HOTNEWS
Okusi fašnika: Nije sve u krafnama, ovo su najbolji pokladni recepti…
Većina slastica koje pripremamo u fašničko vrijeme uopće nisu hrvatskog porijekla. Osim popularnih krafni, ove godine isprobajte i neke druge poslastice, a mi vam donosimo recepte za najuskusniji pokladni stol…
Svake narodne običaje i događaje, prati nezaobilazna hrana. Kad je Fašnik u pitanju, naglasak nije na glavnom jelu već na desertu kojeg možemo jesti u svako doba dana – ujutro uz kavu ili tijekom sitnih noćnih sati, kad nam se jede nešto slatko. Naravno, riječ je pokladnicama, odnosno krafnama koje su u fašničko vrijeme najzastupljenije u Turopolju. Makar u posljednje vrijeme mnoge domaćice osim njih pripremaju i druge slastice specifične za neke druge krajeve Hrvatske – fritule, kroštule, rožatu…
Krafne su omljena pokladna slastica u Hrvatskoj… Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Pokladnice, krafne ili krofne, a možda i Berliner
Vjerojatno se rijetko tko od nas, dok je uživao u zalogajima krafni, zapitao tko je i kada izmislio ovaj pokladni kolač. Naime, mnoga jela za koje smatramo da su naša, zapravo nisu. U tisućljetnoj povijesti Hrvatska je u svim sferama pala pod utjecaje drugih država, pa se tako i danas u našim jelima, koje smatramo tradicionalnim i autohtonima, osjeti dašak austro-ugarske, talijanske i turske gastronomije.
Postoji nekoliko legendi o tome kako su nastale krafne. Jedna od njih kaže kako ih je u 18. stoljeću napravio berlinski slastičar. Isprva su se zvale Berlinske kugle, a danas u Njemačkoj ima nekoliko naziva – Berliner Pfannkuchen, Krapfen ili samo Berliner.
Druga teorija nastanka kaže da je tu slasticu izumila Cäcilie Krapf, inače poznata po proizvodnji mandolata, koja je krajem sedamnaestog stoljeća u svojoj pekarnici proizvodila u cijelom Beču poznate „Cillikugeln“, koje je u pokladno vrijeme punila ukuhanim voćem.
Sastojci:
– 500 g glatkog brašna
– 80 g šećera
– 2 vanilin šećera
– prstohvat soli
– 20 g svježeg kvasca
– 4 žutanjaka
– 350 ml mlijeka
– 80 ml ulja
– 2 žlice ruma
– naribana korica limuna
Priprema:
U zdjelicu razlomite kvasac i pomiješajte ga s jednom žlicom brašna, žlicom šećera i malo mlakog mlijeka. Ostavite kvasac da odstoji 10-15 minuta, dok ne postane pjenast. Žutanjke umutite sa šećerom i vanilin šećerom pa dodajte limunovu koricu te rum, mlijeko i ulje.
U veću zdjelu stavite brašno, sol, pripremljeni kvasac i jaja koja ste razmutili s ostalim sastojcima. Mikserom umijesite glatko tijesto. Tijesto prekrijte kuhinjskom krpom i ostavite ga barem sat vremena na toplome mjestu da udvostruči volumen. Kada tijesto dovoljno naraste razvaljajte ga na 1 cm debljine. Kalupom izrežite krugove, prekrijte ih krpom i ponovno ostavite tijesto da se diže 15-20 minuta.
U dubljem loncu zagrijte ulje. Stavite nekoliko krafni u lonac i pržite ih na laganoj vatri 2-3 minute pazeći da vam ne izgore. Kada krafne stavljate u ulje stavljajte prvo gornju stranu, poklopite ih i pecite dok ne porumene. Zatim ih okrenite i ispecite do kraja, ali bez poklopca. Pečene krafne stavite na papirnati ručnik da se ocijedi višak masnoće. Vruće krafne napunite s marmeladom od marelice i posipajte šećerom u prahu.
Fritule su u naše krajeve došle iz Italije… Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Fritule ili Fritelle veneziane
Dok je Sjeverna Hrvatska bila pod utjecajem Austro-Ugarske, južni dio bio je, pogađate, pod utjecajem Mlečana, stoga ne čudi da su fritule specifične za Kvarner, Istru i Dalmaciju jer se njihovom domovinom smatra Venecija.
Sastojci:
– 4 dcl jogurta
– 2 jaja
– 2 paketića vanil šećera
– malo soli
– 2 žličice šećera
– 20 žlica glatkog brašna
– 1 prašak za pecivo
– 1 žlica rakije ili ruma
Priprema:
Umiješati sve sastojke da se dobije glatka smjesa. Ukoliko je smjesa rijetka, odnosno ako se razlijeva iz žlice, svakako dodati još nekoliko žlica brašna. Žličicom vaditi smjesu i pržiti je u vrućem ulju.
Čim porumene s jedne strane, okrenuti na drugu i pustiti da se isprži do kraja. Gotove fritule potrebno je staviti na salvetu ili papirnati ručnik kako bi se ocijedio višak masnoće. Na kraju posipati ih šećerom u prahu.
Talijanske kroštule postale su dio naših običaja… Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL
Kroštule ili chiacchiere
Kroštule su, isto kao i fritule, tradicionalna poslastica Kvarnera i Dalmacije, a svaki kraj ima svoju varijantu recepta. U istarske kroštule stavlja se bijelo vino, dok se u dalmatinske stavlja liker od limuna, no ono što im je zajedničko – moraju biti hrskave i prhke.
Sastojci:
– 200 grama brašna
– 3 žumanjka
– 1 žlica šećera
– 1 žlica kiselog vrhnja
– 2 žlice ruma
– malo soli
Priprema:
Pjenasto umiješati žumanjke i šećer te dodati vrhnje i rum i sve zajedno dodati u brašno i umijesiti čvrsto tijesto. Ostaviti pokriveno tijesto najmanje pola sata.
Zatim tijesto tanko razvaljati i izrezati na tanke trake i svezati ih u lagani čvor, no možete ih oblikovati na neki drugi način ili jednostavno ostaviti kao trake.
Pržiti ih u dubokom ulju, ali na srednje jakoj vatri. Pržene kroštule posipati sa šećerom u prahu.
Rožata je idealan desert za pokladno vrijeme… Foto:Ivo Čagalj/PIXSELL
Rožata, flan ili crème caramel
Kao što je bio slučaj i s prethodnim slasticama, tako je i rožata zapravo ostavština nekih prošlih vremena i naroda. Flan, odnosno kremasti desert od jaja potječe iz Rimskog carstva, doradili su ga Francuzi dodavši u kalup karamelu.
Sastojci:
– 2 šalice slatkog vrhnja
– 1 šalica mlijeka
– 1 žličica ekstrakta vanilije
– 1 šalica šećera
– 3 žumanjka
– 2 cijela jaja
– malo soli
Za karamel:
– pola šalice šećera
– 2 žlice vode
Priprema:
U posudu na vatri napraviti karamel – staviti pola šalice šećera i dvije žlice vode, te bez miješanja pustiti da se otopi i dobije zlatno-smeđa boja. Karamel razdijeliti u posudica koje se prethodno namazali s maslacem te ostaviti da se malo ohladi.
Slatko vrhnje i mlijeko zagrijati na srednje jakoj vatri dok se uz rub posude ne pojave mjehurići.
U posebnoj posudi mikserom istucite šećer i jaja te smjesi polako miješajući dodajte vruće mlijeko i vrhnje. Smjesu potom procijedite te joj dodajte žličicu ekstrakta od vanilije.
U keramičke posudice izlijte smjesu jaja i mlijeka, te ih položite u dublji protvan u koju će te do polovine posudica uliti vodu. Protvan i posudice prekrijte aluminijskom folijom i pecite u pećnici dok krema ne postane.
Nakon što je rožata gotova, izvadite je iz pećnice te ostavite da se ohladi najmanje dva sata.
HOTNEWS
Ostavili ih da se uguše i smrznu – sedam štenaca umrlo u vrećici, kamera snimila počinitelje
Rukometni klub Zagorica organizira 5.rukometni turnir za ženske ekipe (U-12, U-14, U-16) u Velikoj Gorici od 02. do 04. siječnja 2026. godine.
Velika Gorica, 01.01.2026. Najava 5.rukometnog turnira za ženske ekipe. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Trodnevni turnir igrat će se u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici, a natjecanje je sva tri dana programirano u vremenu od 09 do 20 sati.
Velika Gorica, 01.01.2026. Najava 5.rukometnog turnira za ženske ekipe. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 01.01.2026. Najava 5.rukometnog turnira za ženske ekipe. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Završni dan turnira predviđen je za polufinalne susrete, utakmicu za 3. mjesto i finale te dodjelu pojedinačnih i ekipnih nagrada
Velika Gorica, 01.01.2026. Najava 5.rukometnog turnira za ženske ekipe. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Trodnevni turnir za muške ekipe (U-13, U-15, U-17) odigran je od 27. do 29. prosinca 2025. u Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Gorici.
Velika Gorica, 01.01.2026. Najava 5.rukometnog turnira za ženske ekipe. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Za sve dodatne informacije:
E-mail: [email protected]
Telefon: Domagoj Sučić – 099 750 8759
www.rk-zagorica.hr
Galerija fotografija
HOTNEWS
Dok mi čekamo Novu s obiteljima – oni dežuraju! Gradonačelnik zahvalio hitnjacima, policajcima i vatrogascima
“Njihova predanost i profesionalnost zaslužuje poštovanje i zahvalnost, na čemu sam im svima došao osobno zahvaliti.”
Najluđa noć u godini, u kojoj dočekujemo početak 2026. za neke je profesije – radna. Primjerice, djelatnici hitne službe, policije ili vatrogasci noćas neće biti sa svojim obiteljima, jer njihovo radno mjesto ne poznaje neradni dan, “crveno” u kalendaru, blagdan ili praznik.
Tu su, zlu ne trebalo, spremni na svaki poziv u pomoć i čuvaju nas i ove silvestarske noći.
Kako bi zahvalio djelatnicima goričkih žurnih službi na predanom radu, dao do znanja da su važna karika u sigurnosti grada i oslonac svakog građanina, posjetio ih je večeras gradonačelnik Krešimir Ačkar sa svojim zamjenikom Nevenom Karasom i predsjednikom Gradskog vijeća Darkom Bekićem, i poželio im mirnu noć.
Foto: Marija Vrbanus
-Dok većina građana večeras slavi u krugu svoje obitelji dolazak Nove godine, djelatnici policije, hitne pomoći i naši vatrogasci neumorno rade kako bismo svi bili sigurni. Njihova predanost i profesionalnost zaslužuje poštovanje i zahvalnost, na čemu sam im svima došao osobno zahvaliti. Također, svim našim sugrađanima i sugrađankama želim sretnu, blagoslovljenu i uspješnu Novu 2026. godinu – poručio je gradonačelnik.
Foto: Marija Vrbanus
U velikogoričkoj Hitnoj službi, iako je jedna ekipa izašla na teren, večeras je bilo mirno, no čim smo došli, stigao je poziv zabrinute sugrađanke kojoj je djelatnica hitne davala savjete vezane uz terapiju i njeno zdravstveno stanje.
-Odradili smo ove godine više od 6 tisuća intervencija na terenu a u ispostavi dodatno više od 10.000 pregleda. Mi smo tu uvijek, dostupni za svakoga kome je ugroženo zdravlje. Zdravlje je naše najveće bogatstvo, tako da dobro zdravlje želimo svim našim sugrađanima u Novoj godini – rekao je šef goričke Hitne medicine dr. Siniša Golub.
Načelnik goričke policijske postaje Perica Malić gradonačelnika je dočekao s kolegama, a večeras su, očekivano, imali pozive građana vezane uz pucnjavu pirotehničkim sredstvima, zbog čega su izašli na teren.
Foto: Marija Vrbanus
-Božićni blagdani koji su iza nas, protekli su zaista mirno i nismo imali puno intervencija, što je pohvalno jer su to blagdani mira i zajedništva, a nadamo se da će sugrađani biti savjesni i ove zadnje noći u 2025. godini – rekao je načelnik.
Za sve intervencije i tijekom najluđe noći u godini spremni su i djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica. Zapovjednik Ivica Maceković sa svojom ekipom vatrogasaca budno će ispratiti Staru 2025. godinu.
Foto: Marija Vrbanus
HOTNEWS
Promjene u Zakonu o osobnoj asistenciji – pravo će imati veći broj korisnika i to 24 sata dnevno
Premijer je najavio da su za 2026. za socijalna prava osoba s invaliditetom predvidjeli 1,5 milijarde eura, a na temelju ove odluke taj će se iznos morati povećati.
Hrvatska Vlada donijela je Uredbu o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji radi izvršenja odluke Ustavnog suda kojom su ukinute pojedine odredbe Zakona, a kojima će, uz ostalo, i djeca do 18 godina imati pravo na uslugu osobne asistencije.
Na sjednici Vlade, Premijer Andrej Plenković istaknuo je da se uredba sa zakonskom snagom donosi iz razloga što trenutačno Hrvatski sabor ne zasjeda pa Vlada, na temelju posebnog zakona i ovlasti, kompenzira tu činjenicu te će ovom uredbom biti uređene samo one odredbe koje su ukinute odlukom Ustavnog suda i koje su prestale važiti 19. prosinca.
Pri tome je naglasio da uredba nije instrument za rješavanje svih pitanja koja su vezane za osobnu asistenciju i da će sva druga povezana pitanja biti rješavana u redovitom zakonodavnom postupku i u skladu s demokratskim procedurama koje podrazumijevaju i javno savjetovanje, radne skupine i dva čitanja u Hrvatskom saboru.
Donošenjem uredbe, djeca do 18 godina imat će pravo na uslugu osobne asistencije, a uslugu osobne asistencije moći će koristiti i korisnici usluge pomoći u kući, osobe s invaliditetom čiji roditelj ili drugi članovi obitelji ostvaruju pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, kao i svi korisnici čiji članovi obitelji imaju status njegovatelja na temelju drugih propisa, poput hrvatskih ratnih vojnih invalida, te korisnici usluge pomoćnika u nastavi.
Satnica usluge više nije ograničena, odnosno maksimalan broj sati korištenja usluge povećan je na 24 sata dnevno.
Također, odluka Ustavnog suda otvara i financijska pitanja s obzirom na to da se širi polje primjene ovih prava na veći broj korisnika, a za sada se još ne može procijeniti koliko će to koštati državni proračun, no bit će to značajna sredstva.
Uz to, javlja se i pitanje realne raspoloživosti osobnih asistenata kojih će trebati biti puno više s obzirom na to da je usluga sada proširena na 24 sata i da će biti niz novih rješenja.
Premijer je najavio da su za 2026. za socijalna prava osoba s invaliditetom predvidjeli 1,5 milijarde eura, a na temelju ove odluke taj će se iznos morati povećati.
Prilikom donošenja rješenja o osobnom asistentu, stupanj težine invaliditeta i oštećenja funkcionalne sposobnosti korisnika neće biti jedini kriterij, nego će pri određivanju broja sati usluge, članovi komisije uzimati u obzir i materijalne i socijalne okolnosti korisnika, kao i njihove specifične individualne potrebe.
Ministarstvo će donijeti pravilnik u roku 60 dana, a pravo na uslugu počinje od izvršnosti rješenja, a ne prvog dana korištenja.
Dodajmo kako punoljetni korisnici koji su koristili uslugu na dan 19. prosinca 2025. nastavljaju koristiti uslugu do donošenja novog izvršnog rješenja koje će po službenoj dužnosti pokrenuti Hrvatski zavod za socijalni rad. Ako se utvrdi veći broj sati od onoga koji je na snazi, razlika se nadoknađuje na zahtjev korisnika ili njegovog zakonskog zastupnika. Djeca i osobe s invaliditetom koje ranije nisu mogle podnijeti zahtjev zbog zakonskih ograničenja ostvaruju pravo od 19. prosinca 2025. ako zahtjev podnesu u roku od šest mjeseci od donošenja Uredbe.
HOTNEWS
VLADA RH Duhan “ide gore” – Nove cijene cigareta u maloprodaji od 6. siječnja
Novim dizanjem trošarina državni proračun u idućoj godini uprihodit će 129 milijuna eura.
Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici donijela Uredbu o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode koja od 1. siječnja 2026. godine mijenja visinu trošarine.
Kako navode na službenoj internet stranici Vlade, na cigarete će specifična trošarina biti 59,10 eura za 1000 komada cigareta, proporcionalna trošarina 34 % od maloprodajne cijene cigareta, te minimalna trošarina na cigarete 130,60 eura za 1000 komada cigareta.
Prema tome će cijena kutije cigareta u prosjeku porasti za 20 centi.
Gore ide i trošarina na sitno rezani duhan za savijanje cigareta i to 126,90 eura za jedan kilogram, a ostali duhan za pušenje 126,90 eura za 1 kilogram.
Također, nova Uredba odnosi se i na ostale “pušilice”. Cigare i cigarilosi bit će 126,90 eura za 1000 komada, e-tekućine 0,25 eura za jedan mililitar, grijani duhanski proizvodi 211,30 eura za jedan kilogram, a novi duhanski proizvodi 126,90 eura za jedan kilogram.
Procedura s prvim danom Nove godine jest da su trošarinski obveznici koji imaju pravo utvrđivanja maloprodajne cijene cigareta u mogućnosti podnijeti Prijavu povećanja maloprodajne cijene cigareta u razdoblju od 2. do 5. siječnja 2026. godine, zaključno do 15.30 sati.
Datum važenja povećanih maloprodajnih cijena cigareta je 6. siječnja 2026. Godine.
Podsjetimo, Vlada je odluku o porastu trošarina na duhanske proizvode donijela i prije točno šest mjeseci, kada je također kutija cigareta u prosjeku “skočila za 20 centi gore”, a novim dizanjem trošarina, državni proračun u idućoj godini uprihodit će 129 milijuna eura, piše Dnevnik.hr.
-
Vijestiprije 6 danaVG umjesto ZG: ‘Radimo na tome da Velika Gorica dobije svoju registraciju!’
-
HOTNEWSprije 6 danaZAVRŠENO GLASANJE Advent u Velikoj Gorici među pet najljepših u Hrvatskoj
-
Vijestiprije 6 danaDonosimo radno vrijeme trgovina u Velikoj Gorici za Staru i Novu godinu! Zatvaraju se ranije nego inače…
-
Vijestiprije 3 danaPrometna nesreća u Novom Čiču! Automobil nakon sudara završio u kanalu – otežan promet