Moja županija
‘Ništa ne ide preko noći, uspješni smo jer već dva desetljeća idemo u pravom smjeru’
Stjepan Kožić, dugovječni župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu analizira godinu iza nas i otkriva želje i planove za 2022. godinu
Na čelu ste županije koja bilježi konstantan gospodarski rast, FINA je prema ukupnim prihodima poduzetnika u 2020. godini županiju svrstala na drugo mjesto u državi, a i u periodu pandemije uspjela je održati rast zaposlenosti i neto plaća. Što je ključno za ovakve dobre rezultate?
Dobri rezultati ne dolaze preko noći već su rezultat strategije i sinergije s investitorima poduzetnicima. S obzirom da županiju vodim više od 20 godina, dobro se sjećam razdoblja kada je Zagrebačke županija bila predgrađe Zagreba, a mnogi na strategiju razvoja poduzetničkih zona nisu gledali s odobravanjem. Danas, 20-tak godina poslije, pokazalo se da je to bio pravi put. Na vrijeme smo spoznali svoje komparativne prednosti kao što je blizina metropole, činjenica da je zračna luka na našem području, cestovna infrastruktura. Trebale su godine i godine ulaganja županije, gradova i općina i države. Danas je ta brojka premašila iznos od 50 milijuna kuna samo županijskog novca, ali svaka se kuna isplatila i multiplicirala. U Zagrebačkoj županiji investicije su kontinuitet, a s tim dolaze gospodarski rezultati, rast zaposlenosti i liderska pozicija naše županije na mnogim rang listama. Uistinu smo ponosni jer nas tvrtke prepoznaju, dolaze na naše područje, a mi se trudimo biti zajedno s gradovima i općinama učinkovita i proaktivna uprava.
Breme pandemije palo je na naš zdravstveni sustav. Na koji je način Županija pomogla zdravstvenim ustanovama?
Iskoristit ću i ovu priliku i zahvaliti se svim djelatnicima u zdravstvu koji svaki dan nose teret pandemije na svojim leđima i brinu o svojim sugrađanima. Najmanje što smo mogli napraviti jest pokriti dugove koji su nastali u našim zdravstvenim ustanovama radi koronavirusa. Za tu je namjenu Županija osigurala rebalansom proračuna 12 milijuna kuna. Zaštitne opreme troši se više nego ikad, organizirali smo više puta masovna cijepljenja, covid ambulante, punktove za cijepljenje. Sve to iziskuje sredstva. Mi uvijek možemo računati na zdravstvene djelatnike, a i oni mogu na svog osnivača, Zagrebačku županiju.
Župan Stjepan Kožić čest je gost u Velikoj Gorici, najvećem gradu Županije kojoj je na čelu… Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Činjenica je da Zagrebačka županija jedina u Hrvatskoj nema Opću bolnicu, da li taj nedostatak utječe na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite?
Mnogo je toga po čemu smo specifični, pa tako i da smo jedina županija bez opće bolnice, ali i da jedini nemamo središte u svojoj županiji već u Zagrebu. Tome je razlog specifični položaj prstena oko Zagreba. Kada govorimo o zdravstvenoj zaštiti, s jedne strane je dobro da imamo na raspolaganju i u blizini bolnice Zagreba koje nude najbolju uslugu u RH. S druge strane, problem je što nam je teško zadržati liječnike, posebice specijaliste, na našem području. Kako bi tome doskočili sufinanciramo specijalizacije i pokušavamo atraktivnim paketima koje uključuju korištenje automobila, sufinanciranje kamate na stambeni krediti i sl. privući specijaliste u svim našim gradovima. Znatna sredstva ulažemo u obnovu i opremanje naših domova zdravlja, sufinanciramo mrežu hitne medicine, rad ambulanta u ruralnim područjima, a krećemo s izradom projektne dokumentacije za izgradnju poliklinika u Samoboru i Velikoj Gorici. Želimo bolju i dostupniju zdravstvenu uslugu, trenutno izdvajamo veći dio proračuna upravo za tu namjenu, ali da bi ona bila onakva kako naši stanovnici zaslužuju, treba će još novca i vremena. Ja sam optimist i siguran sam da ćemo gradnjom ove dvije poliklinike i završetkom školovanja 25 specijalizanata osjetiti znatniju promjenu.
Osim udara na zdravstvo, period iza nas posljedično je imao utjecaj i na gospodarstvo. Što ste učinili kako bi poduzetnicima olakšali funkcioniranje i opstanak? Jesu li poduzetničke zone ostvarile planirane rezultate?
Vlada RH kroz potpore za očuvanje radnih mjesta odigrala je ključnu ulogu, a mi smo kao regionalna samouprava također dali svoj doprinos rekordnim iznosom bespovratnih potpora poduzetnicima u dvije pandemijske godine u iznosu od 24 milijuna kuna. Ono što me posebice veseli što u našim poslovnim zonama trenutno se odvija pravi investicijski boom. Svakako najzvučniji brend je Rimac Automobili koji najbrži električni automobil proizvodi upravo u Zagrebačkoj županiji, a trenutno grade 200 milijuna eura vrijedan kampus. U Klinča Selima Spar gradi 750 milijuna kuna vrijedan logistički centar, Lidlov u Križu se procjenjuje na 600 milijuna kuna, a onaj u Jaski na 230 milijuna kuna, Lagermax u Zaprešiću realizira 160 milijuna kuna vrijednu investiciju itd. Naravno, svi s nestrpljenjem čekamo kada će se u Jakovlju početi proizvoditi dijelovi za Airbus, Boeing, Bombardier i Rolls-Royce za što će trebati oko 450 novozaposlenih.
Kožić je župan već duže od dva desetljeća, pobijedio je na šest izbora uzastopno… Foto: Emica ElvedjiPIXSELL
Izazovno vrijeme dodatno su otežali potresi. Tijekom dva potresa stradale su i obiteljske kuće ali i javna dobra. U kojoj je fazi obnova?
Šteta od potresa na našem području procjenjuje se na više od milijardu kuna. S obzirom da je za područje županije proglašena katastrofa, obnovu će u cijelosti financirati država. Mi smo kao županija promptno reagirali kako bismo osposobili škole za rad. Oformili smo odsjek koji će se baviti isključivo sanacijom od potresa i na dnevnoj bazi surađujemo s resornim ministarstvom i Fondom. Donijeli smo i 40 milijuna kuna vrijedan program mjera za obnovu oštećenih objekata javne namjene i početkom iduće godine naši gradovi i općine mogu očekivati raspisivanje natječaja.
Nedavno je donesen županijski Proračun za iduću godinu. Na što će se utrošiti njegov najveći dio i što će se od ove godine financirati po prvi puta?
Izvorni proračun Zagrebačke županije za 2022. godinu iznosi nešto više od pola milijarde kuna i veći je za 4,26 posto u odnosu na Rebalans. Kao i prethodnih godina, najveći iznos Izvornog proračuna, gotovo 148 milijuna kn, namijenjen je Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje u kojem je za kapitalnu izgradnju u školstvu osigurano 53,6 milijuna kn. Dovršavaju se radovi na izgradnji osnovne škole u Luki, sportskih dvorana u Bedenici, Klinča Selima i Graberju Ivanićkom, školi i dvorani u Pušći, u tijeku su radovi na dogradnji radionica i praktikuma SŠ Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini, a s 15 milijuna kuna sufinancirat će se izgradnja nove škole u Strmcu.
Čekaju nas nove energetske obnove, poduzetnici i poljoprivrednici i dalje mogu računati na izdašne bespovratne potpore, djeca na stipendije, roditelji na potpore za bebe. Ono što predstavlja veliku novost jest sufinanciranje javnog linijskog prijevoza na autobusnim linijama unutar Zagrebačke županije. Početkom prosinca potpisao sam sa šest prijevoznika gotovo 90 milijuna kuna vrijedne dvogodišnje ugovore. Na 60 definiranih linija u 6 zona naši će prijevoznici godišnje prelaziti gotovo 3,4 milijuna kilometara.
Građani mogu računati na veći broj linija i polazaka, bolju povezanost ruralnih područja, bolju usklađenost s ostalim oblicima prijevoza, prvenstveno s međužupanijskim linijama i vlakom te ujednačeniju cijena kartu u svakoj od šest definiranih zona. Ono što me veseli je da se upravo radi ovakve organizacije prijevoza nakon pet godina autobusom se može i na Žumberak. Koristim priliku da se zahvalim Vladi RH koja će osigurati 75 posto sredstava za ovu namjenu.
Jedan od dvojice Kožićevih zamjenika je Velikogoričanin Ervin Kolarec… Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Strukovna zanimanja uskoro očekuju veliku promjenu nakon gradnje Centra kompetentnosti u tri županijska grada. Što će on omogućiti i u kojoj je fazi?
Proračun za 2022. godinu u sebi sadrži i planiranih 21,2 milijuna kn za Centar za kompetentnost. Radi se o 110 milijuna kuna vrijednom europskom projektu Regionalni centar kompetentnosti s 3 lokacije, a upravo je Srednja strukovna školi Velika Gorica nositeljica cjelokupnog projekta. Tu su još i škole u Dugom Selu i Samoboru. Iz dva europska fonda osigurat će se 80 milijuna kuna, dok će se za preostalih 30 milijuna kuna pobrinuti Zagrebačka županija. Uspostavom regionalnog centra kompetentnosti učenici će po završetku srednje škole biti sposobni odgovoriti suvremenim zahtjevima na tržištu rada. ‘Učiti radeći’ najbolje su riječi koje opisuju što to centri kompetencija donose, a kad se tome doda da će učenici raditi odnosno učiti na najsuvremenijim strojevima, uvjeren sam da će se uvelike i promijeniti stav prema strukovnim zanimanjima kao poželjnima i vrijednima. Pitali ste me za investicije, a ovaj centar je kvalitetan odgovor na radnu snagu u mnogim o tih investicija.
Energetskom obnovom uz pomoć EU sredstava i naše škole i zdravstvene ustanove dobile su i estetsku i energetsku dodanu vrijednost. Što je po tom pitanju u planu za iduću godinu?
Tako je, a jedna od većih investicija upravo je i zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici vrijedna 31 milijuna kuna. U protekle četiri godine Zagrebačka županija je provela sedam projekata energetske obnove javnih zgrada ukupne vrijednosni oko 71 milijun kuna za što je gotovo 50% sredstava povučeno iz fondova EU. Obnovili smo 3 zgrade domova zdravlja u Jastrebarskom, Vrbovcu i Zaprešiću te srednje škole u Velikoj Gorici i Vrbovcu, Područnu školu Rakov potok i Osnovna škola Stjepana Basaričeka. Naravno, tu nećemo stati. Već je spremna projektna dokumentacija za provedbu devet novih projekata i to tri doma zdravlja (Ivanić-Grad, Velika Gorica i Samobor) i šest škola (Osnovna škola Đure Deželića, Srednja škola Dragutin Stražimir, Osnovna škola Dragutin Domjanić, Osnovna škola Jakovlje, Osnovna škola Posavski bregi i Područna škola Petrovina).
Župan Kožić u neformalnom druženju… Foto: Filip Kos/PIXSELL
Suradnja s gradovima i općinama omogućila je napredak u ruralnim dijelovima županije. Ako bi danas usporedili standard u našim selima i gradovima, da li je razlika osjetno manja nego li recimo prije pet ili deset godina. Koje bi zajedničke projekte istaknuli?
Kada sam 2001. godine preuzeo funkciju župana odlučio sam glavni fokus staviti na tri stvari. Zadržavanje stanovnika u Županiji, gradnju poduzetničkih zona radi gospodarskog razvoja i pitka voda za sve stanovnike. Za sva tri cilja bila je potrebna suradnja svih razina od općine do države. Gospodarske zone sam već pojasnio, a što se tiče zadržavanje stanovnika stava smo bili da je za to ključ gradnja škola. Volim spomenuti Gradec, malu općinu koja ima 30 milijuna kuna vrijednu školu i dvoranu. Danas mogu reći s velikim ponosom da sam stavio potpis na gradnju, rekonstrukciju više od 50-tak objekata u školstvu. Možda se neki čude cilju pitka voda svima jer je teško za povjerovati da u 21. stoljeću, svega 45 minuta vožnje od hrvatske metropole postoje mjesta, točnije 10 općina i 4 grada čija brojna kućanstva nemaju priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu, a među njima je i općina koja nema ni metra javnog vodovoda. Ovoj nepravdi bliži se kraj te se intenzivno provode radovi na 800 milijuna kuna vrijednom europskom projektu.
Mehanizam oporavka i otpornosti Europske unije omogućit će nam realizaciju mnogih projekata. Zašto je važno iskoristiti ovaj trenutak i aplicirati?
Sredstava iz Europske unije što kroz nacionalni plan oporavka, što kroz financijsku omotnicu jedinstvena su prilika za Hrvatsku, a na svakome od nas je da damo maksimalne napore u pripremi i realizaciji projekata. Ono na što smo posebno ponosni jest činjenica da je milijardu i pol kuna iz nacionalnog plana oporavka odobreno upravo za investiciju u Zagrebačkoj županiji i to Mati Rimcu za istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture. Mi kao županija itekako smo spremni i pripremili smo čitav niz projekata. Vodeća smo županija po mnogočemu, vjerujem da ćemo biti i po povlačenju sredstava koje nam stoje na raspolaganju.
Moja županija
Gradski muzej Jastrebarsko otvoren nakon dvogodišnje obnove! Uloženo više od 1,5 milijuna eura
Završena je cjelovita obnova povijesne zgrade iz 1826., a prvi postav donosi izložbu kiparice Milene Lah.
Gradski muzej Jastrebarsko ponovno je otvorio vrata nakon dvogodišnje obnove uzrokovane potresom. Rekonstrukcija, vrijedna oko dva milijuna eura, financirana je sredstvima Zagrebačke županije i Grada Jastrebarskog, a novi početak muzeja obilježen je izložbom radova kiparice Milene Lah.
Zagrebačka županija u obnovu je uložila gotovo 1,5 milijuna eura kroz decentralizirana sredstva, dok je grad sudjelovao s dodatnih pola milijuna. Na svečanosti otvorenja prisustvovao je zamjenik župana Ervin Kolarec, koji je istaknuo kako je suradnja različitih razina vlasti ubrzala povratak objekata u javnu funkciju. Podsjetio je i da Županija trenutačno provodi 126 projekata obnove vrijednih 51 milijun eura, od čega se 7,2 milijuna odnosi na područje Jastrebarskog.
Foto: Zagrebačka županija
Gradonačelnik Zvonimir Novosel naglasio je važnost kulturnih institucija za identitet grada, poručivši kako muzej predstavlja mjesto susreta lokalne povijesti i suvremenosti. Prema riječima projektantice Dijane Špirić, zgrada iz 1826. godine doživjela je kompletnu protupotresnu, energetsku i funkcionalnu obnovu. Ugrađena je dizalica topline, čime je objekt postao energetski učinkovit i bez emisija.
Muzej čuva arheološku, kulturno-povijesnu i etnografsku baštinu jaskanskog kraja, uključujući poznatu bulu kralja Bele IV. iz 1257. godine, kojom je Jastrebarsko steklo status slobodnog kraljevskog trgovišta.
Foto: Zagrebačka županija
Otvorenjem obnovljenog muzeja Jastrebarsko vraća jedan od svojih ključnih kulturnih prostora u punu funkciju, a posjetitelji opet istraživati kulturnu i povijesnu baštinu Jastrebarskog u obnovljenom i suvremenom prostoru.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Moja županija
LJEKARNE SAVJETUJU Zdravlje oka – fokus na organ koji je bio inspiracija izumu fotoaparata
Zabrinutost za zdravlje očiju druga je po redu najveća zdravstvena briga populacije na globalnoj razini
Ljudsko oko je po svojoj građi i funkciji složen organ, vrlo često uspoređivan sa fotoaparatom čiji izum je i nadahnut građom oka. Rožnica, prozirni dio očne jabučice, kroz koju ulazi svjetlo mogla bi se usporediti sa staklom na otvoru fotoaparata; zjenica koja kontrolira količinu svjetla koje ulazi u oko slična je zatvaraču, dok je mrežnica sa nizom svojih fotoosjetljivih stanica poput filma fotoaparata. I oko i fotoaparat imaju leću koja fokusira dolazeće svjetlo s tim da je leća u fotoaparatu kruta i slika se izoštri približavanjem ili udaljavanjem leće od senzora, dok je leća oka mekana i fleksibilna i izoštrava vid time što mijenja oblik.
Prvi kontakt oka i okoline je suzni film, koji štiti oko od sitnih čestica prašine, sprečava isušivanje spojnice i rožnice, održava prozirnosti rožnice i sudjeluje u kvaliteti vidne oštrine, a sastoji se od tri sloja : mucinoznog, vodenog i lipidnog sloja. Mucinozni sloj je najtanji, nalazi se odmah uz rožnicu i odgovoran je za ravnomjernu raspodjelu suza na istu. Vodeni sloj je srednji i najdeblji i upravo kod njegovog stanjenja najčešće govorimo o suhoći oka, dok je lipidni sloj onaj koji je u kontaktu sa vanjskom okolinom i sprečava pojačano isparavanje suza.
Najčešći simptomi suhog oka su nedostatak suza tj. kronični osjećaj suhoće oka, zamagljen vid, osjećaj peckanja i žuljanja stranog tijela u oku, osjetljivost na svjetlo, crvenilo oka, osjećaj težine i umora u vjeđama, pretjerano suzenje oka, a mogu traju duže od tri mjeseca. Često dijagnoza suhog oka izazove zabunu kod pacijenata kojima oči jako suze. Radi se o tome da nakon nekog vremena žuljanja, iritacije, peckanja dolazi do pojačanog lučenja suza koje slabo utječe na ublažavanje simptoma jer suze u biti nekontrolirano istječu i nedovoljno štite oko od isušivanja. Do suhog oka može doći i zbog poremećaja u lipidnom sloju što dovodi do pojačanog isparavanja suza i pojačanog isušivanja površine oka. Boravak u uvjetima dodatno isušenog zraka posljedično dovodi do pojačane suhoće oka. Primjer takvih uvjeta su zimi pregrijani prostori koji se centralno zagrijavaju ili ljeti učestalo korištenje klima uređaja.
Pušenje, alergije, menopauza, kirurški zahvati na očima, ozljeda oka, konzervansi u kapima za oči također mogu biti uzrokom suhog oka. Današnji način života koji podrazumijeva provođenje određenog vremena pred ekranom računala koje toliko zna zaokupiti našu pažnju da manje trepćemo, također mogu dodatno isušiti površinu oka. Tome možemo doskočiti ako ekran računala ne pozicioniramo u razini oka već spustimo 20 stupnjeva niže ispod razine pogleda tako da je pogled usmjeren prema dolje što čini da su vjeđe zatvorene za 2/3, a time je smanjeno i isušivanje površine oka. Korisno je i pravilo 20:20:20 što bi značilo svakih 20 minuta napraviti pauzu od ekrana na 20 sekundi i gledati u daljinu od 20 inča (cca dalje od pola metra).
Neke bolesti također mogu biti uzrokom sindroma suhog oka kao npr. limfom, sarkoidoza, amiloidoza, HIV-infekcija te korištenje određenih lijekova poput antikolinergika, antidepresiva, beta blokatora, lokalna primjena anestetskih kapi u oko. Suho oko može biti i simptom nekih sistemskih bolesti kao što su Sjögrenov sindrom, reumatoidni artritis, sistemski lupus eritematosus, poliarteritis, Wegenerova granulomatoza, skleroderma, dermatomiozitis i primarna bilijarna ciroza.
Terapiji suhog oka valja pristupiti individualno, a prva linija liječenja su topikalni pripravci, najčešće umjetne suze. Danas u ponudi osim kapi koje vlaže oko, postoje i oblici koji imaju dodatne komponente koje omogućavaju njihov dugotrajniji učinak te gelovi koji se duže zadržavaju na površini oka.
Jačmenac je lokalizirana infekcija ili upala lojnih žlijezda vjeđe, koja uzrokuje crvenu kvržicu i otok u blizini ruba vjeđe. Infekcija je najčešće uzrokovana bakterijom iz grupe Staphylococcus i može uzrokovati bolnost vjeđe. Na jačmenac možemo nanositi tople, suhe obloge u trajanju 5 do 10 minuta , tri do šest puta dnevno. Nikada ga ne treba istiskivati i najčešće se spontano povuče u roku od tjedan dana. Ako se oteklina ne smanjuje ili se pojavi bol ili kvržica toliko natekne da ometa vid te se opće stanje pogoršava, treba se javiti liječniku. Halacion je vrsta očnog ječmenca, koji je prešao u kroničan oblik. U većini slučajeva ne boli.
Glaukom je nezaobilazna tema kada govorimo o zdravlju oka budući da se radi o drugom najčešćem uzroku sljepoće u svijetu. Javlja se među svim dobnim skupinama iako je najčešći kod pacijenata starije životne dobi, a radi se o kroničnoj, progresivnoj bolesti očnog živca gdje dolazi do propadanja vidnog polja i gubitka vidne funkcije, a glavni čimbenik rizika je povišeni očni tlak koji se stvara u oku kada se naruši otjecanje očne vodice koja služi za prehranu i ispiranje struktura oka. Svaka trideseta osoba na svijetu oboljeti će od glaukoma, a polovica oboljelih ni ne zna da ima glaukom. Ranim otkrivanjem i adekvatnim liječenjem, bolest se može kontrolirati te prevenirati trajni gubitak vida. Osobama starijim od 20 godina preporuča se jednom u 3 do 5 godina obaviti pregled specijalista oftalmologa i mjerenje očnog tlaka, dok se starijima od 40 godina taj pregled preporuča jednom godišnje. Terapija je doživotna i mora biti redovita.
Dijabetička retinopatija najvažnija je komplikacija dijabetesa na oku kod koje dolazi do oštećenja unutarnjeg sloja oka koji je građen od živčanih stanica, a zove se retina ili mrežnica. Dijabetes je bolest koja oštećuje male krvne žile pa je mrežnica kao tkivo s posebno malim krvnim žilicama posebno pogođena. Iz takvih malih oštećenih krvnih žila dolazi do istjecanja tekućine koja posljedično narušava vidnu oštrinu. U ranoj fazi bolest može biti bez simptoma, a kako napreduje mogu se javit različiti simptomi kao što su crne točke ili niti koje „plutaju“ u vidnom polju, zamućen vid koji može biti i prolazan, poremećaj u percepciji boja i gubitak vida ili „zamračenje“ u dijelu vidnog polja. Dobra kontrola šećera u krvi može usporiti progresiju bolesti.
Senilna makularna degeneracija (SMD) očna je bolest u kojoj propadaju živčane stanice (fotoreceptori) u žutoj točki i vodeći je uzrok gubitka centralne vidne oštrine populacije starije od 55 godina , a rizični faktori jesu genetika, dob i spol (Ž) te način života (pušenje, pretilost, izloženost UV zračenju bez zaštite, nekontrolirana hipertenzija, neadekvatna prehrana i visoki kolesterol). Kod uznapredovanog oblika bolesti javljaju se simptomi kao što su poteškoće kod čitanja bez dodatnog svjetla, slika predmeta je mutna, a predmeti su nepravilnog oblika, veličine i boje, osjećaj kao da predmeti poskakuju kada se usredotočimo na njih, problemi u vožnji, poteškoće u razlikovanju detalja, tamna ili zasljepljujuća točka u središnjem vidu. Prehrana ima važnu ulogu u prevenciji SMD, a među tim hranjivim tvarima su dva ključna karotenoida – lutein i zaeksantin. Uz njih, neizostavni nutrijenti za zdravlje očiju još su vitamin D, resveratrol, cink i omega-3 masne kiseline.
Zabrinutost za zdravlje očiju druga je po redu najveća zdravstvena briga populacije na globalnoj razini, a ljekarnici Ljekarni Zagrebačke županije spremni savjetom vam umanjiti brigu te uputiti na najbolje moguće rješenje za Vas.
(FOTO: Pinterest)
Moja županija
Počinje rekonstrukcija raskrižja na staroj zagorskoj magistrali – stiže novi kružni tok
Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 1,5 milijuna eura s PDV-om.
Na staroj zagorskoj magistrali uskoro počinje velika prometna rekonstrukcija – doznajemo iz Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije. Postojeće raskrižje državne ceste D1 i županijske ceste prema Jakovlju pretvorit će se u moderno kružno raskrižje.
Cilj projekta je povećati sigurnost svih sudionika u prometu i smanjiti gužve na ovom često opterećenom dijelu ceste.
Postojeće raskrižje smatra se opasnim mjestom na kojem se često događaju prometne nezgode zbog velikog broja konfliktnih točaka. U sklopu projekta predviđena je izgradnja jednotračnog kružnog raskrižja promjera 42 metra, s četiri privoza i dva traka za skretanje izvan kružnog toka (by-pass).
Time će se osigurati viša razina sigurnosti, udobnosti i učinkovitosti odvijanja prometa.
Rekonstrukcija obuhvaća obnovu cestovnih elemenata, sustava odvodnje oborinskih voda, prometne opreme i signalizacije te postavljanje nove cestovne rasvjete. U planu su i nova autobusna stajališta te pješačka staza, čime će se dodatno poboljšati uvjeti za sve sudionike u prometu.
Završetak izrade glavnog projekta očekuje se u narednim danima, nakon čega slijedi pokretanje postupka izdavanja građevinske dozvole. Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 1,5 milijuna eura s PDV-om.
Izgradnjom novog kružnog raskrižja značajno će se smanjiti mogućnost prometnih nezgoda, osobito onih s težim posljedicama, jer će se vožnja kroz raskrižje odvijati sporije i preglednije, uz manji broj konfliktnih točaka. Uz povećanu sigurnost, projekt će doprinijeti i boljoj protočnosti prometa, kraćem vremenu putovanja te većoj udobnosti vozača i pješaka.
Rekonstrukcija predstavlja još jedan važan korak u unapređenju prometne infrastrukture Zagrebačke županije.
Moja županija
Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi
Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.
Moja županija
Zagrebačka županija podiže razinu spremnosti – 13 cesta prelazi u viši prioritet održavanja
Zimska služba Županijske uprave za ceste ulazi u sezonu s većim ulaganjima, novim pravilima i jasnim apelom vozačima.
Zagrebačka županija najavila je početak rada zimske službe za sezonu 2025./2026., koja će se provoditi od 15. studenoga do 15. travnja na više od 1.200 kilometara županijskih i lokalnih cesta. Program je predstavila Županijska uprava za ceste, najavivši ukupno 2,6 milijuna eura ulaganja i pojačano održavanje, dok je razlog povećanog obuhvata veći promet te potreba za većom sigurnošću na cestama.
Ravnatelj ŽUC-a Tomislav Landeka istaknuo je dvije ključne novosti. Čak 13 prometnica prelazi u višu razinu prednosti jer na njima prometuje više od 4000 vozila dnevno, a u naseljima s nogostupima za posipavanje će se koristiti isključivo sol umjesto sipine.
Foto: Zagrebačka županija
Zamjenik župana Damir Tomljenović podsjetio je na nedavne infrastrukturne radove diljem županije te upozorio vozače da i sami moraju odraditi svoj dio. To uključuje korištenje zimske opreme, kao i prilagođavanje uvjetima na cesti.
Dodatni apel uputio je Božidar Šnajder iz Hrvatskih cesta, ističući da sedam godina bez ozbiljnijeg snijega često stvara lažan osjećaj sigurnosti. Upozorio je da su mnogi vozači uvjereni da mogu bez zimskih guma, a među njima i generacije mladih koje nikada nisu vozile po snijegu i ledu.
Foto: Zagrebačka županija
Zimska služba ove sezone djeluje kroz sedam mjesta pripravnosti, Velika Gorica, Goričica, Vrbovec, Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko i Ivanić-Grad, s 26 ekipa, vozilima s ralicama i posipačima te zalihama od 5000 tona soli i jednako toliko sipine. U održavanje su uključene i državne ceste, za koje su nadležne Hrvatske ceste, dok ŽUC Zagrebačke županije provodi radove na svim razinama prednosti.
Prioriteti su podijeljeni na tri razine:
- II. razina – obuhvaća prometnice s više od 4000 vozila dnevno, gdje mora biti osigurana prohodnost od 5:00 do 22:00.
- III. razina – odnosi se na važnije županijske i lokalne ceste, često s autobusnim linijama i pristupima stanicama, gdje se prohodnost održava od 5:00 do 20:00, uz mogućnost noćnih zastoja do dva sata između 20:00 i 5:00.
- IV. razina – uključuje ceste manjeg prometnog značaja, gdje se prohodnost mora osigurati od 7:00 do 20:00, a kašnjenja pri intenzivnom snijegu mogu biti i do jednog radnog dana.
Foto: Zagrebačka županija
Zagrebačka županija ulazi u zimsku sezonu s pojačanom opremom, više prioritetnih prometnica i novim režimom održavanja. Ipak, stožeri zimske službe upozoravaju da ni najbolja logistika ne može nadomjestiti neodgovorno ponašanje na cesti. Zimske gume, prilagođena brzina i pažnja ključni su za sigurnu vožnju u nadolazećim mjesecima.
-
Vijestiprije 5 danaVelika akcija policije i USKOK-a: U tijeku uhićenje zbog sumnje na organiziranu proizvodnju i preprodaju droge
-
HOTNEWSprije 3 dana152 MILIJUNA Novi gorički proračun uključuje izgradnju bolnice, vrtića i škola
-
Sportprije 6 danaIgor Hajduk usmjerio pobjedu Mraclina protiv Moslavine
-
Vijestiprije 2 danaVelikogorička slikarica otvara atelje – 25 godina rada u jednoj večeri