Povežite se s nama

Vijesti

‘Nekad smo se bavili stokom, danas kućnim ljubimcima’

Cijeli svoj radni vijek proveo je u Veterinarskoj stanici Velika Gorica, koja je već 70 godina u samom vrhu  hrvatskog veterinarstva

Objavljeno

na

Veterinarska stanica Velika Gorica ove godine slavi veliki jubilej. Već 70 godina pomažu životinjama na području Turopolja, Posavine i Vukomeričkih gorica. Osnovana je davne 1949. godine i imala je šest područnih ambulanti. Ambulanta u Pokupskom pripojena joj je 1962. godine. U to doba ambulantu su imala naselja Mraclin, Vrbovo Posavsko, Šćitarjevo, Dubranec, Pokupsko, Kravarsko i Velika Gorica.

– Turopolje je u to vrijeme bilo poznato kao stočarski kraj. Prvo simentalsko govedo koje je došlo u bivšu Jugoslaviju, došlo je upravo na ovaj teren. Križalo se s našim domaćim autohtonim govedom i tako smo dobili križanog simentalca. S umjetnim osjemenjivanjem stoke počeli smo već 1952. godine. Velika Gorica je tada imala vrlo jak stručni kadar. Vodila se briga o educiranju kadrova različitih profila: farmakologija, peradarstvo, svinjogojstvo…. Ja sam magistar znanosti iz područja higijene tehnologije živežnih namirnica. Mladi ljudi su se tada redovito educirali. Nismo zaostajali u europskim trendovima što se tiče dijagnostike, preventive, kurative, dijagnostike i kirurgije – rekao nam je Josip Kozačinski, umirovljeni veterinar. Većinu svog radnog vijeka proveo je upravo u ovoj veterinarskoj stanici.

Danas se profil pacijenata uvelike promijenio, stoku su zamijenili kućni ljubimci. U goričkoj Veterinarskoj stanici i dalje se trude zadržati kvalitetu usluge pa se tako uložilo u infrastrukturu, a konstantno se potiče educiranje djelatnika.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

– U protekle tri godine uložena su velika sredstva u rekonstrukciju zgrade i interijera, a nabavili smo i novu opremu. Pružamo gotovo sve zdravstvene usluge za male i velike životinje. Veterinarska stanica Velika Gorica danas je u samom vrhu veterine u Hrvatskoj. Osim u opremu, ulažemo i edukacije naših djelatnika. Imamo zaposleno 15 doktora veterinarske medicine, od kojih je pet magistara znanosti, šest tehničara i pomoćno osoblje, sve ukupno 31 zaposlenika. Cilj nam je i u idućim godinama zadržati nivo usluga koje pružamo – istaknuo je Marko Morić,  direktor Veterinarske stanice.

NESTALE AMBULANTE U SELIMA

Od nekadašnjih sedam ambulanti opstale su samo četiri: Velika Gorica, Kravarsko, Pokupsko i Vrbovo Posavsko. Ambulanta Dubranec ugašena je 1994. godine, Šćitarjevo 2000., a Mraclin 2008. godine. Sve mu tome kumovalo je snaženje uvoznog lobija, koji je 80-tih godina počeo uzimati maha. Kraj 60-tih, 70-te i do početka osamdesetih godina bilo je zlatno doba stočarstva u Turopolju.

– 1975. godine Veterinarska stanica u vlastitom tovu imala je između 15 i 17 tisuća komada junaca te tri tisuće komada svinja. Vodili smo nadzor o zdravlju junadi i svinja na farmama na našem području. Od 1963. godine nadgledali smo mliječne farme u Vukovini i Petrovini, riječ je bila o farmama s nekoliko stotina komada istočnog frizijskog goveda. U Kušancu, Okujama i Buševcu  uzgajali su svinje. Čitav ovaj teren bio je pokriven s tovom junadi i svinja. Posavina je bila poznata po uzgoju konja. U jesen bi dolazili Talijani s kamionima i otkupljivali ždrjebad i konje. Sve se promijenilo otvaranjem prvih trgovačkih lanaca, to je označilo početak enormnog uvoza junetine, svinjetine, govedine i mlijeka što je osiromašilo ovaj kraj i dovelo do propadanja sela. Mlađi ljudi su odlazili u Veliku Goricu ili Zagreb, stariji ljudi koliko su još mogli raditi radili su. Uglavnom, stoke više nije bilo – objasnio je Kozačinski.

NIŠTA BEZ ŽIGA ILI PLOMBE

Veterinarska stanica nekada je vršila nadzor nad klanjem stoke, prometom mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i jaja na području Velike Gorice i susjednih općina. Krajem 80-tih ukinuta je veterinarska inspekcija te se više nije moglo kontrolirati promet mesa u trgovačkim lancima i mesnicama. Sve to bilo je prepušteno sanitarnoj inspekciji ili samim potrošačima, koji su mogli sami odlučiti hoće li prijaviti nepravilnost.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

– Mi smo mjesečno vršili kontrolu jaja, krvi, fecesa i hrane na farmi pilića. Nije se moglo dogoditi da bi jaja iz farme otišla, a da nisu imala veterinarsku potvrdu. Isto tako, nije se moglo dogoditi da meso ili mesne prerađevine iz klaonice otiđu bez veterinarske potvrde. Na svakom komadu mesa morao je biti žig, na kobasicama markica ili plomba, bila je rigorozna kontrola – naglasio je naš sugovornik.

Sve to dovelo je do novog problema. Meso koje se može pronaći na policama trgovačkih lanaca uglavnom je iz uvoza. Često je teško pratiti njegovo porijeklo, a nerijetko meso u frižiderima stoji i više od godine dana. To u konačnici loše utječe kako na njegove nutritivne vrijednosti, tako i na ukus.

– Jednom sam naišao na meso peradi koja je bila uvezena i duboko smrznuta godinu dana. Vjerujem da je ona u trenutku smrzavanja bila bakteriološki ispravna, ali to meso je tijekom stajanja sigurno izgubilo svoje nutritivne vrijednosti. Meso svinjske pasmine pietren zna biti vodenasto. Stavite šnicl peći, a ono vam se digne kao đon. To se događa kada je meso puno vode, a kad ona izađe ono postane tvrdo i suho. Problem je u tome što to meso nije zrelo, a životinje su bile držane u zatvorenom prostoru s minimalno slobode kretanja. To meso zato nema kvalitetu – priča nam Josip, pa objašnjava o kavim se tu razlikama radi.

BEZ MASNOĆE NEMA FINOĆE

– Perad vam se sada kolje s napunjeni 42 do 46 dana, a nekada se pile na selu tovilo pet do šest mjeseci i bilo pušteno da vani hoda. Kad se peklo meso domaće svinje, ne samo da je mirisalo dvorište kuće u kojoj se peklo, nego deseti susjed osjetio je miomirise pečenja.  Prva Gavrilovićeva zimska salama pravljena je od turopoljske svinje. Ona je bila ukusna zbog mesa koje ima sitne miofibrile protkane s masnoćom. Vi kad pečete to meso ili radite suhomesnate proizvode ono je ukusno jer uz mišić ima i masnoću – istaknuo je umirovljeni veterinar.

Dodao je kako naša teletina završava u Italiji. Šunka i šnicl ostaju u ostaju kod njih, dok nam vračaju lopaticu i flam, a to naši sugrađani kupuju po trgovačkim lancima. Naš ‘baby beef’ se ne može kupiti kod nas, sve što se proizvede ide u inozemstvo. Još 1988. godine bjelovarsko i turopoljsko područje, proglašeno je regijom s najboljim baby beef-om u Europi. Osim mesa loše kvalitete, građani sve češće , a da ni ne znaju, konzumiraju supstance koje ostavljaju neizbrisiv trag na njihovom zdravlju.

Foto: Facebook/Cow Lovers

– Pogledajte koliko djece danas ima probleme s raznim vrstama alergija. Zabrinjavajuć je i broj mladih žena koje boluju od karcinoma dojke, jajnika i uterusa. Od kuda sve to? Hormoni. Sedamdesetih godina u Europi su se masovno primjenjivali hormoni rasta u tovu junadi i peradi. Prvi takvi slučajevi otkriveni su u Sloveniji, a poslije i u Hrvatskoj. Ne smijem imenovati proizvođače, ali iznenadio sam se kad sam vidio koja je velika farmaceutska tvrtka proizvodila te hormone. Od tog trenutka, gdje sam god mogao izbjegavao sam upotrebu njihovih proizvoda – otkrio nam je Kozačinski.

TELETOM SE PLAĆAO POREZ ILI KUPOVALA DRVA ZA OGRJEV

Dok je selo još bilo selo, a domaćini su ponosno uzgajali svoje blago i od toga živjeli, veterinar je uvijek bio drag gost. Uz liječnika i župnika, veterinar je bio jedan od najvažnijih aktera u životu sela. On je vodio brigu o blagu svake obitelji, a tako i o njihovoj egzistenciji. Ljudi su bili siromašni i njihova kravica bila im je sve. Seljak je unaprijed znao kamo će s teletom. Njegovom prodajom moglo se platiti porez ili kupiti drva. Odnos između veterinara i seljaka bio je blizak, a radilo se i na kredit. Usluga liječenja naplaćivala se kad bi se prodalo tele, odojak ili ždrijebe. Često je bilo i komičnih situacija.

– Kako sam visokog rasta i imam duge ruke često sam išao na ždrijebljenje kobila. Do glave ili noge ždrijebeta nije bilo lako doći, trebalo je imati jako dugu ruku i biti visok. Kolega me je tako jedanput zamolio da umjesto njega odem na ždrijebljenje. Poznavao sam gazdu i gazdaricu. Kad sam došao kobila je bila zbilja visoka, jahača kobila. Ustanovio sam da je ždrijebe krivo okrenuto i trebalo ga je izvući van. Stao sam na prste i gurnuo ruku najdublje što sam mogao u kobilu. Lice mi se nalazilo blizu vagine, a gazdarica me je upitala: – Buš joj pusu dal?-. Prvo mi je bilo malo nelagodno, a onda sam joj odgovorio kao iz topa: ‘Čuj bolje njoj nego tebi’. Svi koji su se tu našli pukli su od smijeha, a zgodna gazdarica, nakon što me je pošpotala, i sama se nasmijala mojoj dosjetci – otkrio nam je Josip.

Moja županija

Otvoreni Dani hrane Zagrebačke županije i Grada Zagreba – mjesto gdje lokalno postaje posebno!

Manifestacija ima niz novosti, među njima i zanimljive radionice u kojima svi sudionici dobivaju nagrade.

Objavljeno

na

Pučko otvoreno učilište Zagreb 13. i 14. prosinca centar je ponude i prezentacije lokalno uzgojenih namirnica, tradicijskih proizvoda i naših OPG-ova s područja Zagrebačke županije i hrvatske metropole. 

Na jednome mjestu ponovno su se, i to već kontinuirano više od dva desetljeća, našli proizvođači domaće hrane, koje je u ime Zagrebačke županije došao podržati zamjenik župana Damir Tomljenović. 

– Ovo je jedan u nizu koraka koje Zagrebačka županija poduzima s ciljem promocije svojih poljoprivrednika, pomoći poljoprivrednicima da plasiraju svoje proizvode. U suradnji s Gradom Zagrebom ovu manifestaciju održavamo više od 20 godina, a sada smo ju malo i izmijenili. Nova je lokacija, dodali smo brojne popratne sadržaje za sve generacije, otvorili službenu web stranicu manifestacije za upoznavanje izlagača…Zagreb je veliko tržište i vjerujem da će izlagači naći prostora za prodaju svega što proizvode, i to lokalno uzgojeno na svojim OPG-ovima – istaknuo je Tomljenović. 

Na manifestaciji potražite proizvođače iz Velike Gorice i okolice: Eko Ranch Frangen (ekološki poljoprivredni proizvodi-pčelarstvo, voćarstvo, mediteranske kulture), Pčelarstvo Šanović koji izlažu svoj med te OPG Krznar iz Orla koji prodaje lješnjak, te ulje i pastu od lješnjaka. 

 Županija snažno podupire poljoprivrednu proizvodnju, primjerice dodjeljuje do 15 tisuća eura godišnje po poljoprivredniku, a posebice je u fokusu ekološka proizvodnja. 

-Zato smo i povećali izdvajanja za poljoprivrednike koji uzgajaju hranu po ekološkim standardima. Svaki takav poljoprivrednik godišnje može ostvariti do 20 tisuća eura bespovratnih županijskih potpora. Potičemo ih jer su takvi proizvodi više vrijedni budući da poljoprivrednik mora uložiti puno više truda i resursa u ekološki uzgoj, a tu je i aspekt zdravlja kada konzumiramo ekološki uzgojenu hranu – objasnio je zamjenik župana. 

Od dodatnih sadržaja manifestacije izdvojit ćemo zanimljive radionice poput oslikavanja licitarskih srca, kićenje božićnog drvca, radionica izrade svijeće od voska, eko radionica za djecu, ili radionica o Rudarskoj greblici, a svi sudionici radionica dobivaju prigodne nagrade.  

Osim toga, posjetitelji mogu sudjelovati i u fokus grupi na temu: „Pravim informacijama do manje otpada od hrane“ i dobiti vrijedan poklon paket domaćih proizvoda. 

Ulaz na manifestaciju je besplatan!

 *Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Betlehemsko svjetlo izviđači donijeli u “Goričku katedralu”

Objavljeno

na

Objavio/la

Članovi Turopoljske udruge skauta „Tur” donijeli su Betlehemsko svjetlo mira  u Veliku Goricu.

Nakon što su ga donijeli na Lucijsko izborno spravišće Plemenite opčine turopoljske, uz svečanu povorku od Muzeja Turopolja zajedno s brojnim građanima i Svetom Lucijom – zaštitnicom Grada Velike Gorice, donijeli su ga i u Crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije. 

 

Tradicionalno, Turovci su prenijeli svjetlost okupljenim vjernicima kako bi ga u lampionima ponijeli svojim kućama. 

Betlehemsko svjetlo mira simbol je nade, zajedništva i dobrote, u Hrvatsku stiže već više od tri desetljeća zahvaljujući Savezu izviđača Hrvatske, a evo i rasporeda gdje će biti nadalje doneseno:

U nedjelju, 14. prosinca: 

– u župnu crkvu Svetog Petra i Pavla u Velikoj Gorici na sv. misu u 9:00 sati; 

– u župnu crkvu Svetog Martina biskupa u Ščitarjevu na sv. misu u 10:30 sati; 

– u župnu crkvu Blaženog Alojzija Stepinca u Velikoj Gorici na sv. misu u 18:30 sati; 

U nedjelju, 21. prosinca: 

– u župnu crkvu Svetog Ivana Krstitelja u Novom Čiču na jutarnju sv. misu u 8:00 sati; 

– u kapelu sv. Mihaela u Petrovini Turopoljskoj na jutarnju sv. misu u 8:00 sati; 

– u crkvu Sv. Antuna Padovanskog u Gradičima na jutarnju misu u 9:30 sati; 

– u župnu crkvu Sveta Tri Kralja, Donja Lomnica, na sv. misu u 11:00 sati; 

U utorak, 23.prosinca: 

– u župnu crkvu Presvetog Srca Isusova u Velikoj Mlaki na zornicu u 6:30 sati. 

Također, Betlehemsko svjetlo će biti doneseno u zgradu gradske uprave, a prema dogovoru sa župnikom i u Pokupsko, kao i prethodnih godina.

Nastavite čitati

Priroda

FOTO Riba crnka dobila edukativnu ploču

Ako koji ribolovac i ulovi crnku na ovom području, znat će ju prepoznati i neozlijeđenu vratiti nazad u njezino prirodno stanište. 

Objavljeno

na

Objavio/la

Jučer je u sklopu projekta „Očuvanje ugrožene i strogo zaštićene vrste ribe crnke na području Jagodnog“, postavljena edukativna ploča na izvorišnom području rijeke Odre kod Donjeg Podotočja.  

Cilj projekta, koji smo predstavili ranije u posebnom članku, kao i postavljene edukativne ploče, jest educirati javnost o važnosti ove malo poznate i ugrožene ribe, koju možemo nazvati i reliktom prošlosti, ali i o važnosti očuvanja rijeke Odre. 

-Naime, kako su već neki čuli, a neki će i pročitati kada posjete izvorište rijeke Odre, crnka je mala ribica crne boje koja obitava u relativno plitkim i malim vodenim površinama, prekrivenima gustom vodenom vegetacijom. Takvo stanište možemo naći na širem području Donjeg Podotočja i Jagodnog, koje je zbog ove vrste i specifičnog staništa uvršteno u ekološku mrežu Europske unije. Zbog karakteristika takvih staništa, poput sporog toka, mulja i visoke vlažnosti, ovakva su područja u prošlosti bila isušivana i uređivana, zbog čega se i brojnost ribe crnke smanjila, te je ona danas ugrožena vrsta – objašnjava Ivan Beno, sveučilišni magistar eksperimentalne biologije s PMF-a, a koji je uključen u projektno istraživanje. 

Inače, ovo područje rijeke Odre pruža stanište i životni prostor mnogim vrstama biljaka i životinja, no također koegzistira s ljudima, stoga je važno obratiti pažnju na neke malo manje poznate, ali jednako važne vrste.  

Postavljanje ove edukativne ploče pokazuje važnosti crnke, ali i njezinog staništa, čime se javnost educira o načinima zaštite, te ako koji ribolovac i ulovi crnku na ovom području, da će ju znati prepoznati i neozlijeđenu vratiti nazad u njezino prirodno stanište. 

Projekt je financiran od strane Grada Velike Gorice, a konstrukciju za edukativnu ploču izradio je Stjepan Đurić. 

Nastavite čitati

Sport

FOTO Mali rukometaši prvi isprobali novu balon dvoranu

Iznad politike – ideju za dvoranu dali Karas i Slojšek. Gradonačelnik najavio još moderniju sportsku dvoranu uz osnovnu školu Kurilovec.

Objavljeno

na

Blagdan svete Lucije i Dan grada obilježen je i svečanim otvaranjem nove sportske ‘balon’ dvorane u Rakarskoj ulici uz rukometni turnir za mlađe dobne kategorije, u organizaciji ŽRK Udarnik i HRK Gorica. 

Mislim da ljepši poklon za sportašice i sportaše ne može biti od predaje vama na upravljanje i na korištenje ovakav jedan prekrasni sportski kompleks, ove balon dvorane. Ali tu nećemo stati, već je projektna dokumentacija gotova i ide se na ishođenje građevinske dozvole za novu, još veću, još moderniju, polivalentnu sportsku dvoranu uz osnovnu školu Kurilovec. Kao Grad, svjesni smo vaših potreba, zato što su ulaganja u sport, ulaganja u obrazovanje, ulaganja u mlade, nešto najljepše i najbitnije za budućnost jednoga grada, a grad Velika Gorica s vama ima zasigurno blistavu budućnost – poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar i zajedno sa sportašima otvorio novi sportski objekt. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Ovo je prijeko potrebni trenažni objekt, u kojem će svoje mjesto za rad s mladima naći naši gorički klubovi. 

-Prije svega, hvala Gradskoj upravi na čelu sa našim gradonačelnikom, zamjenikom Karasom, pročelnicom i svima onima koji su pridonijeli tome da imamo ovakav prekrasan objekt. Nadam se da će vrlo skoro vrijeme pokazati da ovakva dvorana donosi zamah velikogoričkog sporta i da će iznjedriti nove rukometaše, košarkaše, odbojkaše i sve ostale sportaše koji će s ponosom nositi grb našeg grada, a u budućnosti biti i reprezentativci Hrvatske – poručio je Goran Kovačić, predsjednik Zajednice sportskih udruga grada Velike Gorice. 

Foto: Sanjin Vrbanus

A evo kako je krenula inicijativa i ideja o novoj trenažnoj dvorani… 

– Samo ove godine smo u Velikoj Gorici otvorili nekoliko objekata, ali mi ni jednom prilikom nije srce bilo puno kao danas. Danas sam najsretniji zbog ove dvorane i ovom prilikom htio bih spomenuti i zahvaliti kolegi Damiru Slojšeku jer je to bila naša zajednička inicijativa. Prije četiri godine na početku prvog mandata našli smo se ne kao političari, nego kao sportaši. On ispred Ženskog rukometnog kluba Udarnik, a ja ispred hrvatskog rukometnog kluba Gorica i pokrenuli ovu inicijativu. Krenuli smo prvo da natkrijemo samo jedno igralište u Kurilovcu ili negdje u Gorici, a došli smo do ove dvorane gdje imamo tri igrališta. Gradonačelnik je objeručke prihvatio našu ideju i pokazao da nije bitno tko je na vlasti ili u oporbi, nego da se sve prave ideje podržavaju – ispričao je zamjenik gradonačelnika Neven Karas. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Ovo je značajan sportski i rekreacijski napredak, s tri igrališta i prostorom za mlade sportaše, što je vrijedan iskorak za lokalni sport.   

Dodajmo kako ŽRK Udarnik ujedno obilježava 25 godina djelovanja i uspješno se natječe u drugom rangu hrvatskog ženskog seniorskog rukometa. 

FOTO galerija:

FOTO: Sanjin Vrbanus

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Večeras svi na Magazin na Radićev trg!

Početak koncerta je u 20 sati.

Objavljeno

na

Grad Velika Gorica ove godine slavi svoju veliku obljetnicu 30 godina od osnutka Grada, a vrhunac proslave je večerašnji veliki koncertom na otvorenom, na Trgu Stjepana Radića. 

Jedna od najdugovječnijih i najpopularnijih pop-grupa – Magazin, čiji je nastup najavljen od 20 sati, imala je više pjevačica kroz svoju povijest, a neke od najpoznatijih su Majda Šoletić, Lidija Horvat-Dunjko, Ljiljana Nikolovska, Danijela Martinović, Maja Blagdan, Jelena Rozga i Andrea Šušnjara, a najnoviji glavni vokal grupe je 23-godišnja Splićanka Lorena Bućan. 

Od bezvremenskih hitova poput “Put Putujem,” “Kokolo,” i “Piši mi”, Magazin će sve okupljene podsjetiti i na novija izdanja kao i novi singl Kao žena ženi koji su izbacili u studenom. 

Koncert je poklon Grada Velikogoričankama i Velikogoričanima te njihovim gostima, u povodu Dana Grada. 

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno