Povežite se s nama

Kultura

Njezine radove zasigurno ste već vidjeli, a sada je vrijeme da upoznate i autoricu Mirnu Savić

Mlada gorička umjetnica ima mnogobrojne talente, a kako bi iz svih njih nastala genijalna umjetnička djela, ona radi ‘dok ne padne u nesvijest’

Objavljeno

na

Iako rođena u Zagrebu spletom okolnosti doselila je u Veliku Goricu koja ju je osvojila na prvu. Ona je Mirna Savić i magistra je kiparstva. I ne, nije to ona Mirna na koju mnogi pomisle kad se izgovori ovo ime. Mlada je ovo umjetnica koja je već od malih nogu odredila svoj životni poziv.

– Još u vrtiću sam radila s plastelinom, roditelji su prepoznali tu umjetničku crtu, pa su me upisali u likovne radionice gdje sam se zadržala i kroz osnovnu školu – prisjeća se Savić.

Ali nije Mirna samo umjetnička duša, otkrila nam je kako joj je sport bio jako važan, trenirala je judo 19 godina. I nije joj nije bilo nimalo lako, škola, trening, radionica i tako u krug. Dok su njeni vršnjaci imali viška slobodnog vremena za druženje i izlaske kod nje je to bila gotovo nemoguća misija.

– Kad sam krenula na fakultet morala sam odabrati, umjetnost ili sport. I evo, vidi se što sam odabrala.

Judo je trenirala u Zagrebu, jedno vrijeme i u goričkom Pinkyu, bila je državna prvakinja i hrvatska reprezentativka, a na jednim pripremama je slomila nogu, i iako je nastavila trenirati nije to dugo potrajalo. Kako kaže, uvijek su se dečki zafrkavali da se njoj ne smiju zamjeriti jer bi ih mogla istući.

Što se sporta tiče danas ima osjećaj kao da je to bilo u nekom prošlom životu, sad ga više ni ne prati. To joj je dalo disiciplinu i borbeni duh, da ne odustaje, kad boli i peče, radi i dalje. Kako ističe, sport joj je puno dao, i puno joj je uzeo.

Rado se prisjeća svog srednjoškolskog obrazovanja i kaže da joj je to bolje iskustvo od same Akademije bez obzira što se na njoj pronašla, ali količina znanja, atmosfera i profesori u školi Primjenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu su nešto o čemu govori s posebnim sjajem u očima.

– Rado se sjećam svog “ludog” razreda, na kiparstvu nas je bilo deset, bili smo baš super ekipa, odlično smo poznavali jedni druge, znali kako dišemo, bilo je baš veselo.

Tata joj je bio velika podrška, kad bi mu rekla da joj treba gline za rad, on bi joj drugi dan dovezao ako treba kamion gline, materijala joj nikad nije nedostajalo. Kutak za kreativni nered bila je njena soba, srećom, smještena u potkrovlju, pa u nju nitko nije išao.

– Mogu reći da mi je umjetnost obiteljska crta. Mama ima odličan osjećaj za estetiku, samo ona svoj talent nikad nije razvijala, dok je tata građevinar koji je napravio vrhunske stvari. Dan danas se sjećam kako je iz ničega izgradio kuću u Istri, a sam je osmislio i napravio kuću u Zagrebu.

Da bi upisala Akademiju trebala je proći prijemni koji je trajao četiri dana. Nije bilo jednostavno, bio joj je to težak životni period, ali uspjela je.

– Akademija mi je donijela iskustva s novim materijalima, puno prijatelja i kolega s kojima i danas radim, dečka sam tamo upoznala. Otvorila mi je oči kako stvari uistinu funkcioniraju – priča Mirna.

Može li se od umjetnosti živjeti?

– Ja dobro živim. Kad sam diplomirala, gledala sam, imam diplomu, a ne znam što bih s njom. Prvo sam konobarila u Dobrom danu, ali to mi se uopće nije svidjelo, nisam ja za to, uvijek su me zezali da se ne znam ni nasmijati, a ja sam potpuno drugačija. U jednom trenutku rekla sam dosta, idem glavom kroz zid. Malo sam istraživala, svi su mi pričali o obrtu, pa sam odlučila probati. Prijavila sam se na Zavod za zapošljavanje, dobila sam poticaje za samozapošljavanje. U cijeloj priči bila bih sretna da imam nekog tko će mi voditi knjige, baviti se marketingom. Ja sam tip osobe za radionu, prašnjava, uprljana i kreativna – kaže Savić.

Godinu dana je kako je krenula u avanturu obrtništva, iza nje je već velik broj projekata, a jedan koji su mnogi sigurno primjetili je skulptura Moguta koji se nalazio ispred Doma kulture Galženica. Postavljen je na dan premijere predstave “Uzbuna u plastičnom carstvu” kojoj je Mirna ujedno bila i scenograf. No, to nije jedina predstava za koju je radila scenografiju, jer je i “Sarina nit”, predstava Scene Gorica, također što se toga tiče njeno djelo.

– Bilo je fora ući u kazalište, biti dio te ekipe, vidjeti kako to funkcionira. Mi smo na akademiji imali izborni predmet scenografija, ali više mi je pomogao moj kiparski smjer jer mi ne samo da smislimo scenografiju, nacratmo je na papiru, nego mi sve možemo izvesti u kojem god materijalu treba.

Moguta, koji je bio ideja još jedne naše umjetnice Ane Katulić, radila je danima do kasno u noć.

– S ljudima iz Grada sjeli smo za stol i donijeli odluku kako bi on trebao izgledati. Kako je Mogut bio čuvar šume, bilo je važno da izgleda kao starac, i da ima koš koji se može vaditi (iako to na kraju nitko nije praznio). Kad sam ga počela raditi uopće nisam imala ideju kako će ispasti, znala sam kako će konstrukcija izgledati, ali nije to lijepi samo smeće na smeće. No, tu su tek krenuli problemi, nisam imala materijala za izradu! Nisam mogla nabaviti smeće, koje sam na kraju ipak uspjela dobiti s reciklažnog dvorišta – priznaje umjetnica.

 

Društvene mreže i osobna poznanstva puno su joj pomogla da ima posla preko glave, jako puno radi po preporukama. Kako kaže od svakog posla je došao barem još jedan.

Ova mlada umjetnica nema što ne radi, tu su slike na platnu, portreti u olovci, bilo kakva tehnika oslikavanja, crtanja, bilo na zidu, platnu, papiru. Radi skulpture u kamenu, glini, što zamisli to napravi. Svoja umjetnička djela uglavnom stvara u jednoj klesarskoj radioni u Dragonošcu. Kupila je lončarsko kolo, i stalno nešto stvara, a uz to je kupila kameru kojom snima proces rada jer ljudi vole vidjeti što se događa od početka do kraja da nastane neka skulptura.

Od svih materijala najviše voli glinu, kako kaže ima faze sušenja, one su joj zanimljive, uvijek se može reciklirati i ponovno iskoristiti.

U radioni je po cijele dane, u šali kaže, dok ne padne u nesvijest.

– Radim dosta za svoj gušt, lončarsko kolo mi je saveznik, radim tegle, usavršavam se. Uz to radim na stripu, jer volim crtati. Nekad sam radila i nakit, ukrašavala kutije. Meni nikad nije dosadno i stvarno ne razumijem ljude koji se žale da im je dosadno, oni sigurno bježe od nekog konkretnog rada – smatra Mirna.

Ako ste mislili da je Mirninim talentima tu kraj, u teškoj ste zabludi. Voli i pjevati, te ide na sate pjevanja kod Ane Lovrenčić kojom je oduševljena, i od koje je puno naučila.

– Uvijek sam samu sebe suzbijala, sve je stajalo u grlu. Sad to više nije tako. Pomoglo mi je to i prilikom razgovora, ne samo kod pjevanja. Već sam imala jedan nastup, bila sam Anin počasni gost. Bilo mi je neugodno, prala me trema na najjače – priznaje ova svestrana umjetnica.

Iza sebe ima i izložbu u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica, surađivala je s našim poznatim trenerom Tomislavom Odžićem za čiju je slikovnicu “Lukasova plesna pustolovina” napravila ilustracije…

A kakvi su planovi za budućnost…

– Želim zaraditi dovoljno novaca da si mogu kupiti kuću u Turopolju. Ne želim da su mi kuća i radiona blizu, jer ću onda stalno raditi, ljudi nemaju distance, i onda tu nema odmora. Puno sam produktivnija kad moram otići na posao, a kad sam doma, komotnija sam i uvijek mislim da imam vremena. Želim puno zelenila, da je šuma blizu…priroda me hrani – kaže.

I za kraj nemoguće je izbjeći pitanje uspoređuju li ju s imenjakinjom Mirnom Savić?

– Sjele smo mi na kavu, imamo dosta sličnosti. Ljudi mi pišu u inbox, pitaju me za Massima, može li on negdje doći, za intervjue…Mirna je ugodno društvo, duhovita je, ali nije lako probijati se kad imaš tako poznatog oca. Baš mi je drago da smo se upoznale, a usporedbe, ne znaju ljudi, pa pišu i jednoj i drugoj, pa koja odgovori – zaključuje Savić.

HOTNEWS

Crowned by Tradition – poculica u oku svakog putnika Zračne luke

Izložba Suvremena umjetnost pod krunom tradicije bit će postavljena u Zračnoj luci Franjo Tuđman do 9. siječnja.

Objavljeno

na

Na drugom katu novog terminala Zračne luke Franjo Tuđman, u prostoru odlazaka, danas je svečano otvorena izložba „Crowned by Tradition”, u organizaciji Turističke zajednice Velike Gorice i Grada Velike Gorice, uz suradnju i potporu Međunarodne zračne luke Zagreb. 

Izložba povezuje bogatu tradiciju Turopolja sa suvremenim umjetničkim izričajem, predstavljajući jedan od najprepoznatljivijih elemenata turopoljskog identiteta – poculicu, tradicijsko pokrivalo glave udanih žena Turopolja. 

Poculice su postavljene na žičanim skulpturama, koje je izradio velikogorički kipar Andrija Gašparuš, stvarajući jedinstven spoj tradicijskog i modernog, materijalnog i apstraktnog, prošlog i sadašnjeg. 

Nicolas Duthilleul, član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb, ističe da izložba pokazuje kako i putnički terminal može biti mjesto susreta tradicije i suvremenosti, nudeći putnicima jedinstveni doživljaj.  

-Ponosni smo na dobru i dugogodišnju suradnju s Gradom Velika Gorica i Turističkom zajednicom Velike Gorice, koji su za nas važna lokalna zajednica i partneri. Zagrebačka zračna luka predstavlja platformu za razvoj kontinentalnog turizma, stoga nas raduje da će brojni posjetitelji, koji dolaze u Veliku Goricu, imati priliku uživati u ovoj izložbi. Također nas veseli što se izložba otvara uoči Dana grada Velike Gorice, koji se obilježava 13. prosinca, stoga ovom prigodom unaprijed čestitamo – naglasio je Duthilleul. 

Osim toga, izložba izvrstan primjer sinergije između gospodarskog, kulturnog i turističkog sektora, nastale s ciljem očuvanja i suvremene prezentacije lokalne tradicije – rekla je direktorica Turističke zajednice Grada Velike Gorice Maja Toth. 

 -Velika Gorica je grad bogate povijesti i tradicije, a kroz ovakve projekte želimo pokazati kako se ona može kreativno povezati sa suvremenim umjetničkim izričajem. U zajedničkom djelovanju prepoznaje se važnost baštine kao temelja identiteta, ali i kao inspiracije za nove, kreativne iskorake – dodala je Toth. 

Inače, Poculica se u Turopolju pojavljuje davno, iako ne postoje pouzdani podaci o vremenu njezina nastanka. Između 1930-ih i 1950-ih godina koristila se isključivo u svadbenim obredima, dok je ranije bila dio svakodnevnog oglavlja udanih žena iz plemenitaških obitelji. 

-Poculica je stoljećima bila znak statusa i pripadnosti, a danas je dragocjeni dio naše materijalne i nematerijalne baštine. Drago nam je da kroz ovu izložbu dobila suvremeni umjetnički okvir i priliku da se predstavi široj javnosti iz Hrvatske i inozemstva. Na taj način turisti svojim dolaskom u Hrvatsku imaju priliku vidjeti bogatstvo tradicijske baštine ne samo Turopolja, već i cijele Hrvatske – poručila je ravnateljica Muzeja Turopolja Margareta Biškupić Čurla. 

Tijekom vremena poculica se mijenjala u načinu izrade i ukrašavanja – od jednostavnih verzija izrađenih od domaćeg platna do bogato ukrašenih primjeraka s vezom, čipkom, perlicama od puhanog stakla, trakama i ručno izrađenim ukrasima. 

Za potrebe izložbe sedam tradicijskih poculica iz svoje arhive, izrađenih u sklopu projekata očuvanja rukotvorina i tradicijskog veza, ustupilo je Kulturno-umjetničko društvo „Čiče” iz Novog Čiča.  

Izložba „Crowned by Tradition” bit će postavljena u Zračnoj luci Franjo Tuđman do 9. siječnja 2026., nakon čega će biti dostupna javnosti u Centru za posjetitelje Velike Gorice, gdje će nastaviti živjeti kao dio kulturne i turističke priče o Turopolju. 

Nastavite čitati

Kultura

Blagdanski duh u Veleševcu – posavski folkloraši organiziraju poseban susret

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: FB KUD Veleševec

U organizaciji KUD-a Veleševec, u petak, 6. prosinca u 15 sati održat će se dječji folklorni susreti “I ja jesam posavečko dete”, koji će u Društveni dom Veleševec donijeti glazbu, ples i prepoznatljivu posavsku toplinu, uz kuhano vino, fritule i iznenađenje za najmlađe.

Posjetitelje će dočekati toplo kuhano vino za odrasle, slatke fritule za sve generacije i dodatno iznenađenje za djecu, čime manifestacija dobiva posebno obiteljski karakter. Događaj se održava uz pokroviteljstvo Općine Orle.

Organizatori pozivaju sve mještane i posjetitelje da im se pridruže i zajedno otvore blagdansku sezonu u toploj posavskoj atmosferi.

Nastavite čitati

Kultura

Ovogodišnja dobitnica Albatrosa: Marijana Balog-Parazajda

Koprivničanka jednostavnim stilom donosi snažne slike svakodnevice.

Objavljeno

na

(Foto: knjizevnost.hr)

Među 12 pristiglih radova na natječaj, Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Književne nagrade Albatros za 2025. godinu, odlučilo je dodijeliti priznanje književnici Marijani Balog-Parazajda, za njezinu zbirku kratkih priča Tiho urušavanje.

Kako je Povjerenstvo istaknulo, kratkim i jednostavnim stilom autorica donosi snažne slike svakodnevice, prikazujući odnose među ljudima, njihove unutarnje borbe i trenutke u kojima se poznati svijet tiho, gotovo neprimjetno urušava.

-U svojim pričama Marijana Balog-Parazajda otvara pitanje čovjekove egzistencije, preispitujući kako pojedinac doživljava vlastitu stvarnost, ali i kako njegove promjene iznenađuju okolinu i najbliže. Riječ je o djelu koje snažno, ali nenametljivo progovara o teretu koji nosi „obični čovjek“ i o unutarnjim lomovima koji oblikuju njegov život – objasnili su iz Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica u čijem sklopu djeluje Biblioteka Albatros.

Nagrada se dodjeljuje kontinuirano od 1995. godine i jedna je od rijetkih takvih nagrada na državnoj razini.

Svečana dodjela Književne nagrade Albatros 2025. održat će se utorak, 9. prosinca u 19 sati u Gradskoj vijećnici.

  • O AUTORICI: Rođena je 1981. godine u Koprivnici, a živi i radi u Križevcima. Svoj profesionalni rad, ispunjen susretima s ljudima i njihovim životnim pričama, prenosi u književnost stvarajući autentične i emotivne pripovijetke.

Nastavite čitati

Kultura

Galerija Galženica otvara novu izložbu – stiže “Ritam u pogledu” Tina Samaržije

Mlad i već međunarodno afirmiran grafičar donosi minimalističke radove koji istražuju ravnotežu, ritam i odnos oblika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Samostalna izložba “Ritam u pogledu” mladog grafičara Tina Samaržije otvara se u petak, 5. prosinca u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici. Postav, koji potpisuje kustosica Leila Topić, donosi izbor radova u kojima autor istražuje odnose linija, oblika i vizualnih ritmova, a izložba ostaje otvorena do 19. prosinca 2025.

Tin Samaržija jedan je od mlađih hrvatskih autora koji se istaknuo preciznim grafičkim rukopisom i istraživanjem jednostavnih, ali vrlo promišljenih oblika. U novom ciklusu nastavlja proučavati linije, mreže i ritmove koji stvaraju dojam kretanja i ravnoteže. Iako njegovi radovi često izgledaju jednostavno, temelje se na pažljivom planiranju i analitičkom pristupu.

Njegovi radovi nalaze se u zbirkama čak 29 muzeja i galerija, među kojima su Muzej suvremene umjetnosti i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao i brojne institucije u drugim hrvatskim gradovima te u Sloveniji, Crnoj Gori i BiH. Od 2024. radi u Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Galerija Galženica ovom izložbom donosi još jedno zanimljivo ime domaće umjetničke scene, a publika ga može upoznati do 19. prosinca.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Održani 28. Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025

Objavljeno

na

Objavio/la

Folklorni ansambl Turopolje Velika Gorica organizirao je 28. Dječje folklorne susrete koji su održani danas (subota, 29. studenog 2025., početak u 15 sati) u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

 

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Voditeljica programa naglasila je na početku kako su Dječji folklorni susreti u Velikoj Gorici najstarija manifestacija ove vrste ne samo u našoj županiji nego u cijeloj Hrvatskoj. Ovi susreti pružaju priliku najmlađim folklorašima da kroz pjesmu, ples i tradicijsku baštinu predstave ljepotu kulturne raznolikosti svojih krajeva.

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Mlade izvođače i brojne posjetitelje (roditelji, bake, dede, prijatelji) pozdravio je Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije.

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sudjelovali su: Folklorni ansambl Turopolje (dvije grupe), Folklorni ansambl ”Zabok” (Zabok), Kulturno umjetničko društvo ”Preporod” (Dugo Selo), Folklorno društvo ”Šaltin” (Hvar), Kulturno umjetničko društvo ”Kvirin”(Linc, Austrija), Kulturno umjetničko društvo ”Bukovac” (Zagreb), Kulturno umjetničko društvo Bratinečko srce” (Bratina), Kulturno umjetničko društvo ”Jelsa” (Jelsa) i Folklorni ansambl ”Mladost” (Samobor).

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

 

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

FA Turopolje je mlađom grupom otvorio i starijom grupom zatvorio ovogodišnje susrete, a sva društva su dobili od organizatora zahvalnice i prigodne poklone.

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na kraju je Zlata Cundeković, predsjednica FA Turopolje, kazala da je na ovim susretima sudjelovalo ukupno 350 izvođača. Prigodnim riječima zahvalila se društvima koja su sudjelovala, kao i brojnim posjetiteljima, koji su spontanim pljeskom pozdravljali mlade izvođače.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno