Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu. Nakon tribine na kojoj su sudjelovali predstavnici ministarstava, lokalne vlasti i investitora, jasno je da projekt i dalje dijeli javnost. Donosimo ključne poruke i što slijedi, uključujući najavljeni prosvjed.

Na tribini 16. veljače u Sisku, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, sudjelovali su predstavnici nadležnih institucija, lokalne samouprave, građanskih inicijativa i investitora.

Ministar David Vlajčić poručio je da je jačanje domaće proizvodnje prioritet, istaknuvši kako je Hrvatska oko 84 posto samodostatna u proizvodnji piletine. Dodao je da su investicije dobrodošle, ali ne smiju ugroziti stabilnost sektora ni kvalitetu života lokalne zajednice.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir upozorila je na potrebu kumulativne procjene utjecaja projekta na okoliš i poljoprivredu, uključujući tlo, vode, emisije i rizik od poplava. Posebno je istaknula blizinu skladišta plina Okoli te mogući utjecaj na Park prirode Lonjsko polje, kao i potencijalne posljedice za male i srednje proizvođače.

S druge strane, iz tvrtke Premium Chicken Company poručuju da se projekt planira provesti u skladu sa svim zakonskim i ekološkim standardima te da su predviđene moderne tehnologije koje smanjuju utjecaj na okoliš. Ističu kako investicija donosi nova radna mjesta i jačanje domaće proizvodnje, uz poštivanje svih propisanih procedura.

U međuvremenu se u Zagrebu priprema veliki prosvjed protiv najavljenog megaprojekta. Organizatori, među kojima su udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija te lokalne inicijative, pozivaju građane da im se pridruže 21. veljače u 10 sati na Trgu kralja Tomislava.

Poručuju kako žele jasno izraziti protivljenje projektu koji nazivaju „pilićarskom ekobombom“. Tvrde da bi planirani zahvati mogli imati ozbiljne i dugoročne posljedice za okoliš, kvalitetu zraka, vodne resurse i život lokalnih zajednica.

Europska unija odlučila je ukinuti dosadašnje izuzeće od carinskih davanja za pošiljke vrijednosti do 150 eura.

Takvo što je godinama omogućavalo kupcima naručivanje robe s platformi poput Shein i Temu bez dodatnih troškova pri ulasku u EU.

Nova pravila stupit će na snagu u srpnju 2026. godine, a predviđaju uvođenje fiksne carinske pristojbe od oko tri eura po paketu. Mjera će se primjenjivati na male pošiljke koje dolaze izvan Europske unije, ponajprije iz Kine, odakle dolazi velik broj narudžbi s popularnih online platformi.

Prema procjenama europskih institucija, ovakav sustav izbjegavanja carina za pošiljke manje vrijednosti dovodi do neravnopravnog položaja domaćih trgovaca. Također dovodi i do otežane kontrole kvalitete i sigurnosti proizvoda koji ulaze na europsko tržište.

Cilj novih pravila je izjednačiti tržišne uvjete između europskih i izvan-europskih prodavatelja te pojačati nadzor nad robom koja ulazi u EU.

Za kupce u Hrvatskoj i ostalim državama članicama to znači povećanje troškova za manje narudžbe izvan EU. To bi moglo usporiti naručivanje s platformi Temu i Shein koje su u kratkom roku stekle gotovo kultni status.

Na području Velike Gorice krajem siječnja 2026. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 905 nezaposlenih osoba, što je 3,7 % više nego mjesec ranije. U odnosu na siječanj 2025. godine, broj nezaposlenih je ipak manji za 9,5 %.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije je zaposleno 71 osoba, a najviše novih radnika našlo je posao kao prodavači i prodavačice.

S druge strane, poslodavci su prijavili 222 slobodna radna mjesta. Među zanimanjima koja se najviše traže prednjače poštari (27 mjesta), čistači (16) i medicinske sestre i medicinski tehničari opće njege (13).

Zagrebačka županija će ove godine gradovima i općinama dodijeliti milijun eura za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora.

Sredstva mogu iskoristiti za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture te komunalnih vodnih građevina do zone i u zoni, kao i za uređenje okoliša.

Također, sredstva se dodjeljuju i za izgradnju i opremanje poduzetničkih inkubatora i njihovih okoliša.

Maksimalno ostvariv iznos potpore je 150 tisuća eura, a postotak sufinanciranja ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine.

Županijski poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. Studenoga.

– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.

Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.

Koliko je to u kunama?

– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.

Što sadrži standardna košarica?

Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.

Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.

Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.

Sudjelovati možete klikom na poveznicu.