Općina Orle po prvi put u svojoj povijesti osigurala je sredstva za stipendiranje svojih srednjoškolaca i studenata. Za tu namjenu iz općinskog proračuna osigurano je 200 tisuća kuna. Učenici će tijekom svog školovanja dobivati 500, a studenti 700 kuna stipendije. Jedna od dobitnica stipendije je i učenica prvog razreda Tehničke škole Ruđera Boškovića, Antonela Dergez.
– Ponosna sam na sve ovo. Dosta sam se pomučila za to u osnovnoj i sada srednjoj školi. Dosta učim i trudim se oko svog školovanja, a ova stipendija će mi u tome dosta pomoći – rekla nam je Antonela.
Ponosna je i mama Vesna, koja nam je rekla kako će ova stipendija povoljno utjecati na kućni budžet.
– Drago mi je što je Općina prepoznala trud svojih mladih mještana. Sve te izvanškolske aktivnosti i odlaske na natjecanja trebalo je iskombinirati i isfinancirati, išlo se na pripreme, ostajalo poslije škole i po dva sata pa je trebalo bilo potrebno organizirati prijevoz – dodala je Vesna.
Stipendisti su se ugovorom obvezali na dvije stvari, da će uredno izvršavati svoje školske i studentske obveze te da će se učlaniti u neku od udruga na području općine i tako potpomoći njezin društveni i kulturni razvoj.
– Kratko i jasno, ovo je ulaganje u budućnost. Mladi su pokazali inicijativu da se uključe u društveni život našeg kraja. Dodijelili smo im i prostorije gdje se mogu družiti, biti kreativni i zabavljati se. Oni sami su nam poručili kako oni ovdje žele živjeti i raditi. Naš glavni zadatak je da im to omogućimo. Pripremamo izgradnju poslovne zone, a osim toga fokusirat ćemo se na poticanje razvoja poljoprivrede kroz OPG-ove i turizam – istaknuo je načelnik Ervin Vujica.
Nedavno je osnovana i Udruga mladih Općine Orle, čiji je glavni zadatak okupljanje mladih i njihovo uključivanje u život zajednice. Među stipendistima se našla i Marija Rumenčić, apsolventica na Zdravstvenom učilištu u Zagrebu te predsjednica Udruge mladih Općine Orle.
– Ja sam od malena govorila da ću ostati u svom mjestu. Kakva god bila situacija ja ostajem ovdje, ovo je moj dom. Drago mi je što smo pokrenuli ovu priču i želja mi je stvoriti preduvjete da nitko odavde ne iseljava – objasnila je Marija.
No, jedan problem karakterističan je za sve male općine pa tako i za Općinu Orle, a to je javni prijevoz. Antonela kaže da jako voli svoje mjesto, ali je zbog loše prometne povezanosti prisiljena boraviti u đačkom domu u Zagrebu.
-Tu sam rođena i tu ću se uvijek vraćati. Da imam autobusnu liniju kojom mogu putovati do škole rado bih putovala njome i svaki dan dolazila kući – objasnila nam je Antonela.
Da je javni prijevoz veliki problem slaže se i Marija.
– Imamo dobru povezanost automobilom, ali ne i autobusnu vezu. Bila sam prisiljena položiti vozački ispit i početi voziti automobil, jer red vožnje s rupama od dva i tri sata nije bio opcija. Moja sestra teško će naći posao, jer nema automobil. Zadnji bus joj kreće u 23 sata i nema se kako vratiti kući – požalila nam se čelnica Udruge mladih.
Kako smo doznali, Općina i načelnik Ervin Vujica čine sve kako bi ako ne riješili, bar ublažili ovaj problem.
– Mi sufinanciramo prijevoz učenicima i studentima, no dok će Županija raspisivati natječaje za koncesionare, nama su ruke vezane. Po novom zakonu koji je stupio na snagu ove godine, mi bismo trebali moći samostalno organizirati javni prijevoz. Ono što mogu obećati je da ću kao načelnik dati sve od sebe da riješimo ovaj problem – rekao je Vujica.
Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima
Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.
Početkom ožujka 2026. godine, nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.
Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.
Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.
Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.
Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.
Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.“
Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica
VG Čistoća jučer je posjetila nekoliko dječjih vrtića kako bi osobno uručila nagrade pobjednicima natjecanja „Nova misija, stare stvari“, koje je provedeno u sklopu projekta „Eko avantura sa žapcem Jurom“.
Nagrade za tri najbolje plasirana rada dodijeljene su tijekom obilaska vrtića Žirek, Lojtrica i Ciciban. Tom su prilikom najkreativniji sudionici primili priznanja i nagrade za svoj trud i originalnost.
U dodjeli je sudjelovao i predsjednik Uprave VG Čistoće Jurica Jurjević, koji je zajedno s predstavnicima tvrtke čestitao djeci na njihovom angažmanu i kreativnim rješenjima.
Projekt kroz koji je organizirano natjecanje usmjeren je na poticanje ekološke svijesti među najmlađima, s naglaskom na važnost ponovne uporabe i odgovornog odnosa prema okolišu.
Foto: ilustrativna/ Zrakoplovno-tehnički centar, Velika Gorica/Željko Hladika/PIXSELL
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo u novu protupožarnu sezonu ulazi s gotovo potpuno spremnom flotom, i to ranije nego prethodnih godina. Zrakoplovno-tehnički centar (ZTC) dovršio je pripremu 11 od ukupno 12 protupožarnih zrakoplova.
Riječ je o pet Canadaira i šest Air Tractora, koji su prošli redovne tehničke preglede i održavanje, čime je osigurana njihova spremnost za ljetne intervencije.
Iz ZTC-a poručuju kako je ovakav rezultat postignut zahvaljujući unapređenju organizacije rada i ulaganjima u kadrove i opremu. Preostali zrakoplov bit će dovršen u sklopu redovnog plana održavanja, dok je većina flote već sada spremna za sezonu koja slijedi.
Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.
Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.
„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.
Fokus na očuvanju i edukaciji
U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.
Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.
Endem kao simbol odgovornosti
Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.
„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.
Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Učenici Umjetničke škole Franje Lučića iz Velike Gorice nastupili su na 64. Državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa, koje je održano 17. i 18. travnja u Glazbenom učilištu Elly Bašić u Zagrebu, u disciplini trube.
Najuspješniji među njima bio je Stefan Gjorgiev, koji je osvojio prvu nagradu i prvo mjesto s ukupno 99,03 boda.
U prvoj kategoriji nastupili su i Petar Stašić te Marin Ćaćić, koji su također osvojili prve nagrade. Stašić je zauzeo drugo mjesto s 98,43 boda, dok je Ćaćić završio na trećem mjestu s 98,35 bodova.
Učenike je za natjecanje pripremao Tomislav Špoljar, prof. izv. savjetnik, uz klavirsku suradnju profesorice Nore Mamić.