Poveži se s nama

Kultura

Oni su čuvari turopoljske tradicije i običaja

Zlatica Krznarić: ‘Nakon moje obitelj koja mi je na prvom mjestu, odmah na drugom mjestu mi je naša KUD. Neizmjerno volim ovo raditi i radim to sa srcem. Ne mogu zamisliti život bez proba, druženja i turneja. Ja sam starija gospođa, ali kad krenemo na turneju osjećam se tako mlada’

Objavljeno

Nastanak Kulturno-umjetničkog društva ‘Nova zora’ vezan je za početak 20. stoljeća i dolazak učitelja Jurja Bodića u Donju Lomnicu.  Novi učitelj potiče osnivanje i rad knjižnice, osnivanje seoske zadruge i lovačkog društva, te što je najvažnije za našu priču osniva tamburaški zbor. Nakon što Bodić 1920. godine biva prebačen u Veliku Goricu, vođenje tamburaša preuzima Stjepan Lektorić. Novi vođa tamburaša okuplja pjevače u mješoviti pjevački zbor koji prati tamburaše. Nakon toga, Lektorić je predlaže da se društvo nazove ‘Nova zora’. Kao datum osnivanja KUD-a uzima se njegova prvi veliki nastup na Smotri seljačkih pjevačkih zborova u velikoj dvorani Industrijalne palače zagrebačkog zbora. Upravo je taj nastup bio potreban kako bi lomničko društvo postalo članom Hrvatskog pjevačkog saveza. Od tada pa do danas, ‘Nova zora’ bila je važan faktor društvenog života Donje Lomnice. Tijekom tog vremena njegove članice i članovi obogaćivali su društveni i kulturni život svog mjesta, a svojim nastupima u zemlji i inozemstvu pronosili su priču o turopoljskoj tradiciji i kulturi.

Stanka Smolković zbog ljubavi se 1962. godine iz Zagreba preselila u Lomnicu. Kako je bila medicinske struke, mještani su često kod nje navraćali kako bi im dala injekciju. U to vrijeme ljudi su često obolijevali od tuberkuloze, a preko zime zaradili bi upalu pluća pa im je Stanka morala davati penicilin.

– Žene bi pripovijedale, a ponekad bi i zapjevale. Upitala sam ih kako to da nemaju kulturno-umjetničko društvo. Odgovorile su kako imaju, ali im ne daju raditi. Naime što se dogodilo. Problem je nastao tijekom nastupa u Puli 1952. godine. Ostvarili su veliki uspjeh i tijekom veselja popevali su si nekaj kaj tada nisu smjeli. Nitko nije službeno zabranio njihov rad, već je on polako zamro. Jedna grupa žena, koja je nastupala još za vrijeme Miklaušića, svake nedjelje se okupljala se u crkvi gdje su pjevale – ispričala nam je Stanka Smolković.

Zlatica Krznarić u Lomnicu je također došla zbog ljubavi iz Hrašća. Kako kaže, od malena je bila aktivna školskom zboru i folkloru. U njezinoj obitelji držalo se do vjere pa je svaku nedjelju bila na misi. No, dolaskom u Lomnicu prvi put je čula napjeve koje su ‘Miklaušićeve cure’ izvodile nedjeljom u crkvi.

– Došla sam na misu i shvatila da ne znam pjevati niti jednu pjesmu. Meni je to bilo čudno i zainteresiralo me je kako to oni drugačije pjevaju i izvode druge pjesme u odnosu na susjednu Odru. Htjela sam i ja to naučiti. Svake nedjelje družile smo se po kućama, kod tete Prnke, tete Tereze, Ankice, Stanke i mene. Kopirala sam ih i učila sve te crkvene pjesme. Ja te arhaične napjeve nikad nisam čula u mom Hrašću. One su meni nebrojeno puta ponavljale, dok ja nisam ulovila grif kako one pjevaju – objasnila je Zlatica.

Upravo grupa starijih članica zadržala je aktivnost Nove zore u vremenima koja nisu bila naklonjena KUD-u. Djelovale su kroz crkveni zbor, a kao uigrana ekipa nastupale su i predstavljale Lomnicu na festivalima folklora.

