Povežite se s nama

HOTNEWS

Okusi fašnika: Nije sve u krafnama, ovo su najbolji pokladni recepti…

Većina slastica koje pripremamo u fašničko vrijeme uopće nisu hrvatskog porijekla. Osim popularnih krafni, ove godine isprobajte i neke druge poslastice, a mi vam donosimo recepte za najuskusniji pokladni stol…

Objavljeno

na

Svake narodne običaje i događaje, prati nezaobilazna hrana. Kad je Fašnik u pitanju, naglasak nije na glavnom jelu već na desertu kojeg možemo jesti u svako doba dana – ujutro uz kavu ili tijekom sitnih noćnih sati, kad nam se jede nešto slatko. Naravno, riječ je pokladnicama, odnosno krafnama koje su u fašničko vrijeme najzastupljenije u Turopolju. Makar u posljednje vrijeme mnoge domaćice osim njih pripremaju i druge slastice specifične za neke druge krajeve Hrvatske – fritule, kroštule, rožatu…

Krafne su omljena pokladna slastica u Hrvatskoj… Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Pokladnice, krafne ili krofne, a možda i Berliner

Vjerojatno se rijetko tko od nas, dok je uživao u zalogajima krafni, zapitao tko je i kada izmislio ovaj pokladni kolač. Naime, mnoga jela za koje smatramo da su naša, zapravo nisu. U tisućljetnoj povijesti Hrvatska je u svim sferama pala pod utjecaje drugih država, pa se tako i danas u našim jelima, koje smatramo tradicionalnim i autohtonima, osjeti dašak austro-ugarske, talijanske i turske gastronomije.

Postoji nekoliko legendi o tome kako su nastale krafne. Jedna od njih kaže kako ih je u 18. stoljeću napravio berlinski slastičar. Isprva su se zvale Berlinske kugle, a danas u Njemačkoj ima nekoliko naziva – Berliner Pfannkuchen, Krapfen ili samo Berliner.

Druga teorija nastanka kaže da je tu slasticu izumila Cäcilie Krapf, inače poznata po proizvodnji mandolata, koja je krajem sedamnaestog stoljeća u svojoj pekarnici proizvodila u cijelom Beču poznate „Cillikugeln“, koje je u pokladno vrijeme punila ukuhanim voćem.

Sastojci:
– 500 g glatkog brašna
– 80 g šećera
– 2 vanilin šećera
– prstohvat soli
– 20 g svježeg kvasca
– 4 žutanjaka
– 350 ml mlijeka
– 80 ml ulja
– 2 žlice ruma
– naribana korica limuna

Priprema:
U zdjelicu razlomite kvasac i pomiješajte ga s jednom žlicom brašna, žlicom šećera i malo mlakog mlijeka. Ostavite kvasac da odstoji 10-15 minuta, dok ne postane pjenast. Žutanjke umutite sa šećerom i vanilin šećerom pa dodajte limunovu koricu te rum, mlijeko i ulje.
U veću zdjelu stavite brašno, sol, pripremljeni kvasac i jaja koja ste razmutili s ostalim sastojcima. Mikserom umijesite glatko tijesto. Tijesto prekrijte kuhinjskom krpom i ostavite ga barem sat vremena na toplome mjestu da udvostruči volumen. Kada tijesto dovoljno naraste razvaljajte ga na 1 cm debljine. Kalupom izrežite krugove, prekrijte ih krpom i ponovno ostavite tijesto da se diže 15-20 minuta.
U dubljem loncu zagrijte ulje. Stavite nekoliko krafni u lonac i pržite ih na laganoj vatri 2-3 minute pazeći da vam ne izgore. Kada krafne stavljate u ulje stavljajte prvo gornju stranu, poklopite ih i pecite dok ne porumene. Zatim ih okrenite i ispecite do kraja, ali bez poklopca. Pečene krafne stavite na papirnati ručnik da se ocijedi višak masnoće. Vruće krafne napunite s marmeladom od marelice i posipajte šećerom u prahu.

Fritule su u naše krajeve došle iz Italije… Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL

Fritule ili Fritelle veneziane

Dok je Sjeverna Hrvatska bila pod utjecajem Austro-Ugarske, južni dio bio je, pogađate, pod utjecajem Mlečana, stoga ne čudi da su fritule specifične za Kvarner, Istru i Dalmaciju jer se njihovom domovinom smatra Venecija.

Sastojci:
– 4 dcl jogurta
– 2 jaja
– 2 paketića vanil šećera
– malo soli
– 2 žličice šećera
– 20 žlica glatkog brašna
– 1 prašak za pecivo
– 1 žlica rakije ili ruma

Priprema:
Umiješati sve sastojke da se dobije glatka smjesa. Ukoliko je smjesa rijetka, odnosno ako se razlijeva iz žlice, svakako dodati još nekoliko žlica brašna. Žličicom vaditi smjesu i pržiti je u vrućem ulju.
Čim porumene s jedne strane, okrenuti na drugu i pustiti da se isprži do kraja. Gotove fritule potrebno je staviti na salvetu ili papirnati ručnik kako bi se ocijedio višak masnoće. Na kraju posipati ih šećerom u prahu.

Talijanske kroštule postale su dio naših običaja… Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL

Kroštule ili chiacchiere

Kroštule su, isto kao i fritule, tradicionalna poslastica Kvarnera i Dalmacije, a svaki kraj ima svoju varijantu recepta. U istarske kroštule stavlja se bijelo vino, dok se u dalmatinske stavlja liker od limuna, no ono što im je zajedničko – moraju biti hrskave i prhke.

Sastojci:
– 200 grama brašna
– 3 žumanjka
– 1 žlica šećera
– 1 žlica kiselog vrhnja
– 2 žlice ruma
– malo soli

Priprema:
Pjenasto umiješati žumanjke i šećer te dodati vrhnje i rum i sve zajedno dodati u brašno i umijesiti čvrsto tijesto. Ostaviti pokriveno tijesto najmanje pola sata.
Zatim tijesto tanko razvaljati i izrezati na tanke trake i svezati ih u lagani čvor, no možete ih oblikovati na neki drugi način ili jednostavno ostaviti kao trake.
Pržiti ih u dubokom ulju, ali na srednje jakoj vatri. Pržene kroštule posipati sa šećerom u prahu.

Rožata je idealan desert za pokladno vrijeme… Foto:Ivo Čagalj/PIXSELL

Rožata, flan ili crème caramel

Kao što je bio slučaj i s prethodnim slasticama, tako je i rožata zapravo ostavština nekih prošlih vremena i naroda. Flan, odnosno kremasti desert od jaja potječe iz Rimskog carstva, doradili su ga Francuzi dodavši u kalup karamelu.

Sastojci:
– 2 šalice slatkog vrhnja
– 1 šalica mlijeka
– 1 žličica ekstrakta vanilije
– 1 šalica šećera
– 3 žumanjka
– 2 cijela jaja
– malo soli

Za karamel:
– pola šalice šećera
– 2 žlice vode

Priprema:
U posudu na vatri napraviti karamel – staviti pola šalice šećera i dvije žlice vode, te bez miješanja pustiti da se otopi i dobije zlatno-smeđa boja. Karamel razdijeliti u posudica koje se prethodno namazali s maslacem te ostaviti da se malo ohladi.
Slatko vrhnje i mlijeko zagrijati na srednje jakoj vatri dok se uz rub posude ne pojave mjehurići.
U posebnoj posudi mikserom istucite šećer i jaja te smjesi polako miješajući dodajte vruće mlijeko i vrhnje. Smjesu potom procijedite te joj dodajte žličicu ekstrakta od vanilije.
U keramičke posudice izlijte smjesu jaja i mlijeka, te ih položite u dublji protvan u koju će te do polovine posudica uliti vodu. Protvan i posudice prekrijte aluminijskom folijom i pecite u pećnici dok krema ne postane.
Nakon što je rožata gotova, izvadite je iz pećnice te ostavite da se ohladi najmanje dva sata.

HOTNEWS

FOTO HNK Gorica na kraju jesenske polusezone izgubila od ŽNK Hajduka

Objavljeno

na

Objavio/la

Nogometašice HNK Gorica izgubile su u 12. kolu Magenta lige od ŽNK Hajduk Split rezultatom 1:3, u utakmici koja je odigrana po hladnom i kišovitom vremenu.

Velika Gorica, 20.11.2025. Magenta liga – 12.kolo: HNK Gorica-ŽŽNK Hajduk Split 1:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. Magenta liga – 12.kolo: HNK Gorica-ŽŽNK Hajduk Split 1:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Odmah na početku susreta Hajduk je došao u vodstvo, strijelac je u 3. minuti bila Andrea Grebenar, najbolji strijelac Hajduka i treća u Ligi. Gorica je odgovorila otvorenom igrom i u 9. minuti Ena Pernar Curić je izjednačila na 1:1.

Velika Gorica, 20.11.2025. Magenta liga – 12.kolo: HNK Gorica-ŽŽNK Hajduk Split 1:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. Magenta liga – 12.kolo: HNK Gorica-ŽŽNK Hajduk Split 1:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sredinom prvog poluvremena Splićanke su ponovo došle do prednosti, za 1:2 mrežu je pogodila Antonia Dulčić. Gorica je do odlaska na odmor imala dvije obećavajuće situacije za izjednačenje, ali nije bilo dovoljno preciznosti odnosno odlično je reagirala vratarka Ana Ristovski.

Velika Gorica, 20.11.2025. Magenta liga – 12.kolo: HNK Gorica-ŽŽNK Hajduk Split 1:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. Magenta liga – 12.kolo: HNK Gorica-ŽŽNK Hajduk Split 1:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Domaća ekipa je i u drugom poluvremenu igrala napadački, u dva navrata Perica Cicijelj nije bila dovoljno precizna s ruba kaznenog prostora za izjednačenje. Hajduk je nakon ubačaja iz kuta i stvorene gužve povisio prednost na dva gola razlike (1:3) drugim pogotkom Grebenar.

Velika Gorica, 20.11.2025. Magenta liga – 12.kolo: HNK Gorica-ŽŽNK Hajduk Split 1:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. Magenta liga – 12.kolo: HNK Gorica-ŽŽNK Hajduk Split 1:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gorica (11 1 0 10 9:43 3) je s tri boda na šestom pretposljednjem mjestu, a Hajduk (10 8 1 1 39:8 25) je 25 bodova na 1. mjestu prvenstvene ljestvice.

Galerija fotografija

Magenta liga 2025./2026., 12. kolo

HNK Gorica s.d.d. – ŽNK Hajduk Split 1:3 (1:2)

Velika Gorica. Gradski stadion (pomoćno igralište). Gledatelja: 50. Četvrtak, 20.11.2025., 14 sati. Sutkinja: Ana Kederov. Pomoćne sutkinje: Maja Brozović i Petra Čabraja. Strijelci: 0:1 – Grebenar (3), 1:1 – Pernar Curić (9), 1:2 – Dulčić (24), 1:3 – Grebenar (55).

GORICA: Ban, Cicijelj (cap.), Šćukanec-Hopinski, Godinić (od 88. Stipetić), Bočkaj, Tokić (od 56. Perica), Crnković (od 56. Ožbolt), Pernar Curić, Bojčić, Vrdoljak (od 79. Kovačević), Ćurić. Trener: Marko Biljan.

HAJDUK: Ristovski, Dulčić, Brnić (od 88. M.Prkačin), Prskalo, Vlastelica, Bakalar (cap.)(od 78. G.Prkačin), Kukavica (od 88. Blažević), Čanjevac, Bagarić (od 78. Herceg), Živković (od 64. Vanjak), Grebenar. Trener: Damir Matulović.

Rezultati 12. kola (20.11.2025.): ŽNK Agram – ŽNK Osijek 3:0, ŽNK Međimurje Čakovec – ŽNK Dinamo 4:0, HNK Gorica s.d.d. – ŽNK Hajduk Split 1:3. Poredak: 1. Hajduk (10 8 1 1 39:8 25), 2. Dinamo (10 8 1 1 36:9 25), 3. Agram (10 7 0 3 47:14 21), 4. Međimurje Čakovec (10 5 2 3 23:15 17), 5. Osijek (11 4 2 5 26:21 14), 6. Gorica (11 1 0 10 9:43 3), 7. Split (10 0 0 10 2:72 0).

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Obitelj Orao “kuha kavu” za mame poduzetnice

Osnaživanje i vrijedna tombola!

Objavljeno

na

Objavio/la

Centar za edukaciju i igru djece i odraslih ‘Obitelj Orao’ iz Velike Gorice poziva na “Besplatnu kavu za mame poduzetnice”.

Susret je namijenjen mamama poduzetnicama, kao i svim ženama koje razmišljaju o pokretanju vlastitog posla, s ciljem pružanja prostora za međusobnu podršku, umrežavanje, razmjenu iskustava te poticaj za osobni i profesionalni razvoj.

Uz neformalno druženje, sudionice očekuje besplatna kava, čaj, prigodni zalogaji te sudjelovanje u tomboli koju su pripremili partneri (Stellaria Beauty Studio, EthnoTina, Vanea Design, IPB, Agristar i drugi).

Glavna nagrada tombole je Božićni domjenak za mame u organizaciji Centra Obitelj Orao.

Zašto je događaj važan za društvenu zajednicu?

U vremenu kada mnoge majke balansiraju poslovne i obiteljske obveze, ovakva okupljanja postaju iznimno vrijedna. Ona stvaraju prostor podrške, osnaživanja i poticanja ženskog poduzetništva, koje je važno za lokalni razvoj, ekonomsku nezavisnost žena i zdraviju društvenu strukturu.

Ovo je način promicanja solidarnosti, suradnje i aktivnog uključivanja majki u zajednicu, a pridružiti se možete 22. studenoga s početkom u 9 sati na adresi Trg kralja Petra Krešimira IV 7.

Nastavite čitati

HOTNEWS

152 MILIJUNA Novi gorički proračun uključuje izgradnju bolnice, vrtića i škola

Dnevna bolnica će biti dio KB Dubrava a svojim će kapacitetima i ordinacijama zadovoljiti većinu potreba građana Velike Gorice i okolnih općina

Objavljeno

na

Uoči 4. sjednice Gradskog Vijeća Grada Velike Gorice, gradonačelnik Krešimir Ačkar održao je konferenciju za medije na kojoj je predstavio Prijedlog Proračuna za 2026. godinu koji iznosi 152 milijuna eura.

Ovaj najvažniji gradski dokument, naći će se pred gradskim vijećnicima u utorak 25. studenoga na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća.

Gradonačelnik Ačkar istaknuo je kako su u izradu proračuna, kao i prethodnih godina bili uključeni i sugrađani putem online ankete, kao i vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora putem konzultacija.

– Ovaj prijedlog proračuna predstavlja kontinuitet razvojne politike, podizanja komunalnog standarda i aktivne provedbe socijalnih programa koje smo postavili u ovoj i prethodnoj godini. Rezultati izbora i potpora naših sugrađana obvezuju nas na nastavak takve politike – rekao je gradonačelnik.

Ujedno se osvrnuo i na projekte koji su realizirani prethodnih godina, poput besplatnih vrtića i besplatnog lokalnog prijevoza, ali i kapitalne projekte čija izgradnja je počela ove godine, a koji će biti i najznačajniji projekti u proračunu za 2026. godinu. To su Centar za starije osobe, za koji je predviđeno 13,76 milijuna eura, vrtić u Kurilovcu s predviđenih 4,95 milijuna eura te vrtić u Kolarevoj s predviđenih 5,63 milijuna eura. Za ta tri projekta ukupno je planirano 24,3 milijuna eura.

– Ono po čemu je ovaj prijedlog proračuna, možemo slobodno reći, povijestan jest to što prvi put u gradski proračun ulazi i stavka vezana uz, bez sumnje, najvažniji projekt ne samo u nadolazećim godinama nego i u povijesti našeg grada – izgradnju bolnice u Velikoj Gorici. Poznato je kako je dnevna bolnica u Velikoj Gorici ušla kao projekt u program Vlade RH u ovom mandatu, te će i nositelj projekta biti Ministarstvo zdravstva. U proračunu za iduću godinu mi kao Grad osiguravamo sredstva za projektnu dokumentaciju za pristupnu cestu. Kao što je već najavljeno, bit će to dnevna bolnica koja će biti dio KB Dubrava i svojim će kapacitetima i ordinacijama zadovoljiti većinu potreba građana Velike Gorice i okolnih općina – najavio je Ačkar.

Kada je riječ o kapitalnim ulaganjima u školsku infrastrukturu, za čak pet škola predviđena je izrada projektne dokumentacije za izgradnju ili dogradnju objekata.

– To uključuje izgradnju škole u Kurilovcu, izgradnju škole Pleso–Rakarje, izgradnju nove škole u Šćitarjevu te dogradnju škola u Novom Čiču i Vukovini. Od ostalih komunalnih izdvajanja spomenut ću građenje nerazvrstanih cesta u visini od 5,5 milijuna eura, održavanje nerazvrstanih cesta 5,5 milijuna, održavanje javnih zelenih površina 4 milijuna i javni prijevoz 7,45 milijuna. Nastavljamo s našim socijalnim programima i potporama i za većinu podižemo planirana sredstva za umirovljenike, novorođenu djecu, hrvatske branitelje, jednokratne novčane pomoći. Povećavamo i sredstva namijenjena djelovanju GD Crvenog križa sa 286.000 na 315.000 eura – dodao je Ačkar i najavio povećanje sredstava za provedbu strategije za osobe s invaliditetom.

Za kulturu je planirano nešto manje od 7 milijuna eura, od čega je najviše 815 tisuća eura namijenjeno za obnovu Starog grada Lukavec i 740 tisuća eura za kapelu Sv. Filomene koja se nalazi na Gradskom groblju.

Za sport je predviđeno nešto više od 5 milijuna eura od čega najviše za ŠRC 2,9 milijuna eura, a 2 milijuna za sportske zajednice. Za protupožarnu zaštitu 3,3 milijuna, JVP 2,9 milijuna, a za vatrogasnu zajednicu i dobrovoljna vatrogasna društva 400 tisuća eura.

–  Školstvo i predškolski odgoj uz komunalne projekte čine najveći dio gradskog proračuna. Za predškolski odgoj planirano je 22,4 milijuna eura od čega većina ide za financiranja rada naša četiri dječja vrtića i njihovih područnih vrtića. Tu je i djelatnost „Dadilja“ za koji u proračunu za sljedeću godinu značajno podižemo sredstva. Za školstvo u proračunu je ukupno planirano 33,1 milijun eura. Osim financiranja osnovnih škola, tu su sredstva i za projekt Svako dijete ima pravo na obrazovanje, kao i sredstva za stipendije učenicima i studentima koja isto tako povećavamo. Za djecu i mlade predviđeno je 676.000 eura, najveći dio za Centar za djecu, mlade i obitelj – dodao je gradonačelnik.

Za uređenje zelenih površina, sadnju zelenila i razvoj zelene infrastrukture u planu je nešto više od 1 milijun eura.

Inače, prijedlog proračuna za iduću godinu je za desetak milijuna eura niži od ovogodišnjeg proračuna.

– No, ne samo da nastavljamo sa svim našim socijalnim programima, već sredstva za njih i povećavamo, kao što povećavamo i sredstva za vrtiće i škole, kao što i povećavamo planirana sredstva za naše zajednice. To je još jedan dokaz kontinuiteta naše politike jer smo samo za primjer u odnosu na 2022. više nego udvostručili izdvajanja za predškolski odgoj, za školstvo izdvajamo 75% više, za sport 70%, za djecu i mlade dva i pol puta više. Posebno ću izdvojiti sredstva za uskrsnice i božićnice umirovljenicima koje su povećana tri puta i ovih dana isplaćujemo božićnice za naših 10.000 sugrađana. Svjesni smo i činjenice da postoje i stvari na koje još nismo adekvatno odgovorili. Jedan mandat nije dovoljan za to, zato govorimo o drugome mandatu koji je pred nama, u koji smo hrabro, iskreno i odvažno ušli, gdje ćemo gledati i pokušati riješiti probleme naših sugrađana koji ih muče već desetljećima – rekao je gradonačelnik te istaknuo da će Grad i dalje ulagati u kvalitetu života svih građana.

– Gorica je naš dom, Gorica je naš grad, trebamo ga čuvati i graditi zajedno – zaključio je Ačkar.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO HNK Gorica izgubila od ŽNK Agrama

Objavljeno

na

Objavio/la

Nogometašice HNK Gorica izgubile su u 11. kolu Magenta lige od ŽNK Agram rezultatom 2:6, u utakmici u kojoj su prvo poluvrijeme završili s minimalnim minusom (1:2). Gostujuća ekipa je sredinom prvog poluvremena došla do prednosti s dva pogotka Jasne Đoković odnosno Ivane Stanić, neposredno pred odlazak na odmor smanjila je Ena Pernar Curić (1:2).

Velika Gorica, 16.11.2025. Magenta liga-11.kolo: HNK Gorica-ŽŽNK Agram (Zagreb) 2:6. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 16.11.2025. Magenta liga-11.kolo: HNK Gorica-ŽŽNK Agram (Zagreb) 2:6. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 16.11.2025. Magenta liga-11.kolo: HNK Gorica-ŽŽNK Agram (Zagreb) 2:6. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon odmora Agram je svoju bolju igru potvrdio golovima Ane Dujmović odnosno Stanić za 1:4. Kapetanica Gorice Perica Cicijelj smanjila je iz kaznenog udarca na 2:4. Ubrzo iza toga gostujuća ekipa povisila je golom Maje Joščak na 2:5, a seriju je završila svojim drugim pogotkom Đoković u 77. minuti – 2:6.

Velika Gorica, 16.11.2025. Magenta liga-11.kolo: HNK Gorica-ŽŽNK Agram (Zagreb) 2:6. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 16.11.2025. Magenta liga-11.kolo: HNK Gorica-ŽŽNK Agram (Zagreb) 2:6. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 16.11.2025. Magenta liga-11.kolo: HNK Gorica-ŽŽNK Agram (Zagreb) 2:6. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gorica (10 1 0 9 8:40 3) je s tri boda na šestom pretposljednjem mjestu, a Agram (9 6 0 3 44:14) je 25 bodova na 3. mjestu prvenstvene ljestvice.

Galerija fotografija

Magenta liga 2025./2026., 11. kolo

HNK Gorica s.d.d. – ŽNK Agram (Zagreb) 2:6 (1:2)

Velika Gorica. Gradski stadion (pomoćno igralište). Gledatelja: 50. Nedjelja, 16.11.2025., 14:30 sati. Sutkinja: Ivana Martinčić. Pomoćne sutkinje: Sanja Rođak-Karšić i Ivona Pejić. Strijelci: 0:1 – Đoković (23), 0:2 – Stanić (24), 1:2 – Pernar Curić (42), 1:3 – Dujmović (58), 1:4 – Stanić (60), 2:4 – Cicijelj (67-11m), 2:5 – Joščak (71), 2:6 – Đoković (77).

GORICA: Ban, Cicijelj (cap.), Šćukanec-Hopinski, Godinić (od 85. Belajsa), Perica (od 63. Tokić), Bočkaj (od 85. Saadi), Ožbolt (od 85. Stipetić), Crnković (od 63. Perić), Pernar Curić, Bojčić, Ćurić. Trener: Marko Biljan.

AGRAM: Barunović, Popović, Joščak, Đoković, Dujmović, Jakobašić (cap.), Lubina (od 63. Oto), Stanić (od 80. Resanović), Veseli (od 63. Šaban), Kolčić (od 80. Sušak), Lucić (od 80 Tomić). Trener: Vedran Perić.

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Goričani rekli svoje mišljenje! Evo s čime su građani najviše zadovoljni, a što žele vidjeti u gradu

Godišnja anketa o proračunu privukla je duplo više građana, a u nastavku donosimo što su rekli.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Gorica.hr

U ovogodišnjoj anketi o gradskom proračunu za 2026. godinu, koju je ispunilo 623 građana Velike Gorice, stanovnici su kao glavni prioritet istaknuli izgradnju Dnevne bolnice, dok su prometni problemi ocijenjeni kao najveći izazov s kojim se grad suočava. Istraživanje je provela gradska uprava kako bi prikupila stavove građana o dosadašnjim i budućim ulaganjima.

Ovogodišnji odaziv u anketi znatno je porastao u odnosu na prošlogodišnjih 376 sudionika, što upućuje na rast interesa građana za raspodjelu proračunskih sredstava. Prema dostavljenim odgovorima, među najprepoznatijim realiziranim projektima izdvojeni su novi vrtići u Kurilovcu i Kolarevoj ulici, izgradnja Centra za starije osobe te novootvoreni područni vrtići u Gradićima i Goričanki.

Kad je riječ o planovima, građani su gotovo jednoglasni. Dnevna bolnica je projekt kojem bi gradska uprava trebala dati najviši prioritet. Slijedi izgradnja nove škole u Kurilovcu, a na trećem mjestu po važnosti našlo se sprečavanje ilegalnog odlaganja otpada.

U dijelu ankete koji se odnosi na proračunska izdvajanja, većina sudionika smatra da bi ulaganja trebalo povećati u svim područjima, no osobito u izgradnji nogostupa, prometnoj sigurnosti te uređenju parkova i dječjih igrališta. Građani su istaknuli i stavke s kojima su najzadovoljniji, među kojima prednjači opća kvaliteta života, uz poseban naglasak na besplatne vrtiće i besplatni javni prijevoz.

Detaljnije rezultate možete pogledati ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno