U plavom salonu HNK Gorice održana je konferencija na kojoj je predstavljena provedba projekta “Pametno gospodarenje otpadom Grada Velike Gorice”. Ovaj projekt edukacije i informiranja Grad Velika Gorica i gradsko komunalno društvo VG Čistoća provode od prosinca 2018. godine. Projekt je vrijedan 1.984.588,79 kuna, te je kroz Operativni program “Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.“ sufinanciran sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda u visini 60,47 %, odnosno 1.096.245,50 kuna.
Kroz ukupno 22 projektne aktivnosti , zadatak projekta je educirati i informirati sve skupine građana Grada Velike Gorice o pravilnom gospodarenju otpadom, važnosti odvojenog sakupljanja otpada “na kućnom pragu” i putem reciklažnih dvorišta te “zelenih otoka”, kako bi se na taj način sakupljeni otpad mogao reciklirati i pravilno zbrinuti, umjesto da završi na “divljim” deponijima ili gradskom Odlagalištu komunalnog otpada Mraclinska Dubrava.
„To je predviđeno planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te Grada Velike Gorice. Specifični ciljevi projekta je informirati građane i korisnike sustava o pravilnom gospodarenju otpadom i izgraditi svijest i razumijevanje javnosti kako gospodarenjem otpadom štititi okoliš, stremiti održivom razvoju i održivoj ekonomiji. Krajnji cilj je smanjiti količinu otpada na odlagalištu i povećati količinu otpada koji se odvojeno sakuplja i ponovno koristi i reciklira, koji ne bi trebao završiti u miješanom komunalnom otpadu. Gradsko vijeće Grada Velike Gorice donijelo je Plan gospodarenja otpada, a ovaj projekt pridonosi izvršenju donesenih mjera.“ – rekao je prilikom predstavljanja projekta Marko Ružić, voditelj Ureda za zaštitu okoliša Grada Velike Gorice.
Marko Ružić, voditelj Ureda za zaštitu okoliša Grada Velike Gorice
Kako bi građani znali primijeniti tehnike odvojenog sakupljanja otpada, projekt je obuhvatio informiranje putem tiskanih edukacijskih materijala za školarce i djecu u vrtićima putem brošura, slikovnica i radnih listića. Provedene su i edukacijske radionice o pravilnom gospodarenju otpadom u svim velikogoričkim školama, kampanje putem medija, plaćenih oglasa u lokalnim tiskanim medijima i na web portalima te plakata izloženih na javnim mjestima, a izrađene su i informativne ploče o pravilnom odvajanju otpada u prostorijama za otpad stambenih zgrada, te produkcija video filmova i kazališne predstave za školsku djecu.
Profesorica s velikogoričkog Veleučilišta Sanja Kalambura prisutnim predstavnicima suvlasnika stambenih zgrada putem prezentacije je približila percepciju otpada kao našeg problema. „Činjenica je da otpad koji kamioni odvoze na reciklažu ili na odlaganje, smo proizveli mi. Dakle moramo postati svjesni da je to naš problem i da svojim djelovanjem možemo doprinijeti sustavu u rješavanju problema. Jedna od aktivnosti koje možemo učiniti je da usvojenja znanja u kontekstu očuvanja okoliša prenosimo dalje, a ona moraju biti jednostavna i razumljiva. Treba znati prema kojim svojstvima dijelimo otpad i što sve čini sadržaj kante za smeće. Recimo, na nivou države kuhinjski otpad čini 30,9 posto ukupnog otpada, dok plastika čini 22,9 posto. Jedino se pravilnim odvajanjem u našim domovima, zelenim otocima ili reciklažnim dvorištima otpad može reciklirati, odnosno ponovno upotrijebiti. Kada sve vrste otpada odložimo u istu kantu za smeće ili kontejner, recikliranje nije moguće jer jedna vrsta otpada kontaminira drugi.“ – kazala je Kalambura.
Sanja Kalambura, profesorica s velikogoričkog Veleučilišta
Pravilnim gospodarenjem otpadom možemo smanjiti količinu otpada odloženog na Odlagalištu komunalnog otpada Mraclinska Dubrava koje vodi gradsko komunalno društvo VG Čistoća d.o.o. U svojoj prezentaciji predsjednik Uprave ove gradske tvrtke Ivan Rak naglasio je kako se većina njihovih djelatnosti financira iz cijena komunalne usluge, a to iznosi 70 posto proračuna VG Čistoće. „Drago mi je da je ovaj projekt fokusiran na edukaciju najmlađih sugrađana, jer jedino tako možemo promijeniti svijest da je otpad naša briga i obaveza cijelog društva. Naglasio bih kako ćemo u narednom periodu svim domaćinstvima, odnosno stambenim zgradama, podijeliti posude za razvrstavanje otpada tako da će na zelenim otocima ostati samo kontejner za staklo. Očekuje nas uskoro i izgradnja novog reciklažnog dvorišta, odnosno premještanje dosadašnjeg na gradsko zemljište tako da više nećemo plaćati najam za zemljište. Cijena javne usluge sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela koji ovisi o količini otpada, a u budućnosti će ona nažalost rasti. Nije se mijenjala od 2008. godine a cijene goriva, opreme i strojeva su rasle. Tu su još i troškovi odvoza odvojeno prikupljenog otpada, stoga ćemo morati korigirati cijenu usluge. No, cijene će biti u skladu s novom uredbom, i nekima će rasti, dok će se drugima cijena usluge smanjiti. Važno je napomenuti da ćemo građane o tome pravovremeno obavijestiti.“ – naglasio je Rak.
Ivan Rak, predsjednik Uprave VG Čistoće
Budući da u stambenim zgradama nastaje oko polovice svih količina komunalnog otpada koji treba pravilno zbrinjavati konferencija je bila otvorena za građane i predstavnike suvlasnika stambenih zgrada na području Velike Gorice. Najviše ih je zanimala nova cijena usluge odvoza komunalnog otpada i kada će se dobiti posude za razvrstavanje. Naime, Uredba o komunalnom otpadu je izmijenjena prošle godine, no pojedine odredbe su suspendirane na Ustavnom sudu i očekuje se izmjena iste, o kojoj će u konačnici ovisiti i cijena komunalne usluge.
Foto: Prva solarna elektrana postavljena na Veleučilište Velika Gorica/Gorica.hr
Broj sunčanih elektrana u Hrvatskoj naglo raste. Prema najnovijim podacima koje prenosi Župan.hr, u zemlji je trenutno više od 43 tisuće solarnih elektrana, dok ih je 2021. bilo oko 4 tisuće.
Najveći broj priključenih elektrana, nalazi se upravo u Zagrebačkoj županiji, čime prednjači ispred Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije. Kada se gleda samo sektor kućanstava, Zagrebačka županija ponovno je na vrhu s više od 3 tisuće solarnih sustava.
Ovako snažan rast povezuje se s državnim i lokalnim potporama te sve većim interesom građana i poduzetnika za energetsku neovisnost. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavlja s poticajima, a nedavno je najavio dodatnih 20 milijuna eura, za solarne elektrane, dizalice topline i baterijske sustave. Također, i županija se uključila se vlastitim mjerama. Prošle godine pokrenula je program vrijedan 500 tisuća eura za poduzetnike, koji mogu dobiti do 15 tisuća eura bespovratno za ugradnju fotonaponskih sustava.
Iako većinu solarnih elektrana, više od 35 tisuća, čine kućanstva, poduzetnici i dalje prednjače u ukupnoj instaliranoj snazi. Na razini Hrvatske, poslovni sektor ima gotovo tri puta veću priključnu snagu od kućanstava, a u županiji ukupna snaga priključenih solarnih elektrana doseže oko 108 MW, što je svrstava među vodeće regije u zemlji, odmah iza Splitsko-dalmatinske.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Godinu dana nakon otvaranja reciklažnog dvorišta u Velikoj Gorici vidljivi su konkretni rezultati koji potvrđuju sve veći angažman građana u pravilnom zbrinjavanju otpada.
Prema dostupnim podacima, u prvih 12 mjeseci zabilježeno je ukupno 70.212 ulazaka, dok je dvorište koristilo 9.223 korisnika. Kada se brojke prevedu na dnevnu razinu, riječ je o prosječno 235 dolazaka, što ukazuje na kontinuirano korištenje ove komunalne usluge.
U istom razdoblju prikupljeno je 3.945 tona različitih vrsta otpada. Ovi rezultati potvrđuju kako sustav odvojenog prikupljanja otpada u praksi daje značajne pomake prema smanjenju opterećenja okoliša.
U komunalnom poduzeću ističu kako dobiveni podaci jasno upućuju na sve veću potrebu za ovakvom infrastrukturom, zbog čega se već razmatraju i daljnji koraci.
„Upravo ove brojke potvrđuju kako potreba za ovakvom infrastrukturom kontinuirano raste. Zato ćemo u narednom razdoblju intenzivno raditi i razmatrati mogućnosti uspostave novog reciklažnog dvorišta, kako bismo još kvalitetnije odgovorili na potrebe naših građana“, poručuju.
Dodaju i kako su ostvareni rezultati zajednički uspjeh građana i zaposlenika.
„Ovaj uspjeh ne bi bio moguć bez vas – naših sugrađana koji svakodnevno biraju pravilno zbrinjavanje otpada – ali i bez naših vrijednih djelatnika koji predano rade kako bi sve funkcioniralo besprijekorno. Hvala vam što zajedno gradimo zeleniju Veliku Goricu.“
Povodom nadolazećeg Uskrsa, u prostorijama Zagrebačke županije održana je prigodna prodajna izložba radova učeničkih zadruga s područja županije. Na izložbi se ove godine predstavilo deset učeničkih zadruga koje su izložile i ponudile svoje proizvode.
Posjetitelji su mogli razgledati raznovrsne predmete s uskršnjim motivima – od ručno oslikanih i heklanih pisanica do ukrasa izrađenih decoupage tehnikom. Uz dekorativne proizvode, u ponudi su bili i čajevi, domaći proizvodi te prirodna kozmetika.
Izložbu je obišao zamjenik župana Ervin Kolarec, koji je istaknuo dugogodišnju podršku županije učeničkim zadrugama:
„Zagrebačka županija već pune 24 godine potiče i daje punu podršku našim učeničkim zadrugama. Evo moram reći da prepoznajemo njihov rad, njihovo djelovanje, prepoznajemo njihov poduzetnički duh, njihovu inovativnost, njihovu kreativnost. U ovoj godini smo upravo za rad učeničkih zadruga povećali financijske sredstva i osigurali 37.000 eura jer ulaganje u našu mladost je ulaganje u svjetlu budućnost Zagrebačke županije“.
Na važnost kontinuiranog rada s učenicima ukazala je i voditeljica učeničke zadruge Vida Srednje škole Vrbovec, Marijana Radić:
„Na uskrsnom sajmu radimo već pet godina i učenici redovito sudjeluju u svim našim radionicama. Imamo sedam sekcija i jedna od najaktivnijih je sekcija kuharstva i sekcija kreativnosti, kreativna sekcija gdje se izrađuju ovakvi prigodni ukrasi te prehrambeni proizvodi koje naša zadruga nudi na svim sajmovima i na svim događanjima unutar lokalne zajednice i šire.“
Na području Zagrebačke županije trenutno djeluje 47 učeničkih zadruga u kojima sudjeluje oko 5400 učenika. Dvije zadruge djeluju pri centrima za odgoj i obrazovanje u Lugu Samoborskom i Velikoj Gorici, šest ih je u srednjim školama, dok su ostale u osnovnim školama.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Na semaforu u Zagrebačkoj ulici, kod Pučkog otvorenog učilišta dogodio se prometni sudar u kojem je jedno vozilo udarilo u stražnji dio drugog automobila. Za sada nema informacija o ozlijeđenima.
Promet se odvija jednim trakom pa savjetujemo da pripazite.
Posljedice Dinama traju i dalje: ‘Vrijeme je da se upale prvi alarmi…’
Nogometaši Kurilovca poraženi su 1-0 od Trešnjevke na Udarniku, što im je treći uzastopni poraz u prvenstvu. Nakon Dinama nisu osvojili još ni boda, a bez pobjede su u posljednjih osam utakmica…
Netko iz kurilovečkog nogometnog okruženja, je u onim prekrasnim trenucima iščekivanja povijesnog ogleda s Dinamom u četvrtfinalu Kupa Hrvatske, onako ispod glasa, izrazio skepsu po pitanju neposredne budućnosti:
– Samo da, kad ovo prođe, sljedećih mjesec dana ne budemo u kanalu…
S obzirom na svu tu emotivnu potrošnju, koja je držala tenziju još tamo od prvog dana priprema, mjesec i pol dana ranije, morala se osjetiti i zato je definitivno bilo argumenata za biti skeptičan. Nažalost, točno dvadeset dana poslije to se vrlo živo potvrđuje u praksi, jer Kurilovec je doživio poraz i u sudaru s Trešnjevkom i sad je u nizu od tri prvenstvena poraza u eri nakon Dinama.
– Bila je to utakmica koja nije ponudila kvalitetu izvedbe ni jedne ni druge momčadi. Mi smo bili dominantni što se tiče posjeda tijekom cijele utakmice, ali bio je to jalov posjed. Gosti su se postavili u niski blok i jako rijetko prijetili našem golu, ali dogodila se ta situacija u 32. minuti… – vrti film trener Kurilovca Senad Harambašić, misleći na situaciju koja je odlučila utakmicu.
Poslovično sjajni golman Kurilovca Leon Išek pokušao je odigrati pas prema suigraču, nije to učinio dovoljno dobro i Roko Jelavić je loptu prvo presjekao, a zatim je i poslao u mrežu.
– Da, gol odluke plod je našeg darivanja… Nažalost, pogreške vratara većinom se iskoriste i tu nema pomoći. Iz našeg posjeda i kontrole lopte servirali smo im najbolju moguću priliku i za to smo kažnjeni. Međutim, moram naglasiti i da smo u kreaciji, brzini igre i stvaranja opasnosti po gol protivnika totalno zakazali – priznaje trener Harambašić.
U prvoj utakmici nakon Dinama njegova je momčad, također s minimalnih 1-0, pala u domaćem ogledu s Bistrom, u Krapini je upisan poraz 3-1 od Zagorca, a na to se nadovezao i ovaj posljednji, opet domaći posrtaj.
– Razočarani smo, došao je trenutak da se upale prvi alarmi, tu u prvom redu mislim na budnost i odgovornost. Već iduća utakmica nudi priliku za to – zaključio je Harambašić.
Problem je, međutim, u tome što je iduća utakmica vrlo izazovna. Jednako kao i ona iza nje. Naime, u subotu će Kurilovčani gostovati kod Vrapča, vodeće momčadi lige, koja ima samo bod više od drugoplasiranog Inkera, koji u onom sljedećem kolu dolazi na Udarnik. Drugim riječima, iz krize će se trebati čupati protiv najboljih klubova u ligi.
Vrijeme tapšanja po ramenima i komplimenata definitivno je prošlo, a došlo je vrijeme za otrežnjenje. Jer, da vremenski još malo proširimo ovu priču, Kurilovec je posljednji put pobijedio još 8. studenog, a od tad je odigrao osam utakmica…