– Bila je i jedna ekipa muških tamburaša pa bi oni nazdravljali i tu i tamo se okupili i nastupali zajedno. Nije bilo službene podrške. No, kustosica muzeja u Velikoj gorici Višnja Huzjak prepoznala je vrijednost baštine koju su Lomničani sačuvali kroz svoj KUD. Ona ih je vodila na Međunarodne smotre folklora u Zagrebu – ispričala nam je Stanka Smolković.

Tijekom godina Lomničani su nastupali pod raznim imenima, sve do 1978. godine kada se revitalizira rad društva pod imenom KUD ‘Lomničani’.

– Društveni dom bio je pun. Lomnici je uvijek Nova zora bila na srcu. Iz Velike Gorice došle je ekipa i prije skupštine nam preporučila da KUD nazovemo po jednom od tri lokalna narodna heroja. Ja sam otvarala skupštinu i očekivala sam nezadovoljstvo ljudi zbog toga što nije predloženo ime Nova zora. Kad sam predložila ime ‘Lomničani’ nastao je tajac, veći dio ljudi shvatio je o čemu se radi i sjednica je nastavljena u mirnom tonu. Tri godine nakon toga nismo dobili niti jednu paru od Grada – rekla nam je Stanka.

Obnovljeni KUD prvo je vodio Salopek Vladimir, a na tom mjestu zamijenili su ga Siniša Leopold i njegova današnja supruga, a tada djevojka. On je vodio tamburaše, a ona folkloraše. Kako bi im osigurali kakve takve honorare, organizirane su zabave.

Početkom devedesetih lomničkom kulturno-umjetničkom društvu vraća se staro ime i Nova zora od tada nastupa po cijeloj Europi. Generacije mještana ovog turopoljskog mjesta prošle su kroz KUD, a folklor i čuvanje narodne baštine spojio ih je u jednu složnu i skladnu ekipu.

– Već 35 godina sam aktivan u našem KUD-u. Folklorom sam se počeo baviti kad sam prestao igrati nogomet, morao sam pronaći neku zanimaciju. Zahvaljujući folkloru prošao sam svijeta, bili smo u Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Španjolskoj, Francuskoj, Turskoj, Crnoj Gori, Makedoniji i Grčkoj, a spremamo se za nastup u Albaniji. Naša generacija može biti ponosna na ovaj jubilej, jer ovo društvo, uz DVD, predstavlja najvažniji oblik organiziranja građana i njihovog djelovanja u našem mjestu – rekao nam je Ivan Klafurić.

Nedavno je svečanom sjednicom obilježen veliki jubilej Nove zore. Još jednom Lominčani su pokazali koliko drže do svog KUD-a. Održana i projekcija dokumentarnog filma kroz kojeg je ispričana 100-godišnja priča o folkloru u Donjoj Lomnici, a dodijeljena su i priznanja članovima. Upravo ti volonteri najzaslužniji su za stoljeće postojanja Nove zore.

Naša sugovornica Zlatica Krznarić u KUD-u je već 42 godine. Obnašala je sve čelne funkcije u njemu, a sada je tajnica društva. Cijela njezina obitelji aktivna je u Novoj zori, i unuke, i kćeri, i zetovi, a aktivan je bio i pokojni muž.

– Nakon moje obitelj koja mi je na prvom mjestu, odmah na drugom mjestu mi je naša KUD. Neizmjerno volim ovo raditi i radim to sa srcem. Ne mogu zamisliti život bez proba, druženja i turneja. Ja sam starija gospođa, ali kad krenemo na turneju osjećam se tako mlada – otkrila nam je naša sugovornica.

Tajnica društva, ponosna je na mlađe generacije. Čak 15 cura iz društva uspjelo je upisati fakultete. Sve one aktivne su u KUD-u od svoje pete godine.

Jedna od mlađe ‘garde’ je i Ana koja ima 20 godina, a aktivna je u društvu 14 godina. Kako kaže, zahvaljujući KUD-u upoznala je svoje sumještane i stekla nove prijatelje.

– Ovdje se susreću različite generacije ljudi. Naše starije kolege kažu da se uz nas se osjećaju mlađe, a mi od njih dobivamo savjete i podršku. Svake godine pridružuju nam se novi članovi, tako da mladih ima dosta. Najdraža su nam gostovanja. Tu se družimo, a nakon nastupa imamo vremena i obići mjesta u kojima nastupamo – objasnila nam je Ana.

Povodom 100. rođendana najavljeno je i izdavanje monografije o ‘Novoj zori’. Knjiga bi trebala biti svjedočanstvo proteklog vremena, dokumentirano slikom i riječima. U projekt su uključeni brojni suradnici, članovi KUD-a i vanjski stručnjaci i suradnici.

Kultura

FOTO Odlična predstava folkloraša jača i od kiše

Objavljeno

on

07.07.2019. Šćitarjevo. 14. Srpanjski susreti kulturno-umjetničkih društava. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Ovogodišnje 14. Srpanjske susrete kulturno-umjetničkih društava u Šćitarjevu u organizaciji KUD-a Šćitarjevo obilježila je i kiša, ali to nije puno utjecalo na raspoložene izvođače. Predsjednica Društva Branka Tretinjak i članovi Društva uvijek imaju prave odgovore na sva pitanja, tako da su Susreti u potpunosti uspjeli. Bili su vrlo uspjela priredba koja je jučer ostavila vrlo ugodan dojam na veliki broj posjetitelja, mještana i njihovih gostiju.

07.07.2019. Šćitarjevo. 14. Srpanjski susreti kulturno-umjetničkih društava. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Osim domaćina KUD-a Šćitarjevo (folklorna skupina – odrasla i dječja te tamburaška sekcija) na 14. Susretima sudjelovali su: KUD Slavko Kolar (Palešnik, Općina Hercegovac, Bjelovarsko-bilogorska županija), HKUD Poculica (Letovanić, Općina Lekenik, Sisačko-moslavačka županija), KUD Mladost (Odra, Zagreb) i KUD Mijo Stuparić (Općina Velika Ludina, Sisačko-moslavačka županija).

07.07.2019. Šćitarjevo. 14. Srpanjski susreti kulturno-umjetničkih društava. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kako se na dan Srpanjskih susreta obilježava i Dan Mjesnog odbora Šćitarjevo, tim povodom govorili su dr. Stjepan Zagorac, vijećnik Skupštine Zagrebačke županije i predsjednik Mjesnog odbora Šćitarjevo i Ervin Kolarec, zamjenik gradonačelnika Dražena Barišića. Kroz program priredbe vodila je Maja Kunić Trupčević. Spomen zahvalnice uručene su predstavnicima sudionika Susreta, mjesnim udrugama i sponzorima.

07.07.2019. Šćitarjevo. 14. Srpanjski susreti kulturno-umjetničkih društava. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gulaš za sve sudionike, i za one koji su bili gladni, uz kuhare je pripremala i posluživala Udruga žena Šćitarjevo te članovi DVD-a Šćitarjevo. Za dezert posluženi su raznovrsni domaći kolači. Ravnatelj Osnovne škole Šćitarjevo Mario Ivić opet je bio odličan domaćin gostujućim Društvima, jer su folkloraši imali na raspolaganju prostor škole za probe i presvlačenja.

07.07.2019. Šćitarjevo. 14. Srpanjski susreti kulturno-umjetničkih društava. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U nastavku večeri bend ‘Noćni život’ je svojim repertoarom oraspoložio sve posjetitelje u šatoru, čak i one koji se nisu na vrijeme uspjeli skloniti od kiše, tako da je prijateljsko druženje potrajalo do kasno u noć.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Kultura

Nekad smo gledali Santa Barbaru, a sad ćemo gledati – Sancta Barbaru!

