Općina Orle po prvi put u svojoj povijesti osigurala je sredstva za stipendiranje svojih srednjoškolaca i studenata. Za tu namjenu iz općinskog proračuna osigurano je 200 tisuća kuna. Učenici će tijekom svog školovanja dobivati 500, a studenti 700 kuna stipendije. Jedna od dobitnica stipendije je i učenica prvog razreda Tehničke škole Ruđera Boškovića, Antonela Dergez.
– Ponosna sam na sve ovo. Dosta sam se pomučila za to u osnovnoj i sada srednjoj školi. Dosta učim i trudim se oko svog školovanja, a ova stipendija će mi u tome dosta pomoći – rekla nam je Antonela.
Ponosna je i mama Vesna, koja nam je rekla kako će ova stipendija povoljno utjecati na kućni budžet.
– Drago mi je što je Općina prepoznala trud svojih mladih mještana. Sve te izvanškolske aktivnosti i odlaske na natjecanja trebalo je iskombinirati i isfinancirati, išlo se na pripreme, ostajalo poslije škole i po dva sata pa je trebalo bilo potrebno organizirati prijevoz – dodala je Vesna.
Stipendisti su se ugovorom obvezali na dvije stvari, da će uredno izvršavati svoje školske i studentske obveze te da će se učlaniti u neku od udruga na području općine i tako potpomoći njezin društveni i kulturni razvoj.
– Kratko i jasno, ovo je ulaganje u budućnost. Mladi su pokazali inicijativu da se uključe u društveni život našeg kraja. Dodijelili smo im i prostorije gdje se mogu družiti, biti kreativni i zabavljati se. Oni sami su nam poručili kako oni ovdje žele živjeti i raditi. Naš glavni zadatak je da im to omogućimo. Pripremamo izgradnju poslovne zone, a osim toga fokusirat ćemo se na poticanje razvoja poljoprivrede kroz OPG-ove i turizam – istaknuo je načelnik Ervin Vujica.
Nedavno je osnovana i Udruga mladih Općine Orle, čiji je glavni zadatak okupljanje mladih i njihovo uključivanje u život zajednice. Među stipendistima se našla i Marija Rumenčić, apsolventica na Zdravstvenom učilištu u Zagrebu te predsjednica Udruge mladih Općine Orle.
– Ja sam od malena govorila da ću ostati u svom mjestu. Kakva god bila situacija ja ostajem ovdje, ovo je moj dom. Drago mi je što smo pokrenuli ovu priču i želja mi je stvoriti preduvjete da nitko odavde ne iseljava – objasnila je Marija.
No, jedan problem karakterističan je za sve male općine pa tako i za Općinu Orle, a to je javni prijevoz. Antonela kaže da jako voli svoje mjesto, ali je zbog loše prometne povezanosti prisiljena boraviti u đačkom domu u Zagrebu.
-Tu sam rođena i tu ću se uvijek vraćati. Da imam autobusnu liniju kojom mogu putovati do škole rado bih putovala njome i svaki dan dolazila kući – objasnila nam je Antonela.
Da je javni prijevoz veliki problem slaže se i Marija.
– Imamo dobru povezanost automobilom, ali ne i autobusnu vezu. Bila sam prisiljena položiti vozački ispit i početi voziti automobil, jer red vožnje s rupama od dva i tri sata nije bio opcija. Moja sestra teško će naći posao, jer nema automobil. Zadnji bus joj kreće u 23 sata i nema se kako vratiti kući – požalila nam se čelnica Udruge mladih.
Kako smo doznali, Općina i načelnik Ervin Vujica čine sve kako bi ako ne riješili, bar ublažili ovaj problem.
– Mi sufinanciramo prijevoz učenicima i studentima, no dok će Županija raspisivati natječaje za koncesionare, nama su ruke vezane. Po novom zakonu koji je stupio na snagu ove godine, mi bismo trebali moći samostalno organizirati javni prijevoz. Ono što mogu obećati je da ću kao načelnik dati sve od sebe da riješimo ovaj problem – rekao je Vujica.
Hrvatski zavod za zapošljavanje i dalje provodi mjere poticanja samozapošljavanja, a u 2026. godini iznosi potpora kreću se od 7.000 do 20.000 eura, ovisno o vrsti poslovnog subjekta i karakteru projekta. Upravo o tim mogućnostima i uvjetima bit će riječi na radionici koju organizira Razvojna agencija VE-GO-RA u Velikoj Gorici.
Edukativni susret zakazan je za 6. svibnja 2026. godine, od 16:00 do 18:00 sati, u Poduzetničkom inkubatoru. Radionicu vodi Josipa Matić iz VE-GO-RA-e, a fokus će biti na praktičnim koracima potrebnima za prijavu na mjeru samozapošljavanja.
Sudionicima će biti objašnjeno kako izgleda postupak prijave, što je ključno u izradi poslovnog plana te koji se uvjeti moraju ispuniti prije ulaska u vlastiti poslovni projekt. Predviđen je i prostor za individualna pitanja vezana uz konkretne poslovne ideje.
Program je namijenjen širokom krugu zainteresiranih – od nezaposlenih osoba koje tek razmatraju pokretanje vlastitog posla, preko onih koji su već u fazi razvoja poduzetničke ideje pa sve do mladih koji završavaju obrazovanje i razmišljaju o ulasku u poduzetništvo. Obuhvaća i osobe koje planiraju promjenu karijere i žele započeti samostalnu djelatnost.
U okviru HZZ mjere, najveći iznos potpore od 20.000 eura odnosi se na projekte u zelenim i digitalnim djelatnostima, dok se do 15.000 eura može ostvariti za ostale poslovne oblike. Za paušalne obrte predviđena je potpora do 7.000 eura.
Pravo na korištenje mjere imaju osobe koje su prijavljene na HZZ kao nezaposlene, koje prethodno nisu koristile ovu vrstu potpore te koje u posljednje dvije godine nisu imale aktivno poslovanje.
Prijave na mjeru otvorene su do 30. rujna 2026. godine, odnosno do iskorištenja predviđenih sredstava.
Udruga Mještana Gudci i Mjesni odbor Gudci organiziraju akciju čišćenja šuma na području mjesta, koja će se održati u subotu, 16. svibnja. Okupljanje sudionika predviđeno je u 8 sati ispred Društvenog doma u Gudcima, a organizatori pozivaju sve mještane da se pridruže.
Cilj akcije je uklanjanje otpada i uređenje šumskih površina kako bi se očuvala priroda i urednost mjesta.
Akcija se održava uz podršku Grada Velike Gorice, Šumarije Velika Gorica i Lovačkog društva Zvonimir.
Dan branitelja grada Velike Gorice i ove će se godine obilježiti 10. svibnja, na datum koji podsjeća na 1991. godinu i početak organiziranog naoružavanja Narodne zaštite.
Tim povodom Grad priprema program kojim će se odati počast svim poginulim, nestalim, ranjenim i preminulim hrvatskim braniteljima, ali i iskazati zahvalnost svima koji su sudjelovali u obrani grada i države.
Kako bi se usuglasili detalji obilježavanja, u Gradskoj upravi održan je koordinacijski sastanak s predstavnicima braniteljskih udruga koje djeluju na području Velike Gorice. Riječ je o udrugama koje i danas aktivno čuvaju uspomenu na razdoblje Domovinskog rata, a sastanak je vodio zamjenik gradonačelnika Neven Karas.
Prema dogovorenom programu, obilježavanje će obuhvatiti svetu misu, polaganje vijenaca i paljenje svijeća, dok je za kraj predviđeno i zajedničko druženje branitelja u Društvenom domu Pleso.
Na središnjoj proslavi Turopoljskog Jurjeva, održanoj u nedjelju 26. travnja, izviđački pokret u Velikoj Gorici dobio je nove najmlađe članove – među njima i Lukasa Kotromana Sliška, koji je položio obećanje i postao poletarac.
Izviđački odred „Tur“ osnovan je još 1992. godine, u jeku Domovinskog rata, s ciljem da djeci čiji su roditelji bili na bojišnici omogući strukturirane aktivnosti, druženje i boravak u prirodi gdje god je to bilo moguće. Tijekom godina odred je prerastao u Turopoljsku udrugu skauta „TUR“, kako danas djeluje.
U fokusu rada udruge nalaze se zaštita okoliša, boravak u prirodi te suradnja s lokalnom zajednicom – gradskim institucijama, ustanovama i drugim udrugama. Kroz izviđački program djecu i mlade potiče se na razvoj fizičkih, društvenih i emocionalnih vještina, ali i na odgovornost prema zajednici i prirodi. Skautske aktivnosti većinom se odvijaju na otvorenom i uključuju kretanje, igru, natjecanja i učenje kroz praktičan rad. Višednevni boravci u prirodi dodatno uključuju sportske i rekreativne sadržaje, od jutarnje gimnastike do organiziranih natjecanja koja testiraju spretnost, brzinu i snalažljivost.
Poseban naglasak stavlja se i na očuvanje lokalne tradicije. Članovi udruge već deset godina sudjeluju u manifestaciji „Turopoljsko Jurjevo“, koja je proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske. U sklopu obilježavanja, skauti redovito sudjeluju u izradi Jurjevskog krijesa u Velikoj Gorici. Svečanost na Jurjevo bila je prilika da Lukas i službeno postane dio te zajednice. Njegovo obećanje glasi:
„Obećavam da ću Biti dobar poletarac Voljeti svoju Domovinu, Poštivati svoju i vjeru drugih ljudi, Učiti i poštovati Izviđačke zakone.“
Nakon ceremonije Lukas je izjavio da je „jako sretan i ponosan“, dodajući kako mu znači što su u Udruzi prepoznali njegov trud, zalaganje i redovite dolaske.
Uz njega, izviđačke zavjete položilo je još troje djece, dva dječaka i jedna djevojčica, a predsjednik udruge Alen Konjević naglasio je važnost ovakvih trenutaka: „Zavjeti i obećanja se polažu uvijek za svečanije prigode kada je više djece iz Udruge tamo jer to djeci ostaje zauvijek u sjećanju. Posebnost ove priče je u tome što se zapravo Sveti Juraj u skautskom pokretu slavi kao zaštitnik.“
Prvi koraci su napravljeni, a pred mladim članovima sada su brojna nova iskustva koja će ih oblikovati kroz boravak u prirodi, timski rad i osobni razvoj.
30.04.2025., Zagreb - Uoci obiljezavanja Medjunarodnog dana borbe protiv okrivljavanja zrtava seksualnog nasilja (Denim Day) potpredsjednica Hrvatskoga sabora Sabina Glasovac u suradnji s Odborom za ravnopravnost spolova, Zenskom sobom i magazinom Story organizirala je u Saboru okrugli stol pod nazivom „Glasno NE seksualnom nasilju: Traperom protiv predrasuda“. Zajdnicka fotografija zastupnika. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora, kao i zaposlenici Sabora, u srijedu 29. travnja pridružit će se međunarodnoj inicijativi Denim Day i odjenuti traper u znak podrške žrtvama seksualnog nasilja. Riječ je o globalnoj akciji koja se svake godine obilježava zadnje srijede u travnju, a cilj joj je poslati jasnu poruku protiv okrivljavanja žrtava i raširenih mitova o seksualnom nasilju.
Uz simbolično nošenje traperica, u Hrvatskom saboru održat će se i okrugli stol pod nazivom „Napad nakon napada: kako pružiti podršku žrtvama seksualnog nasilja?“, u organizaciji Ureda potpredsjednice Sabora Sabine Glasovac, u suradnji s Odborom za ravnopravnost spolova, Ženskom sobom i magazinom Story. Program u Saboru počinje u 9:30 sati fotografiranjem sudionika ispred zgrade Sabora, dok su izjave za medije planirane u 9:45 sati. Okrugli stol održat će se od 10 do 11:10 sati.
U priopćenju se ističe kako je u 2025. godini prijavljen najveći broj kaznenih djela silovanja u Hrvatskoj, ali i da se žrtve i dalje često suočavaju s društvenim predrasudama i pitanjima poput toga „je li rekla ne“, „je li se branila“ ili „što je nosila“.
Denim Day se obilježava još od 1998. godine, kada je u Italiji pokrenut kao reakcija na slučaj u kojem je sud oslobodio silovatelja uz obrazloženje da je žrtva nosila preuske traperice, pa je navodno morala „sudjelovati“ u njihovom skidanju.
Iz organizacije “Ženska soba” upozoravaju kako je silovanje, nažalost, jedno od kaznenih djela koje se najrjeđe prijavljuje te da na jedan prijavljeni slučaj dolazi između 15 i 20 neprijavljenih.
Građani se također mogu uključiti u obilježavanje Denim Daya tako da 29. travnja odjenu traper, fotografiraju se i objave fotografiju na društvenim mrežama uz poruke podrške i službene oznake kampanje.