HOTNEWS
Okusi fašnika: Nije sve u krafnama, ovo su najbolji pokladni recepti…
Većina slastica koje pripremamo u fašničko vrijeme uopće nisu hrvatskog porijekla. Osim popularnih krafni, ove godine isprobajte i neke druge poslastice, a mi vam donosimo recepte za najuskusniji pokladni stol…
Svake narodne običaje i događaje, prati nezaobilazna hrana. Kad je Fašnik u pitanju, naglasak nije na glavnom jelu već na desertu kojeg možemo jesti u svako doba dana – ujutro uz kavu ili tijekom sitnih noćnih sati, kad nam se jede nešto slatko. Naravno, riječ je pokladnicama, odnosno krafnama koje su u fašničko vrijeme najzastupljenije u Turopolju. Makar u posljednje vrijeme mnoge domaćice osim njih pripremaju i druge slastice specifične za neke druge krajeve Hrvatske – fritule, kroštule, rožatu…
Krafne su omljena pokladna slastica u Hrvatskoj… Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Pokladnice, krafne ili krofne, a možda i Berliner
Vjerojatno se rijetko tko od nas, dok je uživao u zalogajima krafni, zapitao tko je i kada izmislio ovaj pokladni kolač. Naime, mnoga jela za koje smatramo da su naša, zapravo nisu. U tisućljetnoj povijesti Hrvatska je u svim sferama pala pod utjecaje drugih država, pa se tako i danas u našim jelima, koje smatramo tradicionalnim i autohtonima, osjeti dašak austro-ugarske, talijanske i turske gastronomije.
Postoji nekoliko legendi o tome kako su nastale krafne. Jedna od njih kaže kako ih je u 18. stoljeću napravio berlinski slastičar. Isprva su se zvale Berlinske kugle, a danas u Njemačkoj ima nekoliko naziva – Berliner Pfannkuchen, Krapfen ili samo Berliner.
Druga teorija nastanka kaže da je tu slasticu izumila Cäcilie Krapf, inače poznata po proizvodnji mandolata, koja je krajem sedamnaestog stoljeća u svojoj pekarnici proizvodila u cijelom Beču poznate „Cillikugeln“, koje je u pokladno vrijeme punila ukuhanim voćem.
Sastojci:
– 500 g glatkog brašna
– 80 g šećera
– 2 vanilin šećera
– prstohvat soli
– 20 g svježeg kvasca
– 4 žutanjaka
– 350 ml mlijeka
– 80 ml ulja
– 2 žlice ruma
– naribana korica limuna
Priprema:
U zdjelicu razlomite kvasac i pomiješajte ga s jednom žlicom brašna, žlicom šećera i malo mlakog mlijeka. Ostavite kvasac da odstoji 10-15 minuta, dok ne postane pjenast. Žutanjke umutite sa šećerom i vanilin šećerom pa dodajte limunovu koricu te rum, mlijeko i ulje.
U veću zdjelu stavite brašno, sol, pripremljeni kvasac i jaja koja ste razmutili s ostalim sastojcima. Mikserom umijesite glatko tijesto. Tijesto prekrijte kuhinjskom krpom i ostavite ga barem sat vremena na toplome mjestu da udvostruči volumen. Kada tijesto dovoljno naraste razvaljajte ga na 1 cm debljine. Kalupom izrežite krugove, prekrijte ih krpom i ponovno ostavite tijesto da se diže 15-20 minuta.
U dubljem loncu zagrijte ulje. Stavite nekoliko krafni u lonac i pržite ih na laganoj vatri 2-3 minute pazeći da vam ne izgore. Kada krafne stavljate u ulje stavljajte prvo gornju stranu, poklopite ih i pecite dok ne porumene. Zatim ih okrenite i ispecite do kraja, ali bez poklopca. Pečene krafne stavite na papirnati ručnik da se ocijedi višak masnoće. Vruće krafne napunite s marmeladom od marelice i posipajte šećerom u prahu.
Fritule su u naše krajeve došle iz Italije… Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Fritule ili Fritelle veneziane
Dok je Sjeverna Hrvatska bila pod utjecajem Austro-Ugarske, južni dio bio je, pogađate, pod utjecajem Mlečana, stoga ne čudi da su fritule specifične za Kvarner, Istru i Dalmaciju jer se njihovom domovinom smatra Venecija.
Sastojci:
– 4 dcl jogurta
– 2 jaja
– 2 paketića vanil šećera
– malo soli
– 2 žličice šećera
– 20 žlica glatkog brašna
– 1 prašak za pecivo
– 1 žlica rakije ili ruma
Priprema:
Umiješati sve sastojke da se dobije glatka smjesa. Ukoliko je smjesa rijetka, odnosno ako se razlijeva iz žlice, svakako dodati još nekoliko žlica brašna. Žličicom vaditi smjesu i pržiti je u vrućem ulju.
Čim porumene s jedne strane, okrenuti na drugu i pustiti da se isprži do kraja. Gotove fritule potrebno je staviti na salvetu ili papirnati ručnik kako bi se ocijedio višak masnoće. Na kraju posipati ih šećerom u prahu.
Talijanske kroštule postale su dio naših običaja… Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL
Kroštule ili chiacchiere
Kroštule su, isto kao i fritule, tradicionalna poslastica Kvarnera i Dalmacije, a svaki kraj ima svoju varijantu recepta. U istarske kroštule stavlja se bijelo vino, dok se u dalmatinske stavlja liker od limuna, no ono što im je zajedničko – moraju biti hrskave i prhke.
Sastojci:
– 200 grama brašna
– 3 žumanjka
– 1 žlica šećera
– 1 žlica kiselog vrhnja
– 2 žlice ruma
– malo soli
Priprema:
Pjenasto umiješati žumanjke i šećer te dodati vrhnje i rum i sve zajedno dodati u brašno i umijesiti čvrsto tijesto. Ostaviti pokriveno tijesto najmanje pola sata.
Zatim tijesto tanko razvaljati i izrezati na tanke trake i svezati ih u lagani čvor, no možete ih oblikovati na neki drugi način ili jednostavno ostaviti kao trake.
Pržiti ih u dubokom ulju, ali na srednje jakoj vatri. Pržene kroštule posipati sa šećerom u prahu.
Rožata je idealan desert za pokladno vrijeme… Foto:Ivo Čagalj/PIXSELL
Rožata, flan ili crème caramel
Kao što je bio slučaj i s prethodnim slasticama, tako je i rožata zapravo ostavština nekih prošlih vremena i naroda. Flan, odnosno kremasti desert od jaja potječe iz Rimskog carstva, doradili su ga Francuzi dodavši u kalup karamelu.
Sastojci:
– 2 šalice slatkog vrhnja
– 1 šalica mlijeka
– 1 žličica ekstrakta vanilije
– 1 šalica šećera
– 3 žumanjka
– 2 cijela jaja
– malo soli
Za karamel:
– pola šalice šećera
– 2 žlice vode
Priprema:
U posudu na vatri napraviti karamel – staviti pola šalice šećera i dvije žlice vode, te bez miješanja pustiti da se otopi i dobije zlatno-smeđa boja. Karamel razdijeliti u posudica koje se prethodno namazali s maslacem te ostaviti da se malo ohladi.
Slatko vrhnje i mlijeko zagrijati na srednje jakoj vatri dok se uz rub posude ne pojave mjehurići.
U posebnoj posudi mikserom istucite šećer i jaja te smjesi polako miješajući dodajte vruće mlijeko i vrhnje. Smjesu potom procijedite te joj dodajte žličicu ekstrakta od vanilije.
U keramičke posudice izlijte smjesu jaja i mlijeka, te ih položite u dublji protvan u koju će te do polovine posudica uliti vodu. Protvan i posudice prekrijte aluminijskom folijom i pecite u pećnici dok krema ne postane.
Nakon što je rožata gotova, izvadite je iz pećnice te ostavite da se ohladi najmanje dva sata.
HOTNEWS
FOTO Ulica Matice Hrvatske puštena u promet
U rekonstrukciju 200 metara prometnice uloženo je gotovo 550 tisuća eura.
Radovi na Ulici Matice hrvatske u Velikoj Gorici su završeni!
Dio prometnice od križanja s Kolarevom i Kurilovečkom prošao je komplatnu rekonstrukciju – komunalne infrastrukture, kolnika i pješačko-biciklističke staze, a uloženo je gotovo 550 tisuća eura.
FOTO:Mile Šola
Nakon zatvaranja u rujnu, promet je preusmjeravan obilaznim pravcima, tako da od danas stanovnici ovog dijela Velike Gorice mogu odahnuti, i zbog završetka radova i zbog protočnosti prometa.
FOTO: Mile Šola
Također, linije javnog prijevoza vraćaju se na standardne rute.
FOTO galerija:
HOTNEWS
Megablast potvrdio svjetsku klasu: Goričanke su svjetske šampionke!
“Jedan od najljepših trenutaka s natjecanja bio je onaj kad su dvoranom odjekivali taktovi hrvatske himne…”
Djevojke iz Plesnog kluba Megablast iz Budimpešte, sa World championship stage dance 2025, donijele su zlato u Veliku Goricu.
Glavni grad Mađarske bio je domaćin Svjetskog prvenstva u show danceu na kojem su velikogoričke plesačice iz Megablasta u velikoj formaciji bile najbolje od svih natjecatelja i zasluženo nose titulu svjetskih prvakinja!
No, ovo nije jedini uspjeh – mala formacija i solistica Sara Vukadin osvojile su broncu.
-Jedan od najljepših trenutaka s natjecanja bio je onaj kad su dvoranom odjekivali taktovi hrvatske himne, što nas je podsjetilo da se svaki trening, odricanje i trud isplatio – komentirao je doživljaj s proglašenja rezultata Gordan Križaj, predsjednik kluba.
Megablast je još jednom potvrdio svjetsku klasu i jedan je od najboljih promotora Velike Gorice diljem svijeta. Čestitamo!
HOTNEWS
Od petka nova benzinska u gradu!
KTC otvara novu benzinsku postaju u Velikoj Gorici na adresi Avenija pape Ivana Pavla II
Gospodarstvo
Konferencija VG30 – Velika Gorica je lider koji puni 28 posto prihoda županijskog proračuna
Prebivalište u našem gradu danas ima prijavljeno nešto više od 70.000 ljudi.
Povodom 30. godišnjice dobivanja statusa grada, Grad Velike Gorice i Motus Medija danas u Poduzetničkom inkubatoru održavaju konferenciju „VG30 – Pogled u budućnost“.
Ovaj susret otvara dijalog o razvojnim prioritetima, izazovima i prilikama koje će oblikovati gospodarstvo, obrazovanje te identiteta i kvalitetu života u Velikoj Gorici.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Razgovaramo o onome što tek stoji pred gradom bogate turopoljske baštine a koji je nedavno proglašen i najprivlačnijim gradom za život u Hrvatskoj. Ako tih 30 godina preselimo u život jedne osobe, većina nas će se sjetiti kako je to vrijeme kada su temelji već postavljeni, u svakom koraku se osjeća iskustvo, a snovi više nisu apstraktni, već postaju konkretni planovi. To je doba kada znamo tko smo, ali još uvijek s uzbuđenjem otkrivamo što sve možemo i postati. Tako je i s Velikom Goricom, gradom koji je u protekla 3 desetljeća izgradio prepoznatljiv identitet, stvorio prostor za različitih prilika i ljude koji ovdje grade svoje dom – istaknula je Marija Dekanić, direktorica Motus Medije.
Foto: Sanjin Vrbanus
Velika Gorica je prepoznata kao grad po mjeri čovjeka i ima sve predispozicije da u desetljećima koja dolaze, to postane još izraženije. Kroz tri panela, o gospodarstvu, obrazovanju i identitetu, danas će razgovarati ljudi koji grade Goricu iznutra i gledaju je očima vizije, ali i onima koji je vide izvana, objasnila je Dekanić i dodala kako je ovo prilika za pogled u novu budućnost grada.
Foto: Sanjin Vrbanus
Sudionik konferencije, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija, podsjetio je kako ministarstvo polazi od uvjerenja da se nacionalne politike ostvaruju upravo na lokalnoj razini – u gradovima i općinama koje imaju viziju i znaju je pretvoriti u konkretne projekte, a u razvoj i inovacije osigurano je više od 800 milijuna eura.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Riječ je u laganjima koja se izravno pretaču u lokalna gospodarstva, u nove tehnologije, održivu industriju, kružno gospodarenje resursima i kvalitetnija radna mjesta. Dodatnih 580 milijuna eura usmjereno je u digitalnu preobrazbu i održivi razvoj gospodarstva. To su prilike koje gradovi poput Velike Gorice s razvijenom poduzetničkom infrastrukturom i snažnom logističkom pozicijom mogu posebno dobro iskoristiti. Posebno ulažemo u proizvodne tehnologije, internacionalizaciju i digitalne sustave, što jača lokalne tvrtke, omogućuje izlazak na strana tržišta i stvara dodanu vrijednost upravo ovdje, u zajednici u kojoj ljudi žive i rade – naglasio je Rakocija.
Foto: Sanjin Vrbanus
Dodao je kako su instrumenti financiranja osmišljeni tako da budu dostupni i prilagođeni lokalnim poduzetnicima, a da iskorak predstavlja i nacionalni plan kružnog gospodarstva koji je u završenoj fazi izrade čija snaga leži upravo u lokalnoj provedbi.
-To je put kojem Velika Gorica već ide. Uspjeh, međutim, zahtjeva partnerstvo i sklad uloga. Država osigurava predvidiv okvir, poticaj i regulatornu sigurnost – poručio je državni tajnik i objasnio kako je konačni cilj olakšati poslovanje i svakodnevni život građana čemu pridonosi unaprijeđeni Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte koji već donosi porezne olakšice i puno manje administracije.
Foto: Sanjin Vrbanus
– Takva Hrvatska gradi se upravo ovdje, u gradovima poput Velike Gorice, koji znaju povezati razvoj, identitet i kvalitetu života. Čestitam vam na svemu što ste postigli i još puno uspjeha u budućem razvojnom razdoblju u kojem će vam Ministarstvo gospodarstva biti partner – obećao je Rakocija.
Šesti grad po veličini u Republici Hrvatskoj, prvi gigant grad u Zagrebačkoj županiji, prvi lider u apsolutno svim segmentima i pokazateljima, grad koji puni proračun Zagrebačke županije s čak 28% ukupnih prihoda – opisao je Veliku Goricu u pozdravnom govoru gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Velika Gorica prema popisu stanovništva 2021. godine imao je nešto više od 61.000 stanovnika. Međutim, prema podacima iz policijske postaje, prebivalište u našem gradu danas ima prijavljeno nešto više od 70.000 ljudi. Velika Gorica je grad vrlo bogatog društvenog života, tradicije, identiteta, grad mirnog stila života i bez obzira na ekspanziju zadržava onu svoju mirnoću i intimu, ljudskost zahvaljujući svim Velikogoričanikama i Velikogoričanima, zbog kojih je iznimno atraktivan svima onima koji ovdje dolaze živjeti. Ne samo iz Zagreba, dolazi nam jako puno stanovnika s Banovine i s ostalih područja Republike Hrvatske, što nas čini iznimno ponosnima – rekao je Ačkar.
Foto: Sanjin Vrbanus
Uz proslavu 30 godina grada, stigla je i titula najpoželjnijeg grada za život.
-To je zasluga svih naših građana koje su kroz 30 godina gradili i radili Veliku Goricu kao grad po mjeri čovjeka. Grad koji je jedini u Republici Hrvatskoj, a vjerujem i u širem dijelu Europe, koji ima jedno naselje sa nultom stopom delikventnog ponašanja. Naš Buševec je mjesto s kojim se ponosimo, i to se pripisuje upravo sociološkoj koheziji, a k tome i društvenom životu. Sve to potvrđuje da je Velika Gorica jedan od najsigurnijih gradova u Republici Hrvatskoj – dodao je gradonačelnik.
Foto: Sanjin Vrbanus
Konferencijia „VG30 – Pogled u budućnost“ obuhvaća tri panel rasprave: ‘Gospodarski razvoj – snaga koja pokreće’, ‘VG grad koji ostaje mlad’ te ‘Identitet grada: tko smo i kamo idemo?’.
Foto: Sanjin Vrbanus
HOTNEWS
Ne propustite Božić u Rožincu – Buševska ulica opet priča božićnu bajku!
Stiže i Djed Božićnjak uz lepršanje snježnih pahuljica.
Udruga Moj Buševec dvanaestu godinu za redom organizira ‘Božić u Rožincu’!
Tako će ulica Rožinec u Buševcu ponovno postati jedna od najukrašenijih ulica u Turopolju i pretvoriti se u ugodnu šetnicu kojom će 26. prosinca od 17sati zalepršati pahulje snijega. Tako da možemo najaviti bijeli Božić u Rožincu.
Uz tradicionalno ocjenjivanje najukrašenije kuće i najboljih božićnih kolača koji će ispeći mještani Rožinca i Pušačina, i ove godine posjetiti će nas i Djed Mraz koji će darivati najmlađe posjetitelje – najavio je Danijel Rožić, predsjednik udruge.
Ujedno, predstavit će i Turopoljski starinski kolendar za 2026. leto udruge Moj Buševec.
Dođite u Rožinec i prepustite se čaroliji Božića!
-
Obrazovanjeprije 5 danaSTIPENDIJE GRADA Podršku je dobilo ukupno 70 učenika i studenata
-
HOTNEWSprije 5 danaOd petka nova benzinska u gradu!
-
Sportprije 2 danaJoš Rijeka pa – kreće tržnica: Gorica bi mogla ostati bez cijelog veznog reda?!
-
HOTNEWSprije 3 danaMegablast potvrdio svjetsku klasu: Goričanke su svjetske šampionke!