Riječ je o multimedijalnom međunarodnom festivalu drvenih kapela diljem Turopolja i Vukomeričkih gorica, a čiji će se glazbeni program moći po prvi puta izravno pratiti putem live streama

Objavljeno

on

Jučer je u našem kraju službeno počeo zanimljiv festival pod nazivom Sancta Barbara, a kojeg imate prilike posjetiti do 14. srpnja. Ovaj se festival međunarodnog karaktera održava u kapelama diljem Turopolja i Vukomeričkih goricaGlazbeni program festivala obuhvaća vrhunske izvođače i ansamble ozbiljne glazbe, ali i izvedbe na tradicionalnim instrumentima i ambijentalne koncerte suvremene elektroničke glazbe. Donosimo program festivala po danima, ukoliko se odlučite za ovu tradicijsku pustolovinu. Koju, naravno, od sapunice s početka devedesetih, u kojoj su žarili i palili Cruz i Eden, razdvaja puno više od tog jednog slova…

Svi programi festivala uživo će se prenositi putem live streama i već izgrađenih društvenih mreža organizatora festivala – Hrvatske udruge Ars organi Sisciae. Multimedijalni dio zamišljen je na inovativan način – pristupa se razvoju publike osiguravajući dostupnost  kulturnih i umjetničkih programa u prometno dislociranim područjima u kojima je smješten najveći broj sačuvanih drvenih kapela. Kroz osiguran prijenos uživo tendira se ka značajnom doprinosu povećanju vidljivosti kulture u medijskom prostoru.

Ovim projektom ujedno će se izraditi trajno dostupni arhiv audiovizualnih snimki čiji se materijali mogu koristiti u mnogobrojne promotivne svrhe, kako kulturnog projekta i festivala, tako i turizma u kraju nadomak zagrebačkoj zračnoj luci.

Nastavi čitati

Kultura

Sjajne predstave folkloraša na Međunarodnom festivalu

Objavljeno

on

06.07.2019. Velika Gorica. 19. Međunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Međunarodni festival folklora u organizaciji Folklornog ansambla Turopolje završen je sinoć dodjelom nagrada u devet kategorija u dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta. Trećeg dana 19. izdanja tradicionalne folklorne manifestacije sudjelovali su: KUD Ravnica (Oštra Luka-Bok, Bosna i Hercegovina), Folklorni ansambl ‘Horo’ (Smolyana, Bugarska), KUD Kupinečki Kraljevac (Brezovica, Hrvatska), Folklorna grupa ‘Demižon’ (Stražnica, Češka Republika), Ansambl pjesama i plesova ‘Zeri i Kosoves (Kosovo Polje, Kosovo) i KUD Biser (Kičevo, Makedonija). Festival je s nekoliko koreografija zatvorio organizator FA Turopolje.

06.07.2019. Velika Gorica. 19. Međunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svi ansambli odnosno društva oduševili su posjetitelje, nagrade je dodjeljivala predsjednica FA Turopolje Zlata Cundeković, a kratko ih je obrazložila etnologinja Ivanka Ivkanec. Za koreografsko izvođenje i instrumentalnu izvedbu nagrade su uručene ‘Zeri i Kosoves’, za kostimografiju i izvornost ‘Biseru’, za tehničku izvedbu plesa i glazbenu izvedbu ‘Demižonu’, za opći scenski dojam ‘Horo’, za vokalnu izvedbu ‘Ravnici’ i za posebno zapažanje Kupinečkom Kraljevcu.

06.07.2019. Velika Gorica. 19. Međunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

”Folklorni festival u Velikoj Gorici svake godine spaja amaterske zanesenjake koji s radošću plesno i pijevno po vlastitom izboru prenose starinsku kulturu i običaje svoga naroda zahvalnoj velikogoričkoj publici. Teško je procijeniti tko je više uzbuđen izvođači ili publika prilikom održavanja i prezentiranja festivalskog programa. Emocije su obostrane i doslovno programske muzejsko etno pokretne slike ostaju za sjećanja i poslije festivala” – jedna je od impresija Zlate Cundeković.

06.07.2019. Velika Gorica. 19. Međunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Voditeljica festivala bila je Ana Mirenić.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Reporter 383 - 19.06.2019.

Facebook

Izdvojeno