U plavom salonu HNK Gorice održana je konferencija na kojoj je predstavljena provedba projekta “Pametno gospodarenje otpadom Grada Velike Gorice”. Ovaj projekt edukacije i informiranja Grad Velika Gorica i gradsko komunalno društvo VG Čistoća provode od prosinca 2018. godine. Projekt je vrijedan 1.984.588,79 kuna, te je kroz Operativni program “Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.“ sufinanciran sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda u visini 60,47 %, odnosno 1.096.245,50 kuna.
Kroz ukupno 22 projektne aktivnosti , zadatak projekta je educirati i informirati sve skupine građana Grada Velike Gorice o pravilnom gospodarenju otpadom, važnosti odvojenog sakupljanja otpada “na kućnom pragu” i putem reciklažnih dvorišta te “zelenih otoka”, kako bi se na taj način sakupljeni otpad mogao reciklirati i pravilno zbrinuti, umjesto da završi na “divljim” deponijima ili gradskom Odlagalištu komunalnog otpada Mraclinska Dubrava.
„To je predviđeno planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te Grada Velike Gorice. Specifični ciljevi projekta je informirati građane i korisnike sustava o pravilnom gospodarenju otpadom i izgraditi svijest i razumijevanje javnosti kako gospodarenjem otpadom štititi okoliš, stremiti održivom razvoju i održivoj ekonomiji. Krajnji cilj je smanjiti količinu otpada na odlagalištu i povećati količinu otpada koji se odvojeno sakuplja i ponovno koristi i reciklira, koji ne bi trebao završiti u miješanom komunalnom otpadu. Gradsko vijeće Grada Velike Gorice donijelo je Plan gospodarenja otpada, a ovaj projekt pridonosi izvršenju donesenih mjera.“ – rekao je prilikom predstavljanja projekta Marko Ružić, voditelj Ureda za zaštitu okoliša Grada Velike Gorice.
Marko Ružić, voditelj Ureda za zaštitu okoliša Grada Velike Gorice
Kako bi građani znali primijeniti tehnike odvojenog sakupljanja otpada, projekt je obuhvatio informiranje putem tiskanih edukacijskih materijala za školarce i djecu u vrtićima putem brošura, slikovnica i radnih listića. Provedene su i edukacijske radionice o pravilnom gospodarenju otpadom u svim velikogoričkim školama, kampanje putem medija, plaćenih oglasa u lokalnim tiskanim medijima i na web portalima te plakata izloženih na javnim mjestima, a izrađene su i informativne ploče o pravilnom odvajanju otpada u prostorijama za otpad stambenih zgrada, te produkcija video filmova i kazališne predstave za školsku djecu.
Profesorica s velikogoričkog Veleučilišta Sanja Kalambura prisutnim predstavnicima suvlasnika stambenih zgrada putem prezentacije je približila percepciju otpada kao našeg problema. „Činjenica je da otpad koji kamioni odvoze na reciklažu ili na odlaganje, smo proizveli mi. Dakle moramo postati svjesni da je to naš problem i da svojim djelovanjem možemo doprinijeti sustavu u rješavanju problema. Jedna od aktivnosti koje možemo učiniti je da usvojenja znanja u kontekstu očuvanja okoliša prenosimo dalje, a ona moraju biti jednostavna i razumljiva. Treba znati prema kojim svojstvima dijelimo otpad i što sve čini sadržaj kante za smeće. Recimo, na nivou države kuhinjski otpad čini 30,9 posto ukupnog otpada, dok plastika čini 22,9 posto. Jedino se pravilnim odvajanjem u našim domovima, zelenim otocima ili reciklažnim dvorištima otpad može reciklirati, odnosno ponovno upotrijebiti. Kada sve vrste otpada odložimo u istu kantu za smeće ili kontejner, recikliranje nije moguće jer jedna vrsta otpada kontaminira drugi.“ – kazala je Kalambura.
Sanja Kalambura, profesorica s velikogoričkog Veleučilišta
Pravilnim gospodarenjem otpadom možemo smanjiti količinu otpada odloženog na Odlagalištu komunalnog otpada Mraclinska Dubrava koje vodi gradsko komunalno društvo VG Čistoća d.o.o. U svojoj prezentaciji predsjednik Uprave ove gradske tvrtke Ivan Rak naglasio je kako se većina njihovih djelatnosti financira iz cijena komunalne usluge, a to iznosi 70 posto proračuna VG Čistoće. „Drago mi je da je ovaj projekt fokusiran na edukaciju najmlađih sugrađana, jer jedino tako možemo promijeniti svijest da je otpad naša briga i obaveza cijelog društva. Naglasio bih kako ćemo u narednom periodu svim domaćinstvima, odnosno stambenim zgradama, podijeliti posude za razvrstavanje otpada tako da će na zelenim otocima ostati samo kontejner za staklo. Očekuje nas uskoro i izgradnja novog reciklažnog dvorišta, odnosno premještanje dosadašnjeg na gradsko zemljište tako da više nećemo plaćati najam za zemljište. Cijena javne usluge sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela koji ovisi o količini otpada, a u budućnosti će ona nažalost rasti. Nije se mijenjala od 2008. godine a cijene goriva, opreme i strojeva su rasle. Tu su još i troškovi odvoza odvojeno prikupljenog otpada, stoga ćemo morati korigirati cijenu usluge. No, cijene će biti u skladu s novom uredbom, i nekima će rasti, dok će se drugima cijena usluge smanjiti. Važno je napomenuti da ćemo građane o tome pravovremeno obavijestiti.“ – naglasio je Rak.
Ivan Rak, predsjednik Uprave VG Čistoće
Budući da u stambenim zgradama nastaje oko polovice svih količina komunalnog otpada koji treba pravilno zbrinjavati konferencija je bila otvorena za građane i predstavnike suvlasnika stambenih zgrada na području Velike Gorice. Najviše ih je zanimala nova cijena usluge odvoza komunalnog otpada i kada će se dobiti posude za razvrstavanje. Naime, Uredba o komunalnom otpadu je izmijenjena prošle godine, no pojedine odredbe su suspendirane na Ustavnom sudu i očekuje se izmjena iste, o kojoj će u konačnici ovisiti i cijena komunalne usluge.
Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici donijela Uredbu o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode koja od 1. siječnja 2026. godine mijenja visinu trošarine.
Kako navode na službenoj internet stranici Vlade, na cigarete će specifična trošarina biti 59,10 eura za 1000 komada cigareta, proporcionalna trošarina 34 % od maloprodajne cijene cigareta, te minimalna trošarina na cigarete 130,60 eura za 1000 komada cigareta.
Prema tome će cijena kutije cigareta u prosjeku porasti za 20 centi.
Gore ide i trošarina na sitno rezani duhan za savijanje cigareta i to 126,90 eura za jedan kilogram, a ostali duhan za pušenje 126,90 eura za 1 kilogram.
Također, nova Uredba odnosi se i na ostale “pušilice”. Cigare i cigarilosi bit će 126,90 eura za 1000 komada, e-tekućine 0,25 eura za jedan mililitar, grijani duhanski proizvodi 211,30 eura za jedan kilogram, a novi duhanski proizvodi 126,90 eura za jedan kilogram.
Procedura s prvim danom Nove godine jest da su trošarinski obveznici koji imaju pravo utvrđivanja maloprodajne cijene cigareta u mogućnosti podnijeti Prijavu povećanja maloprodajne cijene cigareta u razdoblju od 2. do 5. siječnja 2026. godine, zaključno do 15.30 sati.
Datum važenja povećanih maloprodajnih cijena cigareta je 6. siječnja 2026. Godine.
Podsjetimo, Vlada je odluku o porastu trošarina na duhanske proizvode donijela i prije točno šest mjeseci, kada je također kutija cigareta u prosjeku “skočila za 20 centi gore”, a novim dizanjem trošarina, državni proračun u idućoj godini uprihodit će 129 milijuna eura, piše Dnevnik.hr.
Ako ste među onima koji kupnju za doček Nove godine ostavljaju za zadnji tren, dobro je znati gdje i do kada možete obaviti posljednje pripreme. Zato smo mi pretražili najveće goričke trgovine i njihovo radno vrijeme u nadolazeća dva dana.
Na Staru godinu većina trgovina otvara vrata u jutarnjim satima, ali zatvara ranije nego inače. Lidl na lokaciji u Ulici kneza Ljudevita Posavskog radit će od 7 do 16 sati, dok će Lidl u Sisačkoj ulici kupcima biti na raspolaganju od 8 do 16 sati. Obje trgovine na Novu godinu neće raditi.
Kaufland na Staru godinu radi od 7 do 18 sati, no 1. siječnja bit će zatvoren. Isti raspored vrijedi i za Eurospin, koji će u srijedu raditi od 7 do 18 sati, dok će u četvrtak ostati zatvoren.
Interspar hipermarket u Rakarskoj ulici na Staru godinu radi od 7 do 17 sati, a na Novu godinu također neće otvarati. SPAR supermarketi u gradu također imaju skraćeno radno vrijeme, poslovnica na Trgu kralja Petra Krešimira IV. te ona u Ulici Matice Hrvatske radit će u srijedu od 8 do 16 sati, dok će u četvrtak biti zatvorene.
Plodine u STOP SHOP-u na Staru godinu rade od 7 do 18 sati, a na Novu godinu neće raditi. Konzum u Ulici Marina Getaldića također će u srijedu biti otvoren od 7 do 18 sati, dok će 1. siječnja ostati zatvoren.
Stoga, svi koji planiraju kupnju hrane i potrepština za doček trebali bi to obaviti najkasnije do srijede poslijepodne.
Tiha zimska pauza: Goričani kreću 3. siječnja, potraga za pojačanjima u tijeku
Nogometaši Gorice ulaze u posljednju fazu dvotjedne zimske stanke, odmah nakon Nove godine kreću na posao, a u prvim danima 2026. godine doznat ćemo i što će se mijenjati po pitanju kadra…
Dok svi mi ostali ovih dana ispraćamo godinu koja je, eto, stigla i do svog pretposljednjeg dana, nogometaši Gorice polako ispraćaju svoj kratki zimski odmor. Dočekat će novu godinu, drugog dana 2026. će se još moći i odmoriti od dočeka, a već 3. siječnja trener Mario Carević će prozvati imena igrača pozvanih na pripreme za proljetni dio sezone. I dalje neizvjesne sezone, u jesenskom dijelu prožete usponima i padovima, a samim time i zima dobiva drukčiji smisao.
Posljednji Osijek ima pet bodova manje, u leđa Gorici gledaju i Vukovar te Lokomotiva, ali situacija ne dozvoljava ni trenutak opuštanja. Svjestan je toga i Carević, nije bez razloga odlučio krenuti s radom odmah nakon Nove godine, bez ikakvoga gubljenja vremena, a svjesni su toga i u klubu. Aktivnosti na tržištu sasvim sigurno traju, iako bilo kakvih potvrda o tome ovih dana nema. Još od priča o navodnim interesima za Kavelja i Pršira ništa nije “procurilo” u javnost, što i ne čudi osobito s obzirom na stil koji su odabrali novi čelni ljudi kluba.
Znamo da će pripreme krenuti 3. siječnja, da će se prvih pet dana trenirati na Gradskom stadionu, a od 8. do 17. siječnja gorička će ekspedicija biti u Umagu, u miru i tišini. Kući će se vratiti tjedan dana prije prve utakmice u proljetnom dijelu prvenstva, gostovanja kod Varaždina, nakon čega slijedi i domaći okršaj s Hajdukom…
Kako će Gorica izgledati u tim prvim utakmicama nastavka prvenstva, zasad je velika nepoznanica. S obzirom na količinu dostupnih informacija moguća su samo nagađanja, a u tu kategoriju spadaju i priče kako se radi na dovođenju novih opcija u napadačkom dijelu momčadi. To je i logično, jer Gorica je vodeća u ligi po broju propuštenih velikih prilika, nedostajalo je tu i hitrine među kandidatima za napadačke pozicije, što će reći da u ovom segmentu postoji značajan prostor za napredak.
U sredini igrališta je gužva, ne bude li odlazaka, tu velike potrebe za popunama i nema, ne bi možda bilo loše potražiti pojačanje i u obrani, koja je u 18 utakmica jeseni samo jedanput uspjela završiti utakmicu bez primljenoga gola, što se izravno veže i na vratara Davora Matijaša, koji je polusezonu završio s tim jednim jedinim “clean sheetom”.
U tom smislu, nije nemoguće da traje potraga i za novim rješenjem među vratnicama, budući da je Matijaš tijekom jeseni pokazao da mu nije lako ni jednostavno pratiti kriterije koje su postavili tipovi kao što su Kristijan Kahlina, Dominik Kotarski i Ivan Banić. Uostalom, odlaskom Karla Žigera u Sesvete ostala je Gorica na dvojici vratara, pa potreba za reakcijom u ovom smislu svakako postoji. Hoće li taj eventualni novi golman biti prva ili druga opcija, zasad je otvoreno pitanje…
Očekuje se, kao i u svakom prijelaznom roku, da će biti i odlazaka, ali tu također konkretnih najava niti imena nema ni u kuloarima. Nema dvojbe da ima onih koji su nezadovoljni minutažom i statusom, i među mlađim i među starijim igračima, opcije su i “pravi” odlasci i pronalaženje rješenja kroz posudbe, no po tom pitanju ćemo biti pametniji tog 3. siječnja, kad se momčad okupi prvog dana priprema.
ZAVRŠENO GLASANJE Advent u Velikoj Gorici među pet najljepših u Hrvatskoj
Velika Gorica završila je na petom mjestu u kategoriji velikih gradova u 5. izboru za Najljepši advent u Hrvatskoj, u kojem je tijekom sedam dana glasalo više od 50 tisuća građana.
U konkurenciji 13 velikih gradova, Velika Gorica još je jednom potvrdila da se njezin adventski program prepoznaje i izvan lokalnih okvira. U izboru koji se provodio od 23. do 29. prosinca na platformama Gradonačelnik.hr i Načelnik.hr, Gorica je ušla među pet najbolje ocijenjenih adventa u najbrojnijoj i najjačoj kategoriji ovogodišnjeg natječaja. Ukupni pobjednik i u kategoriji velikih gradova i u ukupnom poretku ponovno je Advent u Varaždinu, koji je s osvojenih 8.298 glasova uvjerljivo zauzeo prvo mjesto te još jednom dobio potvrdu i od stručnog žirija. Drugo mjesto pripalo je Adventu u Bjelovaru, treći je bio Zadar, četvrti Osijek, dok je Top 5 zaključio naš grad.
Ovogodišnji izbor za Najljepši advent u Hrvatskoj održan je po peti put, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta, a okupio je ukupno 69 advenata iz 48 gradova i 21 općine. Glasanje je trajalo sedam dana, a adventske fotografije i sadržaji dosegnuli su više od 300 tisuća korisnika na društvenim mrežama. Velika Gorica natjecala se u kategoriji velikih gradova, onih s više od 35 tisuća stanovnika, koja je ove godine imala rekordan broj sudionika. Uz Goricu i Varaždin, u konkurenciji su bili i Bjelovar, Zadar, Osijek, Samobor, Šibenik, Dubrovnik, Rijeka, Pula, Karlovac, Split i Kaštela.
Osim velikih gradova, birani su i najljepši adventi u kategorijama srednjih i malih gradova te općina, kao i po izboru stručnog žirija. Titule u svojim kategorijama obranili su Advent u Virovitici među srednjim gradovima i Advent u Oroslavju među malima, dok je najljepšim općinskim adventom po izboru građana proglašen Advent u Zmijavcima.
VG umjesto ZG: ‘Radimo na tome da Velika Gorica dobije svoju registraciju!’
Nije to tako jednostavan proces, ali vjerujemo da će Velika Gorica imati svoju registracijsku oznaku do kraja ovog mandata, otkrio je zamjenik gradonačelnika Neven Karas, koji s gradonačelnikom aktivno radi na tome
Priča je išla u nešto drukčijem smjeru, zamjenika gradonačelnika Nevena Karasa i njegova prijatelja i kolegu Vladu Horinu okupili smo zbog evociranja uspomena na rađanje našega grada, ali skrenuli smo nekako i prema jednom mnogima zanimljivom detalju.
Puno je toga, naime, Velika Gorica napravila u prvih 30 godina svoje samostalnosti, ali i dalje nas na trenutke “kopka” to što šesti grad po veličini u Hrvatskoj nema svoju prepoznatljivost kroz registracije na automobilima. Bili smo i ostali “ZG”, iako bi lijepo bilo da tamo piše “VG”. Zar ne?
– Bilo je o tome govora od početka, otkad je Velika Gorica postala grad, ali u nekom trenutku se odustalo, zapravo ni sam ne znam zašto. Ali evo, reći će nešto Neven… – rekao je sa smiješkom Vlado Horina, nudeći naznak da smo “uboli” s pitanjem.
Riječ je, dakle, preuzeo zamjenik gradonačelnika Neven Karas.
– Ne znam bi li u ovom trenutku trebalo s time izlaziti, ali ajde, kad već pitate… Gradonačelnik Ačkar i ja na tome radimo već dvije godine – otkrio je Karas, pa nastavio:
– Pomaže u cijelom procesu i to što sam ja u MUP-u, a već smo pripremili i analize. Stvar je u tome da se mora donijeti novi Pravilnik, koji će to uređivati, jer takvu odluku nije moguće donijeti samo za jedan grad, cijeli proces ima svoj princip. Opet bi se moglo dogoditi, kao u slučaju dobivanja statusa Grada, da na krilima Velike Gorice i neki drugi dobiju isto. U svakom slučaju, radimo na tome. To je jako važan detalj za jačanje identiteta grada i vjerujem da ćemo u ovom mandatu imati svoju tablicu!
A dok tako i doista ne bude, uvijek imamo umjetnu inteligenciju, koja će to fino ilustrirati, čisto da vidimo kako bi izgledalo. Pri čemu ćemo, naravno, zanemariti to što je hrvatski grb u umjetno inteligentnoj verziji…