Povežite se s nama

Vijesti

‘Nekad smo se bavili stokom, danas kućnim ljubimcima’

Cijeli svoj radni vijek proveo je u Veterinarskoj stanici Velika Gorica, koja je već 70 godina u samom vrhu  hrvatskog veterinarstva

Objavljeno

na

Veterinarska stanica Velika Gorica ove godine slavi veliki jubilej. Već 70 godina pomažu životinjama na području Turopolja, Posavine i Vukomeričkih gorica. Osnovana je davne 1949. godine i imala je šest područnih ambulanti. Ambulanta u Pokupskom pripojena joj je 1962. godine. U to doba ambulantu su imala naselja Mraclin, Vrbovo Posavsko, Šćitarjevo, Dubranec, Pokupsko, Kravarsko i Velika Gorica.

– Turopolje je u to vrijeme bilo poznato kao stočarski kraj. Prvo simentalsko govedo koje je došlo u bivšu Jugoslaviju, došlo je upravo na ovaj teren. Križalo se s našim domaćim autohtonim govedom i tako smo dobili križanog simentalca. S umjetnim osjemenjivanjem stoke počeli smo već 1952. godine. Velika Gorica je tada imala vrlo jak stručni kadar. Vodila se briga o educiranju kadrova različitih profila: farmakologija, peradarstvo, svinjogojstvo…. Ja sam magistar znanosti iz područja higijene tehnologije živežnih namirnica. Mladi ljudi su se tada redovito educirali. Nismo zaostajali u europskim trendovima što se tiče dijagnostike, preventive, kurative, dijagnostike i kirurgije – rekao nam je Josip Kozačinski, umirovljeni veterinar. Većinu svog radnog vijeka proveo je upravo u ovoj veterinarskoj stanici.

Danas se profil pacijenata uvelike promijenio, stoku su zamijenili kućni ljubimci. U goričkoj Veterinarskoj stanici i dalje se trude zadržati kvalitetu usluge pa se tako uložilo u infrastrukturu, a konstantno se potiče educiranje djelatnika.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

– U protekle tri godine uložena su velika sredstva u rekonstrukciju zgrade i interijera, a nabavili smo i novu opremu. Pružamo gotovo sve zdravstvene usluge za male i velike životinje. Veterinarska stanica Velika Gorica danas je u samom vrhu veterine u Hrvatskoj. Osim u opremu, ulažemo i edukacije naših djelatnika. Imamo zaposleno 15 doktora veterinarske medicine, od kojih je pet magistara znanosti, šest tehničara i pomoćno osoblje, sve ukupno 31 zaposlenika. Cilj nam je i u idućim godinama zadržati nivo usluga koje pružamo – istaknuo je Marko Morić,  direktor Veterinarske stanice.

NESTALE AMBULANTE U SELIMA

Od nekadašnjih sedam ambulanti opstale su samo četiri: Velika Gorica, Kravarsko, Pokupsko i Vrbovo Posavsko. Ambulanta Dubranec ugašena je 1994. godine, Šćitarjevo 2000., a Mraclin 2008. godine. Sve mu tome kumovalo je snaženje uvoznog lobija, koji je 80-tih godina počeo uzimati maha. Kraj 60-tih, 70-te i do početka osamdesetih godina bilo je zlatno doba stočarstva u Turopolju.

– 1975. godine Veterinarska stanica u vlastitom tovu imala je između 15 i 17 tisuća komada junaca te tri tisuće komada svinja. Vodili smo nadzor o zdravlju junadi i svinja na farmama na našem području. Od 1963. godine nadgledali smo mliječne farme u Vukovini i Petrovini, riječ je bila o farmama s nekoliko stotina komada istočnog frizijskog goveda. U Kušancu, Okujama i Buševcu  uzgajali su svinje. Čitav ovaj teren bio je pokriven s tovom junadi i svinja. Posavina je bila poznata po uzgoju konja. U jesen bi dolazili Talijani s kamionima i otkupljivali ždrjebad i konje. Sve se promijenilo otvaranjem prvih trgovačkih lanaca, to je označilo početak enormnog uvoza junetine, svinjetine, govedine i mlijeka što je osiromašilo ovaj kraj i dovelo do propadanja sela. Mlađi ljudi su odlazili u Veliku Goricu ili Zagreb, stariji ljudi koliko su još mogli raditi radili su. Uglavnom, stoke više nije bilo – objasnio je Kozačinski.

NIŠTA BEZ ŽIGA ILI PLOMBE

Veterinarska stanica nekada je vršila nadzor nad klanjem stoke, prometom mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i jaja na području Velike Gorice i susjednih općina. Krajem 80-tih ukinuta je veterinarska inspekcija te se više nije moglo kontrolirati promet mesa u trgovačkim lancima i mesnicama. Sve to bilo je prepušteno sanitarnoj inspekciji ili samim potrošačima, koji su mogli sami odlučiti hoće li prijaviti nepravilnost.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

– Mi smo mjesečno vršili kontrolu jaja, krvi, fecesa i hrane na farmi pilića. Nije se moglo dogoditi da bi jaja iz farme otišla, a da nisu imala veterinarsku potvrdu. Isto tako, nije se moglo dogoditi da meso ili mesne prerađevine iz klaonice otiđu bez veterinarske potvrde. Na svakom komadu mesa morao je biti žig, na kobasicama markica ili plomba, bila je rigorozna kontrola – naglasio je naš sugovornik.

Sve to dovelo je do novog problema. Meso koje se može pronaći na policama trgovačkih lanaca uglavnom je iz uvoza. Često je teško pratiti njegovo porijeklo, a nerijetko meso u frižiderima stoji i više od godine dana. To u konačnici loše utječe kako na njegove nutritivne vrijednosti, tako i na ukus.

– Jednom sam naišao na meso peradi koja je bila uvezena i duboko smrznuta godinu dana. Vjerujem da je ona u trenutku smrzavanja bila bakteriološki ispravna, ali to meso je tijekom stajanja sigurno izgubilo svoje nutritivne vrijednosti. Meso svinjske pasmine pietren zna biti vodenasto. Stavite šnicl peći, a ono vam se digne kao đon. To se događa kada je meso puno vode, a kad ona izađe ono postane tvrdo i suho. Problem je u tome što to meso nije zrelo, a životinje su bile držane u zatvorenom prostoru s minimalno slobode kretanja. To meso zato nema kvalitetu – priča nam Josip, pa objašnjava o kavim se tu razlikama radi.

BEZ MASNOĆE NEMA FINOĆE

– Perad vam se sada kolje s napunjeni 42 do 46 dana, a nekada se pile na selu tovilo pet do šest mjeseci i bilo pušteno da vani hoda. Kad se peklo meso domaće svinje, ne samo da je mirisalo dvorište kuće u kojoj se peklo, nego deseti susjed osjetio je miomirise pečenja.  Prva Gavrilovićeva zimska salama pravljena je od turopoljske svinje. Ona je bila ukusna zbog mesa koje ima sitne miofibrile protkane s masnoćom. Vi kad pečete to meso ili radite suhomesnate proizvode ono je ukusno jer uz mišić ima i masnoću – istaknuo je umirovljeni veterinar.

Dodao je kako naša teletina završava u Italiji. Šunka i šnicl ostaju u ostaju kod njih, dok nam vračaju lopaticu i flam, a to naši sugrađani kupuju po trgovačkim lancima. Naš ‘baby beef’ se ne može kupiti kod nas, sve što se proizvede ide u inozemstvo. Još 1988. godine bjelovarsko i turopoljsko područje, proglašeno je regijom s najboljim baby beef-om u Europi. Osim mesa loše kvalitete, građani sve češće , a da ni ne znaju, konzumiraju supstance koje ostavljaju neizbrisiv trag na njihovom zdravlju.

Foto: Facebook/Cow Lovers

– Pogledajte koliko djece danas ima probleme s raznim vrstama alergija. Zabrinjavajuć je i broj mladih žena koje boluju od karcinoma dojke, jajnika i uterusa. Od kuda sve to? Hormoni. Sedamdesetih godina u Europi su se masovno primjenjivali hormoni rasta u tovu junadi i peradi. Prvi takvi slučajevi otkriveni su u Sloveniji, a poslije i u Hrvatskoj. Ne smijem imenovati proizvođače, ali iznenadio sam se kad sam vidio koja je velika farmaceutska tvrtka proizvodila te hormone. Od tog trenutka, gdje sam god mogao izbjegavao sam upotrebu njihovih proizvoda – otkrio nam je Kozačinski.

TELETOM SE PLAĆAO POREZ ILI KUPOVALA DRVA ZA OGRJEV

Dok je selo još bilo selo, a domaćini su ponosno uzgajali svoje blago i od toga živjeli, veterinar je uvijek bio drag gost. Uz liječnika i župnika, veterinar je bio jedan od najvažnijih aktera u životu sela. On je vodio brigu o blagu svake obitelji, a tako i o njihovoj egzistenciji. Ljudi su bili siromašni i njihova kravica bila im je sve. Seljak je unaprijed znao kamo će s teletom. Njegovom prodajom moglo se platiti porez ili kupiti drva. Odnos između veterinara i seljaka bio je blizak, a radilo se i na kredit. Usluga liječenja naplaćivala se kad bi se prodalo tele, odojak ili ždrijebe. Često je bilo i komičnih situacija.

– Kako sam visokog rasta i imam duge ruke često sam išao na ždrijebljenje kobila. Do glave ili noge ždrijebeta nije bilo lako doći, trebalo je imati jako dugu ruku i biti visok. Kolega me je tako jedanput zamolio da umjesto njega odem na ždrijebljenje. Poznavao sam gazdu i gazdaricu. Kad sam došao kobila je bila zbilja visoka, jahača kobila. Ustanovio sam da je ždrijebe krivo okrenuto i trebalo ga je izvući van. Stao sam na prste i gurnuo ruku najdublje što sam mogao u kobilu. Lice mi se nalazilo blizu vagine, a gazdarica me je upitala: – Buš joj pusu dal?-. Prvo mi je bilo malo nelagodno, a onda sam joj odgovorio kao iz topa: ‘Čuj bolje njoj nego tebi’. Svi koji su se tu našli pukli su od smijeha, a zgodna gazdarica, nakon što me je pošpotala, i sama se nasmijala mojoj dosjetci – otkrio nam je Josip.

Gospodarstvo

Ačkar potvrdio: U Veliku Goricu dolazi gotovo 100 milijuna eura!

“Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura, čime Velika Gorica dobiva priliku postati regionalni centar.”

Objavljeno

na

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar danas je na sjednici Hrvatskog sabora govorio u korist Prijedloga Zakona o regionalnom razvoju, zahvaljujući kojem će Grad Velika Gorica postati 23. ITU središte i imati na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte koji će unaprijediti život Velikogoričana.

-Temeljni cilj ovog Zakona je smanjenje regionalnih razvojnih razlika, ali ne kroz jednokratne mjere, već kroz sustavan i dugoročno usmjeren razvoj. Velika Gorica, kao grad-predvodnik u realizaciji razvojnih projekata, dobiva priliku realizirati konkretne investicije koje građani mogu vidjeti i koristiti svaki dan – naglasio je gradonačelnik.

Upravo je jedan od najuspješnijih instrumenata regionalne politike u Hrvatskoj ITU mehanizam, jer gradovi koji su provodili ITU projekte pokazali su da integrirani teritorijalni pristup donosi mjerljive rezultate – od obnove javne i društvene infrastrukture, preko jačanja lokalnog gospodarstva, do podizanja kvalitete života građana.

-To su vidljivi projekti, stvarni razvoj, a ne teorija, poručio je Ačkar i objasnio kako novi zakon potiče suradnju i partnerstvo između države, županija, gradova i općina, kao i uključivanje privatnog sektora i civilnog društva.

-Takav integrirani pristup nužan je ako želimo ostvariti održiv razvoj koji se vidi u konkretnim projektima i investicijama. Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura čime dobiva priliku postati regionalni centar – dodao je gradonačelnik.

-To nam omogućuje veću samostalnost u definiranju razvojnih prioriteta i snažnu potporu europskih sredstava. Naime, sredstva su dosad bila alocirana gradovima-središtima županija, a Velika Gorica je bila naslonjena na Zagreb. Upravo novim Zakonom naš grad postaje centar na koji će se naslanjati druge jedinice lokalne samouprave – istaknuo je Ačkar i zahvalio na snažnoj podršci Vlade RH i predsjednika Andreja Plenkovića, što je naš grad prepoznat kao važan razvojni centar.

Podsjetimo, Grad Velika Gorica je do sada iz sredstava ITU mehanizma izgradio, među ostalim, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, Poduzetnički inkubator i biciklističku stazu, a kako je danas Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobrilo našem gradu više od 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za školske projekte na području grada, dolazimo do ukupnog iznosa koji će se u skorijoj budućnosti uložiti na području grada – od gotovo 100 milijuna eura.

-Bilo kojoj političkoj opciji pripadali, činjenica je da nikada gradonačelnicima nije bilo na raspolaganju ovoliko europskih i drugih sredstava kojima se realiziraju brojni projekti, a zajedno, zakon i ITU mehanizam, osiguravaju učinkovit, pravedan i dugoročno održiv regionalni razvoj Republike Hrvatske – zaključio je Ačkar.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Otvorene prijave za najveći srednjoškolski hackathon u Hrvatskoj!

Natjecanje se održava za vikend, 28. veljače i 1. ožujka, na Zagrebačkom FER-u

Objavljeno

na

Objavio/la

Zanima te programiranje i elektronika? Voliš izazove, kreativnost i rad u timu? Što ako sve to možeš primijeniti na jednome mjestu?

Prijavi se na Codeplay hackathon koji organiziraju naši uspješni studenti iz udruge EESTEC LC Zagreb u suradnji s FER-om i tako postani dio najvećeg srednjoškolskog natjecanja koji potiče stvaranje vlastitih tehnoloških projekata.

Natjecanje se održava za vikend, 28. veljače i 1. ožujka, na Zagrebačkom FER-u. Tijekom ta dva dana timovi učenika natječu se radeći na zadatku koji spaja programiranje, elektroniku i kreativno razmišljanje. Svoje zanimljive projekte i svu opremu koju koriste, sudionici mogu ponijeti kući, a prva tri najbolja tima osvajaju značajne novčane nagrade!

Više o samom značaju i doprinosu ovoga natjecanja rekao nam je naš Lovro Šantek, organizator, uspješni student FER-a, rodom iz Lazine Čičke.

– Kad sam bio srednjoškolac, nije postajalo natjecanje ovakvog tipa. Upravo zato sam odlučio pokrenuti Codeplay, kako bih budućim generacijama omogućio iskustvo koje ja tada nisam imao. Za učenike koji planiraju upisati tehničke fakultete poput FER-a, TVZ-a ili FSB-a, ovo je odlična prilika za rad na stvarnim projektima – rekao je Lovro i istaknuo uloženi trud za osiguranje vrijednih nagrada, ali i znanja i iskustva koja će steći tijekom natjecanja.

Ekipa iz EESTEC-a poziva sve učenike srednjih škola da se prijave jer će, uz pomoć mentora i studenata FER-a, iz prve ruke moći saznati sve što ovo natjecanje nudi, ali i kako je to studirati na FER-u.

Prijaviti se mogu svi srednjoškolci na području Republike Hrvatske u timovima između 4 i 6 sudionika putem poveznice: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfcLjOWezOOYxJxloocrvuz2qMvmqoSh_JtTQey5cbZf7dnTA/viewform .

Nastavite čitati

Vijesti

Dom zdravlja Orle ide u rekonstrukciju – ordinacije privremeno mijenjaju lokaciju

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Zbog rekonstrukcije zgrade, ordinacije Doma zdravlja Orle privremeno sele na druge lokacije.

Od danas, 4. veljače, ordinacija dentalne zaštite Dr. Daniela Devića (suprotna smjena ordinacije dr. Tee Kosić) seli na adresu Turopolje, Ulica Drage Lučana 19a, Buševec. Ordinacija opće medicine Dr. Maje Grdić (suprotna smjena ordinacije dr. Anite Ivaci), preselit će se sljedeći tjedan, 9. veljače u Novo Čiće, na adresu Velikogorička 42.

Pacijente se moli za razumijevanje i da se za sve detalje jave na [email protected] ili [email protected].

Nastavite čitati

Sport

Dinamo želi Ikera Poza?! Gorica će ga ili zadržati ili – zaraditi…

Navodni interes Dinama za velikogoričkog Španjolca iz obje perspektive “pije vodu”, ali Iker Pozo ugovorom je vezan s Goricom do ljeta 2027. godine. Dođe li doista ponuda iz Maksimira, tu će biti pregovora…

Objavljeno

na

Objavio/la

Španjolski veznjak u dresu Gorice, ove sezone sjajni Iker Pozo, nakon utakmice s Hajdukom došao je u poseban fokus javnosti. Upravo on je potpisao potez odluke, on je strijelac jedinoga gola na utakmici, autor izvrsnog i neobranjivog udarca s 20-ak metara, ali priča ovdje ne staje na samom golu. Gol je “okidač”, a uzroci i povodi nalaze se u svemu što Pozo pokazuje na terenu cijele ove sezone.

U našem gradu pronašao je svoju nogometnu sreću, u sustavu trenera Marija Carevića pronašao je svoje idealno mjesto, o čemu svjedoče i brojke, budući da po ukupnim ocjenama spada među najbolje igrače lige. S obzirom na to, nije posebno neobično da vrijednog 25-godišnjeg Španjolca iz okolice Malage nogometno tržište sve pozornije prati. Očekivale su se ove zime ponude za kapetana Pršira ili mladog i vrlo potentnog Kavelja, no ne bi bilo nikakvo iznenađenje da se u ulogu tržištu najzanimljivijeg igrača Gorice prometne upravo Pozo.

Upiti, naravno, dolaze s raznih strana, iz država u kojima zimski prijelazni rok još nije završio, a jedna od njih je i – Hrvatska! Mercato u HNL-u zatvara se tek 17. veljače, bio je aktivan i dosad, a ima i još dovoljno vremena za nove aktivnosti u svim klubovima, kako u onima s dna, tako i u onima – posebno važno za ovu priču – iz samoga vrha. Priča se, naime, da Dinamo još nije gotovo s tom famoznom doselekcijom…

I da se iz Maksimira sve više gleda prema – Velikoj Gorici!

Najznačajnije promjene, naime, u Dinamu su se dogodile u veznom redu, otišli su Ljubičić, Villar i Mudražija, što znači da su “modri” ostali na petorici igrača za tri pozicije: Mišiću, Zajcu, Stojkoviću, Bennaceru i Soldi. Pravu zamjenu tu nema samo Josip Mišić, jedina šestica u ovom društvu, i tu u priču ulazi Iker Pozo.

Dostupne informacije kažu da su i u Maksimiru impresionirani onim što Pozo pruža ove sezone, koliko ozbiljan nogomet igra u oba smjera, a uz to je i riječ o igraču koji bi se brzo uklopio, koji poznaje i ligu i okruženje… Uloga “back up” opcije za Mišića za prvu ruku ne djeluje nimalo loše iz perspektive igrača, ali i iz perspektive Dinama, kojem takav tip igrača nedostaje. Međutim, nešto će se tu pitati i Goricu…

Kad je Pozo ovog ljeta došao u Veliku Goricu, potpisao je dvogodišnji ugovor, a dosad je isteklo samo malo više od četvrtine tog ugovora. Drugim riječima, u slučaju da ponuda iz Maksimira doista dođe, da se ove kuloarske priče pokažu točnima, u Gorici bi imali na čemu temeljiti svoja potraživanja. U Dinamu financijska situacija nije blistava kao što je nekad bila, svaki euro dvaput se okreće, ali potpuno je logično da će u Gorici u ovoj situaciji imati svoje uvjete.

Drugim riječima, Gorica će ili zadržati Ikera Poza, što bi u natjecateljskom smislu iz našega ugla bilo daleko najbolje, ili zaraditi pristojan novac. Pozova vrijednost po Transfermarktu je 750.000 eura, točno 150 posto više nego što je bila početkom rujna… Još jedna dobra polusezona u dresu Gorice, nema dvojbe, do ljeta bi tu cijenu još malo podignula.

A opet, dođe li zaista ponuda Dinama…

Nastavite čitati

Vijesti

Hitna mijenja rutu – pacijenti iz Velike Gorice privremeno preusmjereni u KB Dubrava

Hitna pomoć će pacijente upućivati u druge bolnice kako bi se smanjile gužve na Rebru.

Objavljeno

na

Objavio/la

Pacijenti iz Velike Gorice koje Hitna pomoć vozi u KBC Zagreb privremeno će se preusmjeravati u Kliničku bolnicu Dubrava.

Kako prenosi Jutarnji.hr, cilj je rasteretiti Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP) na Rebru, gdje zbog obnove potresom oštećenih bolnica i smanjenog broja kreveta pacijenti često čekaju dulje nego što je potrebno. Radovi su počeli 2023., a završetak se očekuje tijekom 2026.

Pacijenti koji su već u KBC-u Zagreb i dožive pogoršanje stanja i dalje se liječe u toj bolnici. Hitna služba osigurava prijevoz 24 sata dnevno, a sve bolnice sudjeluju u prihvatu pacijenata prema raspoloživim kapacitetima.

Privremena mjera bit će na snazi do normalizacije kapaciteta u KBC-u Zagreb, što se očekuje za otprilike šest mjeseci. Ministarstvo zdravstva podsjeća građane da manje hitne slučajeve prvo prijave svom liječniku obiteljske medicine.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno