Povežite se s nama

Vijesti

‘Nekad smo se bavili stokom, danas kućnim ljubimcima’

Cijeli svoj radni vijek proveo je u Veterinarskoj stanici Velika Gorica, koja je već 70 godina u samom vrhu  hrvatskog veterinarstva

Objavljeno

na

Veterinarska stanica Velika Gorica ove godine slavi veliki jubilej. Već 70 godina pomažu životinjama na području Turopolja, Posavine i Vukomeričkih gorica. Osnovana je davne 1949. godine i imala je šest područnih ambulanti. Ambulanta u Pokupskom pripojena joj je 1962. godine. U to doba ambulantu su imala naselja Mraclin, Vrbovo Posavsko, Šćitarjevo, Dubranec, Pokupsko, Kravarsko i Velika Gorica.

– Turopolje je u to vrijeme bilo poznato kao stočarski kraj. Prvo simentalsko govedo koje je došlo u bivšu Jugoslaviju, došlo je upravo na ovaj teren. Križalo se s našim domaćim autohtonim govedom i tako smo dobili križanog simentalca. S umjetnim osjemenjivanjem stoke počeli smo već 1952. godine. Velika Gorica je tada imala vrlo jak stručni kadar. Vodila se briga o educiranju kadrova različitih profila: farmakologija, peradarstvo, svinjogojstvo…. Ja sam magistar znanosti iz područja higijene tehnologije živežnih namirnica. Mladi ljudi su se tada redovito educirali. Nismo zaostajali u europskim trendovima što se tiče dijagnostike, preventive, kurative, dijagnostike i kirurgije – rekao nam je Josip Kozačinski, umirovljeni veterinar. Većinu svog radnog vijeka proveo je upravo u ovoj veterinarskoj stanici.

Danas se profil pacijenata uvelike promijenio, stoku su zamijenili kućni ljubimci. U goričkoj Veterinarskoj stanici i dalje se trude zadržati kvalitetu usluge pa se tako uložilo u infrastrukturu, a konstantno se potiče educiranje djelatnika.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

– U protekle tri godine uložena su velika sredstva u rekonstrukciju zgrade i interijera, a nabavili smo i novu opremu. Pružamo gotovo sve zdravstvene usluge za male i velike životinje. Veterinarska stanica Velika Gorica danas je u samom vrhu veterine u Hrvatskoj. Osim u opremu, ulažemo i edukacije naših djelatnika. Imamo zaposleno 15 doktora veterinarske medicine, od kojih je pet magistara znanosti, šest tehničara i pomoćno osoblje, sve ukupno 31 zaposlenika. Cilj nam je i u idućim godinama zadržati nivo usluga koje pružamo – istaknuo je Marko Morić,  direktor Veterinarske stanice.

NESTALE AMBULANTE U SELIMA

Od nekadašnjih sedam ambulanti opstale su samo četiri: Velika Gorica, Kravarsko, Pokupsko i Vrbovo Posavsko. Ambulanta Dubranec ugašena je 1994. godine, Šćitarjevo 2000., a Mraclin 2008. godine. Sve mu tome kumovalo je snaženje uvoznog lobija, koji je 80-tih godina počeo uzimati maha. Kraj 60-tih, 70-te i do početka osamdesetih godina bilo je zlatno doba stočarstva u Turopolju.

– 1975. godine Veterinarska stanica u vlastitom tovu imala je između 15 i 17 tisuća komada junaca te tri tisuće komada svinja. Vodili smo nadzor o zdravlju junadi i svinja na farmama na našem području. Od 1963. godine nadgledali smo mliječne farme u Vukovini i Petrovini, riječ je bila o farmama s nekoliko stotina komada istočnog frizijskog goveda. U Kušancu, Okujama i Buševcu  uzgajali su svinje. Čitav ovaj teren bio je pokriven s tovom junadi i svinja. Posavina je bila poznata po uzgoju konja. U jesen bi dolazili Talijani s kamionima i otkupljivali ždrjebad i konje. Sve se promijenilo otvaranjem prvih trgovačkih lanaca, to je označilo početak enormnog uvoza junetine, svinjetine, govedine i mlijeka što je osiromašilo ovaj kraj i dovelo do propadanja sela. Mlađi ljudi su odlazili u Veliku Goricu ili Zagreb, stariji ljudi koliko su još mogli raditi radili su. Uglavnom, stoke više nije bilo – objasnio je Kozačinski.

NIŠTA BEZ ŽIGA ILI PLOMBE

Veterinarska stanica nekada je vršila nadzor nad klanjem stoke, prometom mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i jaja na području Velike Gorice i susjednih općina. Krajem 80-tih ukinuta je veterinarska inspekcija te se više nije moglo kontrolirati promet mesa u trgovačkim lancima i mesnicama. Sve to bilo je prepušteno sanitarnoj inspekciji ili samim potrošačima, koji su mogli sami odlučiti hoće li prijaviti nepravilnost.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

– Mi smo mjesečno vršili kontrolu jaja, krvi, fecesa i hrane na farmi pilića. Nije se moglo dogoditi da bi jaja iz farme otišla, a da nisu imala veterinarsku potvrdu. Isto tako, nije se moglo dogoditi da meso ili mesne prerađevine iz klaonice otiđu bez veterinarske potvrde. Na svakom komadu mesa morao je biti žig, na kobasicama markica ili plomba, bila je rigorozna kontrola – naglasio je naš sugovornik.

Sve to dovelo je do novog problema. Meso koje se može pronaći na policama trgovačkih lanaca uglavnom je iz uvoza. Često je teško pratiti njegovo porijeklo, a nerijetko meso u frižiderima stoji i više od godine dana. To u konačnici loše utječe kako na njegove nutritivne vrijednosti, tako i na ukus.

– Jednom sam naišao na meso peradi koja je bila uvezena i duboko smrznuta godinu dana. Vjerujem da je ona u trenutku smrzavanja bila bakteriološki ispravna, ali to meso je tijekom stajanja sigurno izgubilo svoje nutritivne vrijednosti. Meso svinjske pasmine pietren zna biti vodenasto. Stavite šnicl peći, a ono vam se digne kao đon. To se događa kada je meso puno vode, a kad ona izađe ono postane tvrdo i suho. Problem je u tome što to meso nije zrelo, a životinje su bile držane u zatvorenom prostoru s minimalno slobode kretanja. To meso zato nema kvalitetu – priča nam Josip, pa objašnjava o kavim se tu razlikama radi.

BEZ MASNOĆE NEMA FINOĆE

– Perad vam se sada kolje s napunjeni 42 do 46 dana, a nekada se pile na selu tovilo pet do šest mjeseci i bilo pušteno da vani hoda. Kad se peklo meso domaće svinje, ne samo da je mirisalo dvorište kuće u kojoj se peklo, nego deseti susjed osjetio je miomirise pečenja.  Prva Gavrilovićeva zimska salama pravljena je od turopoljske svinje. Ona je bila ukusna zbog mesa koje ima sitne miofibrile protkane s masnoćom. Vi kad pečete to meso ili radite suhomesnate proizvode ono je ukusno jer uz mišić ima i masnoću – istaknuo je umirovljeni veterinar.

Dodao je kako naša teletina završava u Italiji. Šunka i šnicl ostaju u ostaju kod njih, dok nam vračaju lopaticu i flam, a to naši sugrađani kupuju po trgovačkim lancima. Naš ‘baby beef’ se ne može kupiti kod nas, sve što se proizvede ide u inozemstvo. Još 1988. godine bjelovarsko i turopoljsko područje, proglašeno je regijom s najboljim baby beef-om u Europi. Osim mesa loše kvalitete, građani sve češće , a da ni ne znaju, konzumiraju supstance koje ostavljaju neizbrisiv trag na njihovom zdravlju.

Foto: Facebook/Cow Lovers

– Pogledajte koliko djece danas ima probleme s raznim vrstama alergija. Zabrinjavajuć je i broj mladih žena koje boluju od karcinoma dojke, jajnika i uterusa. Od kuda sve to? Hormoni. Sedamdesetih godina u Europi su se masovno primjenjivali hormoni rasta u tovu junadi i peradi. Prvi takvi slučajevi otkriveni su u Sloveniji, a poslije i u Hrvatskoj. Ne smijem imenovati proizvođače, ali iznenadio sam se kad sam vidio koja je velika farmaceutska tvrtka proizvodila te hormone. Od tog trenutka, gdje sam god mogao izbjegavao sam upotrebu njihovih proizvoda – otkrio nam je Kozačinski.

TELETOM SE PLAĆAO POREZ ILI KUPOVALA DRVA ZA OGRJEV

Dok je selo još bilo selo, a domaćini su ponosno uzgajali svoje blago i od toga živjeli, veterinar je uvijek bio drag gost. Uz liječnika i župnika, veterinar je bio jedan od najvažnijih aktera u životu sela. On je vodio brigu o blagu svake obitelji, a tako i o njihovoj egzistenciji. Ljudi su bili siromašni i njihova kravica bila im je sve. Seljak je unaprijed znao kamo će s teletom. Njegovom prodajom moglo se platiti porez ili kupiti drva. Odnos između veterinara i seljaka bio je blizak, a radilo se i na kredit. Usluga liječenja naplaćivala se kad bi se prodalo tele, odojak ili ždrijebe. Često je bilo i komičnih situacija.

– Kako sam visokog rasta i imam duge ruke često sam išao na ždrijebljenje kobila. Do glave ili noge ždrijebeta nije bilo lako doći, trebalo je imati jako dugu ruku i biti visok. Kolega me je tako jedanput zamolio da umjesto njega odem na ždrijebljenje. Poznavao sam gazdu i gazdaricu. Kad sam došao kobila je bila zbilja visoka, jahača kobila. Ustanovio sam da je ždrijebe krivo okrenuto i trebalo ga je izvući van. Stao sam na prste i gurnuo ruku najdublje što sam mogao u kobilu. Lice mi se nalazilo blizu vagine, a gazdarica me je upitala: – Buš joj pusu dal?-. Prvo mi je bilo malo nelagodno, a onda sam joj odgovorio kao iz topa: ‘Čuj bolje njoj nego tebi’. Svi koji su se tu našli pukli su od smijeha, a zgodna gazdarica, nakon što me je pošpotala, i sama se nasmijala mojoj dosjetci – otkrio nam je Josip.

Najave

Manifestacija “Kaj to fino diši v Čiču” vraća se u Staro Čiče! Saznajte koji se gulaš kuha ove godine

10 ekipa odmjerit će kulinarske vještine, a program donosi i sadržaje za najmlađe.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Starom Čiču ove se subote, 20. rujna, održava treće izdanje kotlić manifestacije “Kaj to fino diši v Čiču”. Natjecanje počinje u 12 sati, a 10 prijavljenih ekipa ove će godine pripremati gulaš od junetine, što je ujedno i zadana tema. Proglašenje pobjednika predviđeno je u 17 sati.

“Ovogodišnja tema je junetina. Tradicionalno se svake godine trudimo da tema bude drugačija kako bi svima bilo interesantnije. Do sad teme su bile šarolike, ali da olakšamo posao našem amaterskom, ali vrlo stručnom žiriju, ove godine je samo jedna tema zadana”, objašnjava predsjednica Udruge mještana “Čičak” Staro Čiče, Martina Podgorski.

Uz natjecanje u kuhanju, program donosi i sadržaje za djecu. ” Za našu dječicu i mlade su organizirane radionice koje će voditi članice Udruge Čičak, bit će i trampolina, face painting i igre prirodnim materijalima”, rekla je predsjednica.

Organizatori su i pripremili goste iznenađenja, kako kažu “malu pjevačku skupinu” koja će s nastupom krenuti u 15 sati, dok je degustacija natjecateljskih jela predviđena za oko 16:30.

Manifestacija se održava na livadi Stara Odra, iza vatrogasnog doma u ulici Jurja Habdelića, a posjetiteljima će put olakšati postavljeni putokazi. Organizaciju, uz Udrugu mještana “Čičak”, podupiru i mjesne udruge, DVD Staro Čiče, Podružnica udruge umirovljenika Velika Gorica, Mjesni odbor te NK Ban Jelačić, a financijski dio pokrili su lokalni sponzori te Grad Velika Gorica.

Nakon nekoliko godina u kojima je loše vrijeme odgađalo održavanje, ovog puta organizatori s optimizmom dočekuju sunčanu subotu. “Pozivamo sve ljude, male i velike, željne zabave i lijepog druženja da dođu u Staro Čiče”, poručuje Podgorski.

Nastavite čitati

Sport

Gradonačelnik i ministar otvorili radove: Počela gradnja centra za starije

U trenutku kad otvaramo radove na prvom centru za starije, preostaje nam jedino već početi planirati gradnju sljedećeg takvog centra, kazao je gradonaćelnik Ačkar, koji je gradilište obišao u društvu ministra Piletića

Objavljeno

na

Na lokaciji između Interspara i Poduzetničkog centra, uz Aveniju Pape Ivana Pavla II., počela je gradnja Centra za starije. Tom je prilikom u naš grad došao i resorni ministar Marin Piletić, koji je buduće gradilište obišao u društvu gradonačelnika Krešimira Ačkara i njegovih suradnika.

– Zadovoljstvo mi je biti ovdje, u Velikoj Gorici, i svjedočiti početku radova na jednom od najvećih centara za starije koje financira Vlada RH, što kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti, što kroz vlastita sredstva, uz sufinanciranje lokalne zajednice. Mi smo 2023. odlučili da ćemo financirati osam, a nakon javnog poziva osigurali smo sredstva da u svakoj županiji koja se javila na poziv financiramo po jedan centar za starije i da omogućimo nove smještajne kapacitete. Još su važnije i izvaninstitucijske usluge, kao što su pomoć u kući, dnevni boravak, poludnevni boravak, dostava obroka… Na taj način, nakon desetljeća zanemarivanja ulaganja u ovaj sektor važan starijima i umirovljenicima, Vlada je pokrenula jedan od najvećih infrastrukturnih projekata socijalne skrbi – rekao je ministar Piletić i dodao:

– Centar u Velikoj Gorici omogućit će 102 smještajna kapaciteta, ali i više od 500 izvaninstitucijskih usluga, što znači da će više od 600 naših stariji moći ovdje potražiti socijalne usluge koje im nedostaju. Na taj način podići ćemo svijest, ali i ulogu lokalne zajednice u brizi za starije na dosad neviđenu razinu. Zahvaljujem gradonačelniku Ačkaru, kao i velikogoričkoj Udruzi umirovljenika, koji su prepoznali potrebe, javili se na javni poziv Vlade i zajedno s ostalih 17 centara za starije definitivno podižu kvalitetu socijalnih usluga u svojoj lokalnoj zajednici. A samim time i u Hrvatskoj.

Realizacija ovog projekta bitno će unaprijediti kvalitetu života naših starijih sugrađana, koji jedva čekaju da ta priča krene.

– Našim umirovljenicima ovaj će Centar značiti izuzetno puno. Imamo velik broj umirovljenika na području našega grada. Kao Udruga brojimo više od 2500 članova i mogu reći da smo najveća umirovljenička udruga u Zagrebačkoj županiji. Potrebna nam je jedna ovakva institucija, to nismo imali dosad i jako se veselimo onome što dolazi – kazala je Vera Šebek, predsjednica Udruge umirovljenika Velike Gorice.

Zadovoljan je, naravno, i sam gradonačelnik Ačkar, svjestan potreba naših sugrađana.

– Prvenstveno želim zahvaliti Vladi RH i našem resornom ministru Marinu Piletiću na prepoznavanju važnosti ovakvog projekta za šesti grad po veličini u Republici Hrvatskoj. Sad kad krećemo graditi ovaj dom, na nama je da počnemo planirati gradnju novog centra za starije, budući da na područuju našega grada živi gotovo 14.000 umirovljenika, a samo 2500 ih je aktivno u udrugama. Posebno je važno naglasiti da će uz 102 smještajna kapaciteta tu biti i izvaninstitucionalne usluge za naše sugrađane, koji to zaslužuju – istaknuo je gradonačelnik i nastavio:

– Ne bi ovo bilo moguće u financijskom smislu, jer tu se radi o 14,6 milijuna eura, bez pomoći Vlade RH, koja je osigurala šest milijuna eura. Nalazili smo se u trenutku koji mnogi zaboravljaju, kad nije bilo toliko novca iz europskih fondova, ali Vlada na čelu s premijerom osigurala je novac iz vlastitog budžeta kako bi ipak unaprijedila ovaj segment, koji je bio zanemaren dosadašnjih godina. Puno bi lakše bilo govoriti o centrima za starije i staračkim domovima da ih je već nekoliko izgrađeno na području grada i županije, ali činjenica je da je 2025. počela gradnja na prvom centru javne namjene na području Zagrebačke županije. Nadamo se da će radovi ići po predviđenoj dinamici i tempu te da ćemo na zadovoljstvo svih naših sugrađana što prije dobiti sve što zaslužuju.

Prema riječima resornog pročelnika Domagoja Ilečića, projekt bi trebao biti završen u sljedećih godinu i pol.

– Predviđeni rok završetka radova je proljeće 2027., nadamo se da će izvođač ispoštovati rokove iz ugovora i da ćemo kroz godinu i pol dana imati završen projekt. Izvođač radova raspolaže sa svom mehanizacijom i ljudstvom, spreman dočekuje početak radova. Ovo će biti jedan od većih domova u Hrvatskoj, na površini tri puta većoj od susjednog Poduzetničkog inkubatora, na gotovo šest tisuća kvadrata. Uz sve ostalo, u ovom će Centru biti i fizikalna terapija, što je izuzetno bitno našim sugrađanima, budući da nemamo dovoljno termina i kapaciteta. Također, tu će biti i ambulanta opće prakse, što će dodatno povećati standard zdravstvene skrbi, a ukupno gledajući dobit ćemo jedan reprezentativan objekt, koji će nuditi brojne usluge našim sugrađanima – rekao je Ilečić.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velikogorički poduzetnici zauzeli visoko 3. mjesto po neto dobiti

Prema analizi FINA-e, Gorički poduzetnici ostvarili su 205,9 milijuna eura dobiti, a ključnu ulogu odigrao je Lidl Hrvatska.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Iako je šesti grad po veličini, Velika Gorica zauzela je treće mjesto u Hrvatskoj po visini ostvarene neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Prema podacima FINA-e, tvrtke sa sjedištem u Velikoj Gorici ostvarile su 205,9 milijuna eura dobiti, što ih smješta odmah iza Zagreba i Splita.

Analiza pokazuje kako je deset najvećih hrvatskih gradova u prošloj godini imalo dominantan udio u poslovanju domaćih poduzetnika, 52,3 % poduzetnika, 54,9 % zaposlenih, gotovo dvije trećine ukupnih prihoda te čak 72 % ukupne neto dobiti, piše Gradonačelnik.hr.

Zagreb predvodi ljestvicu s 5,6 milijardi eura neto dobiti, što čini čak 78 % neto dobiti poduzetnika iz deset vodećih gradova. Iza njega slijedi Split s 294,5 milijuna eura, dok je Velika Gorica, zahvaljujući prvenstveno poslovanju tvrtke Lidl Hrvatska, treća s gotovo 206 milijuna eura. Rijeka je četvrta s 196,9 milijuna, a potom slijede Osijek (159,6 milijuna), Varaždin (150,4 milijuna), Dubrovnik (149,4 milijuna), Rovinj (143,8 milijuna), Poreč (134,7 milijuna) i Zadar (131,5 milijuna eura).

Zanimljivo je da Velika Gorica, iako treća po neto dobiti, zauzima tek deveto mjesto po broju poduzetnika, peto po broju zaposlenih i četvrto po ukupnim prihodima. To pokazuje da nekoliko velikih tvrtki može značajno utjecati na ukupne rezultate grada.

Velika Gorica se tako svrstala među vodeće gospodarske centre zemlje, a podaci potvrđuju kako njezini poduzetnici, unatoč manjem broju tvrtki u odnosu na druge gradove, ostvaruju snažne rezultate na nacionalnoj razini.

Nastavite čitati

Moja županija

𝐌𝐮𝐬𝐢𝐜 𝐭𝐚𝐥𝐞𝐧𝐭 𝐂𝐑𝐎 𝐕𝐎𝐈𝐂𝐄 𝐓𝐎𝐔𝐑 𝐬𝐭𝐢ž𝐞 𝐮 𝐕𝐫𝐛𝐨𝐯𝐞𝐜!

Regionalno natjecanje Zagrebačke županije održat će se 27. rujna, prijave u tijeku

Objavljeno

na

Objavio/la

Turistička Zajednica Grada Vrbovca poziva na Music talent CRO Voice Tour – Regionalno natjecanje Zagrebačke županije 27. rujna u Vrbovcu!

Ako imaš glas koji zaslužuje pozornicu, voliš pjevati i san ti je da tvoje pjesme zasjaje na radiju i televiziji , ovo je tvoja prilika, tražimo baš tvoj glas – pozivaju iz Zajednice.

𝐏𝐑𝐈𝐉𝐀𝐕𝐈 𝐒𝐄!

Prijaviti se mogu kandidati do 25. rujna koji žive u Zagrebačkoj županiji putem maila: [email protected] a više informacija nalazi se na web stranici: zzprodukcija.hr

Pokaži svoj talent, osvoji publiku i izbori se za mjesto među novim zvijezdama hrvatske glazbene scene.

Natjecatelje očekuju sjajne nagrade!

Nastavite čitati

Vijesti

Više od 200 radnih mjesta čeka radnike – najtraženiji poštari i čistači

Tijekom prošlog mjeseca zaposlene su 44 osobe iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Objavljeno

na

(Foto: Shutterstock)

Stigli su novi podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Krajem kolovoza na području Velike Gorice bile su 944 nezaposlene osobe, što je za 4,4% više u odnosu na srpanj, a za 11,8% manje u odnosu na isti mjesec 2024. godine.

Tijekom prošlog mjeseca zaposlene su 44 osobe iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Najčešća zanimanja u kojima su osobe zaposlene bila su prodavač, elektroinstalater i vozač lakog dostavnog vozila.

Poslodavci su u kolovozu Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na području Ispostave Velika Gorica prijavili 206 slobodnih radnih mjesta. Najtraženija zanimanja bila su poštar, čistač i pomoćnik u nastavi.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno