Općina Orle po prvi put u svojoj povijesti osigurala je sredstva za stipendiranje svojih srednjoškolaca i studenata. Za tu namjenu iz općinskog proračuna osigurano je 200 tisuća kuna. Učenici će tijekom svog školovanja dobivati 500, a studenti 700 kuna stipendije. Jedna od dobitnica stipendije je i učenica prvog razreda Tehničke škole Ruđera Boškovića, Antonela Dergez.
– Ponosna sam na sve ovo. Dosta sam se pomučila za to u osnovnoj i sada srednjoj školi. Dosta učim i trudim se oko svog školovanja, a ova stipendija će mi u tome dosta pomoći – rekla nam je Antonela.
Ponosna je i mama Vesna, koja nam je rekla kako će ova stipendija povoljno utjecati na kućni budžet.
– Drago mi je što je Općina prepoznala trud svojih mladih mještana. Sve te izvanškolske aktivnosti i odlaske na natjecanja trebalo je iskombinirati i isfinancirati, išlo se na pripreme, ostajalo poslije škole i po dva sata pa je trebalo bilo potrebno organizirati prijevoz – dodala je Vesna.
Stipendisti su se ugovorom obvezali na dvije stvari, da će uredno izvršavati svoje školske i studentske obveze te da će se učlaniti u neku od udruga na području općine i tako potpomoći njezin društveni i kulturni razvoj.
– Kratko i jasno, ovo je ulaganje u budućnost. Mladi su pokazali inicijativu da se uključe u društveni život našeg kraja. Dodijelili smo im i prostorije gdje se mogu družiti, biti kreativni i zabavljati se. Oni sami su nam poručili kako oni ovdje žele živjeti i raditi. Naš glavni zadatak je da im to omogućimo. Pripremamo izgradnju poslovne zone, a osim toga fokusirat ćemo se na poticanje razvoja poljoprivrede kroz OPG-ove i turizam – istaknuo je načelnik Ervin Vujica.
Nedavno je osnovana i Udruga mladih Općine Orle, čiji je glavni zadatak okupljanje mladih i njihovo uključivanje u život zajednice. Među stipendistima se našla i Marija Rumenčić, apsolventica na Zdravstvenom učilištu u Zagrebu te predsjednica Udruge mladih Općine Orle.
– Ja sam od malena govorila da ću ostati u svom mjestu. Kakva god bila situacija ja ostajem ovdje, ovo je moj dom. Drago mi je što smo pokrenuli ovu priču i želja mi je stvoriti preduvjete da nitko odavde ne iseljava – objasnila je Marija.
No, jedan problem karakterističan je za sve male općine pa tako i za Općinu Orle, a to je javni prijevoz. Antonela kaže da jako voli svoje mjesto, ali je zbog loše prometne povezanosti prisiljena boraviti u đačkom domu u Zagrebu.
-Tu sam rođena i tu ću se uvijek vraćati. Da imam autobusnu liniju kojom mogu putovati do škole rado bih putovala njome i svaki dan dolazila kući – objasnila nam je Antonela.
Da je javni prijevoz veliki problem slaže se i Marija.
– Imamo dobru povezanost automobilom, ali ne i autobusnu vezu. Bila sam prisiljena položiti vozački ispit i početi voziti automobil, jer red vožnje s rupama od dva i tri sata nije bio opcija. Moja sestra teško će naći posao, jer nema automobil. Zadnji bus joj kreće u 23 sata i nema se kako vratiti kući – požalila nam se čelnica Udruge mladih.
Kako smo doznali, Općina i načelnik Ervin Vujica čine sve kako bi ako ne riješili, bar ublažili ovaj problem.
– Mi sufinanciramo prijevoz učenicima i studentima, no dok će Županija raspisivati natječaje za koncesionare, nama su ruke vezane. Po novom zakonu koji je stupio na snagu ove godine, mi bismo trebali moći samostalno organizirati javni prijevoz. Ono što mogu obećati je da ću kao načelnik dati sve od sebe da riješimo ovaj problem – rekao je Vujica.
VELIKA GORICA SDP otvara raspravu o kraćem radnom vremenu
Skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Socijaldemokratska partija Hrvatske nastavlja s programskim aktivnostima usmjerenima na poboljšanje položaja radnika, a središnja tema novog ciklusa tribina bit će skraćenje radnog vremena.
Nakon što su tijekom ožujka u Vinkovcima, Slavonskom Brodu i Zagrebu predstavili prijedloge za rješavanje problema prekarnih oblika rada, iz SDP-a sada otvaraju širu raspravu o jednom od ključnih elemenata svoje Programske deklaracije usvojene početkom godine.
Prva tribina pod nazivom „Raditi da bi živjeli” održat će se u petak, 10. travnja 2026. u 18 sati u prostorijama Gradske organizacije SDP-a u Velikoj Gorici, na adresi Cvjetno naselje 11.
Raspravu će voditi Ivana Mlinar, predsjednica Kluba gradskih vijećnika i lokalne organizacije SDP-a, dok će u panelu sudjelovati saborski zastupnici Mišo Krstičević i Denis Kralj, predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec te predsjednik Foruma seniora Ivo Jelušić.
Fokus na kraći radni tjedan i digitalna prava
U središtu tribine bit će prijedlog postupnog uvođenja kraćeg radnog tjedna uz zadržavanje iste razine plaće, kao i pitanje prava radnika na digitalno isključenje. Sudionici će raspravljati i o redefiniranju društvene pravednosti u kontekstu ubrzanog tehnološkog napretka i rasta produktivnosti, uz naglasak na ravnomjerniju raspodjelu stvorenih vrijednosti.
Programska deklaracija SDP-a pritom ističe da skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, povećanje učinkovitosti i ukupnog društvenog blagostanja.
Primjeri iz prakse i uloga sindikata
Na tribini će biti predstavljeni i konkretni primjeri iz Hrvatske, uključujući tvrtke koje su već implementirale četverodnevni radni tjedan. Prema tim iskustvima, takav model može donijeti veću produktivnost, zadovoljstvo zaposlenika i pozitivne poslovne rezultate.
Također će se otvoriti pitanje jačanja sindikata i kolektivnog pregovaranja kao ključnih mehanizama zaštite radničkih prava u promjenjivim ekonomskim uvjetima.
Ovim ciklusom tribina SDP želi potaknuti javnu raspravu o modernizaciji tržišta rada u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja uvjeta u kojima rad osigurava dostojanstven život, ali i dovoljno vremena za obitelj, zdravlje i osobni razvoj.
03.06.2018. Turopolje - Gradsko vatrogasno natjecanje djece i mladeži. Foto: David Jolić / cityportal.hr
DVD Mraclin pokreće vježbe za djecu i mladež, i to za dječake i djevojčice, a prvi informativni sastanak održat će se u petak, 10. travnja u 19:30 sati. Cilj prvog susreta je utvrditi broj zainteresiranih te dogovoriti daljnji plan aktivnosti, a iz DVD-a pozivaju djecu i roditelje da dođu na razgovor.
Program je namijenjen djeci u dobi od 6 do 12 godina te mladeži od 12 do 16 godina.
Rad s djecom vodit će Željko Babić i Petar Vinetić, dok će mušku mladež trenirati Filip Križanić i Josip Vukašinec. Za žensku mladež zadužene su Lucija Kos i Ana Posavec.
Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je natječaje za upis novih kandidata za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2026./2027., a ukupno se traži 700 budućih policijskih službenika, kroz Policijsku školu „Josip Jović“ i program obrazovanja odraslih. Prijave kreću 8. travnja, a podnose se putem sustava e-Građani ili poštom.
Za Policijsku školu „Josip Jović“ planiran je upis 150 učenika u treći razred, od čega 130 za potrebe MUP-a te 20 za potrebe Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji su završili drugi razred četverogodišnje srednje škole (gimnazije ili strukovne škole razine 4.2), imaju najmanje dobar uspjeh i vladanje, te na početku nastave nisu stariji od 19 godina.
Kandidati moraju proći profesionalnu selekciju, testove tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te provjere zdravstvene sposobnosti i osobne dostojnosti. Također, ne smiju biti članovi političkih stranaka. Natječaj je otvoren do 31. srpnja 2026.
Osim toga, MUP planira upis 550 polaznika u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka. Program bi trebao početi najranije 19. listopada 2026., a nakon završetka polaznici će se, ovisno o potrebama službe, primati u radni odnos u MUP. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji imaju završenu srednju školu, trogodišnju ili četverogodišnju, te na dan 19. listopada 2026. nisu navršili 28 godina. Uvjeti uključuju i prolazak psihološkog testiranja, provjeru tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te zdravstvenu provjeru i provjeru osobne dostojnosti. Rok za prijave traje do 28. kolovoza 2026.
U oba natječaja kandidati su obvezni priložiti traženu dokumentaciju, uključujući svjedodžbe i dokaze o državljanstvu i prebivalištu, a nepotpune prijave neće se razmatrati. Kandidati će o terminima provjera biti obaviješteni putem web stranice MUP-a, korisničkog pretinca e-Građani te putem SMS-a i e-maila navedenih u prijavi. Više informacija možete pronaći ovdje.
Velika Gorica i Zagrebačka županija prednjače u APN zahtjevima za prvu nekretninu
U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih.
Velika Gorica i Zagrebačka županija nalaze se među najistaknutijim područjima po broju odobrenih zahtjeva za državne potpore mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, pokazuju najnoviji podaci APN-a.
Do 8. travnja 2026. godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je ukupno 5.280 zahtjeva za povrat poreza. Riječ je o mjeri kojom država nastoji olakšati mladim građanima i obiteljima rješavanje stambenog pitanja, a dosad je odobrena isplata gotovo 27 milijuna eura.
Velika Gorica među vodećim gradovima
Posebno se ističe Velika Gorica, koja se s 130 odobrenih zahtjeva svrstava među gradove s najvećim interesom za ovu mjeru. Time se nalazi odmah iza najvećih urbanih središta poput Zagreba, Splita i Rijeke.
U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih. Blizina glavnog grada, ali i nešto pristupačnije cijene nekretnina, očito su među glavnim razlozima pojačanog interesa.
Ukupna vrijednost odobrenih potpora dosegnula je 27.183.298 eura, a najveći broj odobrenih zahtjeva dolazi iz Grada Zagreba – njih 1.530.
Profil korisnika i cijene nekretnina
Prosječna dob podnositelja zahtjeva iznosi 32 godine, dok se dob kreće od 18 do 44 godine. Kućanstva u prosjeku imaju dva člana, a zabilježen je i primjer obitelji s čak 12 članova. Prosječna površina nekretnina iznosi 71 četvorni metar. Najmanja odobrena nekretnina ima 14 kvadrata, dok najveća doseže 259 kvadrata.
Kada je riječ o cijenama, prosjek iznosi 2.181 euro po kvadratnom metru.
Interes u cijeloj Hrvatskoj, ali fokus ostaje na metropolitanskom području
Zahtjevi su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a potpore su raspoređene u svim županijama. Ipak, podaci jasno pokazuju da metropolitansko područje, predvođeno Zagrebom i Zagrebačkom županijom, uz snažan doprinos Velike Gorice, ostaje u središtu interesa mladih koji rješavaju svoje prvo stambeno pitanje.
Oglede festival objavio je javni poziv za umjetnike za izdanje koje će se održati od 1. do 3. listopada 2026. u Velikoj Gorici, s fokusom na temu „Uvijek (te) netko gleda“.
Festival, koji djeluje kao platforma za suvremene izvedbene prakse i afirmaciju nezavisne scene, ove godine traži vizualne radove koji promišljaju identitet u kontekstu suvremenog društva i digitalnog okruženja. Naglasak je na identitetu kao promjenjivom procesu koji se oblikuje kroz odnos s drugima, ali i kroz stalnu izloženost, nadzor i granice između privatnog i javnog.
Umjetnička voditeljica festivala Ana Katulić ističe: „Zanimaju nas radovi koji na različite načine promišljaju identitet kao proces i konstrukciju kroz različite politike gledanja, ne gledanja ili zabrane gledanja. Koja je pozicija moći onoga koji promatra u odnosu na onoga koji je promatran te kako taj odnos definira nečiji pogled i mogući voajerizam. Radovi bi trebali odgovoriti na pitanja različitih načina pogleda, odnosno kako gledamo i bivamo gledani, kao i pitanja nadzora, osobne izloženosti te granice između privatnog i javnog prostora u digitalnom i društvenom kontekstu današnjice“.
Natječaj je otvoren za radove iz područja vizualnih komunikacija, industrijskog dizajna, umjetnosti, fotografije, grafike i kolaža. Svi prijavljeni radovi moraju biti prilagodljivi za tisak u formatu plakata dimenzija 100×70 centimetara. Moguće je prijaviti i multimedijalne radove, poput videa, performansa ili GIF-a, pod uvjetom da imaju jasno definiranu vizualnu formu pogodnu za statični prikaz.
Prijaviti se mogu vizualni umjetnici, studenti umjetničkih i dizajnerskih smjerova, kao i mladi autori te svi zainteresirani čiji rad odgovara zadanoj temi.
O odabiru će odlučivati stručni žiri koji čine vizualni umjetnici i dizajneri Martina Granić i Mario Dobrečević te kustosica Antonia Vodanović. Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.
Prijave se zaprimaju putem e-mail adrese [email protected], uz naznaku „Prijava za Javni natječaj“, a potrebno je priložiti opis rada, vizualne materijale i kratku biografiju autora ili autorice.