Moja županija

‘Ništa ne ide preko noći, uspješni smo jer već dva desetljeća idemo u pravom smjeru’

Stjepan Kožić, dugovječni župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu analizira godinu iza nas i otkriva želje i planove za 2022. godinu

Objavljeno

prije 4 godine

4. siječnja 2022.

Objavio/la

Marija Vrbanus

Na čelu ste županije koja bilježi konstantan gospodarski rast, FINA je prema ukupnim prihodima poduzetnika u 2020. godini županiju svrstala na drugo mjesto u državi, a i u periodu pandemije uspjela je održati rast zaposlenosti i neto plaća. Što je ključno za ovakve dobre rezultate?

Dobri rezultati ne dolaze preko noći već su rezultat strategije i sinergije s investitorima poduzetnicima. S obzirom da županiju vodim više od 20 godina, dobro se sjećam razdoblja kada je Zagrebačke županija bila predgrađe Zagreba, a mnogi na strategiju razvoja poduzetničkih zona nisu gledali s odobravanjem. Danas, 20-tak godina poslije, pokazalo se da je to bio pravi put. Na vrijeme smo spoznali svoje komparativne prednosti kao što je blizina metropole, činjenica da je zračna luka na našem području, cestovna infrastruktura. Trebale su godine i godine ulaganja županije, gradova i općina i države. Danas je ta brojka premašila iznos od 50 milijuna kuna samo županijskog novca, ali svaka se kuna isplatila i multiplicirala. U Zagrebačkoj županiji investicije su kontinuitet, a s tim dolaze gospodarski rezultati, rast zaposlenosti i liderska pozicija naše županije na mnogim rang listama. Uistinu smo ponosni jer nas tvrtke prepoznaju, dolaze na naše područje, a mi se trudimo biti zajedno s gradovima i općinama učinkovita i proaktivna uprava.

Breme pandemije palo je na naš zdravstveni sustav. Na koji je način Županija pomogla zdravstvenim ustanovama?

Iskoristit ću i ovu priliku i zahvaliti se svim djelatnicima u zdravstvu koji svaki dan nose teret pandemije na svojim leđima i brinu o svojim sugrađanima. Najmanje što smo mogli napraviti jest pokriti dugove koji su nastali u našim zdravstvenim ustanovama radi koronavirusa. Za tu je namjenu Županija osigurala rebalansom proračuna 12 milijuna kuna. Zaštitne opreme troši se više nego ikad, organizirali smo više puta masovna cijepljenja, covid ambulante, punktove za cijepljenje. Sve to iziskuje sredstva. Mi uvijek možemo računati na zdravstvene djelatnike, a i oni mogu na svog osnivača, Zagrebačku županiju.

Župan Stjepan Kožić čest je gost u Velikoj Gorici, najvećem gradu Županije kojoj je na čelu… Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Činjenica je da Zagrebačka županija jedina u Hrvatskoj nema Opću bolnicu, da li taj nedostatak utječe na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite?

Mnogo je toga po čemu smo specifični, pa tako i da smo jedina županija bez opće bolnice, ali i da jedini nemamo središte u svojoj županiji već u Zagrebu. Tome je razlog specifični položaj prstena oko Zagreba. Kada govorimo o zdravstvenoj zaštiti, s jedne strane je dobro da imamo na raspolaganju i u blizini bolnice Zagreba koje nude najbolju uslugu u RH. S druge strane, problem je što nam je teško zadržati liječnike, posebice specijaliste, na našem području. Kako bi tome doskočili sufinanciramo specijalizacije i pokušavamo atraktivnim paketima koje uključuju korištenje automobila, sufinanciranje kamate na stambeni krediti i sl. privući specijaliste u svim našim gradovima. Znatna sredstva ulažemo u obnovu i opremanje naših domova zdravlja, sufinanciramo mrežu hitne medicine, rad ambulanta u ruralnim područjima, a krećemo s izradom projektne dokumentacije za izgradnju poliklinika u Samoboru i Velikoj Gorici. Želimo bolju i dostupniju zdravstvenu uslugu, trenutno izdvajamo veći dio proračuna upravo za tu namjenu, ali da bi ona bila onakva kako naši stanovnici zaslužuju, treba će još novca i vremena. Ja sam optimist i siguran sam da ćemo gradnjom ove dvije poliklinike i završetkom školovanja 25 specijalizanata osjetiti znatniju promjenu.

Osim udara na zdravstvo, period iza nas posljedično je imao utjecaj i na gospodarstvo. Što ste učinili kako bi poduzetnicima olakšali funkcioniranje i opstanak? Jesu li poduzetničke zone ostvarile planirane rezultate?

Vlada RH kroz potpore za očuvanje radnih mjesta odigrala je ključnu ulogu, a mi smo kao regionalna samouprava također dali svoj doprinos rekordnim iznosom bespovratnih potpora poduzetnicima u dvije pandemijske godine u iznosu od 24 milijuna kuna. Ono što me posebice veseli što u našim poslovnim zonama trenutno se odvija pravi investicijski boom. Svakako najzvučniji brend je Rimac Automobili koji najbrži električni automobil proizvodi upravo u Zagrebačkoj županiji, a trenutno grade 200 milijuna eura vrijedan kampus. U Klinča Selima Spar gradi 750 milijuna kuna vrijedan logistički centar, Lidlov u Križu se procjenjuje na 600 milijuna kuna, a onaj u Jaski na 230 milijuna kuna, Lagermax u Zaprešiću realizira 160 milijuna kuna vrijednu investiciju itd. Naravno, svi s nestrpljenjem čekamo kada će se u Jakovlju početi proizvoditi dijelovi za Airbus, Boeing, Bombardier i Rolls-Royce za što će trebati oko 450 novozaposlenih.

Kožić je župan već duže od dva desetljeća, pobijedio je na šest izbora uzastopno… Foto: Emica ElvedjiPIXSELL

Izazovno vrijeme dodatno su otežali potresi. Tijekom dva potresa stradale su i obiteljske kuće ali i javna dobra. U kojoj je fazi obnova?

Šteta od potresa na našem području procjenjuje se na više od milijardu kuna. S obzirom da je za područje županije proglašena katastrofa, obnovu će u cijelosti financirati država. Mi smo kao županija promptno reagirali kako bismo osposobili škole za rad. Oformili smo odsjek koji će se baviti isključivo sanacijom od potresa i na dnevnoj bazi surađujemo s resornim ministarstvom i Fondom. Donijeli smo i 40 milijuna kuna vrijedan program mjera za obnovu oštećenih objekata javne namjene i početkom iduće godine naši gradovi i općine mogu očekivati raspisivanje natječaja.

Nedavno je donesen županijski Proračun za iduću godinu. Na što će se utrošiti njegov najveći dio i što će se od ove godine financirati po prvi puta?

Izvorni proračun Zagrebačke županije za 2022. godinu iznosi nešto više od pola milijarde kuna i veći je za 4,26 posto u odnosu na Rebalans. Kao i prethodnih godina, najveći iznos Izvornog proračuna, gotovo 148 milijuna kn, namijenjen je Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje u kojem je za kapitalnu izgradnju u školstvu osigurano 53,6 milijuna kn. Dovršavaju se radovi na izgradnji osnovne škole u Luki, sportskih dvorana u Bedenici, Klinča Selima i Graberju Ivanićkom, školi i dvorani u Pušći, u tijeku su radovi na dogradnji radionica i praktikuma SŠ Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini, a s 15 milijuna kuna sufinancirat će se izgradnja nove škole u Strmcu.

Čekaju nas nove energetske obnove, poduzetnici i poljoprivrednici i dalje mogu računati na izdašne bespovratne potpore, djeca na stipendije, roditelji na potpore za bebe. Ono što predstavlja veliku novost jest sufinanciranje javnog linijskog prijevoza na autobusnim linijama unutar Zagrebačke županije. Početkom prosinca potpisao sam sa šest prijevoznika gotovo 90 milijuna kuna vrijedne dvogodišnje ugovore. Na 60 definiranih linija u 6 zona naši će prijevoznici godišnje prelaziti gotovo 3,4 milijuna kilometara.

Građani mogu računati na veći broj linija i polazaka, bolju povezanost ruralnih područja, bolju usklađenost s ostalim oblicima prijevoza, prvenstveno s međužupanijskim linijama i vlakom te ujednačeniju cijena kartu u svakoj od šest definiranih zona. Ono što me veseli je da se upravo radi ovakve organizacije prijevoza nakon pet godina autobusom se može i na Žumberak. Koristim priliku da se zahvalim Vladi RH koja će osigurati 75 posto sredstava za ovu namjenu.

Jedan od dvojice Kožićevih zamjenika je Velikogoričanin Ervin Kolarec… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Strukovna zanimanja uskoro očekuju veliku promjenu nakon gradnje Centra kompetentnosti u tri županijska grada. Što će on omogućiti i u kojoj je fazi?

Proračun za 2022. godinu u sebi sadrži i planiranih 21,2 milijuna kn za Centar za kompetentnost. Radi se o 110 milijuna kuna vrijednom europskom projektu Regionalni centar kompetentnosti s 3 lokacije, a upravo je Srednja strukovna školi Velika Gorica nositeljica cjelokupnog projekta. Tu su još i škole u Dugom Selu i Samoboru. Iz dva europska fonda osigurat će se 80 milijuna kuna, dok će se za preostalih 30 milijuna kuna pobrinuti Zagrebačka županija. Uspostavom regionalnog centra kompetentnosti učenici će po završetku srednje škole biti sposobni odgovoriti suvremenim zahtjevima na tržištu rada. ‘Učiti radeći’ najbolje su riječi koje opisuju što to centri kompetencija donose, a kad se tome doda da će učenici raditi odnosno učiti na najsuvremenijim strojevima, uvjeren sam da će se uvelike i promijeniti stav prema strukovnim zanimanjima kao poželjnima i vrijednima. Pitali ste me za investicije, a ovaj centar je kvalitetan odgovor na radnu snagu u mnogim o tih investicija.

Energetskom obnovom uz pomoć EU sredstava i naše škole i zdravstvene ustanove dobile su i estetsku i energetsku dodanu vrijednost. Što je po tom pitanju u planu za iduću godinu?

Tako je, a jedna od većih investicija upravo je i zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici vrijedna 31 milijuna kuna. U protekle četiri godine Zagrebačka županija je provela sedam projekata energetske obnove javnih zgrada ukupne vrijednosni oko 71 milijun kuna za što je gotovo 50% sredstava povučeno iz fondova EU. Obnovili smo 3 zgrade domova zdravlja u Jastrebarskom, Vrbovcu i Zaprešiću te srednje škole u Velikoj Gorici i Vrbovcu, Područnu školu Rakov potok i Osnovna škola Stjepana Basaričeka. Naravno, tu nećemo stati. Već je spremna projektna dokumentacija za provedbu devet novih projekata i to tri doma zdravlja (Ivanić-Grad, Velika Gorica i Samobor) i šest škola (Osnovna škola Đure Deželića, Srednja škola Dragutin Stražimir, Osnovna škola Dragutin Domjanić, Osnovna škola Jakovlje, Osnovna škola Posavski bregi i Područna škola Petrovina).

Župan Kožić u neformalnom druženju… Foto: Filip Kos/PIXSELL

Suradnja s gradovima i općinama omogućila je napredak u ruralnim dijelovima županije. Ako bi danas usporedili standard u našim selima i gradovima, da li je razlika osjetno manja nego li recimo prije pet ili deset godina. Koje bi zajedničke projekte istaknuli?

Kada sam 2001. godine preuzeo funkciju župana odlučio sam glavni fokus staviti na tri stvari. Zadržavanje stanovnika u Županiji, gradnju poduzetničkih zona radi gospodarskog razvoja i pitka voda za sve stanovnike. Za sva tri cilja bila je potrebna suradnja svih razina od općine do države. Gospodarske zone sam već pojasnio, a što se tiče zadržavanje stanovnika stava smo bili da je za to ključ gradnja škola. Volim spomenuti Gradec, malu općinu koja ima 30 milijuna kuna vrijednu školu i dvoranu. Danas mogu reći s velikim ponosom da sam stavio potpis na gradnju, rekonstrukciju više od 50-tak objekata u školstvu. Možda se neki čude cilju pitka voda svima jer je teško za povjerovati da u 21. stoljeću, svega 45 minuta vožnje od hrvatske metropole postoje mjesta, točnije 10 općina i 4 grada čija brojna kućanstva nemaju priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu, a među njima je i općina koja nema ni metra javnog vodovoda. Ovoj nepravdi bliži se kraj te se intenzivno provode radovi na 800 milijuna kuna vrijednom europskom projektu.

Mehanizam oporavka i otpornosti Europske unije omogućit će nam realizaciju mnogih projekata. Zašto je važno iskoristiti ovaj trenutak i aplicirati?

Sredstava iz Europske unije što kroz nacionalni plan oporavka, što kroz financijsku omotnicu jedinstvena su prilika za Hrvatsku, a na svakome od nas je da damo maksimalne napore u pripremi i realizaciji projekata. Ono na što smo posebno ponosni jest činjenica da je milijardu i pol kuna iz nacionalnog plana oporavka odobreno upravo za investiciju u Zagrebačkoj županiji i to Mati Rimcu za istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture. Mi kao županija itekako smo spremni i pripremili smo čitav niz projekata. Vodeća smo županija po mnogočemu, vjerujem da ćemo biti i po povlačenju sredstava koje nam stoje na raspolaganju.

Povezane teme:hotnews intervju STJEPAN KOŽIĆ ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Moja županija

FOTO Rođendan najrazvijenije županije – premijer pohvalio vrijedne stanovnike, župan najavio jednosmjensku nastavu

Gradonačelnik Zagreba sjeo s Kožićem i dogovorio izgradnju Zajedničkog centra za gospodarenjem otpadom

Objavljeno

prije 1 dan

17. srpnja 2025.

Objavio/la

Marija Vrbanus

6. po veličini, 3. po broju stanovnika i najrazvijenija županija u državi danas je Svečanom sjednicom Županijske skupštine proslavila svoj dan.

Zagrebačka županija prema popisu stanovnika iz 2021. godine ima gotovo 300 tisuća stanovnika koji žive na nešto više od 3 tisuće kilometara kvadratnih teritorija s visokim životnim standardom.

Zagrebačka županija ostvaruje snažan gospodarski rast i visoku kvalitetu života, što je rezultat strateških ulaganja i pametnog upravljanja, istaknuto je na svečanoj sjednici na kojoj su, među brojnim uzvanicima, riječi hvale istaknuli predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, kao i domaćini župan Stjepan Kožić i predsjednik županijske Skupštine Mato Čičak.

Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal

–Prije tri godine usmjerili smo županijski proračun prema izgradnji više od 20 novih škola, pripremili ih za Nacionalni plan oporavka i otpornosti i jednosmjensku nastavu, te sam uvjeren da ćemo ubrzo doseći najviši standard obrazovanja. Zagrebačka županija od svojih početaka prednjači po izdvajanjima u školstvo, a još snažnije ulaganje imamo uz pomoć Vlade Republike Hrvatske. Također, kao načelnik pohvaljujem vladinu poreznu reformu zahvaljujući kojoj općine i gradovi danas raspolažu s puno većim sredstvima – rekao je Čičak.

Prošlu godinu obilježila je vodeća pozicija županije po indeksu razvijenosti, a ovu će godinu to biti dostizanje cilja jednosmjenske nastave u školama – poručio je župan Kožić.

Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal

– Županiji je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, za sada, odobreno 55 milijuna eura bespovratnih sredstava za gradnju i dogradnju osnovnih škola u Dugom Selu, Kominu, Rugvici, Strmcu, Graberju Ivanićkom, Brdovcu i Kerestincu, dok se istovremeno, energetski obnavlja osam objekata javne namjene ukupne vrijednosti 21,5 milijuna eura. Ne zaboravimo kako je upravo na području naše županije u tijeku realizacija dviju investicija od nacionalnog interesa – kampa Hrvatskog nogometnog saveza u Velikoj Gorici i novih pogona Imunološkog zavoda u Rugvici. Samo u ovoj godini izdano više od 30 građevinskih dozvola gospodarskim subjektima za logističke centre, proizvodne pogone, skladišta, distributivne objekte i poslovne zgrade, a za potpore poduzetnicima početnicima, obrtnicima te malim i srednjim poduzećima Županija je ove godine osigurala 3 milijuna eura. Izdan je i značajan broj dozvola za javne zgrade: škole, vrtiće, sportske objekte i domove – čime dodatno potvrđujemo da paralelno gradimo i gospodarstvo i kvalitetu života naših stanovnika – nabrojao je župan i podsjetio na Finine podatke koji pokazuju da su poduzetnici Zagrebačke županije u vrhu Hrvatske prema kriterijima broja zaposlenih, neto dobiti, ukupnih prihoda i izvoza u odnosu na prethodnu godinu, čime zauzimaju visoko drugo mjesto odmah iza Grada Zagreba.

Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal

S metropolom nas dijele samo administrativne granice, smatra gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević koji je naglasio važnost njegovanja dobrosusjedskih odnosa sa Zagrebačkom županijom koja zajedno s glavnim gradom čini jednu cjelinu.

–Rođen sam u Zagrebu, no neko vrijeme sam živio u Velikoj Gorici a potom i u Zaprešiću iz kojeg sam svakodnevno putovao u Zagreb u školu. Čini mi se da sam tad već počeo razmišljati o integriranom javnom prijevozu – našalio se Tomašević i rekao kako mu nije drag izraz da županija okružuje Zagreb, već da ga obgrljuje, naglasivši našu međusobnu povezanost. Najava izgradnje nove obilaznice koja će itekako rasteretiti promet u Zagrebu, ali i u Zagrebačkoj županiji, posebno ga veseli, ali i skorašnja realizacija zajedničkih projekata.

– Sa županom Kožićem sam imao sastanak ovaj tjedan gdje smo dogovorili kako je prioritet zajedničke suradnje u budućnosti svakako izgradnja Zajedničkog centra za gospodarenjem otpadom. Tim projektom riješili bi dugogodišnji problem, a uskoro će biti pokrenuta javna rasprava i studija utjecaja na okoliš, kao i dogovor s resornim ministarstvom – najavio je gradonačelnik Zagreba.

Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal

Zagrebačka županija ima jedinstveni, vrlo specifični teritorijalni oblik i geografski položaj koji ima mnoge prednosti.

– Sjajni županijski rezultati i sveukupni razvoj plod je truda i rada svih njenih ljudi, ali i svih onih koji upravljaju županijom i svim njenim gradovima i općinama. Gospodarski subjekti koji su pronašli svoja sjedišta u Zagrebačkoj županiji sve su brojniji i to se zaista vidi u razvoju gradova i općina, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković i dodao kako je cilj Vlade ulaganje u ravnomjerni razvoj cijele Hrvatske.

Županija su ljudi – zaslužnima dodijeljene Povelje i zahvalnice

Javnim priznanjima Zagrebačka županija svake godine odaje priznanje pojedincima koji su svoje vrijeme i znanje utrošili za veće dobro, za boljitak, razvoj i doprinos zajednici.

Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal

Ove godine Povelja Zagrebačke županije dodijeljena je i našim Velikogoričanima: Josipu Mučnjaku – predsjedniku ŽRK Udarnik Velika Gorica i predsjednici KUD-a Gradići Gordani Kovačić, kao i našim susjedima Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Kravarsko.

Velikogorički laureati Josip Mučnjak i Gordana Kovačić, Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal

Ostali dobitnici Povelje su Folklorni ansambl Sveta Nedelja, Ana Gašparović iz Ivanić-Grada, Ljiljana Stanko iz Vrbovca, Radovan Librić iz Samobora, Mirko Ivanjek iz Prigorja Brdovečkog te posmrtno Vilimu Šeperiću iz Jastrebarskog. Nagrada Zagrebačke županije za doprinos ugledu i promociji Zagrebačke županije u zemlji i svijetu dodijeljena je tvrtki Antitalent iz Zaprešića. Također, prilikom svečanosti dodijeljena je i zahvalnica župana Zagrebačke županije DVD-u Ježevo, dok je zahvalnica predsjednika Županijske skupštine Zagrebačke županije dodijeljena DVD-u Sveti Ivan Zelina te Zlati Cundeković.

Dodajmo kako je u umjetničkom dijelu programa nastupila pobjednica poznatog televizijskog showa Tvoje lice zvuči poznato, Jaskanka Stela Rade uz pratnju Damira Honurge na pianu te mladi Velikogoričanin Niko Stepanić, ovogodišnji državni prvak u solo pjevanju i dobitnik Oskara znanja.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

FOTO galerija:

Nastavite čitati

Moja županija

Županija proslavila svoj dan u zračnoj luci! Putnici dočekani s majicama i nošnjama

Povodom Dana Zagrebačke županije, stotinu putnika Zračne luke Franjo Tuđman dočekano je neobičnom gestom.

Objavljeno

prije 1 dan

17. srpnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Na Dan Zagrebačke županije, Turistička zajednica Zagrebačke županija i Zračna luka Franjo Tuđman odlučili su napraviti malo iznenađenje. Stotinu putnika dočekano je simboličnim poklonima i osmijesima članica KUD-a Gradići odjevenih u tradicionalne nošnje Turopolja. Turistička zajednica Zagrebačke županije, u suradnji s Međunarodnom zračnom lukom Zagreb, ovom je gestom željela ostaviti snažan prvi dojam i pozvati putnike na otkrivanje kontinentalnih ljepota koje često ostaju u sjeni obale.

Umjesto uobičajenog prolaska kroz terminal, putnike su dočekale promotivne majice s modernom interpretacijom narodnih nošnji Turopolja. Ideja nije bila samo u darivanju, već u prenošenju vrijednosti, a to su autentičnost, gostoljubivost i kulturni identitet.

„Vjerujemo da je prvi dojam ključan, a naša želja je da putnici odmah po dolasku osjete toplinu i autentičnost našeg kraja. Ova aktivacija u zračnoj luci simboličan je, ali snažan način kojim prenosimo vrijednosti zajedništva, gostoljubivosti i bogate kulturne baštine koju ponosno njegujemo“, istaknula je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije. „Zagrebačka županija razvija se kao regija koja promišlja dugoročno, kroz održivi turizam, kratke lance opskrbe, snažnu podršku obiteljskim gospodarstvima i osmišljavanje inovativnih turističkih proizvoda koji odgovaraju stvarnim potrebama putnika”, dodala je.

Ovakvi iskoraci, prema riječima Davida Gabelice iz Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb, potvrđuju važnu ulogu zračne luke kao mosta prema kontinentalnom turizmu, segmentu koji u Hrvatskoj sve više dobiva na značaju. „Zračna luka Franjo Tuđman predstavlja snažnu platformu koja potiče razvoj kontinentalnog turizma – sve značajnijeg segmenta hrvatske turističke ponude. Kvalitetna zračna povezanost s brojnim europskim i svjetskim destinacijama omogućuje posjetiteljima jednostavan dolazak do kulturno bogatih, gastronomski raskošnih i prirodno jedinstvenih lokaliteta Zagrebačke županije. Posebno nas veseli uspješna suradnja s Turističkom zajednicom Zagrebačke županije na brojnim aktivnostima koje dodatno promoviraju kontinentalni turizam i unapređuju cjelokupno iskustvo boravka u zračnoj luci.”

Podaci podupiru ovu sliku. Zagrebačka županija u prvih šest mjeseci 2025. bilježi porast turističkih dolazaka za 3 %, a broj noćenja zadržao se na prošlogodišnjoj visokoj razini, što znači nastavak rasta od 20 % iz 2024. godine. Paralelno, Zračna luka Franjo Tuđman u lipnju bilježi 8 % više putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Zagrebačka županija odlučila je ispričati svoju priču već na prvim koracima posjetitelja u Hrvatsku, kroz tradiciju, osmijeh i toplinu našeg kraja. Time jasno poručuje da kontinentalni dio zemlje ima puno toga za ponuditi, i da doživljaj ne počinje tek na odredištu, nego odmah na dolasku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

PRVI NAKON IZBORA Sastanak Vlade sa županima: Četiri stupa suradnje za višerazinsko upravljanje Hrvatskom

Ide novi Zakon o regionalnom razvoju – po prvi put definira se razvoj pametnih, zelenih i povezanih gradova.

Objavljeno

prije 2 dana

17. srpnja 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Vlada Republike Hrvatske jučer je sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, održala 18. sastanak, prvi nakon lokalnih izbora.

Inače, sastanci se održavaju redovito posljednjih devet godina, a ovom je predstavljen niz zakonskih izmjena koje bi trebale utjecati na ravnomjerni razvoj svih dijelova naše države.

U ime Zagrebačke županije sastanku je nazočio župan Stjepan Kožić, a glavna tema bila je unapređenje zakonodavne, fiskalne i funkcionalne decentralizacije te realizacija zajedničkih projekata koji su doveli do vidljivog napretka u razvijenosti svih krajeva Hrvatske.

Naime, višerazinsko upravljanje Hrvatskom utemeljeno je na četiri stupa suradnje – objasnio je premijer Andrej Plenković, a riječ je o strukturiranom dijalogu, fiskalnoj i funkcionalnoj decentralizaciji te realizaciji zajedničkih projekata.

– Sve navedeno rezultiralo je vidljivim napretkom u razvijenosti svih krajeva Hrvatske – istaknuo je Plenković.

Nova ministrica predstavila novi Zakon

Novi Zakon o regionalnom razvoju na kojem je radio dosadašnji ministar Erlić, a predstavila ga je njegova nasljednica, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, čiju je dužnost tek potvrdio Sabor.

Navedeni Zakon će kroz nekoliko dana biti u javnom savjetovanju.

– Kroz Zakon stavljamo veći naglasak na javne politike koje smatramo važnima u kontekstu regionalnog planiranja, a one se odnose na demografiju, socijalne mjere, gospodarstvo i prostorno-okolišne mjere. Zakon predviđa da se u poveznici na ove mjere definiraju strateški planovi na regionalnoj i na lokalnoj razini – predstavila je Mikuš Žigman i dodala kako će se po prvi put definirati ciljevi održivog urbanog razvoja koji se odnose na razvoj pametnih i povezanih gradova, na razvoj zelenih gradova kako bi se poboljšala otpornost urbanih sredina na klimatske promjene, te razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom.

Promjene u razdoblju ocjenjivanja

Osim što se naglasak stavlja na industrijsku tranziciju regija u vidu suradnje između gospodarstva i akademskog sektora, no ne zadire u način izračuna indeksa razvijenosti jer je trenutačan model optimalan.

No, mijenja se razdoblje ocjenjivanja i razvrstavanja prema stupnju razvijenosti s tri do pet godina.

Stižu novine i u novi Zakon o prostornom uređenju

Novi Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju u javno savjetovanje ići će u srpnju, a planirano donošenje je do kraja 2025.

– Pojednostavnit će se i ubrzati procedure oko donošenja novih prostorno-planskih dokumenata u Hrvatskoj, s obzirom na to da već traje postupak transformacije starih analognih u nove digitalne prostorno-planske dokumente s jedne strane, a s druge strane će se ubrzati procedura ishođenja građevinskih dozvola, prije svega za obiteljske kuće i višestambene zgrade – najavio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Osim toga, uvodi se nova namjena zemljišta – “priuštivo stanovanje” te se omogućuje jedinicama lokalne samouprave suradnju s državom ili s privatnim investitorom.

Ilegalna gradnja i legalizacija

Na sastanku je najavljeno kako će do kraja godine biti izmijenjen Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Nije riječ o novoj legalizaciji, već izmjene izlaze u susret građanima koji su propustili rok za podnošenje zahtjeve za legalizaciju njihovih kuća ili zgrada izgrađenih do 21. lipnja 2011. Godine.

Praksa sastanaka ide na novu razinu

Format održavanja ovakvih sastanaka pokazao se itekako korisnim te su ga u novom zakonu odlučili institucionalizirati.

– Imat ćemo i Vijeće za regionalni razvoj koje će na temelju zakonske podloge redovito provoditi konzultacije između Vlade, župana i čelnika Udruge gradova i općina – rekao je premijer.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Sjajnim izvedbama otvoren 24. Međunarodni festival folklora u Velikoj Gorici

Objavljeno

prije 7 dana

12. srpnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Međunarodni festival folklora u organizaciji Folklornog ansambla Turopolje (Velika Gorica) otvoren je jučer (petak, 11. srpnja 2025.) na otvorenoj pozornici u Parku dr. Franje Tuđmana u Velikoj Gorici.