Povežite se s nama

HOTNEWS

Okusi fašnika: Nije sve u krafnama, ovo su najbolji pokladni recepti…

Većina slastica koje pripremamo u fašničko vrijeme uopće nisu hrvatskog porijekla. Osim popularnih krafni, ove godine isprobajte i neke druge poslastice, a mi vam donosimo recepte za najuskusniji pokladni stol…

Objavljeno

na

Svake narodne običaje i događaje, prati nezaobilazna hrana. Kad je Fašnik u pitanju, naglasak nije na glavnom jelu već na desertu kojeg možemo jesti u svako doba dana – ujutro uz kavu ili tijekom sitnih noćnih sati, kad nam se jede nešto slatko. Naravno, riječ je pokladnicama, odnosno krafnama koje su u fašničko vrijeme najzastupljenije u Turopolju. Makar u posljednje vrijeme mnoge domaćice osim njih pripremaju i druge slastice specifične za neke druge krajeve Hrvatske – fritule, kroštule, rožatu…

Krafne su omljena pokladna slastica u Hrvatskoj… Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Pokladnice, krafne ili krofne, a možda i Berliner

Vjerojatno se rijetko tko od nas, dok je uživao u zalogajima krafni, zapitao tko je i kada izmislio ovaj pokladni kolač. Naime, mnoga jela za koje smatramo da su naša, zapravo nisu. U tisućljetnoj povijesti Hrvatska je u svim sferama pala pod utjecaje drugih država, pa se tako i danas u našim jelima, koje smatramo tradicionalnim i autohtonima, osjeti dašak austro-ugarske, talijanske i turske gastronomije.

Postoji nekoliko legendi o tome kako su nastale krafne. Jedna od njih kaže kako ih je u 18. stoljeću napravio berlinski slastičar. Isprva su se zvale Berlinske kugle, a danas u Njemačkoj ima nekoliko naziva – Berliner Pfannkuchen, Krapfen ili samo Berliner.

Druga teorija nastanka kaže da je tu slasticu izumila Cäcilie Krapf, inače poznata po proizvodnji mandolata, koja je krajem sedamnaestog stoljeća u svojoj pekarnici proizvodila u cijelom Beču poznate „Cillikugeln“, koje je u pokladno vrijeme punila ukuhanim voćem.

Sastojci:
– 500 g glatkog brašna
– 80 g šećera
– 2 vanilin šećera
– prstohvat soli
– 20 g svježeg kvasca
– 4 žutanjaka
– 350 ml mlijeka
– 80 ml ulja
– 2 žlice ruma
– naribana korica limuna

Priprema:
U zdjelicu razlomite kvasac i pomiješajte ga s jednom žlicom brašna, žlicom šećera i malo mlakog mlijeka. Ostavite kvasac da odstoji 10-15 minuta, dok ne postane pjenast. Žutanjke umutite sa šećerom i vanilin šećerom pa dodajte limunovu koricu te rum, mlijeko i ulje.
U veću zdjelu stavite brašno, sol, pripremljeni kvasac i jaja koja ste razmutili s ostalim sastojcima. Mikserom umijesite glatko tijesto. Tijesto prekrijte kuhinjskom krpom i ostavite ga barem sat vremena na toplome mjestu da udvostruči volumen. Kada tijesto dovoljno naraste razvaljajte ga na 1 cm debljine. Kalupom izrežite krugove, prekrijte ih krpom i ponovno ostavite tijesto da se diže 15-20 minuta.
U dubljem loncu zagrijte ulje. Stavite nekoliko krafni u lonac i pržite ih na laganoj vatri 2-3 minute pazeći da vam ne izgore. Kada krafne stavljate u ulje stavljajte prvo gornju stranu, poklopite ih i pecite dok ne porumene. Zatim ih okrenite i ispecite do kraja, ali bez poklopca. Pečene krafne stavite na papirnati ručnik da se ocijedi višak masnoće. Vruće krafne napunite s marmeladom od marelice i posipajte šećerom u prahu.

Fritule su u naše krajeve došle iz Italije… Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL

Fritule ili Fritelle veneziane

Dok je Sjeverna Hrvatska bila pod utjecajem Austro-Ugarske, južni dio bio je, pogađate, pod utjecajem Mlečana, stoga ne čudi da su fritule specifične za Kvarner, Istru i Dalmaciju jer se njihovom domovinom smatra Venecija.

Sastojci:
– 4 dcl jogurta
– 2 jaja
– 2 paketića vanil šećera
– malo soli
– 2 žličice šećera
– 20 žlica glatkog brašna
– 1 prašak za pecivo
– 1 žlica rakije ili ruma

Priprema:
Umiješati sve sastojke da se dobije glatka smjesa. Ukoliko je smjesa rijetka, odnosno ako se razlijeva iz žlice, svakako dodati još nekoliko žlica brašna. Žličicom vaditi smjesu i pržiti je u vrućem ulju.
Čim porumene s jedne strane, okrenuti na drugu i pustiti da se isprži do kraja. Gotove fritule potrebno je staviti na salvetu ili papirnati ručnik kako bi se ocijedio višak masnoće. Na kraju posipati ih šećerom u prahu.

Talijanske kroštule postale su dio naših običaja… Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL

Kroštule ili chiacchiere

Kroštule su, isto kao i fritule, tradicionalna poslastica Kvarnera i Dalmacije, a svaki kraj ima svoju varijantu recepta. U istarske kroštule stavlja se bijelo vino, dok se u dalmatinske stavlja liker od limuna, no ono što im je zajedničko – moraju biti hrskave i prhke.

Sastojci:
– 200 grama brašna
– 3 žumanjka
– 1 žlica šećera
– 1 žlica kiselog vrhnja
– 2 žlice ruma
– malo soli

Priprema:
Pjenasto umiješati žumanjke i šećer te dodati vrhnje i rum i sve zajedno dodati u brašno i umijesiti čvrsto tijesto. Ostaviti pokriveno tijesto najmanje pola sata.
Zatim tijesto tanko razvaljati i izrezati na tanke trake i svezati ih u lagani čvor, no možete ih oblikovati na neki drugi način ili jednostavno ostaviti kao trake.
Pržiti ih u dubokom ulju, ali na srednje jakoj vatri. Pržene kroštule posipati sa šećerom u prahu.

Rožata je idealan desert za pokladno vrijeme… Foto:Ivo Čagalj/PIXSELL

Rožata, flan ili crème caramel

Kao što je bio slučaj i s prethodnim slasticama, tako je i rožata zapravo ostavština nekih prošlih vremena i naroda. Flan, odnosno kremasti desert od jaja potječe iz Rimskog carstva, doradili su ga Francuzi dodavši u kalup karamelu.

Sastojci:
– 2 šalice slatkog vrhnja
– 1 šalica mlijeka
– 1 žličica ekstrakta vanilije
– 1 šalica šećera
– 3 žumanjka
– 2 cijela jaja
– malo soli

Za karamel:
– pola šalice šećera
– 2 žlice vode

Priprema:
U posudu na vatri napraviti karamel – staviti pola šalice šećera i dvije žlice vode, te bez miješanja pustiti da se otopi i dobije zlatno-smeđa boja. Karamel razdijeliti u posudica koje se prethodno namazali s maslacem te ostaviti da se malo ohladi.
Slatko vrhnje i mlijeko zagrijati na srednje jakoj vatri dok se uz rub posude ne pojave mjehurići.
U posebnoj posudi mikserom istucite šećer i jaja te smjesi polako miješajući dodajte vruće mlijeko i vrhnje. Smjesu potom procijedite te joj dodajte žličicu ekstrakta od vanilije.
U keramičke posudice izlijte smjesu jaja i mlijeka, te ih položite u dublji protvan u koju će te do polovine posudica uliti vodu. Protvan i posudice prekrijte aluminijskom folijom i pecite u pećnici dok krema ne postane.
Nakon što je rožata gotova, izvadite je iz pećnice te ostavite da se ohladi najmanje dva sata.

CityLIGHTS

Velika Gorica primjer dobre prakse: RAVA sustav predstavljen komunalnim tvrtkama

Riječ je o digitalnom sustavu koji povezuje pametnu vagu, mobilnu aplikaciju i sustav evidencije predanog otpada, pri čemu korisnici za odgovorno odlaganje dobivaju bodove.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Predstavnici komunalnih društava iz nekoliko hrvatskih gradova danas su u Velikoj Gorici obišli Reciklažno dvorište VG Čistoće kako bi se upoznali s radom sustava RAVA, digitalnog rješenja za evidenciju i nagrađivanje pravilnog odvajanja otpada.

Predstavljanje sustava održano je danas od 11 sati u Reciklažnom dvorištu u Velikoj Gorici, a događaju su prisustvovali predstavnici komunalnih poduzeća koja razmatraju mogućnost njegove implementacije u svojim sredinama.

Sustav su tako razgledali Ante Klanac, direktor Čistoće Županja d.o.o., Ivan Bertić, direktor Nevkoš d.o.o. Vinkovci te Vlado Ivković, direktor Folding d.o.o. Osijek. Događaju je prisustvovao i Jurica Jurjević, direktor VG Čistoće.

RAVA sustav, VG Čistoća uvela je u reciklažnom dvorištu kako bi građane dodatno potaknula na pravilno razvrstavanje otpada. Riječ je o digitalnom sustavu koji povezuje pametnu vagu, mobilnu aplikaciju i sustav evidencije predanog otpada, pri čemu korisnici za odgovorno odlaganje dobivaju bodove. Mario Musa, direktor, pokretač i osnivač projekta RAVA, istaknuo je kako interes drugih komunalnih društava pokazuje da sustav privlači pažnju i izvan Velike Gorice.

– Danas su u reciklažno dvorište Velika Gorica došli direktori čistoća Vinkovci, Županja i Osijek da vide kako izgleda sustav na dijelu, uživo. Moram spomenuti da je Velika Gorica treći grad u Hrvatskoj, a obzirom da je ovo inovativan sustav i jedini u svijetu ovakav, treći grad u svijetu koji je uveo ovakav sustav nagrađivanja građana za odgovorno ponašanje u rukovanju s kućnim otpadom“, rekao je Musa.

Sustav je prvenstveno usmjeren na prikupljanje problematičnih i opasnih vrsta otpada poput baterija, ulja, boja i lijekova, odnosno otpada koji ne bi smio završiti u miješanom komunalnom otpadu. Uz to, kroz sustav se evidentiraju i pojedine reciklabilne frakcije poput papira, stakla i jestivog ulja. Voditelj pripreme i provedbe projekata u VG Čistoći Mario Ružić naglasio je kako je cilj projekta povećati izdvajanje otpada koji predstavlja problem u miješanom komunalnom otpadu.

– Cilj sustava je da se iz kućnog smeća, odnosno iz miješanog komunalnog otpada, izdvoji što veća količina ovih opasnih frakcija i drugih frakcija koje ne bi smjele završiti u kanti za miješani komunalni otpad. I zbog toga smatramo da je nagrađivanje korisnika kroz ovaj sustav bodovanja i onda poticanje popusta u trgovinama, jako dobar način da se to i provede“, poručio je Ružić.

Korištenje sustava je dobrovoljno, a RAVA vaga dostupna je u Reciklažnom dvorištu Velika Gorica u Ulici Franje Kirinčića Boška 10. Građani se pri dolasku prijavljuju putem mobilne aplikacije, otpad se potom važe i evidentira, a ostvareni bodovi mogu se koristiti za različite pogodnosti unutar sustava.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Energetski dan u Velikoj Gorici – predstavljen alat za izračun solarne energije na krovovima

Na Energetskom danu predstavljen je novi sustav za izračun solarnog potencijala krovova, a govorilo se i o geotermalnoj energiji, obnovi zgrada i energetskim zajednicama.

Objavljeno

na

Foto: Grad Velika Gorica

U Velikoj Gorici održan je Energetski dan u sklopu projekta META BUILD, na kojem sudjeluju sudjeluju HEP Toplinarstvo, Velika Gorica, Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica, Cirkularni energetski resursi i Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Konferencija je posvećena energetskoj tranziciji i obnovljivim izvorima energije, a među okupljenima su bili predstavnici institucija, stručnjaci i projektni partneri, a najveću pažnju privukao je novi gradski alat koji građanima omogućuje procjenu isplativosti postavljanja solarnih panela na vlastite krovove.

Foto: Grad Velika Gorica

U ime Grada sudionike je pozdravila Gordana Mikulčić Krnjaja, koja je predstavila aktualne gradske projekte vezane uz energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.

Među njima je i webGIS modul “Solarni potencijal“, digitalni sustav putem kojeg građani mogu pronaći svoju kuću ili zgradu, pregledati krovne površine i dobiti informativni izračun mogućeg korištenja sunčeve energije i očekivanih ušteda.

Sustav prikazuje podatke poput površine krova, njegova nagiba i orijentacije, a omogućuje i 3D pregled objekata. Za njegovu izradu provedeno je detaljno aerofotogrametrijsko snimanje naseljenog područja grada te je izrađena nova ortofoto podloga i prostorni 3D prikaz.

Foto: Grad Velika Gorica

Nova platforma ima i dodatnu opciju prijave promjena na terenu pa građani mogu javiti ako je riječ o novogradnji ili objektu koji još nije evidentiran u sustavu. Tako bi se podaci trebali redovito ažurirati i nadopunjavati.

Na konferenciji se govorilo i o mogućnostima razvoja geotermalne energije u Velikoj Gorici, energetskim obnovama javnih zgrada kroz ESCO model te o konceptima energetskih zajednica i građanskih energetskih projekata.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Vjernost se isplatila: KTC nagradio kupce s tri nova automobila

Trenutačno su aktivne još dvije nagradne igre u kojima sudionici mogu osvojiti Renault Clio 6 te Suzuki Vitaru Hybrid.

Objavljeno

na

KTC-ove nagradne igre tijekom travnja donijele su čak tri nova automobila sretnim dobitnicama iz različitih dijelova Hrvatske. Ključevi novih vozila uručeni su u sklopu triju promotivnih kampanja koje je KTC organizirao u suradnji s partnerima.

Peugeot 2008 osvojila je Iva Balent iz Kalinovca u nagradnoj igri koju su zajednički organizirali Dukat i KTC. Laura Munjić iz Roženice postala je vlasnica Renaulta Captur nakon sudjelovanja u nagradnoj igri Violete i KTC-a, održanoj povodom otvorenja novog supermarketa u Velikoj Gorici. Treća glavna nagrada, Škoda Kamiq, pripala je Martini Bašić iz Križevaca, koja je automobil osvojila u nagradnoj igri KTC poljoljekarni.

Ključeve novih vozila dobitnicama su uručile direktorice KTC-ovih odjela nabave i prodaje. Martinu Bojko uručila je ključeve Peugeota 2008, Valentina Katana predala je Renault Captur, dok je Anita Pofuk uručila ključeve Škode Kamiq. Iz KTC-a su zahvalili svim kupcima koji sudjeluju u njihovim nagradnim igrama, ističući kako velik interes potvrđuje vjernost kupaca i popularnost ovakvih promotivnih akcija.

Nagradni ciklus nastavlja se i tijekom svibnja. Trenutačno su aktivne još dvije nagradne igre u kojima sudionici mogu osvojiti Renault Clio 6 te Suzuki Vitaru Hybrid.

Više informacija o aktualnim nagradnim igrama dostupno je na ovdje

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zagrebačka županija osigurala 420 tisuća eura za projekte udruga

Udruge su onaj segment društva koji najbolje prepoznaje potrebe na terenu, djeluju brzo, u najvećoj mjeri počivaju na volonterstvu i zato zaslužuju kontinuiranu financijsku podršku Zagrebačke županije

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Ukupno 74 projekta iz područja zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada provodit će 73 udruge koje su na natječaju Zagrebačke županije ostvarile financijsku potporu vrijednu 420 tisuća eura.

Potpora je namijenjena programima usmjerenima na poboljšanje kvalitete života različitih skupina građana, među kojima su djeca, mladi, umirovljenici, osobe s invaliditetom te žrtve nasilja u obitelji. Među projektima koji su dobili sredstva nalaze se „Psihoteretana“, „Mobilne zlatne godine“, „Budi svoj…budi čist“, „Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom“ i „Pomoć i podrška žrtvama nasilja“.

Tijekom dodjele ugovora zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec istaknuo je važnost udruga u lokalnim zajednicama te njihovu sposobnost brzog reagiranja na potrebe građana.

– Udruge su onaj segment društva koji najbolje prepoznaje potrebe na terenu, djeluju brzo, u najvećoj mjeri počivaju na volonterstvu i zato zaslužuju kontinuiranu financijsku podršku Zagrebačke županije, rekao je Kolarec. Naglasio je i kako rad udruga doprinosi stvaranju solidarnije zajednice te najavio novu dodjelu sredstava, ovoga puta za braniteljske udruge, kojima će uskoro biti uručeni ugovori ukupne vrijednosti 100 tisuća eura. U ime korisnika sredstava okupljenima se obratila Valentina Nedelić, dopredsjednica Udruge djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji „Srce“, zahvalivši Zagrebačkoj županiji na podršci.

– Zagrebačka županija uz udruge je kroz partnerstva, suradnju i financijsku pomoć, a mi obećavamo da ćemo svaku pruženu podršku pretvoriti u priliku za stvarnu promjenu života ljudi u našim zajednicama, osobito onih kojima je pomoć najpotrebnija, rekla je Nedelić.

Podršku radu udruga izrazila je i Nadica Žužak, pročelnica Grada Jastrebarskog i članica Županijske skupštine Zagrebačke županije, koja je svim dobitnicima sredstava poželjela uspješnu realizaciju projekata.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

TZ Zagrebačke županije predvodi razvoj kontinentalne eno-gastronomije kroz From Soil to Signature

Za projekt je odobreno 300.000 eura što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Dvije kontinentalne županije pokreću zajednički okvir razvoja eno-gastronomskog turizma, nakon što su Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica Karlovačke županije formalizirale suradnju kroz sporazum koji projekt From Soil to Signature širi na međuregionalnu razinu.

Dok je projekt dosad bio primarno fokusiran na Zagrebačku županiju, novim sporazumom dobiva širu platformu zajedničkog nastupa s ciljem jačeg pozicioniranja kontinentalne Hrvatske na turističkom tržištu. Sporazum su potpisali Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i Željko Fanjak, direktor Turističke zajednice Karlovačke županije.

Od lokalnih proizvođača do zajedničkog tržišnog nastupa

Projekt From Soil to Signature razvija se kao model koji povezuje proizvođače hrane, vinare i restorane u jedinstven sustav interpretacije prostora kroz gastronomiju. Njegova osnovna ideja je da kvaliteta ponude proizlazi iz lokalnog identiteta, a ne iz standardiziranih turističkih obrazaca. Ulaskom Karlovačke županije u projekt otvara se mogućnost zajedničkog brendiranja i koordiniranog nastupa dviju regija, uključujući razmjenu sadržaja i komunikacijskih kanala te usmjeravanje prema publici koja gastronomiju vidi kao glavni motiv putovanja.

Naglasak na autentičnosti i dugoročnom pozicioniranju

Direktorica Ivana Alilović projekt vidi kao alat koji već postojeću kvalitetu stavlja u jasniji strateški okvir, a ne kao inicijativu koja tek stvara nove sadržaje.

– From Soil to Signature nije projekt koji tek stvara novu vrijednost, već platforma koja jasno pozicionira ono najbolje što kontinentalna Hrvatska već ima. Zagrebačka županija ima kvalitetu, ljude, znanje i proizvode koji mogu konkurirati najrelevantnijim eno-gastronomskim destinacijama, ali ih je potrebno strateški povezati i snažnije predstaviti tržištu. Upravo zato ova suradnja s Karlovačkom županijom za nas ima dodatnu vrijednost, pokazuje da kontinentalni turizam može graditi prepoznatljivost kroz autentičnost, partnerstva i sadržaje koji proizlaze iz prostora, a ne iz trendova. Vjerujemo da upravo takav pristup dugoročno stvara konkurentnu i međunarodno relevantnu destinaciju, poručila je.

Lokalni resursi kao temelj razvoja kontinentalnog turizma

U središtu nove suradnje nalazi se ideja da se kontinentalne destinacije ne natječu s obalom u istim formatima, nego da svoju snagu grade na specifičnostima prostora, proizvodnje i ljudi. Željko Fanjak naglašava upravo tu logiku razvoja, gdje se različite lokalne posebnosti povezuju u širi regionalni okvir.

– Kontinentalni turizam svoju snagu treba graditi na onome što ga razlikuje: prostoru, lokalnoj proizvodnji, gastronomiji i ljudima koji toj ponudi daju vjerodostojnost. Zagrebačka i Karlovačka županija imaju upravo takvu osnovu, svaka sa svojim posebnostima, ali s vrlo sličnim razvojnim smjerom. Ova suradnja vrijedna je upravo zato što postojeće kvalitete stavlja u širi okvir i od njih gradi prepoznatljiv turistički sadržaj, rekao je Fanjak.

Financijska potpora i institucionalni okvir

Projekt ima i institucionalnu potporu na nacionalnoj razini. Hrvatska turistička zajednica uključila ga je u sustav sufinanciranja kroz Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent. Za projekt pod nazivom Sustainable AgriGastro Innovation Hub – From Soil to Signature odobreno je 300.000 eura, što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.

Jedan od prvih konkretnih rezultata suradnje bit će zajednički nastup u izdanju Gault&Millau Croatia za 2026. godinu. Takva prisutnost, prema projektu, predstavlja važan kanal prema stručnoj publici i međunarodnim posjetiteljima koji destinacije biraju prema gastronomskim standardima, a ne isključivo prema turističkoj infrastrukturi.

Primjer iz prakse: Velika Gorica

U kontekstu razvoja kontinentalne gastronomije kao primjer se navodi restoran Mon Ami iz Velike Gorice, čiji je vlasnik Bruno Ceronja. Restoran je već prepoznat u Michelinovu vodiču, nalazi se i u Gault&Millau Croatia te je uvršten među 100 vodećih hrvatskih restorana. Mon Ami time se ističe kao referentna točka razvoja s naglaskom na dosljednost kvalitete, rad s lokalnim namirnicama i jasno definiranu gastronomsku filozofiju.

Projekt From Soil to Signature nastavlja se kroz uključivanje lokalnih proizvođača, ugostitelja i drugih dionika uz cilj jačanja povezanosti gastronomije i identiteta destinacije. Sporazum između Zagrebačke i Karlovačke županije tako predstavlja institucionalno proširenje postojećeg modela i okvir za dugoročnije zajedničko pozicioniranje kontinentalne Hrvatske u eno-gastronomskom turizmu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno