Vijesti
‘Nekad smo se bavili stokom, danas kućnim ljubimcima’
Cijeli svoj radni vijek proveo je u Veterinarskoj stanici Velika Gorica, koja je već 70 godina u samom vrhu hrvatskog veterinarstva
Veterinarska stanica Velika Gorica ove godine slavi veliki jubilej. Već 70 godina pomažu životinjama na području Turopolja, Posavine i Vukomeričkih gorica. Osnovana je davne 1949. godine i imala je šest područnih ambulanti. Ambulanta u Pokupskom pripojena joj je 1962. godine. U to doba ambulantu su imala naselja Mraclin, Vrbovo Posavsko, Šćitarjevo, Dubranec, Pokupsko, Kravarsko i Velika Gorica.
– Turopolje je u to vrijeme bilo poznato kao stočarski kraj. Prvo simentalsko govedo koje je došlo u bivšu Jugoslaviju, došlo je upravo na ovaj teren. Križalo se s našim domaćim autohtonim govedom i tako smo dobili križanog simentalca. S umjetnim osjemenjivanjem stoke počeli smo već 1952. godine. Velika Gorica je tada imala vrlo jak stručni kadar. Vodila se briga o educiranju kadrova različitih profila: farmakologija, peradarstvo, svinjogojstvo…. Ja sam magistar znanosti iz područja higijene tehnologije živežnih namirnica. Mladi ljudi su se tada redovito educirali. Nismo zaostajali u europskim trendovima što se tiče dijagnostike, preventive, kurative, dijagnostike i kirurgije – rekao nam je Josip Kozačinski, umirovljeni veterinar. Većinu svog radnog vijeka proveo je upravo u ovoj veterinarskoj stanici.
Danas se profil pacijenata uvelike promijenio, stoku su zamijenili kućni ljubimci. U goričkoj Veterinarskoj stanici i dalje se trude zadržati kvalitetu usluge pa se tako uložilo u infrastrukturu, a konstantno se potiče educiranje djelatnika.
Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr
– U protekle tri godine uložena su velika sredstva u rekonstrukciju zgrade i interijera, a nabavili smo i novu opremu. Pružamo gotovo sve zdravstvene usluge za male i velike životinje. Veterinarska stanica Velika Gorica danas je u samom vrhu veterine u Hrvatskoj. Osim u opremu, ulažemo i edukacije naših djelatnika. Imamo zaposleno 15 doktora veterinarske medicine, od kojih je pet magistara znanosti, šest tehničara i pomoćno osoblje, sve ukupno 31 zaposlenika. Cilj nam je i u idućim godinama zadržati nivo usluga koje pružamo – istaknuo je Marko Morić, direktor Veterinarske stanice.
NESTALE AMBULANTE U SELIMA
Od nekadašnjih sedam ambulanti opstale su samo četiri: Velika Gorica, Kravarsko, Pokupsko i Vrbovo Posavsko. Ambulanta Dubranec ugašena je 1994. godine, Šćitarjevo 2000., a Mraclin 2008. godine. Sve mu tome kumovalo je snaženje uvoznog lobija, koji je 80-tih godina počeo uzimati maha. Kraj 60-tih, 70-te i do početka osamdesetih godina bilo je zlatno doba stočarstva u Turopolju.
– 1975. godine Veterinarska stanica u vlastitom tovu imala je između 15 i 17 tisuća komada junaca te tri tisuće komada svinja. Vodili smo nadzor o zdravlju junadi i svinja na farmama na našem području. Od 1963. godine nadgledali smo mliječne farme u Vukovini i Petrovini, riječ je bila o farmama s nekoliko stotina komada istočnog frizijskog goveda. U Kušancu, Okujama i Buševcu uzgajali su svinje. Čitav ovaj teren bio je pokriven s tovom junadi i svinja. Posavina je bila poznata po uzgoju konja. U jesen bi dolazili Talijani s kamionima i otkupljivali ždrjebad i konje. Sve se promijenilo otvaranjem prvih trgovačkih lanaca, to je označilo početak enormnog uvoza junetine, svinjetine, govedine i mlijeka što je osiromašilo ovaj kraj i dovelo do propadanja sela. Mlađi ljudi su odlazili u Veliku Goricu ili Zagreb, stariji ljudi koliko su još mogli raditi radili su. Uglavnom, stoke više nije bilo – objasnio je Kozačinski.
NIŠTA BEZ ŽIGA ILI PLOMBE
Veterinarska stanica nekada je vršila nadzor nad klanjem stoke, prometom mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i jaja na području Velike Gorice i susjednih općina. Krajem 80-tih ukinuta je veterinarska inspekcija te se više nije moglo kontrolirati promet mesa u trgovačkim lancima i mesnicama. Sve to bilo je prepušteno sanitarnoj inspekciji ili samim potrošačima, koji su mogli sami odlučiti hoće li prijaviti nepravilnost.
Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr
– Mi smo mjesečno vršili kontrolu jaja, krvi, fecesa i hrane na farmi pilića. Nije se moglo dogoditi da bi jaja iz farme otišla, a da nisu imala veterinarsku potvrdu. Isto tako, nije se moglo dogoditi da meso ili mesne prerađevine iz klaonice otiđu bez veterinarske potvrde. Na svakom komadu mesa morao je biti žig, na kobasicama markica ili plomba, bila je rigorozna kontrola – naglasio je naš sugovornik.
Sve to dovelo je do novog problema. Meso koje se može pronaći na policama trgovačkih lanaca uglavnom je iz uvoza. Često je teško pratiti njegovo porijeklo, a nerijetko meso u frižiderima stoji i više od godine dana. To u konačnici loše utječe kako na njegove nutritivne vrijednosti, tako i na ukus.
– Jednom sam naišao na meso peradi koja je bila uvezena i duboko smrznuta godinu dana. Vjerujem da je ona u trenutku smrzavanja bila bakteriološki ispravna, ali to meso je tijekom stajanja sigurno izgubilo svoje nutritivne vrijednosti. Meso svinjske pasmine pietren zna biti vodenasto. Stavite šnicl peći, a ono vam se digne kao đon. To se događa kada je meso puno vode, a kad ona izađe ono postane tvrdo i suho. Problem je u tome što to meso nije zrelo, a životinje su bile držane u zatvorenom prostoru s minimalno slobode kretanja. To meso zato nema kvalitetu – priča nam Josip, pa objašnjava o kavim se tu razlikama radi.
BEZ MASNOĆE NEMA FINOĆE
– Perad vam se sada kolje s napunjeni 42 do 46 dana, a nekada se pile na selu tovilo pet do šest mjeseci i bilo pušteno da vani hoda. Kad se peklo meso domaće svinje, ne samo da je mirisalo dvorište kuće u kojoj se peklo, nego deseti susjed osjetio je miomirise pečenja. Prva Gavrilovićeva zimska salama pravljena je od turopoljske svinje. Ona je bila ukusna zbog mesa koje ima sitne miofibrile protkane s masnoćom. Vi kad pečete to meso ili radite suhomesnate proizvode ono je ukusno jer uz mišić ima i masnoću – istaknuo je umirovljeni veterinar.
Dodao je kako naša teletina završava u Italiji. Šunka i šnicl ostaju u ostaju kod njih, dok nam vračaju lopaticu i flam, a to naši sugrađani kupuju po trgovačkim lancima. Naš ‘baby beef’ se ne može kupiti kod nas, sve što se proizvede ide u inozemstvo. Još 1988. godine bjelovarsko i turopoljsko područje, proglašeno je regijom s najboljim baby beef-om u Europi. Osim mesa loše kvalitete, građani sve češće , a da ni ne znaju, konzumiraju supstance koje ostavljaju neizbrisiv trag na njihovom zdravlju.
Foto: Facebook/Cow Lovers
– Pogledajte koliko djece danas ima probleme s raznim vrstama alergija. Zabrinjavajuć je i broj mladih žena koje boluju od karcinoma dojke, jajnika i uterusa. Od kuda sve to? Hormoni. Sedamdesetih godina u Europi su se masovno primjenjivali hormoni rasta u tovu junadi i peradi. Prvi takvi slučajevi otkriveni su u Sloveniji, a poslije i u Hrvatskoj. Ne smijem imenovati proizvođače, ali iznenadio sam se kad sam vidio koja je velika farmaceutska tvrtka proizvodila te hormone. Od tog trenutka, gdje sam god mogao izbjegavao sam upotrebu njihovih proizvoda – otkrio nam je Kozačinski.
TELETOM SE PLAĆAO POREZ ILI KUPOVALA DRVA ZA OGRJEV
Dok je selo još bilo selo, a domaćini su ponosno uzgajali svoje blago i od toga živjeli, veterinar je uvijek bio drag gost. Uz liječnika i župnika, veterinar je bio jedan od najvažnijih aktera u životu sela. On je vodio brigu o blagu svake obitelji, a tako i o njihovoj egzistenciji. Ljudi su bili siromašni i njihova kravica bila im je sve. Seljak je unaprijed znao kamo će s teletom. Njegovom prodajom moglo se platiti porez ili kupiti drva. Odnos između veterinara i seljaka bio je blizak, a radilo se i na kredit. Usluga liječenja naplaćivala se kad bi se prodalo tele, odojak ili ždrijebe. Često je bilo i komičnih situacija.
– Kako sam visokog rasta i imam duge ruke često sam išao na ždrijebljenje kobila. Do glave ili noge ždrijebeta nije bilo lako doći, trebalo je imati jako dugu ruku i biti visok. Kolega me je tako jedanput zamolio da umjesto njega odem na ždrijebljenje. Poznavao sam gazdu i gazdaricu. Kad sam došao kobila je bila zbilja visoka, jahača kobila. Ustanovio sam da je ždrijebe krivo okrenuto i trebalo ga je izvući van. Stao sam na prste i gurnuo ruku najdublje što sam mogao u kobilu. Lice mi se nalazilo blizu vagine, a gazdarica me je upitala: – Buš joj pusu dal?-. Prvo mi je bilo malo nelagodno, a onda sam joj odgovorio kao iz topa: ‘Čuj bolje njoj nego tebi’. Svi koji su se tu našli pukli su od smijeha, a zgodna gazdarica, nakon što me je pošpotala, i sama se nasmijala mojoj dosjetci – otkrio nam je Josip.
CityLIGHTS
Besplatni pregledi i savjeti stručnjaka obilježili ZdravFest u Velikoj Gorici
Ovaj tjedan potpisan je ugovor vrijedan 3 milijuna eura za energetsku obnovu zgrade Doma zdravlja u Velikoj Gorici.
U Parku dr. Franje Tuđmana u Velikoj Gorici održan je ZdravFest Zagrebačke županije, javno-zdravstvena manifestacija tijekom koje su građani imali priliku besplatno obaviti niz preventivnih pregleda i savjetovanja bez prethodnog naručivanja.
Manifestaciju je drugu godinu zaredom organizirala Zagrebačka županija u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Zagrebačke županije, Domom zdravlja Zagrebačke županije, Zavodom za hitnu medicinu Zagrebačke županije, Ljekarnama Zagrebačke županije i Specijalnom bolnicom Naftalan.
Posjetitelji su tijekom događanja mogli izmjeriti krvni tlak, šećer, masnoće i kisik u krvi, napraviti spirometriju i PSA test, izmjeriti razinu ugljičnog monoksida u izdahu te pregledati madeže. Na raspolaganju su im bili i nutricionistički savjeti, mjerenje indeksa tjelesne mase i sastava tijela, kao i preporuke fizioterapeuta vezane uz tjelovježbu. Građani su se također mogli educirati o korištenju vanjskog defibrilatora.
Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec istaknuo je važnost preventivnih pregleda i dostupnosti zdravstvenih usluga građanima.
– Drago mi je što se ZdravFest održava u gradu Velikoj Gorici, što građani potpuno besplatno mogu obaviti niz preventivnih pregleda i dobiti vrijedne informacije od stručnjaka“, rekao je Kolarec. Naglasio je kako je cilj manifestacije dodatno osvijestiti važnost brige o zdravlju i preventivnog djelovanja: „Želimo našim građanima istaknuti koliko je bitna prevencija, koliko je bitno brinuti u zdravlju“, poručio je. Tom je prilikom zahvalio i zdravstvenim djelatnicima te ustanovama koje su sudjelovale u organizaciji i provedbi događanja.
– Koristim priliku, svim zdravstvenim djelatnicima na području Zagrebačke županije, zahvaliti na predanom i marljivom radu. Želim zahvaliti svim našim ustanovama koje su se danas uključile na ovu hvale vrijednu manifestaciju“, izjavio je Kolarec. Govoreći o ulaganjima u zdravstveni sustav, podsjetio je i na nedavno potpisan ugovor za energetsku obnovu zgrade Doma zdravlja u Velikoj Gorici: „Želim istaknuti da smo ovaj ponedjeljak potpisali ugovor vrijedan 3 milijuna eura za energetsku obnovu zgrade Doma zdravlja ovdje u Velikoj Gorici. 2,2 milijuna eura osigurali smo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a preostalih 800 tisuća eura osigurala je Županija iz vlastitog proračuna. Također, želim naglasiti da Županija brine i o našim starijim žiteljima u jednoj kvalitetnoj i dobroj suradnji“, rekao je Kolarec.
Moja županija
ŽUPANIJA OTVORILA NOVI KRUG FINANCIRANJA: Gradovima i općinama više od 1,3 milijuna eura
U prvom krugu podjele dodijeljeno je oko 1,3 milijuna eura za prometnu infrastrukturu i komunalne projekte, a ukupno je za ovu namjenu osigurano više od 2,3 milijuna eura
Gradovi i općine u Zagrebačkoj županiji dobili su prve ugovore za sufinanciranje komunalnih projekata vrijedne oko 1,3 milijuna eura. Ugovore je predstavnicima pet gradova i devet općina uručio župan Stjepan Kožić, a riječ je o projektima vezanima uz prometnu infrastrukturu, odvodnju i komunalne sustave.
Kožić je pritom naglasio kako su potrebe gradova i općina sve veće, zbog čega županija iz godine u godinu povećava sredstva za potpore i razvojne projekte.
“Ukupno gledano, Zagrebačka županija je za gradove i općine, ove godine osigurala rekordnih 8,2 milijuna eura za 13 javnih poziva i natječaja iz područja gospodarstva, poljoprivrede, prometa ,komunalne infrastrukture, ruralnog razvoja i socijalne skrbi. Siv ti projekti bez obzira na područje imaju isti cilj. Zadržati što više stanovnika na području Zagrebačke županije, osigurati ravnomjeran razvoj i ono što je najvažnije, nastaviti stvarati uvjete za gospodarski rast”, istaknuo je Kožić
Ovo je prvi krug dodjele sredstava, dok je ukupno za projekte komunalne infrastrukture ove godine osigurano više od 2,3 milijuna eura.
Osim komunalnih projekata, velik dio ulaganja i dalje odlazi na prometnu infrastrukturu. Za lokalne i županijske ceste ove je godine osigurano oko tri milijuna eura, a među važnijim projektima spomenute su buduće obilaznice Dugog Sela te obilaznica Volavje – Petrovina kod Jastrebarskog.
U ime gradova i općina na dodijeljenim sredstvima zahvalio je gradonačelnik Željko Turk, koji je istaknuo kako su upravo ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu jedan od ključnih temelja gospodarskog razvoja.
Foto: Zagrebačka županija
“Svi želimo našim građanima stvoriti uvjete za bolji život, a tome je svakako uloga komunalne infrastrukture jedna od temeljnih, koju ova županija intenzivno, kvalitetno i dobro radi. Poveznica između izgradnje i obnove cestovne infrastrukture te kada tome dodamo željezničku infrastrukturu, stavlja temelje elementa razvoja i zato u ovom trenutku, Zagrebačka županija, ako izuzmemo Grad Zagreb, je županija u kojoj je gospodarski razvoj najjači u Republici Hrvatskoj. To svakako nije slučajno, to je kontinuitet rada u županiji”, rekao je Turk.
Župan je podsjetio i na velike državne infrastrukturne projekte, među kojima su proširenje zagrebačke obilaznice trećim trakom te modernizacija željezničkih pravaca Dugo Selo – Novska i Hrvatski Leskovac – Karlovac, investicije vrijedne više od milijardu eura.
“Riječ je o ulaganjima koja će dugoročno povećati prometnu protočnost i sigurnost, unaprijediti povezanost te dodatno potaknuti gospodarski razvoj cijelog područja naše županije”, dodao je.
Dio sredstava usmjeren je i na zdravstvene, obrazovne i socijalne projekte. Trenutačno se s gotovo tri milijuna eura financira gradnja ambulanti u Kupinovu i Rugvici, dok se sa šest milijuna eura sufinancira izgradnja Centra za starije osobe u Velika Gorica. U tijeku su i ulaganja u glazbenu školu u Samoboru, školske radionice u Svetom Ivanu Zelini te energetsku obnovu škola i domova zdravlja.
Kožić je najavio i najveći investicijski ciklus u školstvu do sada, gradnju i dogradnju školskih objekata radi uvođenja jednosmjenske nastave.
“Najveći posao tek slijedi, gradnja i dogradnja školskih objekata s ciljem osiguranja jedno smjenske nastave. Zagrebačkoj županiji je do sada, za realizaciju 22 projekta, iz bespovratnih sredstava NPOO-a dodijeljeno 98 milijuna eura za investicije ukupne vrijednosti 121 milijun eura. Očekujemo još odluke o financiranju za 5 objekata i realizaciju ukupno 27 projekata u vrijednosti 150 milijuna eura”, zaključio je Kožić.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Udruge
FOTO Novi prostor za Suncokret plus! Udruga preselila u Vinkovačku ulicu
Udruga osoba s invaliditetom Suncokret plus danas je svečano otvorila novi prostor.
Udruga osoba s invaliditetom Suncokret plus od danas djeluje na novoj adresi u Vinkovačkoj ulici 6, gdje je održano i svečano otvorenje novog prostora udruge.
Predsjednica udruge Jadranka Kosović rekla je kako su članovi zadovoljni preseljenjem te istaknula da im novi prostor znači veliki korak naprijed u radu i svakodnevnim aktivnostima.
“Drago mi je da smo se okupili, zaista smo sretni s novim prostorom u kojem smo se preporodili”, poručila je.
Prostor je svečano otvorila pročelnica Lana Krunić Lukinić, koja je podsjetila kako je pitanje novog prostora za udrugu bilo među prvim temama o kojima je razgovarala s članicama Suncokreta plus nakon stupanja na dužnost.
“Kada sam postala pročelnica, jedan od mojih prvih susreta je bio s ovim divnim ženama, gdje smo i razgovarali o tome kako Suncokret mora dobiti novi prostor i to je bio jedan od glavnih zadataka gradonačelniku Ačkaru i meni, da nađemo prostor koji zaslužujete i koji će za vas biti novo mjesto i druženja i veselja i stvaranja uspomena, a mi ćemo uvijek biti uz vas”, rekla je pročelnica.
Sport
Taekwondo klub Velika Gorica ne staje – dva vikenda, tri turnira i četiri zlata
Natjecatelji Taekwondo kluba Velika Gorica u dva su vikenda osvojili medalje na međunarodnim turnirima u Zagrebu i Nišu.
Moja županija
NAJSIGURNIJA U DRŽAVI U županiji manje kriminala i nesreća, školstvo jača s oko 150 milijuna eura ulaganja
Na sjednici su potvrđeni dobitnici javnih priznanja i nagrada Županije, među kojima su i imena iz Velike Gorice.
Zagrebačka županija i dalje drži titulu najsigurnije u Hrvatskoj, pokazali su podaci koje je na sjednici Županijske skupštine predstavio načelnik Policijske uprave zagrebačke Marko Rašić. Prema statistikama za prošlu godinu, na području županije zabilježeno je nešto više od tri tisuće kaznenih djela, što je pad od oko 5 % u odnosu na godinu ranije, dok je smanjen i broj prometnih nesreća.
“I ove godine smo po stopi kriminaliteta, najsigurnija županija u Republici Hrvatskoj. Bilježimo 1.029 kaznenih djela na 100 tisuća stanovnika. Imamo i dobru učinkovitost policije u uočavanju kriminalnih djela, povoljno stanje je stanje sigurnost i vezano za javni red i mir, također, u prometu. Najveći izazovi su nastaviti ovakav rad da zadržimo ovo stanje sigurnosti na zadovoljstvo naših građana”, dodao je Rašić
Foto: Zagrebačka županija/FB
Osim sigurnosti, jedna od glavnih tema bio je i proračun. Skupština je prihvatila godišnje izvješće o izvršenju proračuna za prošlu godinu, a iz županijske uprave poručuju kako je razlog slabije realizacije dijela planiranih rashoda vezan uz velike projekte školstva koji tek ulaze u fazu izvođenja radova.
“Imali smo ostvarenje od 96 % plana. Realizacija je 70 % od planiranog. Razlog tome je što smo osigurali sredstva iz NPOO-a za gradnju i dogradnju školskih objekata, a čija je realizacija sada, u 2026. godini u tijeku. Podsjetit ću da je Zagrebačka županija za 22 školska objekta, do sada, ishodila 98 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a. Ukupna vrijednost za ovih 22 objekta je 120 milijuna eura, kada tome pridodamo da je županija prijavila dodatno pet školskih objekata, u ovoj fazi imat ćemo 27 školskih objekata koje ćemo nadograđivati i graditi, a ukupna procijenjena vrijednost je preko 150 milijuna eura”, objasnio je Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačle županije.
Foto: Zagrebačka županija/FB
Na sjednici je donesena i odluka o ovogodišnjim dobitnicima javnih priznanja. Među njima su i Velikogoričanin Dražen Kurilovčan te Društvo žena Buševec, a priznanja će biti uručena na svečanoj sjednici povodom Dana županije 15. srpnja.
Vijećnici su tijekom aktualnog sata otvorili niz tema, od južne obilaznice Dugog Sela i rokova za izdavanje građevinskih dozvola do problema divljih odlagališta, projekata navodnjavanja i novih ulaganja u turističku infrastrukturu. Raspravljalo se i o proširenju kapaciteta školskih objekata, energetskim obnovama javnih zgrada te projektima u poljoprivredi i zdravstvu.
-
CityLIGHTSprije 6 danaFOTO Goričke večeri: sezona otvorena!
-
Moja županijaprije 6 danaKloštar preokretom i hat-trickom Kristiana Uzelca slomio Bunu
-
Crna kronikaprije 5 danaVozio s 1,86 promila i završio na sudu – policija zabilježila čak 38 prekršaja
-
Gospodarstvoprije 3 danaKreće spajanje – 1630 građana uskoro će dobiti obavijest