HOTNEWS
Okusi fašnika: Nije sve u krafnama, ovo su najbolji pokladni recepti…
Većina slastica koje pripremamo u fašničko vrijeme uopće nisu hrvatskog porijekla. Osim popularnih krafni, ove godine isprobajte i neke druge poslastice, a mi vam donosimo recepte za najuskusniji pokladni stol…
Svake narodne običaje i događaje, prati nezaobilazna hrana. Kad je Fašnik u pitanju, naglasak nije na glavnom jelu već na desertu kojeg možemo jesti u svako doba dana – ujutro uz kavu ili tijekom sitnih noćnih sati, kad nam se jede nešto slatko. Naravno, riječ je pokladnicama, odnosno krafnama koje su u fašničko vrijeme najzastupljenije u Turopolju. Makar u posljednje vrijeme mnoge domaćice osim njih pripremaju i druge slastice specifične za neke druge krajeve Hrvatske – fritule, kroštule, rožatu…
Krafne su omljena pokladna slastica u Hrvatskoj… Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Pokladnice, krafne ili krofne, a možda i Berliner
Vjerojatno se rijetko tko od nas, dok je uživao u zalogajima krafni, zapitao tko je i kada izmislio ovaj pokladni kolač. Naime, mnoga jela za koje smatramo da su naša, zapravo nisu. U tisućljetnoj povijesti Hrvatska je u svim sferama pala pod utjecaje drugih država, pa se tako i danas u našim jelima, koje smatramo tradicionalnim i autohtonima, osjeti dašak austro-ugarske, talijanske i turske gastronomije.
Postoji nekoliko legendi o tome kako su nastale krafne. Jedna od njih kaže kako ih je u 18. stoljeću napravio berlinski slastičar. Isprva su se zvale Berlinske kugle, a danas u Njemačkoj ima nekoliko naziva – Berliner Pfannkuchen, Krapfen ili samo Berliner.
Druga teorija nastanka kaže da je tu slasticu izumila Cäcilie Krapf, inače poznata po proizvodnji mandolata, koja je krajem sedamnaestog stoljeća u svojoj pekarnici proizvodila u cijelom Beču poznate „Cillikugeln“, koje je u pokladno vrijeme punila ukuhanim voćem.
Sastojci:
– 500 g glatkog brašna
– 80 g šećera
– 2 vanilin šećera
– prstohvat soli
– 20 g svježeg kvasca
– 4 žutanjaka
– 350 ml mlijeka
– 80 ml ulja
– 2 žlice ruma
– naribana korica limuna
Priprema:
U zdjelicu razlomite kvasac i pomiješajte ga s jednom žlicom brašna, žlicom šećera i malo mlakog mlijeka. Ostavite kvasac da odstoji 10-15 minuta, dok ne postane pjenast. Žutanjke umutite sa šećerom i vanilin šećerom pa dodajte limunovu koricu te rum, mlijeko i ulje.
U veću zdjelu stavite brašno, sol, pripremljeni kvasac i jaja koja ste razmutili s ostalim sastojcima. Mikserom umijesite glatko tijesto. Tijesto prekrijte kuhinjskom krpom i ostavite ga barem sat vremena na toplome mjestu da udvostruči volumen. Kada tijesto dovoljno naraste razvaljajte ga na 1 cm debljine. Kalupom izrežite krugove, prekrijte ih krpom i ponovno ostavite tijesto da se diže 15-20 minuta.
U dubljem loncu zagrijte ulje. Stavite nekoliko krafni u lonac i pržite ih na laganoj vatri 2-3 minute pazeći da vam ne izgore. Kada krafne stavljate u ulje stavljajte prvo gornju stranu, poklopite ih i pecite dok ne porumene. Zatim ih okrenite i ispecite do kraja, ali bez poklopca. Pečene krafne stavite na papirnati ručnik da se ocijedi višak masnoće. Vruće krafne napunite s marmeladom od marelice i posipajte šećerom u prahu.
Fritule su u naše krajeve došle iz Italije… Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Fritule ili Fritelle veneziane
Dok je Sjeverna Hrvatska bila pod utjecajem Austro-Ugarske, južni dio bio je, pogađate, pod utjecajem Mlečana, stoga ne čudi da su fritule specifične za Kvarner, Istru i Dalmaciju jer se njihovom domovinom smatra Venecija.
Sastojci:
– 4 dcl jogurta
– 2 jaja
– 2 paketića vanil šećera
– malo soli
– 2 žličice šećera
– 20 žlica glatkog brašna
– 1 prašak za pecivo
– 1 žlica rakije ili ruma
Priprema:
Umiješati sve sastojke da se dobije glatka smjesa. Ukoliko je smjesa rijetka, odnosno ako se razlijeva iz žlice, svakako dodati još nekoliko žlica brašna. Žličicom vaditi smjesu i pržiti je u vrućem ulju.
Čim porumene s jedne strane, okrenuti na drugu i pustiti da se isprži do kraja. Gotove fritule potrebno je staviti na salvetu ili papirnati ručnik kako bi se ocijedio višak masnoće. Na kraju posipati ih šećerom u prahu.
Talijanske kroštule postale su dio naših običaja… Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL
Kroštule ili chiacchiere
Kroštule su, isto kao i fritule, tradicionalna poslastica Kvarnera i Dalmacije, a svaki kraj ima svoju varijantu recepta. U istarske kroštule stavlja se bijelo vino, dok se u dalmatinske stavlja liker od limuna, no ono što im je zajedničko – moraju biti hrskave i prhke.
Sastojci:
– 200 grama brašna
– 3 žumanjka
– 1 žlica šećera
– 1 žlica kiselog vrhnja
– 2 žlice ruma
– malo soli
Priprema:
Pjenasto umiješati žumanjke i šećer te dodati vrhnje i rum i sve zajedno dodati u brašno i umijesiti čvrsto tijesto. Ostaviti pokriveno tijesto najmanje pola sata.
Zatim tijesto tanko razvaljati i izrezati na tanke trake i svezati ih u lagani čvor, no možete ih oblikovati na neki drugi način ili jednostavno ostaviti kao trake.
Pržiti ih u dubokom ulju, ali na srednje jakoj vatri. Pržene kroštule posipati sa šećerom u prahu.
Rožata je idealan desert za pokladno vrijeme… Foto:Ivo Čagalj/PIXSELL
Rožata, flan ili crème caramel
Kao što je bio slučaj i s prethodnim slasticama, tako je i rožata zapravo ostavština nekih prošlih vremena i naroda. Flan, odnosno kremasti desert od jaja potječe iz Rimskog carstva, doradili su ga Francuzi dodavši u kalup karamelu.
Sastojci:
– 2 šalice slatkog vrhnja
– 1 šalica mlijeka
– 1 žličica ekstrakta vanilije
– 1 šalica šećera
– 3 žumanjka
– 2 cijela jaja
– malo soli
Za karamel:
– pola šalice šećera
– 2 žlice vode
Priprema:
U posudu na vatri napraviti karamel – staviti pola šalice šećera i dvije žlice vode, te bez miješanja pustiti da se otopi i dobije zlatno-smeđa boja. Karamel razdijeliti u posudica koje se prethodno namazali s maslacem te ostaviti da se malo ohladi.
Slatko vrhnje i mlijeko zagrijati na srednje jakoj vatri dok se uz rub posude ne pojave mjehurići.
U posebnoj posudi mikserom istucite šećer i jaja te smjesi polako miješajući dodajte vruće mlijeko i vrhnje. Smjesu potom procijedite te joj dodajte žličicu ekstrakta od vanilije.
U keramičke posudice izlijte smjesu jaja i mlijeka, te ih položite u dublji protvan u koju će te do polovine posudica uliti vodu. Protvan i posudice prekrijte aluminijskom folijom i pecite u pećnici dok krema ne postane.
Nakon što je rožata gotova, izvadite je iz pećnice te ostavite da se ohladi najmanje dva sata.
CityLIGHTS
Uskrsno druženje u Velikoj Gorici: gradonačelnik Ačkar podijelio 1.200 porcija ribica i čestitao Uskrs
Okupljanje je proteklo u vedrom i opuštenom ozračju, uz zajedničko druženje i najavu skorog uskrsnog slavlja koje je dodatno unijelo radost među okupljene građane.
Danas je na Veliki petak kod Tržnog centra održano tradicionalno uskrsno druženje koje je okupilo brojne građane u blagdanskom ozračju.
U jutarnjim satima, od 9:30, građani su imali priliku uživati u podjeli besplatnih porcija prženih ribica, što je i ove godine privuklo velik broj Velikogoričanki i Velikogoričana koji su se odazvali pozivu na zajedničko druženje.
Događaju je nazočio gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima, koji je tom prigodom osobno čestitao sugrađanima nadolazeće uskrsne blagdane te poručio:
“Jako nam je drago da se tradicionalno održava druženje na Veliki petak, podjela ribica našim sugrađankama i sugrađanima. Veliki petak, blagdan muke gospodnje, kada je uistinu prilika da svi zajedno steknemo snagu. Zajedno je to prilika za svakoga od nas da pobudi u sebi više razumijevanja, tolerancije i ljubavi prema svakome čovjeku, prema svome bližnjemu i da ako s nekime i jesmo u zavadi, da se pruži ruka pomirenja i da se dočeka Uskrs čista srca onako kako to i priliči. Prošle godine smo imali 1.000 porcija, ove godine 1.200 porcija, ali prema svemu sudeći, kako danas vidimo, vjerojatno će biti iduće godine i 1.500.”
Okupljanje je proteklo u vedrom i opuštenom ozračju, uz zajedničko druženje i najavu skorog uskrsnog slavlja koje je dodatno unijelo radost među okupljene građane.
CityLIGHTS
Želiš mijenjati stvari u svom gradu? Velika Gorica traži nove članove Savjeta mladih
Rok za podnošenje kandidatura traje 15 dana od objave poziva.
CityLIGHTS
Proljetni hit u gradu: stižu Muzej smijeha i ‘Gljive na Gorice’
Petek na Gorice nije samo događanje, već i platforma za jačanje identiteta Velike Gorice kao ugodne, autentične i održive destinacije, koja njeguje svoje nasljeđe i prirodne resurse.
S dolaskom toplijih dana u Velika Gorica vraća se jedno od najposjećenijih gradskih druženja – manifestacija Petek na Gorice koja će se održati u petak, 10. travnja kod Turističke zajednice grada.
Ovogodišnje izdanje donosi spoj tradicije, edukacije i zabave, a program je raspoređen u jutarnjem i popodnevnom terminu, namijenjen svim generacijama.
Jutro: domaći okusi i preventivno mjerenje
Od 10 do 13 sati održava se MLJAC i ART plac s lokalnim proizvođačima i kreativcima – od svježeg kruha, meda i štrukli do gljiva i rukotvorina. U sklopu jutarnjeg programa, u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke županije, u Centru za posjetitelje organizirano je i preventivno mjerenje, dostupno svim posjetiteljima.
Popodne: gljive, drift i Muzej smijeha po prvi put
Od 16 do 18 sati program postaje dinamičniji. Novost je mali sajam „Gljive na Gorice”, gdje će OPG Antolić i OPG Landeka predstaviti svježe gljive i proizvode od gljiva. Veliku pažnju privlači i DONUT drift show, u sklopu kojeg stiže izložbeno profesionalno drift vozilo kao najava događaja DONUT 7 na poligonu Bugatti Rimac poligon Mičevec. Poseban gost je velikogorički prvak u driftaškom sportu Marko Brdek, koji će približiti ovu atraktivnu motorsport disciplinu svim generacijama.
Prvi put u Veliku Goricu stiže i HaHaHouse – Muzej smijeha, koji donosi interaktivni program, maskote, igre i tombolu. Kako su poručili: „HaHaHouse, Muzej smijeha s ponosom najavljuje svoj prvi dolazak na Petek na Gorice! 10.4. dolazimo s igrama, maskotama, tonom smijeha i dobre zabave za sve posjetitelje. Pripremili smo i super tombolu, jer HaHaHouse kada dolazi u goste, ne dolazi praznih ruku.“
Sport, rekreacija i nordijsko hodanje
U popodnevnom dijelu održava se i sportski kutak za djecu, Tai Chi na otvorenom te posebna radionica nordijskog hodanja u suradnji sa Sportsko-rekreativnim društvom Samobor. Program uključuje pokazno predavanje i praktični dio, a prijave su otvorene za sve generacije putem online obrasca.
Grad koji kroz manifestaciju gradi identitet
Organizatori iz Turističke zajednice grada Velike Gorice ističu kako Petek na Gorice povezuje lokalne proizvođače, edukaciju i zajedništvo te jača identitet grada. Kako je naglasila direktorica Maja Toth: „Petek na Gorice nije samo događanje, već i platforma za jačanje identiteta Velike Gorice kao ugodne, autentične i održive destinacije, koja njeguje svoje nasljeđe i prirodne resurse. Kroz pažljivo osmišljene programe i suradnju s lokalnim dionicima, nastavljamo graditi manifestaciju koja donosi vrijednost i našim sugrađanima i posjetiteljima“.
-
CityLIGHTSprije 5 danaVIDEO Isprobali smo prvi buketomat u Velikoj Gorici – evo kako radi
-
CityLIGHTSprije 5 danaLaboratorij iz Velike Gorice koji pomiče granice i gradi budućnost Hrvatske
-
CityLIGHTSprije 5 danaBuket na ‘izvol’te’ – White Poppy još bliži kupcima
-
CityLIGHTSprije 5 danaVIDEO Problemi s odlaganjem otpada: prijeti ukidanje mobilnog reciklažnog dvorišta