HOTNEWS

Okusi fašnika: Nije sve u krafnama, ovo su najbolji pokladni recepti…

Većina slastica koje pripremamo u fašničko vrijeme uopće nisu hrvatskog porijekla. Osim popularnih krafni, ove godine isprobajte i neke druge poslastice, a mi vam donosimo recepte za najuskusniji pokladni stol…

Objavljeno

prije 7 godina

1. ožujka 2019.

Objavio/la

Matea Brenčić

Svake narodne običaje i događaje, prati nezaobilazna hrana. Kad je Fašnik u pitanju, naglasak nije na glavnom jelu već na desertu kojeg možemo jesti u svako doba dana – ujutro uz kavu ili tijekom sitnih noćnih sati, kad nam se jede nešto slatko. Naravno, riječ je pokladnicama, odnosno krafnama koje su u fašničko vrijeme najzastupljenije u Turopolju. Makar u posljednje vrijeme mnoge domaćice osim njih pripremaju i druge slastice specifične za neke druge krajeve Hrvatske – fritule, kroštule, rožatu…

Krafne su omljena pokladna slastica u Hrvatskoj… Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Pokladnice, krafne ili krofne, a možda i Berliner

Vjerojatno se rijetko tko od nas, dok je uživao u zalogajima krafni, zapitao tko je i kada izmislio ovaj pokladni kolač. Naime, mnoga jela za koje smatramo da su naša, zapravo nisu. U tisućljetnoj povijesti Hrvatska je u svim sferama pala pod utjecaje drugih država, pa se tako i danas u našim jelima, koje smatramo tradicionalnim i autohtonima, osjeti dašak austro-ugarske, talijanske i turske gastronomije.

Postoji nekoliko legendi o tome kako su nastale krafne. Jedna od njih kaže kako ih je u 18. stoljeću napravio berlinski slastičar. Isprva su se zvale Berlinske kugle, a danas u Njemačkoj ima nekoliko naziva – Berliner Pfannkuchen, Krapfen ili samo Berliner.

Druga teorija nastanka kaže da je tu slasticu izumila Cäcilie Krapf, inače poznata po proizvodnji mandolata, koja je krajem sedamnaestog stoljeća u svojoj pekarnici proizvodila u cijelom Beču poznate „Cillikugeln“, koje je u pokladno vrijeme punila ukuhanim voćem.

Sastojci:
– 500 g glatkog brašna
– 80 g šećera
– 2 vanilin šećera
– prstohvat soli
– 20 g svježeg kvasca
– 4 žutanjaka
– 350 ml mlijeka
– 80 ml ulja
– 2 žlice ruma
– naribana korica limuna

Priprema:
U zdjelicu razlomite kvasac i pomiješajte ga s jednom žlicom brašna, žlicom šećera i malo mlakog mlijeka. Ostavite kvasac da odstoji 10-15 minuta, dok ne postane pjenast. Žutanjke umutite sa šećerom i vanilin šećerom pa dodajte limunovu koricu te rum, mlijeko i ulje.
U veću zdjelu stavite brašno, sol, pripremljeni kvasac i jaja koja ste razmutili s ostalim sastojcima. Mikserom umijesite glatko tijesto. Tijesto prekrijte kuhinjskom krpom i ostavite ga barem sat vremena na toplome mjestu da udvostruči volumen. Kada tijesto dovoljno naraste razvaljajte ga na 1 cm debljine. Kalupom izrežite krugove, prekrijte ih krpom i ponovno ostavite tijesto da se diže 15-20 minuta.
U dubljem loncu zagrijte ulje. Stavite nekoliko krafni u lonac i pržite ih na laganoj vatri 2-3 minute pazeći da vam ne izgore. Kada krafne stavljate u ulje stavljajte prvo gornju stranu, poklopite ih i pecite dok ne porumene. Zatim ih okrenite i ispecite do kraja, ali bez poklopca. Pečene krafne stavite na papirnati ručnik da se ocijedi višak masnoće. Vruće krafne napunite s marmeladom od marelice i posipajte šećerom u prahu.

Fritule su u naše krajeve došle iz Italije… Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL

Fritule ili Fritelle veneziane

Dok je Sjeverna Hrvatska bila pod utjecajem Austro-Ugarske, južni dio bio je, pogađate, pod utjecajem Mlečana, stoga ne čudi da su fritule specifične za Kvarner, Istru i Dalmaciju jer se njihovom domovinom smatra Venecija.

Sastojci:
– 4 dcl jogurta
– 2 jaja
– 2 paketića vanil šećera
– malo soli
– 2 žličice šećera
– 20 žlica glatkog brašna
– 1 prašak za pecivo
– 1 žlica rakije ili ruma

Priprema:
Umiješati sve sastojke da se dobije glatka smjesa. Ukoliko je smjesa rijetka, odnosno ako se razlijeva iz žlice, svakako dodati još nekoliko žlica brašna. Žličicom vaditi smjesu i pržiti je u vrućem ulju.
Čim porumene s jedne strane, okrenuti na drugu i pustiti da se isprži do kraja. Gotove fritule potrebno je staviti na salvetu ili papirnati ručnik kako bi se ocijedio višak masnoće. Na kraju posipati ih šećerom u prahu.

Talijanske kroštule postale su dio naših običaja… Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL

Kroštule ili chiacchiere

Kroštule su, isto kao i fritule, tradicionalna poslastica Kvarnera i Dalmacije, a svaki kraj ima svoju varijantu recepta. U istarske kroštule stavlja se bijelo vino, dok se u dalmatinske stavlja liker od limuna, no ono što im je zajedničko – moraju biti hrskave i prhke.

Sastojci:
– 200 grama brašna
– 3 žumanjka
– 1 žlica šećera
– 1 žlica kiselog vrhnja
– 2 žlice ruma
– malo soli

Priprema:
Pjenasto umiješati žumanjke i šećer te dodati vrhnje i rum i sve zajedno dodati u brašno i umijesiti čvrsto tijesto. Ostaviti pokriveno tijesto najmanje pola sata.
Zatim tijesto tanko razvaljati i izrezati na tanke trake i svezati ih u lagani čvor, no možete ih oblikovati na neki drugi način ili jednostavno ostaviti kao trake.
Pržiti ih u dubokom ulju, ali na srednje jakoj vatri. Pržene kroštule posipati sa šećerom u prahu.

Rožata je idealan desert za pokladno vrijeme… Foto:Ivo Čagalj/PIXSELL

Rožata, flan ili crème caramel

Kao što je bio slučaj i s prethodnim slasticama, tako je i rožata zapravo ostavština nekih prošlih vremena i naroda. Flan, odnosno kremasti desert od jaja potječe iz Rimskog carstva, doradili su ga Francuzi dodavši u kalup karamelu.

Sastojci:
– 2 šalice slatkog vrhnja
– 1 šalica mlijeka
– 1 žličica ekstrakta vanilije
– 1 šalica šećera
– 3 žumanjka
– 2 cijela jaja
– malo soli

Za karamel:
– pola šalice šećera
– 2 žlice vode

Priprema:
U posudu na vatri napraviti karamel – staviti pola šalice šećera i dvije žlice vode, te bez miješanja pustiti da se otopi i dobije zlatno-smeđa boja. Karamel razdijeliti u posudica koje se prethodno namazali s maslacem te ostaviti da se malo ohladi.
Slatko vrhnje i mlijeko zagrijati na srednje jakoj vatri dok se uz rub posude ne pojave mjehurići.
U posebnoj posudi mikserom istucite šećer i jaja te smjesi polako miješajući dodajte vruće mlijeko i vrhnje. Smjesu potom procijedite te joj dodajte žličicu ekstrakta od vanilije.
U keramičke posudice izlijte smjesu jaja i mlijeka, te ih položite u dublji protvan u koju će te do polovine posudica uliti vodu. Protvan i posudice prekrijte aluminijskom folijom i pecite u pećnici dok krema ne postane.
Nakon što je rožata gotova, izvadite je iz pećnice te ostavite da se ohladi najmanje dva sata.

Povezane teme:hotnews pokladni recepti Turopoljski fašnik

HOTNEWS

Ačkar postigao dogovor s Ministarstvom! Hitni pacijenti ponovno idu na Rebro

Nakon intenzivnih pregovora, dogovor je postignut.

Objavljeno

prije 14 sati

20. veljače 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Hitni pacijenti iz Velike Gorice ponovno će se voziti na Rebro. Gradonačelnik Krešimir Ačkar postigao je dogovor s Ministarstvom zdravstva o promjeni režima prijevoza nakon intenzivnih pregovora. Odluka znači povratak na raniju praksu prema kojoj su pacijenti upućivani u KBC Zagreb, umjesto u tri druge zagrebačke bolnice.

Podsjetimo, zbog ranije odluke o preraspodjeli hitnih prijema, pacijenti su se prevozili u KB Dubrava, KBC Sestre milosrdnice i KB Sveti Duh. U praksi je to, kako se navodi, stvaralo poteškoće u organizaciji i produljivalo vrijeme potrebno za zbrinjavanje zbog većih udaljenosti.

“U takvoj situaciji je vrlo teško pružiti hitnu pomoć u potrebnom vremenu zbog velikih udaljenosti. Nismo to mogli pustiti tako zbog objektivnih razloga i zato sam tražio ministricu za pronalaženje drugog rješenja. I zajednički smo ga našli na dobrobit naših sugrađana”, rekao je Ačkar te zahvalio ministrici Hrstić na razumijevanju i pomoći, kao i voditelju velikogoričke hitne Siniši Golubu.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Velika Gorica rekorder po uskrsnicama u Hrvatskoj – evo o kojem se iznosu radi i tko će je sve dobiti

Osigurano je oko pola milijuna eura.

Objavljeno

prije 20 sati

20. veljače 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Velika Gorica i ove će godine svojim građanima isplatiti jednu od najvećih uskrsnica u zemlji, a redi se iznosu od 120 eura. Pravo na nju imat će gotovo 10.000 ljudi. Isplata počinje 23. ožujka i trajat će do 25. travnja u poslovnicama FINA-e.

Umirovljenici s mirovinom do 270 eura dobit će punu uskrsnicu od 120 eura, dok će oni s nešto višim mirovinama primiti manji iznos, od 40 do 65 eura, ovisno o visini mirovine. I korisnici nacionalne naknade za starije osobe, koji primaju 160,22 eura, također dobivaju 120 eura. Također, od ove godine pravo na uskrsnicu prošireno je i na nezaposlene hrvatske branitelje s prebivalištem u Velikoj Gorici, što će ostvariti oko 100 korisnika. Osim njih, uskrsnica se isplaćuje i korisnicima inkluzivnog dodatka I., II. i III. razine te osobne invalidnine kojima još nije izdano rješenje o inkluzivnom dodatku.

Za usporedbu, susjedni Zagreb isplaćuje 100 eura, Pula 80, Split 70, a Zaprešić 40 eura.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je kako je prag za dobivanje uskrsnice s 266 eura prije pet godina povećan na 750 eura, čime je znatno proširen broj korisnika.

“Od ove godine uskrsnicu će dobiti i naši nezaposleni hrvatski branitelji koji imaju prebivalište na području Velike Gorice. To je najmanje što možemo učiniti kao znak zahvalnosti i poštovanja prema onima koji su dali svoj doprinos stvaranju naše domovine. Za ovu mjeru iz gradskog proračuna izdvajamo oko pola milijuna eura, jer želimo konkretnim djelima pokazati da nam je socijalna osjetljivost i briga za naše sugrađane jedan od prioriteta “, rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Za umirovljenike i korisnike koji su već primili božićnicu u 2025. godini, zahtjev za isplatu uskrsnice nije potreban.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Učenici Ekonomske škole Velika Gorica pobjednici Županijskog natjecanja u futsalu

Objavljeno

prije 1 dan

20. veljače 2026.

Objavio/la

David Jolić

Županijsko natjecanje Školskih sportskih društava (ŠSD) srednjih škola Zagrebačke županije u futsalu za mladiće u organizaciji Ekonomske škole Velika Gorica održano je jučer (četvrtak, 19. veljače 2026.) u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole Velika Gorica i Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Gorici.