U srijedu 9. ožujka 2016. godine Sportske novosti su objavile priču cijenjenog nogometnog novinara Branka Stipkovića (novinar godine za 2015.) o negdašnjem velikom golgeteru Zagreba Zlatku Dračiću Kići koji je zabijao za bijele iz Kranjčevićeve od 1955. do 1967. godine. Bio je Kićo službeno najbolji strijelac ondašnje YU-lige za sezonu 1964/1965 sa 23 postignuta gola, a igrao je još u Argentini, Beligiji i Nizozemskoj. Čitajući spomenuti tekst, proradile su emocije jer je dolje potpisani tih davnih šezdesetih prošlog stoljeća, kao 14-godišnjak, bio gotovo inventar stadiona u ulici pjesnika (Kranjčevićeva). Probio se tada Zagreb iz trećeg YU-razreda u elitni među prvoligaše i bio pravi nogometni hit u najdražem gradu ali i šire. Gledatelji su u ono vrijeme punili trošno zdanje stadiona do krova i obično se tražila karta više. Pristup na zapadnu centralnu drvenu tribinu, tada u engleskom stilu (kasnije je izgorjela u požaru 1978. godine), bio je rezerviran samo za odabrane a kao višegodišnji član, iako još nezreo tinejđer iz Novog Čiča, mogao sam do svojeg mjesta među uljuđenim purgerima.
Međutim puno ljepše je bilo na prebukiranom istoku gdje se stisnuta masa od nekoloko tisuća ljudi kao šipak ljuljala u ritmu utakmice. U kojoj mjeri se tada živio nogomet može posvjedočiti i slijedeće. Kao petnaestogodišnji trgovački naučnik radio sam obično od 13 sati u jednoj od tada rijetkih gradskih samoposluga u Petrinjskoj ulici (škola je bila na Kenedijevom trgu nedaleko stadiona u Maksimiru). Ubrzo sam “skužio” da se na obližnjem glavnom Trgu (danas Jelačićev) točno u podne na takozvanoj špici okupljaju igrači Zagreba. Njih petnaestak stali bi u krug i uz zezanciju gospodski odjeveni staropurgerski komentirali bi pikanterije iz kluba, utakmica, treninga ali i privatnog života. I ja bih se prije odlaska na praksu, “parkirao” u blizini i upijao sve. Poznavao sam s utakmica Mišića, Galekovića, Meštrovića, Klobučara, Stanišića, Sušu, Kralja, Bubnja, Wachu, Dračića i Azinovića (udarnih jedanaest) te Aumilera, Čepelju i ostale (trener Je bio Gustav Lechner), a na Trgu sam tadašnje nogometne zvijezde mogao upoznati pobliže sasvim izbliza i nisam bio jedini koji ih je ovako špijunirao sa strane. Idućih dana bi u Gorici i Čiču prepričavao prijateljima mladim nogometašima doživljeno, a oni bi pak pomalo ljubomorno i u nevjerici sve upijali uz želju da ih povedem na novo okupljanje zagrebaša.
Treba spomenuti da nogometaši elitnog razreda tada nisu bili čisti profesionalci pa su svi igrači Zagreba bili solidno školovani a kasnije su radili na prestižnim radnim mjestima. Bili su uglavno domaći dečki iz grada i okolice. Druže se i dan-danas, a mnoge sam kasnije i osobno upoznao. Prije četiri godine 9. ožujka 2012. na groblju u Vukovini pokapan je bio Branko Galeković inače rodom iz Mraclina. Bio sam nazočan kao simpatizer ondašnjeg Zagreba, ali i kao novinar Sportskih novosti. Koje simbolike, opet su se okupili svi gore spomenuti zagrebaši, kao nekad na “špici”. Stali su u krug kojeg sam i sam popunio. Napisao sam tada u SN između ostalog: “Na sahrani su osim Mišića i Kralja (bolest i boravak van domovine) bili svi gore spomenuti Galekovićevi suigrači, a Bubanj je potvrdio nazočnost još Lipovca, Gavranovića, Mesarića, Godinića, Markulina, Nedova, Gulića, brače Stanišić, Vuka i mnogih drugih”. Koliko je Zagreb tada bio popularan govori i slijedeća činjenica. Rekordnu posječenost stadion Dinama u Maksimiru imao je na kvalifikacijskoj utakmici za ulazak u Prvu YU-ligu između Zagreba i Osijeka, oko 67 tisuća gledatelja!? Igrali su tada nasljednici Dračića Kiće i društva ali opet su to bili uglavnom dečki iz kvarta. To je međutim naka druga, također prekrasna nogometna priča iz davno minulih dana, a ovaj tekst nema ama baš nikakve namjere aludirati na današnji nogomet.
Hitni pacijenti iz Velike Gorice ponovno će se voziti na Rebro. Gradonačelnik Krešimir Ačkar postigao je dogovor s Ministarstvom zdravstva o promjeni režima prijevoza nakon intenzivnih pregovora. Odluka znači povratak na raniju praksu prema kojoj su pacijenti upućivani u KBC Zagreb, umjesto u tri druge zagrebačke bolnice.
Podsjetimo, zbog ranije odluke o preraspodjeli hitnih prijema, pacijenti su se prevozili u KB Dubrava, KBC Sestre milosrdnice i KB Sveti Duh. U praksi je to, kako se navodi, stvaralo poteškoće u organizaciji i produljivalo vrijeme potrebno za zbrinjavanje zbog većih udaljenosti.
“U takvoj situaciji je vrlo teško pružiti hitnu pomoć u potrebnom vremenu zbog velikih udaljenosti. Nismo to mogli pustiti tako zbog objektivnih razloga i zato sam tražio ministricu za pronalaženje drugog rješenja. I zajednički smo ga našli na dobrobit naših sugrađana”, rekao je Ačkar te zahvalio ministrici Hrstić na razumijevanju i pomoći, kao i voditelju velikogoričke hitne Siniši Golubu.
Velika Gorica i ove će godine svojim građanima isplatiti jednu od najvećih uskrsnica u zemlji, a redi se iznosu od 120 eura. Pravo na nju imat će gotovo 10.000 ljudi. Isplata počinje 23. ožujka i trajat će do 25. travnja u poslovnicama FINA-e.
Umirovljenici s mirovinom do 270 eura dobit će punu uskrsnicu od 120 eura, dok će oni s nešto višim mirovinama primiti manji iznos, od 40 do 65 eura, ovisno o visini mirovine. I korisnici nacionalne naknade za starije osobe, koji primaju 160,22 eura, također dobivaju 120 eura. Također, od ove godine pravo na uskrsnicu prošireno je i na nezaposlene hrvatske branitelje s prebivalištem u Velikoj Gorici, što će ostvariti oko 100 korisnika. Osim njih, uskrsnica se isplaćuje i korisnicima inkluzivnog dodatka I., II. i III. razine te osobne invalidnine kojima još nije izdano rješenje o inkluzivnom dodatku.
Za usporedbu, susjedni Zagreb isplaćuje 100 eura, Pula 80, Split 70, a Zaprešić 40 eura.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je kako je prag za dobivanje uskrsnice s 266 eura prije pet godina povećan na 750 eura, čime je znatno proširen broj korisnika.
“Od ove godine uskrsnicu će dobiti i naši nezaposleni hrvatski branitelji koji imaju prebivalište na području Velike Gorice. To je najmanje što možemo učiniti kao znak zahvalnosti i poštovanja prema onima koji su dali svoj doprinos stvaranju naše domovine. Za ovu mjeru iz gradskog proračuna izdvajamo oko pola milijuna eura, jer želimo konkretnim djelima pokazati da nam je socijalna osjetljivost i briga za naše sugrađane jedan od prioriteta “, rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Za umirovljenike i korisnike koji su već primili božićnicu u 2025. godini, zahtjev za isplatu uskrsnice nije potreban.
Županijsko natjecanje Školskih sportskih društava (ŠSD) srednjih škola Zagrebačke županije u futsalu za mladiće u organizaciji Ekonomske škole Velika Gorica održano je jučer (četvrtak, 19. veljače 2026.) u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole Velika Gorica i Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Gorici.
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Natjecalo se osam Društava: ŠSD Martin (Srednja škola Dugo Selo), ŠSD Mladen Dananić (SŠ Dragutina Stražimira, Sveti Ivan Zelina), ŠSD Jastreb (SŠ Jastrebarsko), ŠSD Mladost (SŠ Ivan Švear, Ivanić Grad), ŠSD Sokol (SŠ Vrbovec), ŠSD Samoborec (Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola, Samobor), ŠSD Ban (SŠ Zaprešić) i ŠSD Gorek (Ekonomska škola Velika Gorica).
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ekipe su bile podijeljene u dvije skupine: A – ŠSD Samoborec, SŠD Gorek, ŠSD Mladen Dananić, ŠSD Ban; B – ŠSD Jastreb, ŠSD Mladost, ŠSD Martin, ŠSD Sokol. U svakoj skupini odigrano je 6 međusobnih utakmica, a trajanje utakmice 2×15 minuta. Odigrano je ukupno 14 utakmica. Drugoplasirani u skupinama odigrali su susret za 3. mjesto, a u finalu su igrali pobjednici skupina.
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Finalni susret bolje su otvorili mladići iz Jastrebarskog i u 3. minuti pogotkom Dominika Matića došli u vodstvo. Ipak, bolju igru su igrači Ekonomske škole realizirali s dva gola u završnici prvog poluvremena. Junak preokreta s dva pogotka bio je Filip Ferenček.
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Tri prvoplasirana Društva nagrađena su peharima i medaljama, a pobjednik se plasirao na Državno natjecanje u futsalu za mladiće.
Galerija fotografija
Županijsko natjecanje srednjih škola u futsalu za mladiće 2025./2026.
ŠSD Gorek: Luka Klafurić, Luka Barišić, Noa Petrović, Niko Herak, Ivan Maljković, Jakov Mihael Bagarić, Sebastijan Munđer, Dario Župetić, Jurica Trčak, Filip Lučić, Filip Ferenček. Voditelj: Kristijan Ban, prof.
U Velikoj Gorici idućeg tjedna počinje zimsko prskanje ukrasnog bilja na javnim površinama. Radove će od 23. do 27. veljače, u vremenu od 6 do 16 sati, provoditi tvrtka Eko deratizacija, a obuhvatit će više lokacija u gradu, među kojima su prostor kod Pučkog otvorenog učilišta, Trg Stjepana Radića, područje oko spomenika Golubica te prostor ispred zgrade gradske uprave i policije.
Riječ je o redovitoj preventivnoj mjeri kojom se nastoji očuvati zdravlje gradskog zelenila i spriječiti razvoj biljnih bolesti i štetnika u nadolazećoj vegetacijskoj sezoni. Tretman se provodi sredstvima za zaštitu bilja s ciljem suzbijanja i iskorjenjivanja štetnih organizama.
U ovom ciklusu koristit će se sredstvo Modro ulje, na bazi bakra (100 g/l), koje se primjenjuje metodom prskanja. Izvođač navodi kako su odabrana isključivo sredstva registrirana pri Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske i odobrena za uporabu u Hrvatskoj, uz naglasak na učinkovitost i što nižu toksičnost.
U Proračunu Grada Velike Gorice osigurano je 10 tisuća eura za financiranje programa udruga mladih koje djeluju na području grada. Sredstva su namijenjena projektima usmjerenima na pružanje socijalnih usluga mladima, neformalno obrazovanje te različite oblike edukacija u lokalnoj zajednici.
Najniži iznos koji se može zatražiti po programu iznosi 400 eura, dok je gornja granica potpore 2.500 eura. Time se želi omogućiti financiranje većeg broja manjih, ali i srednje velikih projekata.
Rok za podnošenje prijedloga traje do 30. rujna, no prijave pristigle do 18. ožujka ulaze u prvi krug razmatranja, nakon čega slijedi administrativna i formalna provjera dokumentacije.
Detalji natječaja i uvjeti prijave dostupni su na službenoj stranici Grada.