Poveži se s nama

Kultura

Oni su čuvari turopoljske tradicije i običaja

Zlatica Krznarić: ‘Nakon moje obitelj koja mi je na prvom mjestu, odmah na drugom mjestu mi je naša KUD. Neizmjerno volim ovo raditi i radim to sa srcem. Ne mogu zamisliti život bez proba, druženja i turneja. Ja sam starija gospođa, ali kad krenemo na turneju osjećam se tako mlada’

Objavljeno

Nastanak Kulturno-umjetničkog društva ‘Nova zora’ vezan je za početak 20. stoljeća i dolazak učitelja Jurja Bodića u Donju Lomnicu.  Novi učitelj potiče osnivanje i rad knjižnice, osnivanje seoske zadruge i lovačkog društva, te što je najvažnije za našu priču osniva tamburaški zbor. Nakon što Bodić 1920. godine biva prebačen u Veliku Goricu, vođenje tamburaša preuzima Stjepan Lektorić. Novi vođa tamburaša okuplja pjevače u mješoviti pjevački zbor koji prati tamburaše. Nakon toga, Lektorić je predlaže da se društvo nazove ‘Nova zora’. Kao datum osnivanja KUD-a uzima se njegova prvi veliki nastup na Smotri seljačkih pjevačkih zborova u velikoj dvorani Industrijalne palače zagrebačkog zbora. Upravo je taj nastup bio potreban kako bi lomničko društvo postalo članom Hrvatskog pjevačkog saveza. Od tada pa do danas, ‘Nova zora’ bila je važan faktor društvenog života Donje Lomnice. Tijekom tog vremena njegove članice i članovi obogaćivali su društveni i kulturni život svog mjesta, a svojim nastupima u zemlji i inozemstvu pronosili su priču o turopoljskoj tradiciji i kulturi.

Stanka Smolković zbog ljubavi se 1962. godine iz Zagreba preselila u Lomnicu. Kako je bila medicinske struke, mještani su često kod nje navraćali kako bi im dala injekciju. U to vrijeme ljudi su često obolijevali od tuberkuloze, a preko zime zaradili bi upalu pluća pa im je Stanka morala davati penicilin.

– Žene bi pripovijedale, a ponekad bi i zapjevale. Upitala sam ih kako to da nemaju kulturno-umjetničko društvo. Odgovorile su kako imaju, ali im ne daju raditi. Naime što se dogodilo. Problem je nastao tijekom nastupa u Puli 1952. godine. Ostvarili su veliki uspjeh i tijekom veselja popevali su si nekaj kaj tada nisu smjeli. Nitko nije službeno zabranio njihov rad, već je on polako zamro. Jedna grupa žena, koja je nastupala još za vrijeme Miklaušića, svake nedjelje se okupljala se u crkvi gdje su pjevale – ispričala nam je Stanka Smolković.

Zlatica Krznarić u Lomnicu je također došla zbog ljubavi iz Hrašća. Kako kaže, od malena je bila aktivna školskom zboru i folkloru. U njezinoj obitelji držalo se do vjere pa je svaku nedjelju bila na misi. No, dolaskom u Lomnicu prvi put je čula napjeve koje su ‘Miklaušićeve cure’ izvodile nedjeljom u crkvi.

– Došla sam na misu i shvatila da ne znam pjevati niti jednu pjesmu. Meni je to bilo čudno i zainteresiralo me je kako to oni drugačije pjevaju i izvode druge pjesme u odnosu na susjednu Odru. Htjela sam i ja to naučiti. Svake nedjelje družile smo se po kućama, kod tete Prnke, tete Tereze, Ankice, Stanke i mene. Kopirala sam ih i učila sve te crkvene pjesme. Ja te arhaične napjeve nikad nisam čula u mom Hrašću. One su meni nebrojeno puta ponavljale, dok ja nisam ulovila grif kako one pjevaju – objasnila je Zlatica.

Upravo grupa starijih članica zadržala je aktivnost Nove zore u vremenima koja nisu bila naklonjena KUD-u. Djelovale su kroz crkveni zbor, a kao uigrana ekipa nastupale su i predstavljale Lomnicu na festivalima folklora.

– Bila je i jedna ekipa muških tamburaša pa bi oni nazdravljali i tu i tamo se okupili i nastupali zajedno. Nije bilo službene podrške. No, kustosica muzeja u Velikoj gorici Višnja Huzjak prepoznala je vrijednost baštine koju su Lomničani sačuvali kroz svoj KUD. Ona ih je vodila na Međunarodne smotre folklora u Zagrebu – ispričala nam je Stanka Smolković.

Tijekom godina Lomničani su nastupali pod raznim imenima, sve do 1978. godine kada se revitalizira rad društva pod imenom KUD ‘Lomničani’.

– Društveni dom bio je pun. Lomnici je uvijek Nova zora bila na srcu. Iz Velike Gorice došle je ekipa i prije skupštine nam preporučila da KUD nazovemo po jednom od tri lokalna narodna heroja. Ja sam otvarala skupštinu i očekivala sam nezadovoljstvo ljudi zbog toga što nije predloženo ime Nova zora. Kad sam predložila ime ‘Lomničani’ nastao je tajac, veći dio ljudi shvatio je o čemu se radi i sjednica je nastavljena u mirnom tonu. Tri godine nakon toga nismo dobili niti jednu paru od Grada – rekla nam je Stanka.

Obnovljeni KUD prvo je vodio Salopek Vladimir, a na tom mjestu zamijenili su ga Siniša Leopold i njegova današnja supruga, a tada djevojka. On je vodio tamburaše, a ona folkloraše. Kako bi im osigurali kakve takve honorare, organizirane su zabave.

Početkom devedesetih lomničkom kulturno-umjetničkom društvu vraća se staro ime i Nova zora od tada nastupa po cijeloj Europi. Generacije mještana ovog turopoljskog mjesta prošle su kroz KUD, a folklor i čuvanje narodne baštine spojio ih je u jednu složnu i skladnu ekipu.

– Već 35 godina sam aktivan u našem KUD-u. Folklorom sam se počeo baviti kad sam prestao igrati nogomet, morao sam pronaći neku zanimaciju. Zahvaljujući folkloru prošao sam svijeta, bili smo u Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Španjolskoj, Francuskoj, Turskoj, Crnoj Gori, Makedoniji i Grčkoj, a spremamo se za nastup u Albaniji. Naša generacija može biti ponosna na ovaj jubilej, jer ovo društvo, uz DVD, predstavlja najvažniji oblik organiziranja građana i njihovog djelovanja u našem mjestu – rekao nam je Ivan Klafurić.

Nedavno je svečanom sjednicom obilježen veliki jubilej Nove zore. Još jednom Lominčani su pokazali koliko drže do svog KUD-a. Održana i projekcija dokumentarnog filma kroz kojeg je ispričana 100-godišnja priča o folkloru u Donjoj Lomnici, a dodijeljena su i priznanja članovima. Upravo ti volonteri najzaslužniji su za stoljeće postojanja Nove zore.

Naša sugovornica Zlatica Krznarić u KUD-u je već 42 godine. Obnašala je sve čelne funkcije u njemu, a sada je tajnica društva. Cijela njezina obitelji aktivna je u Novoj zori, i unuke, i kćeri, i zetovi, a aktivan je bio i pokojni muž.

– Nakon moje obitelj koja mi je na prvom mjestu, odmah na drugom mjestu mi je naša KUD. Neizmjerno volim ovo raditi i radim to sa srcem. Ne mogu zamisliti život bez proba, druženja i turneja. Ja sam starija gospođa, ali kad krenemo na turneju osjećam se tako mlada – otkrila nam je naša sugovornica.

Tajnica društva, ponosna je na mlađe generacije. Čak 15 cura iz društva uspjelo je upisati fakultete. Sve one aktivne su u KUD-u od svoje pete godine.

Jedna od mlađe ‘garde’ je i Ana koja ima 20 godina, a aktivna je u društvu 14 godina. Kako kaže, zahvaljujući KUD-u upoznala je svoje sumještane i stekla nove prijatelje.

– Ovdje se susreću različite generacije ljudi. Naše starije kolege kažu da se uz nas se osjećaju mlađe, a mi od njih dobivamo savjete i podršku. Svake godine pridružuju nam se novi članovi, tako da mladih ima dosta. Najdraža su nam gostovanja. Tu se družimo, a nakon nastupa imamo vremena i obići mjesta u kojima nastupamo – objasnila nam je Ana.

Povodom 100. rođendana najavljeno je i izdavanje monografije o ‘Novoj zori’. Knjiga bi trebala biti svjedočanstvo proteklog vremena, dokumentirano slikom i riječima. U projekt su uključeni brojni suradnici, članovi KUD-a i vanjski stručnjaci i suradnici.

Kultura

Promocija reizdanja knjige ‘Pervi otca našega Adama greh’ Jurja Habelića

Knjiga je objavljena povodom 410. obljetnice rođenja jednog od najznačajnijih kajkavskih pisaca

Objavljeno

on

U Župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini 18. rujna od 20 sati održat će se promocija reizdanja knjige ‘Pervi otca našega Adama greh’ Jurja Habelića. Knjiga je objavljena povodom 410. obljetnice rođenja jednog od najznačajnijih kajkavskih pisaca. Tiskana je u ediciji Stari pisci hrvatski čiji je urednik akademik Stjepan Damjanović. Prijepis akademika Milana Ratkovića s originalom je usporedio, predgovor napisao i knjigu za tisak priredio akademik Josip Bratulić.

– Juraj Habdelić pripada najpoznatijim i najboljim kajkavskim piscima 17. stoljeća pa tako bez sumnje pripada među najznačajnije turopoljske književnike i najznačajnije ličnosti u cjelokupnoj povijesti Turopolja. Kao iznimno obrazovani isusovac, propovjednik, prosvjetitelj, leksikograf, književnik te rektor Isusovačkog kolegija pripadao je krugu najuglednijih ljudi svoga vremena. Od djela koja su ostala sačuvana do danas i koja Habdelića svrstavaju na izuzetno visoko mjesto u povijesti hrvatske književnosti i filologije jesu: „Zerczalo Marianzko“ (Graz, 1662.), „Dictionar ili Reči slovenske zvekšega vkup zebrane, u red postavljene i dijačkemi zlahkotene“ (Graz, 1670.) te „Pervi otca našega Adama greh“ (Graz, 1674.) – poručili su organizatori.

Predstavljanje u Vukovini organiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici i Gradska knjižnica Velika Gorica.

Nastavi čitati

Kultura

FOTO ‘Po starinski’ – starinska jela u Mraclinu po treći put

Objavljeno

on

31.08.09.2019. Mraclin. Društvo žena ”Anđela Lovreković’ organiziralo događanje ‘Po starinski”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Društvo žena ”Anđela Lovreković” organiziralo je proteklog vikenda (subota, 31. kolovoza) po treći put događanje pod nazivom ”Po starinski” na Drevovom gruntu u Mraclinu. Tema događanja bili su kukuruz i jela od kukuruznog brašna. Pripremljeni su kukuruzni i bijeli žganci, žgančeci od sira i kukuruznog griza, kukuruzni kruh, kruh od pšeničnog brašna ispečen u krušnoj peći, kiflice te plata ‘Po starinski’.

31.08.09.2019. Mraclin. Društvo žena ”Anđela Lovreković’ organiziralo događanje ‘Po starinski”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Program je započeo u 16 sati radionicom za djecu ”Ukrasimo se kukuruzom” i dječjim igrama ‘Starinske igre s kukuruzom”. Gosti događanja bile su Udruga žena Gudovac (Gudovac, Grad Bjelovar) i Društvo žena ”Druge” (Rokovci, Općina Andrijaševci, Grad Vinkovci). Obje udruge priredile su izložbu svojih ručnih radova. Raspoloženje posjetitelja u večernjim satima podizao je svirkom mraclinski tamburaški sastav TS Lajbeki.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Kultura

Žirovina uz staru školu u Kučama: ‘Želimo ovdje muzej turopoljskog školstva’

Urod žira ove će godine biti svega 20, 30 posto planiranog, budući da smo nemoćni u borbi s nametnikom koji nam je došao iz Poljske i Rumunjske, izvijestioje šumarnik POT-a na Žirovini, koja je ove godine uključivala predavanja, izložbe, planove i druženje

Objavljeno

on

Plemenita opčina turopoljska je u davninama upravljala šumama na području Turopolja, a jedan od većih prihoda koje je imala dolazio je od iznajmljivanja šume za žirovanje. Točnije, za ispašu svinja, koje su veći dio godine obitavale u šumama. Kako bi se znalo koliko svinja može doći, koja će biti cijena iznajmljivanja šume, žirovinska inspekcija sa šumarnikom bi odlazila u šumu nakon Bartolova, krajem kolovoza, kako bi provjerila kakav je urod žira. Nakon toga bi dolazilo do javnog proglasa koliko je godina rodna, a samim time i objave cijene korištenja šume. To je bila prilika i da se narod okupi i malo proveseli. Mi danas to pokušavamo oživjeti, taj dio tradicije. Više nemamo ni toliko svinja ni toliko šuma, ali upravo nam je tradicija jako važna, taj dio naše povijesti. Zato smo željeli zadržati taj običaj, koji postoji od davnina, kaže nam Juraj pl. Odrčić, župan Plemenite opčine turopoljske, dok stojimo u hladu pokraj stare škole u Kučama.

Mnogi iz našega kraja možda ni ne znaju zašto se obilježava Žirovina, o čemu se tu točno radi, pa nije loše malo se baviti i edukacijom u ovakvim prilikama… Pogotovo kad je mjesto radnje jedna prava tradicionalna turopoljska školska ustanova, izgrađena prije stotinjak godina, cijela u turopoljskom hrastu.

– Ove godine smo u staroj školi u Kučama iz jednog posebnog razloga. Naime, ona je ove godine obnovljena izvana, promijenjeno je krovište, prozori i vrata, ulaz, pa čak i ‘fasada’. Dakle, cijeli vanjski dio je sređen. Željeli smo i ovime ukazati na važnost ove građevine, na turopoljsko drveno graditeljstvo, ali i istaknuti da je došlo vrijeme da vidimo što ćemo i s unutarnjim dijelom. Točnije, koja će biti funkcija Stare škole, budući da ona trenutačno nema funkciju – istaknuo je Odrčić, dodavši kako ljudi iz POT-a imaju nekoliko ideja.

– Jedna od najaktualnijih ideja, od onih koje djeluju smisleno, izdvaja se ona da ovo postane muzej školska u Turopolju. Naime, Turopoljci su od davnina spoznali vrijednost obrazovanja, već u 17. stoljeću imamo prve organizirane učionice, a Plemenita opčina turopoljska kroz svoju povijest je stipendirala i žene i muškarce da idu na studije, da se oplemene znanjima. Samo je župan Franjo pl. Lučić u svojim devet godina mandata izgradio tri škole, a ovo je jedna od njih – dodao je Odrčić.

Stavljanje škole u funkciju bilo bi samo dio projekta koji je također u planu.

– Htjeli bismo na neki način, s obzirom na to da se radi o drvenoj školi, o drvenom graditeljstvu, nakon gradnje novog Kučkog mosta povezati ovo s Turopoljskim lugom i kroz sve to pokazati što su bili paliri, kako se drveno graditeljstvo razvijalo, pa i ono po čemu je Turopolje najpoznatije, po drvenim kapelama i čardacima. Ovdje bi se sve ti idealno moglo prikazati – kazao je Odrčić.

Oko vrata je stavio turopoljsku podgutnicu, baš kao i njegovi prvi suradnici, pripadnici Turopoljskog banderija također su bili odjeveni u tradicionalne povijesne odore, sve kako bi se ove nedjelje pojačao duh davnina.

– Imamo izložbu o drvenom graditeljstvu u Turopolju, što je dobar spoj, napraviti takvu izložbu u jednoj ovakvoj staroj kući, koja pripada tom vremenu. Tu je uvijek i izložba slika s likovnih kolonija, imamo i predavanja, koja smo nazvali ‘školski sat povijesti u staroj školi’, a na njima se moglo čuti puno toga o povijesti Turopolja, ali i o jednom od najvećih sinova ovog sela, Franji pl. Lučiću – nabrojio je Odrčić.

Bili su tu i biciklist iz VG Tur Teama, i oni su se priključili ovoj proslavi, uveličali je, ali tradicija kaže da se na Žirovini sve vrti oko žira. I ključni dio Žirovine oduvijek je bio izvještaj POT-ova šumarnika.

– Kakvo je stanje ove godine? Nije idealno, jer klima nam nikako ne ide na ruku… Proljeća su jako dobra, posljednje dvije, tri godine u lipnju urod i stanje žira izgledaju jako dobro i lijepo. Međutim, svake godine nam dođu ekstremne vrućine u kolovozu, a u takvim uvjetima ne može doći do debljanja žira. Uz to, pojavio se i opasan nametnik, američka hrastova stjenica, koja uzme lisnu masu između lipnja i kolovoza. Tad počinje naglo gubljenje ploda, kako u Turopoljskom lugu, tako i u Vukomeričkim goricama. Tako se događa da od jako dobrog uroda u lipnju dođemo do 20-30 posto uroda. I to najvećim dijelom upravo zbog nametnika – kaže Damir pl. Brebrić, aktualni šumarnik POT-a, pa dodaje:

– To je aktualno posljednjih šest godina, ali ne samo u Turopolju, nego na području cijele Hrvatske, i šire. Nametnik je došao iz Poljske i Rumunjske, a mi pokušavamo nekako se obraniti. U početku se tome nije davalo previše pažnje jer ovaj štetnik nije bio evidentiran kao toliko opasan, bavili smo se od ranije poznatim štetnicima, no ovo je nova vrsta problema. Američka stjenica nema prirodnog neprijatelja, ne smijemo je tretirati radi životinja, tako da moramo pričekati s rješenjem. Zasad ga, nažalost, nemamo.

U svemu tome, ali i u svim drugim projektima i nastojanjima, POT ima snažu podršku Grada. Na Žirovinu je tako kao poseban gost došao zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec.

– Izuzetno nam je drago da Plemenita opčina turopoljska njeguje stoljetnu tradiciju našega kraja, a posebno nam je drago što su se uključile i mlađe generacije, pa tako ovdje imamo Žirovinu kao sjajnu kulturnu manifestaciju. Ponosni smo i na Turopoljsko Jurjevo, koje jednom godišnje imamo u dvorcu u Lukavcu, a tu je i Turopoljski banderij, koji prezentira naš grad i naše Turopolje. Pogotovo podupiremo POT u nastojanju da očuva pasminu naše turopoljske svinje, a ukupno gledajući Grad daje punu podršku ljudima koji vode Plemenitu opčinu turopoljsku u pokušajima da očuvaju tradiciju i kulturnu baštinu našega kraja. Svu pomoć koju su imali do sad i zaslužuju, budite sigurni da će Grad i u godinama ispred nas nastojati biti financijski još izdašniji u potpori POT-u – obećao je Kolarec.

Nastavi čitati

Reporter 385 - 29.08.2019.

Facebook

Izdvojeno