjevaju i izvode druge pjesme u odnosu na susjednu Odru. Htjela sam i ja to naučiti. Svake nedjelje družile smo se po kućama, kod tete Prnke, tete Tereze, Ankice, Stanke i mene. Kopirala sam ih i učila sve te crkvene pjesme. Ja te arhaične napjeve nikad nisam čula u mom Hrašću. One su meni nebrojeno puta ponavljale, dok ja nisam ulovila grif kako one pjevaju – objasnila je Zlatica.

Upravo grupa starijih članica zadržala je aktivnost Nove zore u vremenima koja nisu bila naklonjena KUD-u. Djelovale su kroz crkveni zbor, a kao uigrana ekipa nastupale su i predstavljale Lomnicu na festivalima folklora.

– Bila je i jedna ekipa muških tamburaša pa bi oni nazdravljali i tu i tamo se okupili i nastupali zajedno. Nije bilo službene podrške. No, kustosica muzeja u Velikoj gorici Višnja Huzjak prepoznala je vrijednost baštine koju su Lomničani sačuvali kroz svoj KUD. Ona ih je vodila na Međunarodne smotre folklora u Zagrebu – ispričala nam je Stanka Smolković.

Tijekom godina Lomničani su nastupali pod raznim imenima, sve do 1978. godine kada se revitalizira rad društva pod imenom KUD ‘Lomničani’.

– Društveni dom bio je pun. Lomnici je uvijek Nova zora bila na srcu. Iz Velike Gorice došle je ekipa i prije skupštine nam preporučila da KUD nazovemo po jednom od tri lokalna narodna heroja. Ja sam otvarala skupštinu i očekivala sam nezadovoljstvo ljudi zbog toga što nije predloženo ime Nova zora. Kad sam predložila ime ‘Lomničani’ nastao je tajac, veći dio ljudi shvatio je o čemu se radi i sjednica je nastavljena u mirnom tonu. Tri godine nakon toga nismo dobili niti jednu paru od Grada – rekla nam je Stanka.

Obnovljeni KUD prvo je vodio Salopek Vladimir, a na tom mjestu zamijenili su ga Siniša Leopold i njegova današnja supruga, a tada djevojka. On je vodio tamburaše, a ona folkloraše. Kako bi im osigurali kakve takve honorare, organizirane su zabave.

Početkom devedesetih lomničkom kulturno-umjetničkom društvu vraća se staro ime i Nova zora od tada nastupa po cijeloj Europi. Generacije mještana ovog turopoljskog mjesta prošle su kroz KUD, a folklor i čuvanje narodne baštine spojio ih je u jednu složnu i skladnu ekipu.

– Već 35 godina sam aktivan u našem KUD-u. Folklorom sam se počeo baviti kad sam prestao igrati nogomet, morao sam pronaći neku zanimaciju. Zahvaljujući folkloru prošao sam svijeta, bili smo u Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Španjolskoj, Francuskoj, Turskoj, Crnoj Gori, Makedoniji i Grčkoj, a spremamo se za nastup u Albaniji. Naša generacija može biti ponosna na ovaj jubilej, jer ovo društvo, uz DVD, predstavlja najvažniji oblik organiziranja građana i njihovog djelovanja u našem mjestu – rekao nam je Ivan Klafurić.

Nedavno je svečanom sjednicom obilježen veliki jubilej Nove zore. Još jednom Lominčani su pokazali koliko drže do svog KUD-a. Održana i projekcija dokumentarnog filma kroz kojeg je ispričana 100-godišnja priča o folkloru u Donjoj Lomnici, a dodijeljena su i priznanja članovima. Upravo ti volonteri najzaslužniji su za stoljeće postojanja Nove zore.

Naša sugovornica Zlatica Krznarić u KUD-u je već 42 godine. Obnašala je sve čelne funkcije u njemu, a sada je tajnica društva. Cijela njezina obitelji aktivna je u Novoj zori, i unuke, i kćeri, i zetovi, a aktivan je bio i pokojni muž.

– Nakon moje obitelj koja mi je na prvom mjestu, odmah na drugom mjestu mi je naša KUD. Neizmjerno volim ovo raditi i radim to sa srcem. Ne mogu zamisliti život bez proba, druženja i turneja. Ja sam starija gospođa, ali kad krenemo na turneju osjećam se tako mlada – otkrila nam je naša sugovornica.

Tajnica društva, ponosna je na mlađe generacije. Čak 15 cura iz društva uspjelo je upisati fakultete. Sve one aktivne su u KUD-u od svoje pete godine.

Jedna od mlađe ‘garde’ je i Ana koja ima 20 godina, a aktivna je u društvu 14 godina. Kako kaže, zahvaljujući KUD-u upoznala je svoje sumještane i stekla nove prijatelje.

– Ovdje se susreću različite generacije ljudi. Naše starije kolege kažu da se uz nas se osjećaju mlađe, a mi od njih dobivamo savjete i podršku. Svake godine pridružuju nam se novi članovi, tako da mladih ima dosta. Najdraža su nam gostovanja. Tu se družimo, a nakon nastupa imamo vremena i obići mjesta u kojima nastupamo – objasnila nam je Ana.

Povodom 100. rođendana najavljeno je i izdavanje monografije o ‘Novoj zori’. Knjiga bi trebala biti svjedočanstvo proteklog vremena, dokumentirano slikom i riječima. U projekt su uključeni brojni suradnici, članovi KUD-a i vanjski stručnjaci i suradnici.

Kultura

Tomislav Beronić autor je jedinog romana ikad otisnutog glagoljicom, a večeras gostuje na Matičinom četvrtku

Predstavit će časopis, web portal i nakladničku kuću KVAKA iz Velike Gorice.

Objavljeno

na

Na Matičinom četvrtku danas će Tomislav Beronić, član Družbe„Braća Hrvatskoga Zmaja“, pisac, autor romana na glagoljici i besplatne video igre GlagoMatika, predstaviti časopis, web portal i nakladničku kuću KVAKA iz Velike Gorice.

Društvo za promicanje kulture KVAKA iz Velike Gorice nakladnik je Časopisa za kulturu KVAKA koji izlazi već deset godina u tiskanom i elektroničkom izdanju. Nemali broj suvremenih pisaca i pjesnika objavio je svoje prve radove baš u Časopisu KVAKA, a do sada je ova nakladnička kuća objavila više od 60 naslova, najviše proze, potom poezije i poneko dokumentarno izdanje.

Inače, KVAKA je nakladnik jedinog romana ikad otisnutog glagoljicom “Misal kneza Anža Frankopana” (2023.) kojemu je upravo autor Tomislav Beronić, a roman je poklonjen i Svetom Ocu Papi Franji prošle godine tijekom Zmajskog hodočašća u Rim.

Spomenimo i kako Beronić objavljuje zbirke kratkih priča povijesne i putopisne fikcije. Kreirao je GlagoMatiku – mrežnu aplikaciju i videoigru prepoznavanja i zbrajanja brojeva na glagoljici, koju je objavio 2020. godine i učinio dostupnom potpuno besplatno. Organizator je međunarodnog matematičkog natjecanja u znanju i prepoznavanju glagoljskih brojeva, na kojem sudjeluju osnovnoškolci.

Druženje je večeras od 19,30 sati u Knjižnici Galženica.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Predstavljena izložba ”Bilježnica ščitarjevskog župnika pisana glagoljicom od 1524. do 1526.”

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica, 24.04.2024. Izložba ”Bilježnica šćitarjevskog župnika …”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Izložba ”Bilježnica ščitarjevskog župnika pisana glagoljicom od 1524. do 1526.” predstavljena je sinoć u Galeriji Trumbetaš Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Predstavljanje je započelo glazbenom točkom koju je izveo Mješoviti župni zbor ”Sv. Matej” novozagrebačke župe sv. Mateja, zborovođa Tihomir Prša. Kasnije su izveli još tri točke.

Velika Gorica, 24.04.2024. Izložba ”Bilježnica šćitarjevskog župnika …”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na otvaranju izložbe govorili su dr. Darko Žubrinić (o glagoljskim rukopisima), dr.Antonija Zaradij (o stopama sv. Martina) i Ivan Nađ, član Zmajskog zbora (o povijesti župe – Kaptolski posjed).

Velika Gorica, 24.04.2024. Izložba ”Bilježnica šćitarjevskog župnika …”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Autor ”Bilježnice ščitarjevskog župnika” dr. Zoran Ladić zbog bolesti nije bio nazočan na otvaranju, predviđeno je njegovo predavanje na ovu povijesnu temu u nekom jesenskom roku ove godine.

Velika Gorica, 24.04.2024. Izložba ”Bilježnica šćitarjevskog župnika …”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Voditelj programa bio je Stipo Bilić, voditelj izdavaštva u POU. Izložba je otvorena do 07. svibnja 2024. godine.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

Za vikend jubilarne 20. Dječje igre u Buševcu, a stižu i mali folkloraši iz Slovačke, Moldavije i Slovenije

Program u Domu kulture u Buševcu bit će u subotu 27. travnja od 17 sati.

Objavljeno

na

Objavio/la

‘Malo po malo i dogurali smo do jubilarnih 20 godina’ – objavili su iz Ogranka Seljačke sloge Buševec čime su ujedno i najavili novo izdanje tradicionalnog međunarodnog dječjeg folklornog festivala ‘Dječje igre’ koje će se ove godine održati od 25. do 29. travnja.

– Festival se odvija pod okriljem organizacije CIOFF Hrvatska stoga možemo reći da je jedini pravi folklorni dječji festival u Hrvatskoj koji traje čak pet dana, a organiziramo ga u suradnji s KUD-om Pušća i KUD-om ”Kraluš” iz Stupnika. Da je bilo lako, nije ali je zasigurno bilo uvijek veselo i s puno dječjeg smijeha, radosti i energije koja nam je dodatno dala vjetar u leđa u ovih dva desetljeća – istaknuo je predsjednik OSS Buševec Nenad Rožić.

Na pozornicu buševskog doma kulture stat će više od 250 malih folkloraša do 15 godina Nastupit će mali fokloraši iz KUD-a Dučec iz Mraclina, KUD-a Kraluš iz Stupnika, KUD-a Bosiljak iz Čučerja, FS ‘Rosmarija’ iz Slovačke, FG ‘Opincuta’ iz Moldavije te FS ‘Iskraemeco’ iz Slovenije. Tu su i tri dječje sekcije Ogranka Seljačke sloge Buševec.

– Svaki put kad prvi put iščekujemo naše goste iz neke druge države, na našim, a i na njihovim licima uvijek vidite veliki upitnik, neizvjesnost čak i strah što nas sve tu čeka. Međutim već nakon prvog upoznavanja osjeti se olakšanje, jer mi folkloraši u cijelom svijetu, imamo jedno veliko srce puno ljubavi i prijateljstva koje želimo podijeliti sa svima i s ponosom predstavljamo kulturu i običaje svoje zemlje – govori Rožić.

Nesmunjivo je da će i ovoga puta veselo i zabavno, dječje smijeha i veselja neće nedostajati. Po završetku programa organizatori su i ovoga puta pripremili druženje uz starinske dječje igre, pa će se mali čuvari tradicije okušati u skakanju u vrećama, bacanju potkove ili nošenju jaja u drvenim žlicama.

– I nakon ovih 20 godina, znamo kako će i ovaj puta sve ovo završiti – suzama, što se tako brzo rastajemo, ali isto tako i s novim prijateljstvima, ljubavima i sigurno nezaboravnim druženjima – dodaje Rožić.

Program u Domu kulture u Buševcu bit će u subotu 27. travnja od 17 sati.

 

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Jurjevski krijes u Kobiliću

Objavljeno

na

Objavio/la

Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Povodom blagdana Jurjeva (23. travnja) članovi Plemenite opčine turopoljske, sučija Kobilić, Stjepan Brigljević i prijatelji pripremili su i zapalili Jurjevski krijes. U tradicionalnom ceremonijalu sudjelovali su vatrogasci DVD-a Kobilić i VIS Danice. Krijes je zapaljen u najavljeno vrijeme(19:30 sati) na prostoru kod Društvenog doma.

Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Danice su pjevale prigodne pjesme, a za bolje raspoloženje i druženje okupljenih poslužena su pića i domaće delicije, za djecu sokovi i slastice, a za odrasle više vrsta pića koja se i inače služe u ovakvim prigodama.

Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kasnije je druženje s otvorenog nastavljeno u Društvenom domu, bilo je praćeno pjesmom Danica, koje su prezentirale svoj široki repertoar i nisu prestajale.

Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kod Hrvata svetom Jurju često se daje pridjev zeleni. Tradicija slavljenja Jurjeva posebno je raširena u Turopolju.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

Članice Sparka na poetskom festivalu ‘Beč u proljeće’ predstavile knjigu Zdenke Mlinar

Manifestacija je okupila velik broj pjesnikinja i pjesnika iz više europskih zemalja.

Objavljeno

na

Velikogorička Udruga umjetnika SPARK i ove se godine odazvala pozivu na poetski festival “Beč u proljeće” u organizaciji Hrvatske zajednice umjetnika u Austriji. Manifestacija je već treću godinu za redom, okupila velik broj pjesnikinja i pjesnika iz više europskih zemalja koji su pristigli  iz ljubavi prema poeziji i pisanoj riječi bez granice.

Foto: Udruga umjetnika SPARK

Na manifestaciji je sudjelovalo pet članica goričkog Sparka, Zdenka Mlinar, Nevenka Lang, Gordana Gerhardinger, Marina Maras i Marica Mihac. Druge večeri  ovog kulturnog događanja održano je i nekoliko promocija knjiga, a jedna od njih bila je i promocija hrvatsko-makedonskog izdanja knjige “Na otoku MIRAKUL”, autorice Zdenke Mlinar. Promotorice su bile Nevenka Lang i sama autorica.

Foto: Udruga umjetnika SPARK

– Bile smo na mnogo poetsko-glazbenih manifestacija, ali ova nam je tako dobro sjela i uvukla se pod kožu, da ćemo je dugo, dugo pamtiti.
Pjesnici iz mnogih dijelova Europe predstavili su se najbolje što su znali. Osjećaja i topline nije nedostajalo, tako smo se srodili i razumjeli kao tijelo sastavljeno od jednog, jedinog suptilnog poetskog duha. I naš uvaženi veleposlanik u Austriji komentirao je: “Kakvi divni i posebni ljudi” – rekla nam je na kraju bivša “Sparkova” predsjednica Nevenka Lang.

Foto: Udruga umjetnika SPARK

Organizaciju festivala “Beč u proljeće” 2024. podržali su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji, njegova Ekselencija Danijel Glunčić te konzul Republike Hrvatske u Austriji Mate Bačić.

Foto: Udruga umjetnika SPARK

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno