U plavom salonu HNK Gorice održana je konferencija na kojoj je predstavljena provedba projekta “Pametno gospodarenje otpadom Grada Velike Gorice”. Ovaj projekt edukacije i informiranja Grad Velika Gorica i gradsko komunalno društvo VG Čistoća provode od prosinca 2018. godine. Projekt je vrijedan 1.984.588,79 kuna, te je kroz Operativni program “Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.“ sufinanciran sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda u visini 60,47 %, odnosno 1.096.245,50 kuna.
Kroz ukupno 22 projektne aktivnosti , zadatak projekta je educirati i informirati sve skupine građana Grada Velike Gorice o pravilnom gospodarenju otpadom, važnosti odvojenog sakupljanja otpada “na kućnom pragu” i putem reciklažnih dvorišta te “zelenih otoka”, kako bi se na taj način sakupljeni otpad mogao reciklirati i pravilno zbrinuti, umjesto da završi na “divljim” deponijima ili gradskom Odlagalištu komunalnog otpada Mraclinska Dubrava.
„To je predviđeno planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te Grada Velike Gorice. Specifični ciljevi projekta je informirati građane i korisnike sustava o pravilnom gospodarenju otpadom i izgraditi svijest i razumijevanje javnosti kako gospodarenjem otpadom štititi okoliš, stremiti održivom razvoju i održivoj ekonomiji. Krajnji cilj je smanjiti količinu otpada na odlagalištu i povećati količinu otpada koji se odvojeno sakuplja i ponovno koristi i reciklira, koji ne bi trebao završiti u miješanom komunalnom otpadu. Gradsko vijeće Grada Velike Gorice donijelo je Plan gospodarenja otpada, a ovaj projekt pridonosi izvršenju donesenih mjera.“ – rekao je prilikom predstavljanja projekta Marko Ružić, voditelj Ureda za zaštitu okoliša Grada Velike Gorice.
Marko Ružić, voditelj Ureda za zaštitu okoliša Grada Velike Gorice
Kako bi građani znali primijeniti tehnike odvojenog sakupljanja otpada, projekt je obuhvatio informiranje putem tiskanih edukacijskih materijala za školarce i djecu u vrtićima putem brošura, slikovnica i radnih listića. Provedene su i edukacijske radionice o pravilnom gospodarenju otpadom u svim velikogoričkim školama, kampanje putem medija, plaćenih oglasa u lokalnim tiskanim medijima i na web portalima te plakata izloženih na javnim mjestima, a izrađene su i informativne ploče o pravilnom odvajanju otpada u prostorijama za otpad stambenih zgrada, te produkcija video filmova i kazališne predstave za školsku djecu.
Profesorica s velikogoričkog Veleučilišta Sanja Kalambura prisutnim predstavnicima suvlasnika stambenih zgrada putem prezentacije je približila percepciju otpada kao našeg problema. „Činjenica je da otpad koji kamioni odvoze na reciklažu ili na odlaganje, smo proizveli mi. Dakle moramo postati svjesni da je to naš problem i da svojim djelovanjem možemo doprinijeti sustavu u rješavanju problema. Jedna od aktivnosti koje možemo učiniti je da usvojenja znanja u kontekstu očuvanja okoliša prenosimo dalje, a ona moraju biti jednostavna i razumljiva. Treba znati prema kojim svojstvima dijelimo otpad i što sve čini sadržaj kante za smeće. Recimo, na nivou države kuhinjski otpad čini 30,9 posto ukupnog otpada, dok plastika čini 22,9 posto. Jedino se pravilnim odvajanjem u našim domovima, zelenim otocima ili reciklažnim dvorištima otpad može reciklirati, odnosno ponovno upotrijebiti. Kada sve vrste otpada odložimo u istu kantu za smeće ili kontejner, recikliranje nije moguće jer jedna vrsta otpada kontaminira drugi.“ – kazala je Kalambura.
Sanja Kalambura, profesorica s velikogoričkog Veleučilišta
Pravilnim gospodarenjem otpadom možemo smanjiti količinu otpada odloženog na Odlagalištu komunalnog otpada Mraclinska Dubrava koje vodi gradsko komunalno društvo VG Čistoća d.o.o. U svojoj prezentaciji predsjednik Uprave ove gradske tvrtke Ivan Rak naglasio je kako se većina njihovih djelatnosti financira iz cijena komunalne usluge, a to iznosi 70 posto proračuna VG Čistoće. „Drago mi je da je ovaj projekt fokusiran na edukaciju najmlađih sugrađana, jer jedino tako možemo promijeniti svijest da je otpad naša briga i obaveza cijelog društva. Naglasio bih kako ćemo u narednom periodu svim domaćinstvima, odnosno stambenim zgradama, podijeliti posude za razvrstavanje otpada tako da će na zelenim otocima ostati samo kontejner za staklo. Očekuje nas uskoro i izgradnja novog reciklažnog dvorišta, odnosno premještanje dosadašnjeg na gradsko zemljište tako da više nećemo plaćati najam za zemljište. Cijena javne usluge sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela koji ovisi o količini otpada, a u budućnosti će ona nažalost rasti. Nije se mijenjala od 2008. godine a cijene goriva, opreme i strojeva su rasle. Tu su još i troškovi odvoza odvojeno prikupljenog otpada, stoga ćemo morati korigirati cijenu usluge. No, cijene će biti u skladu s novom uredbom, i nekima će rasti, dok će se drugima cijena usluge smanjiti. Važno je napomenuti da ćemo građane o tome pravovremeno obavijestiti.“ – naglasio je Rak.
Ivan Rak, predsjednik Uprave VG Čistoće
Budući da u stambenim zgradama nastaje oko polovice svih količina komunalnog otpada koji treba pravilno zbrinjavati konferencija je bila otvorena za građane i predstavnike suvlasnika stambenih zgrada na području Velike Gorice. Najviše ih je zanimala nova cijena usluge odvoza komunalnog otpada i kada će se dobiti posude za razvrstavanje. Naime, Uredba o komunalnom otpadu je izmijenjena prošle godine, no pojedine odredbe su suspendirane na Ustavnom sudu i očekuje se izmjena iste, o kojoj će u konačnici ovisiti i cijena komunalne usluge.
Danas, 4. svibnja, na blagdan svetog Florijana zaštitnika vatrogasaca, tradicionalno se obilježava Dan vatrogastva, a upravo u tom povodu objavljeni su i podaci o izdvajanjima za protupožarnu zaštitu. Zagrebačka županija prošle je godine povećala izdvajanja za vatrogastvo i ušla među županije koje u proračunu imaju najveći udio namijenjen protupožarnoj zaštiti.
Prema dostupnim podacima koje prenosi Župan.hr, Zagrebačka županija je u 2025. godini za vatrogastvo izdvojila 265,7 tisuća eura više nego godinu ranije, što je svrstava među županije s najvećim rastom ulaganja u tom području.
Po udjelu u proračunu, Zagrebačka je dosegnula 0,39 %, čime se našla u društvu županija koje najviše izdvajaju za protupožarnu zaštitu. Ispred nje su Splitsko-dalmatinska (0,47 %), Karlovačka (0,46 %) i Šibensko-kninska (0,43 %), dok je Primorsko-goranska imala udio od 0,35 %.
Ukupno su županije (bez Sisačko-moslavačke, za koju podaci nisu bili dostupni) u 2025. godini za vatrogastvo izdvojile 35,1 milijun eura, što je gotovo 15 % više nego godinu prije, kada je ukupni iznos bio 30,6 milijuna eura.
Vatrogasci u Hrvatskoj djeluju kroz više od 2.100 različitih subjekata, uključujući javne postrojbe i dobrovoljna društva, a njihov posao nije vezan samo uz ljetne požare, već i uz prometne nesreće, tehničke intervencije i sve češće nepredvidive situacije koje traže brzu reakciju tijekom cijele godine.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Sport Zagrebačke županije’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
04.05.2026., Zagrebacka avenija, Zagreb - Zapoceli su radovi na odrzavanju nadvoznjaka na Zagrebackoj aveniji iznad Selske ceste. U prvoj fazi zatvara se juzni kolnik nadvoznjaka, dok ce se promet na sjevernom kolniku odvijati dvosmjerno, po jednom trakom u svakom smjeru. Na donjoj razini raskrizja promet ce se i dalje odvijati u oba smjera, s po dvije prometne trake za istok i zapad. Nakon zavrsetka radova na juznom kolniku, radovi se sele na sjeverni kolnik, uz zadrzavanje dvosmjernog prometa bez potpunog prekida u smjeru istokzapad. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
Radovi na nadvožnjaku Zagrebačke avenije iznad Selske ceste počinju danas u 9 sati, a vozače u Zagrebu odmah očekuju nove gužve i usporavanja. Tijekom izvođenja radova promet će biti sužen na dvije trake, odnosno jednu u svakom smjeru.
Kako piše Jutarnji.hr, u prvoj fazi zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, a sav promet prebacuje se na sjeverni kolnik, gdje će se voziti dvosmjerno.
Važno je naglasiti da će donja razina raskrižja ostati bez promjena, ondje će i dalje biti dostupne dvije trake u svakom smjeru.
Nakon što radovi na južnom kolniku završe, gradilište se seli na sjeverni kolnik. I tada će promet ostati organiziran dvosmjerno, bez potpunog prekida prometovanja u smjeru istok–zapad.
TZ Zagrebačke županije postavlja održivost kao temelj razvoja destinacije
Zaključci panela usmjereni su prema jedinstvenoj poruci – dugoročna održivost ne podrazumijeva smanjenje razvoja, nego njegovo preusmjeravanje prema modelu koji uzima u obzir granice prostora i potrebe lokalne zajednice.
Turizam više ne može biti promatran isključivo kroz broj dolazaka i ekonomski učinak, nego kroz njegov stvarni utjecaj na prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika – poruka je panela održanog u Zagrebačkoj županiji, gdje je održivost postavljena kao ključni okvir budućeg razvoja destinacije.
Rasprava pod nazivom „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma” održana je danas u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Okupljeni su bili predstavnici lokalne samouprave, turističkog sektora i organizacija za zaštitu prirode, uz fokus na pitanje koliko turizam može rasti, a da pritom ne naruši prirodne i društvene resurse.
Središnja tema otvorena je kroz dilemu koja sve češće prati razvoj destinacija – gdje završava turistički razvoj, a počinje preopterećenje prostora.
Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je da se pristup destinaciji u posljednjih nekoliko godina promijenio iz temelja te da se naglasak više ne stavlja na promociju, nego na upravljanje posljedicama turizma: „Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života.”
U raspravi je naglašeno da odgovornost za turistički razvoj ne može biti isključivo na turističkim zajednicama, nego i na lokalnoj vlasti koja oblikuje prostor u kojem se turizam odvija. Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian upozorio je da bez koordinacije svih dionika održivost ostaje deklarativna: „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja.”
U drugom dijelu panela otvorena je i tema konkretnih lokalnih praksi i primjera suradnje između gradova, turističkih zajednica i gospodarstva. Istaknuto je da se održivost ne gradi isključivo strategijama, nego i konkretnim modelima povezivanja lokalnih resursa s turističkom ponudom, pri čemu se naglašava važnost očuvanja identiteta manjih sredina.
Turistička zajednica Zagrebačke županije najavila je nastavak razvoja politika koje povezuju turizam, okoliš i lokalnu zajednicu, uz daljnje jačanje održivosti kao temeljnog kriterija planiranja turističkog razvoja.
Povoodm dana Gradske četvrti Pleso, u subotu 13. lipnja, održat će se “Turnir Plešana”. Broj sudionika je ograničen na maksimalno šest ekipa, a kotizacija iznosi 15 eura po igraču. Organizatori ističu i kako su hrana i piće osigurani za svaku ekipu.
Najuspješnije ekipe očekuju i nagrade, pobjedniku pripada pehar i 30 piva, drugoplasiranoj ekipi pehar i 20 piva, dok će treće mjesto osvojiti pehar i 10 piva.
Prijave za Turnir Plešana moguće su putem telefona na brojeve 098 810 020 (Slavko) i 097 699 5150 (Donny).
Oko 170 izlagača sudjelovalo je na 15. Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije, koji se od 30. travnja do 2. svibnja održavao na tri lokacije u Skradinu, nudeći posjetiteljima bogat presjek domaće proizvodnje i tradicije.
Među sudionicima bila je i Zagrebačka županija, ovogodišnji partner sajma, koja se predstavila kroz proizvode lokalnih proizvođača: „Sirevi Šestak“, OPG Đurinski, OPG Gregorić Snježana, OPG Marjanović Mile, OPG Aroniaexelanta, OPG Cesar Ivica, OPG Varga Nikolina, OPG Barišec – Samo ljuto, OPG Andruza i OPG Ježić Mladen.
Naglasak manifestacije bio je na povezivanju poljoprivrede, turizma i tradicijskih vrijednosti, što je istaknuto i na samom otvorenju. Šibensko-kninski župan Paško Rakić tom je prilikom poručio: „Imamo se čime pohvaliti – od poljoprivrede i stočarstva do vinarstva i tradicijskih proizvoda – a ovaj sajam upravo je mjesto gdje sve to dolazi do izražaja“.
U ime Zagrebačke županije događanju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je ukazao na važnost ovakvih susreta za razvoj domaće proizvodnje i njezinu integraciju u turističku ponudu. „Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske. Važno je da potičemo proizvodnju i konzumaciju domaćih proizvoda te da hrvatski proizvodi budu dio turističke ponude“, rekao je Tomljenović. Dodao je kako Zagrebačka županija sustavno podupire svoje poljoprivrednike kroz bespovratne potpore, koje obuhvaćaju širok raspon ulaganja.
Tijekom trodnevnog sajma posjetitelji su mogli sudjelovati u različitim programima, upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda te doživjeti autentičnu atmosferu Skradina.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.