Poveži se s nama

Priroda

Održana završna konferencija ‘Pametno gospodarenje otpadom Grada Velike Gorice’

Količinu otpada koji nastaje u našim domaćinstvima možemo smanjiti vlastitim angažmanom, jer upravo tamo i započinje sustav reciklaže – odvajanjem „na kućnom pragu”.

Objavljeno

U plavom salonu gradskog nogometnog stadiona održana je završna konferencija na kojoj je predstavljena provedba projekta “Pametno gospodarenje otpadom Grada Velike Gorice”. Ovaj projekt Grad Velika Gorica i komunalno društvo VG Čistoća provode od prosinca 2018. godine, a sufinanciran je u visini 60,47 % sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda, kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.–2020. godine“. Vrijednost projekta je 1.984.588,79 kuna, od čega se iz Kohezijskog fonda sufinancira 1.096.245,50 kuna. Projekt je kroz ukupno 17 aktivnosti obuhvatio edukaciju i informiranje svih skupina građana Grada Velike Gorice o pravilnom gospodarenju otpadom, važnosti odvojenog sakupljanja otpada „na kućnom pragu“ i putem reciklažnih dvorišta te „zelenih otoka“. Na taj način sakupljeni otpad može se reciklirati i pravilno zbrinuti, umjesto da završi na „divljim“ odlagalištima ili gradskom Odlagalištu komunalnog otpada Mraclinska Dubrava. „Predviđeno trajanje projekta bilo je 20 mjeseci, no zbog korona-krize morali smo ga produžiti još 4 mjeseca. Projekt je u skladu sa Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Grada Velike Gorice. Uspjeli smo realizirati sve zadane aktivnosti, svi troškovi su plaćeni i sada u završnom izvještaju možemo povući ostatak financijskih sredstava iz Kohezijskog fonda. Grad je sam aplicirao za ovaj projekt, bez partnera, no uz veliku pomoć gradskog komunalnog društva VG Čistoća. – rekao je u uvodnoj prezentaciji voditelj Ureda za zaštitu okoliša Grada Velike Gorice Marko Ružić.

 

Svrha projekta je smanjiti količinu otpada na odlagalištima, na način da se što više otpada odvaja u kućanstvima ili tvrtkama, pravilno zbrine, reciklira i ponovno uporabi. Tako će se manje otpada odvoziti na gradsko odlagalište komunalnog otpada. Ostvarivost ovog lanca ovisi o educiranosti samih građana, što je bio jedan od glavnih ciljeva projekta. „Ovim projektom želimo promijeniti konzumerističke  navike građana, odnosno njihovu svijest o hijerahiji gospodarenja otpadom, a to znači da se odvojeno sakupljeni otpad zaista odvozi na reciklažu. Ponovna upotreba recikliranih materijala utječe na smanjenje miješanog komunalnog otpada koji odlažemo u zelene kante.“ – naglasio je Ružić.

Tijekom svoje prezentacije izvanredna profesorica s velikogoričkog Veleučilišta Sanja Kalambura skrenula je pažnju na to da danas velika većina nas lako odbacuje kupljene stvari. Ne promišljamo da li su one ponovno upotrebljive? Ili koju štetu okolišu čine ako ih pravilno ne odložimo?“Količinu otpada koji nastaje u našim domaćinstvima možemo smanjiti vlastitim angažmanom, jer upravo tamo i započinje sustav reciklaže – odvajanjem „na kućnom pragu“. Ovaj projekt savršeno se uklopio u naknadno doneseni europski Zeleni plan do 2050. godine čiji je glavni cilj učiniti prostor Europske unije slobodnim od štetnih emisija stakleničkih plinova. Danas hranu bacamo u enormnim količinama, a ona na odlagalištima stvara štetne emisije u zrak. Nadam se da su građani toga postali svjesni i savjesni, te će redovito ostatke hrane ubuduće bacati u smeđe kante. – poručila je Kalambura. Prema izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u 2019. godini u Hrvatskoj je nastalo 1.800.000 tona otpada, odnosno 444 kg po stanovniku. Od toga odvojeno sakupljeni otpad čini 37 %, od čega se ponovno uporabilo 30 % i isto toliki postotak otpada se reciklirao, što je daleko manje od postavljenih ciljeva.

Kako je svaki pojedinac svakodnevno „proizvođač“ bilo koje vrste otpada, glavna poruka projekta svodi se na vlastitu odgovornost o otpadu koji nastaje u našim domovima, a koji u konačnici zagađuje okoliš. Dakle, preporuka je ne kupovati proizvode s viškom ambalaže, kupovati samo onoliko koliko vam zaista treba, odvajati plastiku, metal, papir i staklo, te biootpad koji procesom truljenja stvara štetne plinove i stvara procjedne vode, odnosno zagađene tekućine. „Cilj je odvojeno prikupiti minimalno 40 % mase biootpada koji inače završi u miješanom komunalnom otpadu. Zato u Velikoj Gorici imamo mogućnost kućnog kompostiranja, dijelimo vrtne kompostere kućanstvima, zbog čega smo i osmislili lako pamtljiv slogan: Ne vegetiraj – kompostiraj!“Stigla nam je i najava Fonda da će ubrzo stići i naručene kante za biootpad u sklopu projekta za sve stambene zgrade i obiteljske kuće na području grada.– poručio je Ružić.

Velik problem je građevni otpad koji nažalost završi na „divljim odlagalištima“, narušavajući prirodnu ravnotežu i ljepotu krajolika Velike Gorice i cijelog Turopolja. Upravo je na ovaj problem tijekom diskusije na Konferenciji upozorila i nekolicina građana. Gradska četvrt Kurilovec ima problem s čak 1000 kubika građevnog otpada na divljim deponijima, dok stanovnici Kobilića upozoravaju da nakon što se divlji deponiji očiste, već sutradan nailaze na nove. Problem bi moglo ublažiti novo reciklažno dvorište u Ulici Franje Boška Kirinčića u Kurilovcu, koje će se protezati na površini od oko 3.000 m2, ali i novo Reciklažno dvorište građevnog otpada Mraclinska Dubrava, za koji je već ishođena građevinska dozvola, a u sklopu kojeg će se sakupljati i reciklirati građevni otpad te će se nakon recikliranja ponovno moći koristiti u gradnji.

Kako promjene u načinu gospodarenja otpadom nose i povećanje troškova odvoza, građani mogu očekivati i korekciju cijena komunalne usluge koja se na području grada Velike Gorice nije mijenjala od 2008. godine. Do sada je gotovo 12.000 korisnika dobilo posude za odvojeno sakupljanje otpada, a na javnim površinama nalaze se i novi kontejneri za staklo. Obzirom na više vrsta otpada u pripadajućim kantama, broj odvoza povećava se s 4 na 11. Stanari u zgradama gdje već postoje kante za odvojeno sakupljanje imat će u budućnosti približno istu cijenu komunalne usluge, dok će vlasnici obiteljskih kuća s povećanjem broja odvoza, dobiti i veće račune za tu uslugu.

Inače, novi sustav gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice trebao bi početi s realizacijom početkom 2021. godine.

 

 

HOTNEWS

Ekoškola Rakitovec dobila zlatni status

Od kada su krenuli 2003. godine, u samom su vrhu grada Velike Gorice i Zagrebačke županije.

Objavljeno

on

Njihova tradicija skupljanja starog papira nema premca. Područna škola Rakitovec stigla je do zlatnog statusa međunarodnih Ekoškola. U proteklih 10 godina, koliko ih krasi ovaj status, spasili su od sječe preko 8.000 stabala. „Mi smo Ekoškola od 2010. godine, ove godine smo zlatni status dobili prvenstveno radi dugogodišnjeg skupljanja starog papira. Od kada smo krenuli 2003. godine, u vrhu smo grada Velike Gorice i Zagrebačke županije.“ – rekla je koordinatorica Ekoškole Rakitovec Tatjana Mikulin.

Tvrtka DS Smith Unijapapir otkupljuje papir koji skupe u kontejneru u školskom dvorištu, a samo prošle godine skupili su 24 tone starog papira. Od nagrada koje osvoje, financiraju opremu za školu, računala, ormare, izlete i knjižnu građu za svoju školsku knjižnicu. PŠ Rakitovec je mala područna škola u sklopu OŠ Vukovina, ima 63 učenika, a zajedno s nastavnicima i širom zajednicom čini čuda na eko-planu. „Stari papir u naš kontejner donose učenici, njihovi roditelji, nastavnici, mještani, a mjesečno u prosjeku imamo dva odvoza. Također dolazimo i na poziv svima koji se žele riješiti starog papira, a i velikogorička knjižnica nam se pridružila prilikom otpisa dotrajalih knjiga.“ – doznajemo od Tatjane, koja napominje kako je glavni cilj skupljanja starog papira očuvanje šuma.

Osim što indirektno čuvaju prirodu, mali Rakitovčani su i veliki humanitarci. Skupljaju i plastične čepove za oboljele od leukemije i limfoma, kao i stare baterije. No, ni ne čudi da su se ovi učenici saživjeli s prirodom. Prapovijesna šuma Turopoljski lug u njihovom je susjedstvu, a iza škole raste stoljetno stablo hrasta lužnjaka. “Od 2003. godine on je zaštićen kao spomenik prirode. Ponosni smo na njega, lijepo raste u našem školskom dvorištu i podsjeća nas na važnost brige o prirodi.“ – istaknula je Mikulin.

Nastavi čitati

Priroda

Za ljepše Čiče! Aktivisti uređivali jezero za snimanje glazbenog spota

Društvo iz inicijative “Jezero Čiče – Turopoljsko more” planira velike stvari u budućnosti, no već sad rade prve korake na revitalizaciji popularnog kupališta. U petak je plaža očišćena i uređena, jednako kao i prilazi plaži, a u subotu će se na ovoj lokaciji snimati glazbeni spot

Objavljeno

on

Inicijativa “Jezero Čiče – Turopoljsko more”, koja je pokrenula brojne akcije za revitalizaciju omiljenog kupališta brojnih Velikogoričana, jedna je od brojnih sličnih koje su se pojavljivale posljednjih desetljeća, no ovoga puta stvari izgledaju kudikamo ozbiljnije. Predstavljen je cijeli plan i ideja, jasno istaknuto što se želi postići na području “turopoljskog mora”, pri čemu je istaknuto kako se taj ambiciozni plan – uključuje zabavne parkove, hotele, kampove, sportske klubove… – može realizirati u sljedećih pet godina.

A dok se čeka da se stvari konačno počnu događati, društvo iz ove inicijative već radi prve korak. Naizgled sitne, ali zapravo vrlo važne za sve ono što nas čeka u budućnosti. Za početak, prostor jezera je temeljito očišćen.

“Uspješno je okončana akcija čišćenja okoliša i plaže jezera Čiče, popularnog Čič biča. U suradnji s udrugom NostraDomus skupili smo desetak vreća otpadaka i spremili ih u za to, marom i zalaganjem gradske uprave i VG Komunalca, postavljene spremnike na parkiralištu izvan prostora Čič biča. Parkiralište je bilo premalog kapaciteta s obzirom na veliki interes posjetitelja. Nadamo se kako će ova i slične aktivnosti potaknuti u svima više volje za valjanim odlaganjem vlastitog smeća u za to predviđene spremnike. Tako smo ‘ušminkali’ plažu za subotnje snimanje spota Deaf benda EnTre, koje s nestrpljenjem očekujemo i planiramo oko podneva”, objavili su iz inicijative.

Bravo za sve, velika podrška svima!

Nastavi čitati

Priroda

Vrijeme je za vrganje, kraljeve svake šume

Vrganje prije pripreme možete obrisati vlažnom krpom ili ih kratko oprati pod tekućom vodom.

Objavljeno

on

Posljednjih dana društvene mreže pune su fotografija jedne od najpoznatijih i najukusnijih gljiva – vrganja. Berači su se raspršili na sve strane, neki ih beru za vlastite potrebe, neki za popunjavanje kućnog budžeta.

No, potraga za vrganjima osim spomenutog, donosi i benefit boravka na svježem zraku i lagane šetnje šumom.

18.08.2020., Strezojevo, vrganji, foto: Suzana Majstorović/cityportal.hr

A što znamo o ovoj poslastici?

Vrganj je jestiva gljiva koja raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama. Kako piše rtl.hr najpogodnije vrijeme za rast vrganja je kad kišom natopljena zemlja isparava kao izmaglica iznad tla. Prilikom berbe vrganju treba prići pažljivo i pregledati ga sa svih strana, zatim ga nježno kucnuti po klobuku, jer upravo taj zvuk nam otkriva njegovu starost. Ako je zvonak i napet, radi se o mladom vrganju.

18.08.2020., Strezojevo, vrganji, foto: Suzana Majstorović/cityportal.h

No, kada je tema branje vrganja, važno je napomenuti da prema Pravilniku o zaštiti gljiva u Hrvatskoj nije dopušteno brati vrganje klobuka manjeg od 4 cm, a ako se naiđe samo na dva vrganja, jedan (manji ili crvljivi) mora se ostaviti na staništu i dopustiti mu da otrese zrele spore.

Vrganje prije pripreme možete obrisati vlažnom krpom ili ih kratko oprati pod tekućom vodom, ali ih ne namačite u vodu jer će je upiti previše i postati kašasti. Također, nakon branja najbolje ih je čuvati u kartonskoj vrećici do dva dana u hladnjaku.

18.08.2020., Strezojevo, vrganji, foto: Suzana Majstorović/cityportal.hr

Vrganje možete jesti kao samostalno jelo, možete ih sušiti, koristiti za juhe, kao začin za rižota ili kako biste intenzivirali okus jela, gdje je to potrebno, piše podravka.hr.  Svježi vrganj je bez premca, a sušenje je svakako bolja metoda za konzerviranje od zamrzavanja, kod kojeg se gubi specifičan okus vrganja. Pri sušenju svježe vrganje narežete na listiće, sušite i na kraju spremite u staklenku. Prilikom upotrebe sušene vrganje je potrebno omekšati namačući ih najmanje 30 minuta u mlakoj vodi. Možete ih čuvati i u octu ili u ulju.

 

Nastavi čitati

Reporter 398 - 22.10.2020.

Facebook

Izdvojeno