Povežite se s nama

HOTNEWS

Novi gradski proračun manji 7,6% u odnosu na 2015 godinu

Objavljeno

na

Tri dana prije isteka kalendarske godine održana je sedamnaesta po redu, a ujedno i posljednja sjednica velikogoričkog gradskog vijeća na kojoj je najvažnija tema bila donošenje proračuna grada Velike Gorice za 2016. godinu.
Unutar aktualnog sata pitanja su postavljali uglavnom vijećnici vladajuće koalicije što i nije donijelo previše medijskih zanimljivosti. Pitanja su bila usmjerena na osnovne komunalne teme kao i osiguranje prometnica odnosno biciklističkih staza unutar gradskih područja. Jedno od zanimljivijih pitanja bilo je upućeno od vijećnika Mihalja vezano uz gradnju gradskog bazena, a zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec najavio je početak gradnje bazena za kraj 2016. godine.

Besplatni školski udžbenici za sve učenike osnovnih škola

Gradsko vijeće 29.12.2015 (2)Gradonačelnik je u obrazloženju prijedloga proračuna najavio, a građani će zasigurno biti najzadovoljniji upravo tom činjenicom, da će grad od sljedeće godine u potpunosti subvencionirati sve udžbenike za polaznike osnovnih škola u novoj školskoj godini u 2016. Planirano je povećanje poreznih prihoda za gotovo 3%, a do kraja 2016. grad planira kreditno zaduženje u visini od 45 mil kn koje će se iskoristiti za gradnju još jednog modernog dječjeg vrtića u velikogoričkom Cvjetnom naselju, daljnji nastavak radova na uređenju groblja u Kušancu te gradskog bazena. Plan je da se u 2016. godini s te osnove povuče otprilike 13 mil kn kreditnog zaduženja, a do kraja 2017. godine ostatak od 32 mil kn, rekao je u obrazloženju Barišić, a te najave upućuju da je i dovršetak radova na najavljenim objektima planiran za 2017. Ostvare li se ove najave u slijedećih godinu dana kreditna zaduženja grada mogla bi premašiti ukupno 100 mil kn ukoliko uzmemo u obzir i postojeće kredite za komunalni centar i dječi vrtić u Velikoj Mlaki i vrlo je zanimljivo kako će gradski proračun u slijedećim godinama podnositi teret otplate kredita obzirom na trend smanjenja, odnosno pada na prihodovnoj strani.

Oporba žestoko kritizirala visoke planove za kreditnim zaduženjima

Goran Beus Richembergh je u svojem govoru pohvalio puno dobrih namjera unutar novog proračuna ali da HNS ovakav proračun neće prihvatiti. Razlog tome je gomilanje velikih kreditnih zaduženja grada, povećanje izdataka za zaposlene za visokih 25 mil kn, kao i ostale navedene planirane investicije i ulaganja unutar grada Velike Gorice za koje po Beusu nema uporišta unutar gradskih prihoda. Beus je izuzetno sarkastičan bio na prijedlog osiguranja financijskih sredstava za održavanje zelenih površina u Gradićima koja su po njemu identična kao za više mjesnih odbora zajedno, što po Beusu opet dovodi do favoriziranja ulaganja sredstava u mjesne odbore unutar grada u korist MO Gradići.

Damir Šimunić u ime kluba vijećnika SDP-a također je kritizirao ambiciozne planove unutar proračuna posebno se osvrnuvši na nedavna smanjivanja određenih stavki proračuna na rebalansu u prosincu, a koje se u sadašnjem proračunu koji se donosi u vrlo kratkom vremenu nakon rebalansa, po Šimuniću nerealno visoke. Kao i njegov prethodnik Beus, Šimunić je kritizirao golema planiranje novih kreditnih zaduženja uz bojazan da će grad vrlo brzo doći u poziciju kada će rate kredita biti znatno opterećenje za Veliku Goricu pa čak i ugroziti funkcioniranje grada. Šimunić je pred govornicom poseban osvrt dao na planiranu investiciju izgradnje gradskog bazena za koji je naglasio da ne postoji ili je barem on nije vidio studija investicijske opravdanosti za održavanje istog te je postavio pitanje postoji li analiza prihoda unutar takve investicije za slijedećih 5-10 godina.
Gradsko vijeće 29.12.2015 (6)U ime kluba HDZ-a vijećnik Bekić je branio sve stavke proračuna, još jednom naglasio opravdanost kreditnog zaduženja, očekivanih planiranih prihoda grada kao i planiranih investicija unutar predloženog proračuna grada, uz prijedlog vijećnicima da se ovakav proračun prihvati.
Tajana Amšel Zelenika naglasila je u pojedinačnoj raspravi da će vijećnici Stranke rada i solidarnosti podržati ovaj proračun zadovoljni brojnim najavljenim investicijama u 2016. godini koje Velika Gorica i zaslužuje, a posebno je pozdravila osiguranje besplatnih udžbenika za osnovnoškolce.
Većinom glasova – 18 za gradsko vijeće je usvojilo proračun grada Velike Gorice.

Ni “tehničke” točke nisu prošle bez diskusija

Nakon što je proračun usvojen sve daljnje točke imale su tehnički karakter i usvojene su većinom prisutnih vijećnika, no nije sve prošlo bez diskusija. Najprije je u točki 4. “Prijedlog Odluke o određivanju mjesta na javno-prometnim površinama na kojima se može obavljati trgovina na štandovima, klupama i ostalim pokretnim napravama izvan prodavaonica i tržnica na malo”  vijećnica Jankeš u podužem obraćanju zatražila zaštitu poljoprivrednih proizvođača koju su podržali i vijećnici oporbe i zatražili da se unutar svih daljnjih koraka vodi briga o zaštiti domaćih proizvođača.

Gradsko vijeće 29.12.2015 (5)Oporba nije bila zadovoljna ni u točki 7. “Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o obračunu i naplati naknade za razvoj na području Grada Velike Gorice” naglasivši činjenice da je ovo već treće uzastopno povećanje koje će direktno osjetiti građani, a da ulaganja nisu ni približno adekvatna ranijim opravdanjima za ovakva povećanja, aludirajući prvenstveno na još uvijek neispunjena predizborna obećanja kanalizacije u donjem Turopolju. Slično je bilo i u slijedećoj točki 8. “Prijedlog Zaključka o davanju pozitivnog mišljenja za ulazak u sastav urbane aglomeracije Zagreb” gdje je Beus prozvao predlagače da se već naziru trgovine sa Strankom rada i solidarnosti povezane uz konstituiranje vlasti na državnoj razini i naglasio kroz nekoliko primjera vezanih uz ukope u Dubrancu, dječji vrtić u Velikoj Mlaki, odnosno preprodaju Goričke vode po četverostruko višoj cijeni od strane Zagreba Dugom Selu, da je Velika Gorica kroz niz primjera propustila kapitalizirati svoju poziciju prema Zagrebu te da na ovaj način grad se bez razloga sakriva u “mišju rupu”, unatoč činjenicama što postoje brojni alati i resursi koje bi Velika Gorica mogla i morala bolje kapitalizirati.

Nakon gotovo četiri sata završila je na kraju i posljednja ovogodišnja sjednica gradskog vijeća, a vijećnici su već po tradicionalno ustaljenom običaju na poziv predsjednika vijeća Tome Vidovića završili na zajedničkom ručku.

CityLIGHTS

INTERVJU Margeta Biškupić Čurla: Od peglanja nošnji do ravnateljice

Od folklora i studija etnologije do vođenja Muzeja Turopolja, njezin rad svjedoči o kontinuitetu interesa za baštinu i kulturu te o odgovornosti koju nosi čuvanje identiteta lokalne zajednice.

Objavljeno

na

Malo je onih koji već u mladosti pronađu poziv kojem će ostati vjerni cijeli život. Upravo je takav put Margarete Biškupić Čurla, koja je na čelo Muzeja Turopolja došla sa samo 26 godina, nakon što je još kao djevojčica kroz folklor razvila ljubav prema tradiciji, narodnoj nošnji i baštini.

Od volontiranja u Etnografskom muzeju i terenskog rada među starim škrinjama i tavanima, do muzejske pedagoginje i naposljetku ravnateljice, njezin profesionalni put obilježila je jasna predanost struci. Povodom Međunarodnog dana muzeja razgovarali smo o muzejskoj djelatnosti, očuvanju baštine i izazovima koje donosi vođenje jedne od najvažnijih kulturnih ustanova Turopolja.

Recite nam Margareta, kako se zapravo postaje kustosica u muzeju?

– U principu, proces kreće upisom, odnosno završetkom fakulteta. To mogu biti razno razni smjerovi na fakultetu, ovisno o kakvom se muzeju radi. Svaki muzej traži specifičnu struku bilo da je riječ o prirodoslovnom, povijesnom ili etnografskom muzeju. Zatim, kada počnete raditi u muzeju i baviti se muzejskom strukom, nakon godinu dana morate pristupiti stručnom ispitu za kustosa.

Što na tom stručnom ispitu morate sve znati?

– Morate znati Ustav, morate znati spektar zakonodavnih stvari poput zakona o muzejima, o zaštiti spomenika kulture, o čuvanju kulturne baštine, razne pravilnike, o pohrani muzejske građe. Zatim, položiti stručne predmete vezane za samu muzejsku znanost. Netko tko je završio Prirodoslovni fakultet i zapošljava se u Prirodoslovnom muzeju, nije u svom obrazovanju prošao muzeološke predmete pa je i to potrebno naučiti.

Kada ste znali da želite biti kustosica i muzeologinja?

– Teško pitanje. Nisam znala zapravo do završetka fakulteta. Kad sam upisala fakultet, upisala sam etnologiju zato što sam silno voljela folklor i narodnu nošnju. Bavila sam se folklorom od četvrtog razreda osnovne škole i prema tome sam odabrala fakultet. Na moj odabir, majka mi je rekla da ću s time umrijet od gladi i jedino što ću moć raditi je peglanje nošnji. Igrom slučaja, nakon fakulteta, zaposlila sam se u Ministarstvu kulture i medija. To mi se baš nije dopalo jer je posao bio dosta administrativan. Međutim, kao studentica, volontirala u Etnografskom muzeju i u muzeju Turopolja što je u konačnici, nakon godinu dana, rezultiralo mojim zaposlenjem u muzeju Turopolja i to je bila ljubav koja traje sad već skoro 27 godina.

Pričajmo malo o kustosima, koji je vaš primarni zadatak?

– Kustosi prvenstveno prikupljaju predmete za svoju zbirku, a onda rade na njihovoj obradi. Predmet se evidentira, opisuje, saznaje se što je više moguće podataka o njemu i odlučuje se da li će taj predmet ići na restauraciju. Kasnije se taj predmet dovodi u priču sa svim ostalim predmetima i sa svim onim nematerijalnim oko njega kako taj isti predmet ne bi bio izdvojen iz konteksta. Na taj način, on će nam dati kontekst povijesti prošlosti kako bi u konačnici sve imalo nekog smisla te da možemo rekonstruirati prošli život koji ćemo čuvati za buduće generacije. U suvremenoj muzeologiji,  pažnja se posvetila upravo nematerijalnoj kulturnoj baštini jer je ona puno krhkija od ove materijalne.

Što spada pod nematerijalnu baštinu?

– To su vještine znanja, od toga znamo li heklati pa do toga znamo li pjevati. To su narodne priče, bajke, mitologija, sve ono što ne možete materijalno primiti u ruke. Taj sadržaj je izuzetno bitan. Posljednjih 15 godina, svjetska muzeologija, raspravlja o tome koji je ispravan način očuvanja nematerijalne kulturne baštine. Na primjer, proslava Jurjeva je nematerijalna kulturna baština koja se nekada slavila na potpuno drugačiji način nego što se to obilježava danas. I tako se postavlja pitanje, koji je ispravan način očuvanja Jurjeva? Onoga nekada ili ovoga danas.

Kada smo se već dotakli našeg Turopolja, kako Vi, kao ravnateljica muzeja Turopolja, možete reći koliko se promijenio život u našem kraju?

– Velika Gorica, ako govorimo o našem lokalnom području, startala je kao malo selo, kao sajmeno područje. Danas smo mi šesti grad po veličini i jedna smo urbana sredina. Na primjer, nekada su narodne nošnje u Turopolju krenule iz obitelji, iz kuće, iz materijala koji su im bili dostupni i koji su uspijevali na ovome području. Ovdje su uspijevali lan i konoplja. U konačnici, najveća razlika između prošlosti i sadašnjosti je upravo to iskorištavanje onoga što nam je područje na kojem živimo dalo. Kod narodnih nošnji su to biljke koje su se uzgajale i uspijevale na ovom području, kod graditeljstva je to materijal koji nam je bio dostupan u prirodi, a u ovom slučaju to je hrast. Zato i imamo jako puno drvenih kuća jer je Turopolje bilo prirodno bogato hrastovim šumama. Tako da se u prošlosti lokalno bogatstvo prirode maksimalno iskorištavalo. Danas to više ne možete. Cijeli svijet je postao toliko mali i sve nam je toliko dostupno da više ne možete pojedine stvari lokalizirati.

Recite nam nešto više o samom muzeju Turopolja i njegovoj višestoljetnoj povijesti.

– Muzej Turopolja je stvarno jedan povijesni raritet. Kada sam ja došla raditi u muzej još 2001. godine, tada je on bio jedna zgrada, zgrada koju svi poznamo kao muzej Turopolja, zgrada Plemenite općine turopoljske. Ta poveznica Plemenite općine s Velikom Goricom i muzejom danas je neraskidiva. Zgradu je sagradila Plemenita općina turopoljska 1765. godine. Nastala je kao centralna administrativna zgrada Plemenite općine turopoljske. Tu su se čuvali arhivi, održavali sastanci, postojao je unutar zgrade i kafić i tako je bilo dok 1960. godine ta ista zgrada nije postala muzej. Tada je jedna sitna, ali dinamitna žena, Višnja Huzjak, preuzela funkciju ravnateljice muzeja kojoj možemo biti zahvalni što danas uopće imamo tako bogatu zbirku i muzej. Danas smo na više lokacija. Imamo etno kuću U Ščitarjevu, zavičajnu zbirku Vukomeričkih gorica na Ključić brdu, partnerstvo s obitelji koji su vlasnici Kurije Modić-Bedeković. U međuvremenu, uspjeli smo dobiti sredstva europskih fondova i izgraditi novi Interpretacijski centar muzeja Turopolja.

 Krenuli ste u cjelovitu obnovu muzeja od potresa, kako to ide?

– Iskoristit ću priliku pa prvenstveno pojasniti da Interpretacijski centar nije izložbeni prostor. On ima multifunkcionalnu dvoranu više za izvan izložbene djelatnosti koje muzej radi poput predavanja, promocija i radionica. S druge strane, stara muzejska zgrada, nakon obnove, postat će isključivo izložbeni prostor. U prizemlju će biti proširena izložbena dvorana koja će se mijenjati na godišnjoj razini. Vjerujem da će obnova biti gotova kroz nešto više od godine dana, računam negdje sredinom 2027. godine da će biti gotova.

Imate li najdražu stvar koju volite vidjeti u muzeju, koja vas uvijek nekako razveseli ili koja vam je posebna?

– Silno volim moju tekstilnu zbirku. To su predmeti za proizvodnju platna od kuhinjskih krpa, ručnika, stolnjaka, jastučnica pa do narodnih nošnji. To je sve staro preko sto godina, odnosno, onoliko koliko se etnografija čuva.

Možete li nam reći kako se održavaju narodne nošnje?

– Kada su u izložbi narodne nošnje, uzmete praško pa malo prođete po njima. To moramo paziti jer se ne smije puno dirati. Ono što je najveći problem je što ih zapravo ne bi smjeli prati zato što nošnje mogu pustiti boju. Zato se mi javimo gospodinu Tomislavu Miličeviću iz folklornog ansambla „Turopolje“ i kažemo: „Tomica pliz pomozi“. Imamo sreće da imamo njega u Velikoj Gorici koji je vrhunski stručnjak. On možda nije formalno obrazovan kao etnolog, ali mislim da je jedan od najvećih etnologa koji Hrvatska ima po pitanju tekstila.

Koliko je muzej Turopolja bitan za identitet našeg Turopolja, Velike Gorice i na kraju krajeva Zagrebačke županije i grada Zagreba?

– Mislim da je jako bitan. Nekako, ta naša povijesti, kultura i kulturna baština nose naš identitet i zapravo civilizacijsku razinu razvoja koju imamo. Mi u njemu zapravo čuvamo tu našu stvarno vrijednu, važnu, super bogatu prošlost. Općenito, Hrvatska ima jako izražen kulturni identitet, ali toliko silno različit na tako malom geografskom području da je to nevjerojatno. To nosi cijelu životnu priču naroda. Kao što smo spomenuli, svijet je sve manji, sve nam je dostupno i nikada nije bilo bitnije čuvati osobni identitet.

Što zapravo znači Plemenita općina, Plemenitaška obitelj?

– Danas, ako ćemo gledati u nekom formalnom smislu, plemstvo nema neku vrijednost jer nema razlike. Nekada je to imalo jako velike značaje u smislu poreznih olakšica. Da se ne bi krivo shvatilo, oni su se borili u razno raznim ratovima gdje su zadužili kraljeve i na temelju toga su dobili svoje povelje i povlastice. Ono što je u cijeloj toj priči fantastično jest da su oni te povlastice jako dobro iskoristili podignuvši cijeli kraj na jednu višu razinu. Izgradili su zgradu muzeja Turopolja, Stari grad Lukavec, izgradili su cijeli centar Velike Gorice i sve one niske kuće oko današnje Općine i muzeja Turopolja. To je sve njihova zasluga i samim time, ostavili su neizbrisiv trag bez kojeg Velika ne bi bila ono što je danas.

Možemo li reći da je cijeli grad Velika Gorica muzej Turopolja?

– Grad Velika Gorica priča svoju priču. Cijeli naš kraj, ima toliko toga za pokazati, za vidjeti. Sve naše tradicijske drvene gradnje, kurije koje još danas postoje, zatim drvene kapelice.. cijela regija je vrlo, vrlo bogata takvim primjercima.

Što biste još, osim Muzeja Turopolja, preporučili građanima za posjetiti?

– Imamo Perunfest, manifestaciju koja se bavi slavenskom mitologijom, narodnim pričama i predajama. Zatim, KUD Novo Čiče jako radi na promociji etnologije i napravili su prostor za dječje izlete kojim potiču kulturu i pomažu turističkom sektoru da nije samo riječ o zaradi novca već o podizanju kulturne svijesti među najmlađima.

Imate li nešto za kraj dodati?

– Iskoristit ću ovu priliku pa spomenuti ljude s kojima radim. Oni su mi najdraži dio našeg Muzeja. Mi smo zaista jedan kolektiv koji je obiteljski organiziran. Svi smo se upoznali u Muzeju i nismo se međusobno odabrali, ali smo jako tolerantni jedni prema drugima. Svi volimo svoj posao, a najviše volimo surađivati sa svima u Gorici, od škola do turističke zajednice.

Priča Margarete Biškupić Čurla pokazuje kako se profesionalni put može oblikovati iz ranih interesa i ustrajnosti, ali i koliko je važno ostati vjeran vlastitoj struci unatoč različitim skretanjima na tom putu. Od folklora i studija etnologije do vođenja Muzeja Turopolja, njezin rad svjedoči o kontinuitetu interesa za baštinu i kulturu te o odgovornosti koju nosi čuvanje identiteta lokalne zajednice.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Ministar Ružić obišao radove na obnovi Centra za odgoj i obrazovanje

Novi prostori trebali bi donijeti suvremenije uvjete rada i kvalitetnije usluge za ukupno 182 djece uključene u sustav obrazovanja i socijalne skrbi.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: mrosp.gov.hr

Vrijedna obnova Centra za odgoj i obrazovanje u Velikoj Gorici, teško oštećenog u potresu, trebala bi biti završena do rujna 2027. godine, a projekt financiran iz državnog proračuna procijenjen je na više od šest milijuna eura.

Tijekom posjeta Velikoj Gorici ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić obišao je radove na obnovi zgrade Centra u Zagrebačkoj ulici. U pratnji su bili gradonačelnik Krešimir Ačkar i ravnateljica ustanove Ivana Kokić Ajazaj.

Novi prostori trebali bi donijeti suvremenije uvjete rada i kvalitetnije usluge za ukupno 182 djece uključene u sustav obrazovanja i socijalne skrbi. Uz infrastrukturnu obnovu planirano je i tehnološko opremanje Centra. Privremeni prostor nalazi se u najmu Međunarodne zračne luke Zagreb. Ravnateljica Ivana Kokić Ajazaj pritom je istaknula važnost suradnje sa Zračnom lukom koja traje od 2016. godine, kada je potpisana Povelja o suradnji i prijateljstvu s ciljem poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju na području Velike Gorice.

Ministar Ružić zahvalio je upravi zračne luke na kontinuiranoj podršci Centru, ocijenivši suradnju institucija i lokalne zajednice važnim primjerom pomoći djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Goričke večeri: sezona otvorena!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Nastavite čitati

HOTNEWS

Kaufland škola voća i povrća: Pet ustanova Velike Gorice u borbi za donaciju

Status partnera pojedine Kauflandove trgovine ili logističko-distributivnog centra dobit će ona škola koja prikupi najveći broj glasova.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Yan Krukau/Pexels

Kaufland je pokrenuo glasovanje u sklopu projekta „škola voća i povrća”, u kojem osnovne škole iz Hrvatske konkuriraju za cjelogodišnju donaciju svježeg voća i povrća, a odluka je sada u rukama kupaca.

Glasovanje traje od 13. do 26. svibnja i provodi se isključivo putem Kaufland mobilne aplikacije. Svaki korisnik jednom dnevno može aktivirati kupon vrijedan 10 bodova i na taj način dati svoj glas školi po izboru. U natjecanju sudjeluje i pet obrazovnih ustanova iz Velike Gorice: OŠ Vukovina, OŠ Novo Čiče, OŠ Velika Mlaka, OŠ Eugena Kumičića te Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica.

Dodatno, korisnici koji kao matičnu poslovnicu imaju bilo koji Kaufland u Zagrebu ili Karlovcu mogu svoj kupon usmjeriti i prema školama iz Jastrebarskog. Na kraju natjecanja, status partnera pojedine Kauflandove trgovine ili logističko-distributivnog centra dobit će ona škola koja prikupi najveći broj glasova među svim prijavljenim ustanovama.

Nastavite čitati

HOTNEWS

KTC nastavlja ulaganja: Ozelenjeno još pet vrtića i donirano 4.000 eura

KTC kroz projekte uređenja vrtićkih dvorišta i donacije lokalnim udrugama nastavlja kontinuirano ulagati u zajednicu.

Objavljeno

na

KTC je četvrtu godinu zaredom proveo projekt „Za zelenu mladost“, kroz koji uređuje i ozelenjuje dvorišta dječjih vrtića u sredinama u kojima posluju njihovi trgovački centri.

Ovogodišnjim aktivnostima obuhvaćeno je pet vrtića, čime je ukupan broj uređenih vrtićkih prostora narastao na 20. Cilj projekta je djeci omogućiti kvalitetniji boravak na otvorenom te ih od najranije dobi potaknuti na razvijanje svijesti o važnosti očuvanja okoliša i zelenih površina.

Među ovogodišnjim pobjednicima natječaja našli su se DV Reheki Orehovica, DV Bjelovar – objekt Alojzija Stepinca, DV Varaždin – objekt Kozarčeva, DV Petrinjčica – objekt Izvor iz Petrinje te DV Lojtrica – centralni objekt iz Velike Mlake. Vrtićima su osigurani sadni materijal, bilje, alat i igračke za aktivnosti na otvorenom, a u samom uređenju okoliša sudjelovali su i zaposlenici KTC-a zajedno s djecom i odgajateljima. Tako su vrtićka dvorišta dobila novi, zeleniji izgled prilagođen boravku i igri na otvorenom.

Uz projekt uređenja vrtića, KTC je zajedno s dugogodišnjim partnerom Tvornicom ulja Čepin uručio i donaciju od 4.000 eura Udruzi „Sunčica-Velika Gorica“. Donaciju je predala predsjednica Uprave KTC d.d. Daliborka Kranjčić, dok ju je u ime Udruge preuzela voditeljica Jadranka Kovač.

Udruga „Sunčica-Velika Gorica“ djeluje na području promicanja inkluzije te provodi programe odgoja, obrazovanja i rehabilitacije za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi, sa i bez poteškoća u razvoju.

KTC kroz projekte uređenja vrtićkih dvorišta i donacije lokalnim udrugama nastavlja kontinuirano ulagati u zajednicu s ciljem poboljšanja uvjeta za djecu i jačanja društveno odgovornih inicijativa.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno