Općina Orle po prvi put u svojoj povijesti osigurala je sredstva za stipendiranje svojih srednjoškolaca i studenata. Za tu namjenu iz općinskog proračuna osigurano je 200 tisuća kuna. Učenici će tijekom svog školovanja dobivati 500, a studenti 700 kuna stipendije. Jedna od dobitnica stipendije je i učenica prvog razreda Tehničke škole Ruđera Boškovića, Antonela Dergez.
– Ponosna sam na sve ovo. Dosta sam se pomučila za to u osnovnoj i sada srednjoj školi. Dosta učim i trudim se oko svog školovanja, a ova stipendija će mi u tome dosta pomoći – rekla nam je Antonela.
Ponosna je i mama Vesna, koja nam je rekla kako će ova stipendija povoljno utjecati na kućni budžet.
– Drago mi je što je Općina prepoznala trud svojih mladih mještana. Sve te izvanškolske aktivnosti i odlaske na natjecanja trebalo je iskombinirati i isfinancirati, išlo se na pripreme, ostajalo poslije škole i po dva sata pa je trebalo bilo potrebno organizirati prijevoz – dodala je Vesna.
Stipendisti su se ugovorom obvezali na dvije stvari, da će uredno izvršavati svoje školske i studentske obveze te da će se učlaniti u neku od udruga na području općine i tako potpomoći njezin društveni i kulturni razvoj.
– Kratko i jasno, ovo je ulaganje u budućnost. Mladi su pokazali inicijativu da se uključe u društveni život našeg kraja. Dodijelili smo im i prostorije gdje se mogu družiti, biti kreativni i zabavljati se. Oni sami su nam poručili kako oni ovdje žele živjeti i raditi. Naš glavni zadatak je da im to omogućimo. Pripremamo izgradnju poslovne zone, a osim toga fokusirat ćemo se na poticanje razvoja poljoprivrede kroz OPG-ove i turizam – istaknuo je načelnik Ervin Vujica.
Nedavno je osnovana i Udruga mladih Općine Orle, čiji je glavni zadatak okupljanje mladih i njihovo uključivanje u život zajednice. Među stipendistima se našla i Marija Rumenčić, apsolventica na Zdravstvenom učilištu u Zagrebu te predsjednica Udruge mladih Općine Orle.
– Ja sam od malena govorila da ću ostati u svom mjestu. Kakva god bila situacija ja ostajem ovdje, ovo je moj dom. Drago mi je što smo pokrenuli ovu priču i želja mi je stvoriti preduvjete da nitko odavde ne iseljava – objasnila je Marija.
No, jedan problem karakterističan je za sve male općine pa tako i za Općinu Orle, a to je javni prijevoz. Antonela kaže da jako voli svoje mjesto, ali je zbog loše prometne povezanosti prisiljena boraviti u đačkom domu u Zagrebu.
-Tu sam rođena i tu ću se uvijek vraćati. Da imam autobusnu liniju kojom mogu putovati do škole rado bih putovala njome i svaki dan dolazila kući – objasnila nam je Antonela.
Da je javni prijevoz veliki problem slaže se i Marija.
– Imamo dobru povezanost automobilom, ali ne i autobusnu vezu. Bila sam prisiljena položiti vozački ispit i početi voziti automobil, jer red vožnje s rupama od dva i tri sata nije bio opcija. Moja sestra teško će naći posao, jer nema automobil. Zadnji bus joj kreće u 23 sata i nema se kako vratiti kući – požalila nam se čelnica Udruge mladih.
Kako smo doznali, Općina i načelnik Ervin Vujica čine sve kako bi ako ne riješili, bar ublažili ovaj problem.
– Mi sufinanciramo prijevoz učenicima i studentima, no dok će Županija raspisivati natječaje za koncesionare, nama su ruke vezane. Po novom zakonu koji je stupio na snagu ove godine, mi bismo trebali moći samostalno organizirati javni prijevoz. Ono što mogu obećati je da ću kao načelnik dati sve od sebe da riješimo ovaj problem – rekao je Vujica.
– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.
Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).
Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.
Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.
Koliko je to u kunama?
– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.
Što sadrži temeljna košarica?
Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.
Što sadrži standardna košarica?
Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.
Kako se računa?
Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.
Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.
Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.
Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.
Na području općine Orle započeli su radovi na izgradnji mosta preko rijeke Odre, koji će povezivati Veleševec i Selce, a projekt provodi Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije.
Prema dostupnim informacijama, most će biti izveden kao prednapregnuta armiranobetonska konstrukcija s jednim rasponom. Svijetli razmak između upornjaka iznosit će 28,21 metar, dok je ukupna duljina mosta predviđena na 49,61 metar.
Zagrebačka županija u 2026. godini dodjeljuje 1,9 milijuna eura za projekte i programe udruga, uključujući zdravstvene, socijalne, kulturne, obrazovne, braniteljske i ekološke aktivnosti. Trenutačno je otvoreno 7 od 12 javnih natječaja. Za zdravstvene, socijalne i humanitarne programe dostupno je 420 tisuća eura, dok udruge proizašle iz Domovinskog rata mogu konkurirati za 100 tisuća eura.
Iz područja poljoprivrede i lovstva prijave za veće infrastrukturne projekte traju do 5. ožujka, dok je javni poziv za lovstvo otvoren do 31. listopada. Natječaj za ribarstvo također je otvoren do 5. ožujka, kao i onaj za poljoprivredne udruge.
Kulturne, socijalne, humanitarne i druge neprofitne organizacije mogu se prijaviti na javni poziv vrijedan 510 tisuća eura do 15. studenoga. Ustanove za obrazovanje odraslih prijave za nabavu opreme podnose do 31. listopada. Natječaji za zaštitu okoliša te projekte iz područja ljudskih prava i demokratske kulture bit će raspisani u ožujku, a poziv za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske se također očekuje tijekom ožujka.
Dok većina u veljači još uživa u zimskom ritmu i krafnama, mladi atletičari AK Maraton VG Velika Gorica pomiču granice i postavljaju nove osobne rekorde.
Na jučerašnjem Dvoranskom prvenstvu Hrvatske za mlađe kadete i mlađe kadetkinje sva tri natjecatelja pokazala su da upravo borbenost, ustrajnost i hrabrost čine temelj svakog uspjeha.
U disciplini 60 m mlađih kadeta Vigo Šušnjić postavio je osobni rekord ostvarivši izvanredan rezultat od 9,65 sekundi.
U utrci 55 m prepone kod mlađih kadetkinja Ema Glija istrčala je 9,86 sekundi i time također srušila već fenomenalni osobni rekord.
Disciplinu skok u dalj (zona) Nelli Komljenović odradila je vrhunski i ostvarila rezultat 4,60 m, što je ujedno i njezin novi osobni rekord.
Natjecanje tradicionalno organizira Hrvatski atletski savez na Zagrebačkom velesajmu, a detalje o natjecanju pročitajte OVDJE.
Policija je u petak, 14. veljače, uhitila 47-godišnju ženu koja je u Velikoj Gorici i okolici počinila niz krađa i pokušaja provala. Osumnjičena je zatečena u trenutku kada je pokušavala ukrasti novac iz torbice u kući 53-godišnjakinje u Šenoinoj ulici. Vlasnica kuće i član obitelji zadržali su je do dolaska policije.
Kriminalističko istraživanje pokazalo je da ova žena nije bila nova u krađama. Policija sumnja da je 24. siječnja provalila u kuću 83-godišnjaka u Novom Čiču, gdje je ispremetala stvari, ali nije ništa otuđila. Nekoliko dana kasnije, 9. veljače, ušla je u kuću 31-godišnjakinje također u Novom Čiču i odnijela novac i nakit iz komode.
Osim toga, istog dana kada je uhvaćena, osumnjičena je počinila još dva kaznena djela. Najprije je iz kuće 30-godišnjakinje u Velikoj Gorici ukrala zlatni nakit dok je u kući bila i maloljetna osoba, a potom je pokušala provaliti u kuću 26-godišnjaka, gdje ju je spriječio lavež psa.
Materijalna šteta nastala ovim kaznenim djelima procijenjena je na oko 4.300 eura. Nakon dovršenog istraživanja, osumnjičena je predana pritvorskom nadzorniku, a nadležno državno odvjetništvo dobilo je posebno izvješće o slučaju.