Povežite se s nama

HOTNEWS

Okusi fašnika: Nije sve u krafnama, ovo su najbolji pokladni recepti…

Većina slastica koje pripremamo u fašničko vrijeme uopće nisu hrvatskog porijekla. Osim popularnih krafni, ove godine isprobajte i neke druge poslastice, a mi vam donosimo recepte za najuskusniji pokladni stol…

Objavljeno

na

Svake narodne običaje i događaje, prati nezaobilazna hrana. Kad je Fašnik u pitanju, naglasak nije na glavnom jelu već na desertu kojeg možemo jesti u svako doba dana – ujutro uz kavu ili tijekom sitnih noćnih sati, kad nam se jede nešto slatko. Naravno, riječ je pokladnicama, odnosno krafnama koje su u fašničko vrijeme najzastupljenije u Turopolju. Makar u posljednje vrijeme mnoge domaćice osim njih pripremaju i druge slastice specifične za neke druge krajeve Hrvatske – fritule, kroštule, rožatu…

Krafne su omljena pokladna slastica u Hrvatskoj… Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Pokladnice, krafne ili krofne, a možda i Berliner

Vjerojatno se rijetko tko od nas, dok je uživao u zalogajima krafni, zapitao tko je i kada izmislio ovaj pokladni kolač. Naime, mnoga jela za koje smatramo da su naša, zapravo nisu. U tisućljetnoj povijesti Hrvatska je u svim sferama pala pod utjecaje drugih država, pa se tako i danas u našim jelima, koje smatramo tradicionalnim i autohtonima, osjeti dašak austro-ugarske, talijanske i turske gastronomije.

Postoji nekoliko legendi o tome kako su nastale krafne. Jedna od njih kaže kako ih je u 18. stoljeću napravio berlinski slastičar. Isprva su se zvale Berlinske kugle, a danas u Njemačkoj ima nekoliko naziva – Berliner Pfannkuchen, Krapfen ili samo Berliner.

Druga teorija nastanka kaže da je tu slasticu izumila Cäcilie Krapf, inače poznata po proizvodnji mandolata, koja je krajem sedamnaestog stoljeća u svojoj pekarnici proizvodila u cijelom Beču poznate „Cillikugeln“, koje je u pokladno vrijeme punila ukuhanim voćem.

Sastojci:
– 500 g glatkog brašna
– 80 g šećera
– 2 vanilin šećera
– prstohvat soli
– 20 g svježeg kvasca
– 4 žutanjaka
– 350 ml mlijeka
– 80 ml ulja
– 2 žlice ruma
– naribana korica limuna

Priprema:
U zdjelicu razlomite kvasac i pomiješajte ga s jednom žlicom brašna, žlicom šećera i malo mlakog mlijeka. Ostavite kvasac da odstoji 10-15 minuta, dok ne postane pjenast. Žutanjke umutite sa šećerom i vanilin šećerom pa dodajte limunovu koricu te rum, mlijeko i ulje.
U veću zdjelu stavite brašno, sol, pripremljeni kvasac i jaja koja ste razmutili s ostalim sastojcima. Mikserom umijesite glatko tijesto. Tijesto prekrijte kuhinjskom krpom i ostavite ga barem sat vremena na toplome mjestu da udvostruči volumen. Kada tijesto dovoljno naraste razvaljajte ga na 1 cm debljine. Kalupom izrežite krugove, prekrijte ih krpom i ponovno ostavite tijesto da se diže 15-20 minuta.
U dubljem loncu zagrijte ulje. Stavite nekoliko krafni u lonac i pržite ih na laganoj vatri 2-3 minute pazeći da vam ne izgore. Kada krafne stavljate u ulje stavljajte prvo gornju stranu, poklopite ih i pecite dok ne porumene. Zatim ih okrenite i ispecite do kraja, ali bez poklopca. Pečene krafne stavite na papirnati ručnik da se ocijedi višak masnoće. Vruće krafne napunite s marmeladom od marelice i posipajte šećerom u prahu.

Fritule su u naše krajeve došle iz Italije… Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL

Fritule ili Fritelle veneziane

Dok je Sjeverna Hrvatska bila pod utjecajem Austro-Ugarske, južni dio bio je, pogađate, pod utjecajem Mlečana, stoga ne čudi da su fritule specifične za Kvarner, Istru i Dalmaciju jer se njihovom domovinom smatra Venecija.

Sastojci:
– 4 dcl jogurta
– 2 jaja
– 2 paketića vanil šećera
– malo soli
– 2 žličice šećera
– 20 žlica glatkog brašna
– 1 prašak za pecivo
– 1 žlica rakije ili ruma

Priprema:
Umiješati sve sastojke da se dobije glatka smjesa. Ukoliko je smjesa rijetka, odnosno ako se razlijeva iz žlice, svakako dodati još nekoliko žlica brašna. Žličicom vaditi smjesu i pržiti je u vrućem ulju.
Čim porumene s jedne strane, okrenuti na drugu i pustiti da se isprži do kraja. Gotove fritule potrebno je staviti na salvetu ili papirnati ručnik kako bi se ocijedio višak masnoće. Na kraju posipati ih šećerom u prahu.

Talijanske kroštule postale su dio naših običaja… Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL

Kroštule ili chiacchiere

Kroštule su, isto kao i fritule, tradicionalna poslastica Kvarnera i Dalmacije, a svaki kraj ima svoju varijantu recepta. U istarske kroštule stavlja se bijelo vino, dok se u dalmatinske stavlja liker od limuna, no ono što im je zajedničko – moraju biti hrskave i prhke.

Sastojci:
– 200 grama brašna
– 3 žumanjka
– 1 žlica šećera
– 1 žlica kiselog vrhnja
– 2 žlice ruma
– malo soli

Priprema:
Pjenasto umiješati žumanjke i šećer te dodati vrhnje i rum i sve zajedno dodati u brašno i umijesiti čvrsto tijesto. Ostaviti pokriveno tijesto najmanje pola sata.
Zatim tijesto tanko razvaljati i izrezati na tanke trake i svezati ih u lagani čvor, no možete ih oblikovati na neki drugi način ili jednostavno ostaviti kao trake.
Pržiti ih u dubokom ulju, ali na srednje jakoj vatri. Pržene kroštule posipati sa šećerom u prahu.

Rožata je idealan desert za pokladno vrijeme… Foto:Ivo Čagalj/PIXSELL

Rožata, flan ili crème caramel

Kao što je bio slučaj i s prethodnim slasticama, tako je i rožata zapravo ostavština nekih prošlih vremena i naroda. Flan, odnosno kremasti desert od jaja potječe iz Rimskog carstva, doradili su ga Francuzi dodavši u kalup karamelu.

Sastojci:
– 2 šalice slatkog vrhnja
– 1 šalica mlijeka
– 1 žličica ekstrakta vanilije
– 1 šalica šećera
– 3 žumanjka
– 2 cijela jaja
– malo soli

Za karamel:
– pola šalice šećera
– 2 žlice vode

Priprema:
U posudu na vatri napraviti karamel – staviti pola šalice šećera i dvije žlice vode, te bez miješanja pustiti da se otopi i dobije zlatno-smeđa boja. Karamel razdijeliti u posudica koje se prethodno namazali s maslacem te ostaviti da se malo ohladi.
Slatko vrhnje i mlijeko zagrijati na srednje jakoj vatri dok se uz rub posude ne pojave mjehurići.
U posebnoj posudi mikserom istucite šećer i jaja te smjesi polako miješajući dodajte vruće mlijeko i vrhnje. Smjesu potom procijedite te joj dodajte žličicu ekstrakta od vanilije.
U keramičke posudice izlijte smjesu jaja i mlijeka, te ih položite u dublji protvan u koju će te do polovine posudica uliti vodu. Protvan i posudice prekrijte aluminijskom folijom i pecite u pećnici dok krema ne postane.
Nakon što je rožata gotova, izvadite je iz pećnice te ostavite da se ohladi najmanje dva sata.

Gospodarstvo

Konferencija VG30 – Velika Gorica je lider koji puni 28 posto prihoda županijskog proračuna

Prebivalište u našem gradu danas ima prijavljeno nešto više od 70.000 ljudi.

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom 30. godišnjice dobivanja statusa grada, Grad Velike Gorice i Motus Medija danas u Poduzetničkom inkubatoru održavaju konferenciju „VG30 – Pogled u budućnost“.

Ovaj susret otvara dijalog o razvojnim prioritetima, izazovima i prilikama koje će oblikovati gospodarstvo, obrazovanje te identiteta i kvalitetu života u Velikoj Gorici.

Foto: Sanjin Vrbanus

-Razgovaramo o onome što tek stoji pred gradom bogate turopoljske baštine a koji je nedavno proglašen i najprivlačnijim gradom za život u Hrvatskoj. Ako tih 30 godina preselimo u život jedne osobe, većina nas će se sjetiti kako je to vrijeme kada su temelji već postavljeni, u svakom koraku se osjeća iskustvo, a snovi više nisu apstraktni, već postaju konkretni planovi. To je doba kada znamo tko smo, ali još uvijek s uzbuđenjem otkrivamo što sve možemo i postati. Tako je i s Velikom Goricom, gradom koji je u protekla 3 desetljeća izgradio prepoznatljiv identitet, stvorio prostor za različitih prilika i ljude koji ovdje grade svoje dom – istaknula je Marija Dekanić, direktorica Motus Medije.

Foto: Sanjin Vrbanus

Velika Gorica je prepoznata kao grad po mjeri čovjeka i ima sve predispozicije da u desetljećima koja dolaze, to postane još izraženije. Kroz tri panela, o gospodarstvu, obrazovanju i identitetu, danas će razgovarati ljudi koji grade Goricu iznutra i gledaju je očima vizije, ali i onima koji je vide izvana, objasnila je Dekanić i dodala kako je ovo prilika za pogled u novu budućnost grada.

Foto: Sanjin Vrbanus

Sudionik konferencije, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija, podsjetio je kako ministarstvo polazi od uvjerenja da se nacionalne politike ostvaruju upravo na lokalnoj razini – u gradovima i općinama koje imaju viziju i znaju je pretvoriti u konkretne projekte, a u razvoj i inovacije osigurano je više od 800 milijuna eura.

Foto: Sanjin Vrbanus

-Riječ je u laganjima koja se izravno pretaču u lokalna gospodarstva, u nove tehnologije, održivu industriju, kružno gospodarenje resursima i kvalitetnija radna mjesta. Dodatnih 580 milijuna eura usmjereno je u digitalnu preobrazbu i održivi razvoj gospodarstva. To su prilike koje gradovi poput Velike Gorice s razvijenom poduzetničkom infrastrukturom i snažnom logističkom pozicijom mogu posebno dobro iskoristiti. Posebno ulažemo u proizvodne tehnologije, internacionalizaciju i digitalne sustave, što jača lokalne tvrtke, omogućuje izlazak na strana tržišta i stvara dodanu vrijednost upravo ovdje, u zajednici u kojoj ljudi žive i rade – naglasio je Rakocija.

Foto: Sanjin Vrbanus

Dodao je kako su instrumenti financiranja osmišljeni tako da budu dostupni i prilagođeni lokalnim poduzetnicima, a da iskorak predstavlja i nacionalni plan kružnog gospodarstva koji je u završenoj fazi izrade čija snaga leži upravo u lokalnoj provedbi.

-To je put kojem Velika Gorica već ide. Uspjeh, međutim, zahtjeva partnerstvo i sklad uloga. Država osigurava predvidiv okvir, poticaj i regulatornu sigurnost – poručio je državni tajnik i objasnio kako je konačni cilj olakšati poslovanje i svakodnevni život građana čemu pridonosi unaprijeđeni Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte koji već donosi porezne olakšice i puno manje administracije.

Foto: Sanjin Vrbanus

– Takva Hrvatska gradi se upravo ovdje, u gradovima poput Velike Gorice, koji znaju povezati razvoj, identitet i kvalitetu života. Čestitam vam na svemu što ste postigli i još puno uspjeha u budućem razvojnom razdoblju u kojem će vam Ministarstvo gospodarstva biti partner – obećao je Rakocija.

Šesti grad po veličini u Republici Hrvatskoj, prvi gigant grad u Zagrebačkoj županiji, prvi lider u apsolutno svim segmentima i pokazateljima, grad koji puni proračun Zagrebačke županije s čak 28% ukupnih prihoda – opisao je Veliku Goricu u pozdravnom govoru gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus

-Velika Gorica prema popisu stanovništva 2021. godine imao je nešto više od 61.000 stanovnika. Međutim, prema podacima iz policijske postaje, prebivalište u našem gradu danas ima prijavljeno nešto više od 70.000 ljudi. Velika Gorica je grad vrlo bogatog društvenog života, tradicije, identiteta, grad mirnog stila života i bez obzira na ekspanziju zadržava onu svoju mirnoću i intimu, ljudskost zahvaljujući svim Velikogoričanikama i Velikogoričanima, zbog kojih je iznimno atraktivan svima onima koji ovdje dolaze živjeti. Ne samo iz Zagreba, dolazi nam jako puno stanovnika s Banovine i s ostalih područja Republike Hrvatske, što nas čini iznimno ponosnima – rekao je Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus

Uz proslavu 30 godina grada, stigla je i titula najpoželjnijeg grada za život.

-To je zasluga svih naših građana koje su kroz 30 godina gradili i radili Veliku Goricu kao grad po mjeri čovjeka. Grad koji je jedini u Republici Hrvatskoj, a vjerujem i u širem dijelu Europe, koji ima jedno naselje sa nultom stopom delikventnog ponašanja. Naš Buševec je mjesto s kojim se ponosimo, i to se pripisuje upravo sociološkoj koheziji, a k tome i društvenom životu. Sve to potvrđuje da je Velika Gorica jedan od najsigurnijih gradova u Republici Hrvatskoj – dodao je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus

Konferencijia „VG30 – Pogled u budućnost“ obuhvaća tri panel rasprave: ‘Gospodarski razvoj – snaga koja pokreće’, ‘VG grad koji ostaje mlad’ te ‘Identitet grada: tko smo i kamo idemo?’.

Foto: Sanjin Vrbanus

Nastavite čitati

HOTNEWS

Ne propustite Božić u Rožincu – Buševska ulica opet priča božićnu bajku!

Stiže i Djed Božićnjak uz lepršanje snježnih pahuljica.

Objavljeno

na

Objavio/la

Udruga Moj Buševec dvanaestu godinu za redom organizira ‘Božić u Rožincu’!  

Tako će ulica Rožinec u Buševcu ponovno postati jedna od najukrašenijih ulica u Turopolju i pretvoriti se u ugodnu šetnicu kojom će 26. prosinca od 17sati  zalepršati pahulje snijega. Tako da možemo najaviti bijeli Božić u Rožincu. 

Uz tradicionalno ocjenjivanje najukrašenije kuće i najboljih božićnih kolača koji će ispeći mještani Rožinca i Pušačina, i ove godine posjetiti će nas i Djed Mraz koji će darivati najmlađe posjetitelje – najavio je Danijel Rožić, predsjednik udruge. 

Ujedno, predstavit će i Turopoljski starinski kolendar za 2026. leto udruge Moj Buševec. 

Dođite u Rožinec i prepustite se čaroliji Božića! 

Nastavite čitati

HOTNEWS

NOVI KORAK Velika Gorica potpisala kandidaturu za dobivanje Zero Waste certifikata

U prvih 7 mjeseci Reciklažnog dvorišta evidentirano je 45.000 ulaza i više od 7.500 korisnika.

Objavljeno

na

U prostorijama Turističke zajednice grada Velike Gorice danas se održava Konferencija o gospodarenju otpadom gdje su predstavljeni ključni koraci te budući planovi za unapređenje sustava zaštite okoliša, a koji doprinose izgradnji čišćeg, sigurnijeg i održivijeg grada.    

Ujedno, potpisan je i ugovor o kandidaturi za dobivanje Zero Waste certifikata. 

Foto: Sanjin Vrbanus

-Ovime je Velika Gorica postala kandidat za taj certifikat izvrsnosti a u narednim godinama obvezuje se ispuniti uvjete Zero Europe mreže. Jedan od glavnih uvjeta je postizanje ambicioznih ciljeva u gospodarenju otpadom, odnosno još boljih u odnosu od one propisane na nacionalnoj razini, a riječ je o čak 40 kriterija. Također je naglasak na prevenciji nastanka otpada, te dati maksimum da se već nastali otpad reciklira – objasnio je Marko Košak,  koordinator Zero Waste Europe mreže u Hrvatskoj i dao primjer grada Preloga koji je od 2015. godine s tek 18 posto recikliranog otpada došao danas na razinu od više od 70 posto,  po čemu je najbolji primjer dobre prakse u Hrvatskoj.  

Velika Gorica je trenutačno na 40 posto odvajanja otpada – rekao je direktor VG Čistoće Jurica Jurjević. 

Foto: Sanjin Vrbanus

-Dug je put još ispred nas da bi ostvarili ciljeve koji nisu samo da bi se mi mogli hvaliti brojkama, već unaprijedili kvalitetu života u gradu u kojem živimo. U ovom trenutku smo u fazi završetka analize i kontrole odvajanja otpada na području Velike Gorice i svih općina s kojima  radimo. Standardna problematika je što nam bio-otpad zauzima 50% od ukupnog miješanog komunalnog otpada. Dodatnih 20% je plastika i to je neki prostor gdje vidimo najveći prostor za napredak. Zato smo odlučili od 2026. godine uvesti dva puta mjesečno odvoz žutih kanti. Nakon plastike ćemo ići prema drugim frakcijama, prvenstveno prema bio-otpadu, a ima tu i prostora i za papir – istaknuo je Jurjević.  

Veliki problem grada su i divlja odlagališta, no prema ona su u velikoj mjeri izvan jurisdikcije Velike Gorice.  

Foto: Sanjin Vrbanus

-Velika Gorica je tu kao grad napravila sve što je u njenoj moći, u konačnici i  podnijela kaznenu prijavu protiv počinitelja. To je sada predmet ili istraživanja ili provođenja izvida od strane državnog odvjetništva. Najproblematičniji su divlji deponiji na području Kosnice, u blizini vodozaštitnog područja prve i druge kategorije. S javnih površina je unazad oko dvije godine zbrinuti gotovo 3.000 tona glomaznog otpada – dodao je direktor VG Čistoće. 

Podaci za prvih 7 mjeseci Reciklažnog dvorišta koje je otvoreno ove godine u trećem mjesecu zapravo govore o velikoj svijesti građana. U spomenutom razdoblju evidentirano je 45.000 ulaza i više od 7.500 korisnika, što je u prosjeku 200 do 300 ljudi dnevno.  

Foto: Sanjin Vrbanus

-Grad Velika Gorica odlučan je u provedbi prakse da sada zajedno sa svojim partnerima postiže cilj održivijeg gospodarenja otpadom – poručila je Gordana Mikulčić-Krnjaja, viša savjetnica u odjelu za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu u okoliša Grada Velike Gorice. 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Go Grand Prix: Velika Gorica – kolijevka kraljevske misaone igre Go

Glavni operativni organizator je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja

Objavljeno

na

Objavio/la

Nakon vrlo uspješnog prošlogodišnjeg međunarodnog Go turnira, u Osnovnoj školi Nikole Hribara održava se 9.turnir EGF Grand Prix Bonus C turnir povodom Dana grada Velike Gorice a okupio je 80-ak igrača iz čak 17 zemalja, čime je Velika Gorica potvrđena kao važno međunarodno središte misaonog sporta go.  

Riječ je o najvećem i najjačem go turniru u regiji u posljednjih 20 godina, dok je u Hrvatskoj najveći i najjači ikada održan upravo u Velikoj Gorici.  

Turnir je dio programa obilježavanja Dana grada te povezuje vrhunske profesionalne i amaterske igrače, potičući međunarodnu sportsku i kulturnu suradnju.

Foto: Hrvatski go savez

Organizator turnira je Go klub Velika Gorica, suorganizator Grad Velika Gorica, dok je glavni operativni organizator bio je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja, osiguravao smještaj sudionicima, vodio kompletnu komunikaciju na engleskom jeziku te dizajnirao promotivne materijale, uključujući majice i objave na Instagramu – bravo! 

Na taj način se Velika Gorica kao kolijevka razvoja Goa u Hrvatskoj uspješno probija na europsku i svjetsku Go pozornicu kao uzoran organizator i veliki popularizator ove “kraljevske igre” (“king of mindsports”). 

Foto: Hrvatski go savez

Turnir je je uvršten u službeni kalendar Europske Go federacije kao Bonus C turnir. 

-Zahvaljujemo Gradu Velikoj Gorici na pokroviteljstvu i velikoj pomoći Go klubu Velika Gorica oko organizacije ovog vrhunskog sportskog događaja, jedinstvenog Go natjecanja na kraju kojeg svi sudionici i gosti dijele ukusnu rođendansku tortu povodom Dana Grada Velike Gorice – poručili su iz Hrvatskog Go saveza.   


  • Posebnu draž natjecanju daje sudjelovanje trojice europskih profesionalnih igrača: Mateusz Surma, profesionalni igrač 3. dana je ovogodišnji prvak Europe i trener na 7. Ljetnom go kampu održanom u Zaostrogu u kolovozu ove godine, Ali Jabarin, profesionalni igrač 3. dana, je jedan od dva igrača koji su profesionalci postali još 2014. godine an 1. kvalifikacijskom turniru, Benjamin Drean-Guenaizia, je pobijedio na kvalifikacijskom turniru održanom ove godine u Beču. Uz njih treba još izdvojiti Lukaša Podperu, (vele)majstora 7. dana, koji je ove godine pobijedio na jako puno turnira i ima drugi najveći rejting na ovom natjecanju. Na turniru igra i Vsevolod Ovsieenko, 6. dan, višestruki juniorski prvak Europe, koji je svoju kadetsku titulu osvojio u jeku pandemije na 25. Europskom prvenstvu za kadete, mlađe juniore i juniore, održanom u Stubičkim Toplicama. 
  • Naravno, to je sjajna prigoda za mlade igrače iz Hrvatske: Stjepan Medak je u nedjelju postao prvi (vele)majstor 6. dana, a na ovom turniru ima prigodu plasirati se na Grand Prix Finale gdje će snage odmjeriti 16 igrača koji su na nizu turnira osvajali kvalifikacijske bodove. Stjepan trenutačno ima 4 boda osvojena na Grand Prix turniru u Pisi. U top grupi na turniru je i Roko Crvelin, odnedavno majstor 4. dana, standardna treća ploča hrvatske seniorske reprezentacije, u kojoj je – kao i Stjepan i prvak Hrvatske Matej Zakanj – postigao tri pobjede u tri kola. Prošlogodišnji izazivač u meču za prvaka Hrvatske Petar Tadej Tukara, majstor 3. dana je također spreman za borbu za visok plasman na ovom turniru. Tu su još i Teo Sladetić, Oliver Skočić Karlo Vlahović, mladi majstori 2. dana, kojima će 5 partija na ovom turniru sigurno biti velika škola i prigoda za skok na rejting listi. Od ostalih mladih reprezentativaca treba istaknuti Velikogoričanina Jakova Sičića, 1kyu, koji je prije godinu dana baš na ovom turniru postigao pet pobjeda iz pet partija. 

Foto: Hrvatski go savez

  • Go je najstarija misaona igra koja se već 4000 godine igra prema jednostavnim nepromijenjenim pravilima. Go je nastao u Kini gdje se naziva “weiqi”, a u 6. stoljeću se proširio u Japan (gdje se još zove “igo”). U Japanu je Go stekao status dvorske vještine i prije 100 godina je utemeljeno prvo udruženje profesionalnih igrača Nihon ki-in. U Hrvatsku je Go donio časnik Austrougarske mornarice Artur Jonak von Freyenwald, koji je u Puli utemeljio tada najveći go klub u Europi, s oko 200 članova. Zoran Mutabžija je krajem 60-ih godina dominirao europskom go scenom i dva puta je bio prvak Europe: 1967. i 1971. godine. Godine 1997. utemeljio je Hrvatsku igo udrugu, koja i danas uspješno provodi edukacijske projekte u brojnim školama i knjižnicama, te na fakultetima. Zoran je bio i prvi predsjednik Hrvatskog go saveza, koji je 2020. primljen u privremeno članstvo Hrvatskog olimpijskog odbora. Predani rad u danas 6 go klubova rezultirao je činjenicom da Hrvatska ima najmlađu seniorsku reprezentaciju koja je nakon dugogodišnje borbe za opstanak u C-ligi postala favorit za ulazak u prestižnu A-ligu Europskog ekipnog prvenstva. Hrvatska mlada reprezentacija je osvojila brončanu medalju na 2. Europskom juniorskom ekipnom prvenstvu i već je dva puta predstavljala Europu na Svjetskom juniorskom ekipnom prvenstvu. 

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Betlehemsko svjetlo izviđači donijeli u “Goričku katedralu”

Objavljeno

na

Objavio/la

Članovi Turopoljske udruge skauta „Tur” donijeli su Betlehemsko svjetlo mira  u Veliku Goricu.

Nakon što su ga donijeli na Lucijsko izborno spravišće Plemenite opčine turopoljske, uz svečanu povorku od Muzeja Turopolja zajedno s brojnim građanima i Svetom Lucijom – zaštitnicom Grada Velike Gorice, donijeli su ga i u Crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije. 

 

Tradicionalno, Turovci su prenijeli svjetlost okupljenim vjernicima kako bi ga u lampionima ponijeli svojim kućama. 

Betlehemsko svjetlo mira simbol je nade, zajedništva i dobrote, u Hrvatsku stiže već više od tri desetljeća zahvaljujući Savezu izviđača Hrvatske, a evo i rasporeda gdje će biti nadalje doneseno:

U nedjelju, 14. prosinca: 

– u župnu crkvu Svetog Petra i Pavla u Velikoj Gorici na sv. misu u 9:00 sati; 

– u župnu crkvu Svetog Martina biskupa u Ščitarjevu na sv. misu u 10:30 sati; 

– u župnu crkvu Blaženog Alojzija Stepinca u Velikoj Gorici na sv. misu u 18:30 sati; 

U nedjelju, 21. prosinca: 

– u župnu crkvu Svetog Ivana Krstitelja u Novom Čiču na jutarnju sv. misu u 8:00 sati; 

– u kapelu sv. Mihaela u Petrovini Turopoljskoj na jutarnju sv. misu u 8:00 sati; 

– u crkvu Sv. Antuna Padovanskog u Gradičima na jutarnju misu u 9:30 sati; 

– u župnu crkvu Sveta Tri Kralja, Donja Lomnica, na sv. misu u 11:00 sati; 

U utorak, 23.prosinca: 

– u župnu crkvu Presvetog Srca Isusova u Velikoj Mlaki na zornicu u 6:30 sati. 

Također, Betlehemsko svjetlo će biti doneseno u zgradu gradske uprave, a prema dogovoru sa župnikom i u Pokupsko, kao i prethodnih godina.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno