Povežite se s nama

Vijesti

‘Nekad smo se bavili stokom, danas kućnim ljubimcima’

Cijeli svoj radni vijek proveo je u Veterinarskoj stanici Velika Gorica, koja je već 70 godina u samom vrhu  hrvatskog veterinarstva

Objavljeno

na

Veterinarska stanica Velika Gorica ove godine slavi veliki jubilej. Već 70 godina pomažu životinjama na području Turopolja, Posavine i Vukomeričkih gorica. Osnovana je davne 1949. godine i imala je šest područnih ambulanti. Ambulanta u Pokupskom pripojena joj je 1962. godine. U to doba ambulantu su imala naselja Mraclin, Vrbovo Posavsko, Šćitarjevo, Dubranec, Pokupsko, Kravarsko i Velika Gorica.

– Turopolje je u to vrijeme bilo poznato kao stočarski kraj. Prvo simentalsko govedo koje je došlo u bivšu Jugoslaviju, došlo je upravo na ovaj teren. Križalo se s našim domaćim autohtonim govedom i tako smo dobili križanog simentalca. S umjetnim osjemenjivanjem stoke počeli smo već 1952. godine. Velika Gorica je tada imala vrlo jak stručni kadar. Vodila se briga o educiranju kadrova različitih profila: farmakologija, peradarstvo, svinjogojstvo…. Ja sam magistar znanosti iz područja higijene tehnologije živežnih namirnica. Mladi ljudi su se tada redovito educirali. Nismo zaostajali u europskim trendovima što se tiče dijagnostike, preventive, kurative, dijagnostike i kirurgije – rekao nam je Josip Kozačinski, umirovljeni veterinar. Većinu svog radnog vijeka proveo je upravo u ovoj veterinarskoj stanici.

Danas se profil pacijenata uvelike promijenio, stoku su zamijenili kućni ljubimci. U goričkoj Veterinarskoj stanici i dalje se trude zadržati kvalitetu usluge pa se tako uložilo u infrastrukturu, a konstantno se potiče educiranje djelatnika.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

– U protekle tri godine uložena su velika sredstva u rekonstrukciju zgrade i interijera, a nabavili smo i novu opremu. Pružamo gotovo sve zdravstvene usluge za male i velike životinje. Veterinarska stanica Velika Gorica danas je u samom vrhu veterine u Hrvatskoj. Osim u opremu, ulažemo i edukacije naših djelatnika. Imamo zaposleno 15 doktora veterinarske medicine, od kojih je pet magistara znanosti, šest tehničara i pomoćno osoblje, sve ukupno 31 zaposlenika. Cilj nam je i u idućim godinama zadržati nivo usluga koje pružamo – istaknuo je Marko Morić,  direktor Veterinarske stanice.

NESTALE AMBULANTE U SELIMA

Od nekadašnjih sedam ambulanti opstale su samo četiri: Velika Gorica, Kravarsko, Pokupsko i Vrbovo Posavsko. Ambulanta Dubranec ugašena je 1994. godine, Šćitarjevo 2000., a Mraclin 2008. godine. Sve mu tome kumovalo je snaženje uvoznog lobija, koji je 80-tih godina počeo uzimati maha. Kraj 60-tih, 70-te i do početka osamdesetih godina bilo je zlatno doba stočarstva u Turopolju.

– 1975. godine Veterinarska stanica u vlastitom tovu imala je između 15 i 17 tisuća komada junaca te tri tisuće komada svinja. Vodili smo nadzor o zdravlju junadi i svinja na farmama na našem području. Od 1963. godine nadgledali smo mliječne farme u Vukovini i Petrovini, riječ je bila o farmama s nekoliko stotina komada istočnog frizijskog goveda. U Kušancu, Okujama i Buševcu  uzgajali su svinje. Čitav ovaj teren bio je pokriven s tovom junadi i svinja. Posavina je bila poznata po uzgoju konja. U jesen bi dolazili Talijani s kamionima i otkupljivali ždrjebad i konje. Sve se promijenilo otvaranjem prvih trgovačkih lanaca, to je označilo početak enormnog uvoza junetine, svinjetine, govedine i mlijeka što je osiromašilo ovaj kraj i dovelo do propadanja sela. Mlađi ljudi su odlazili u Veliku Goricu ili Zagreb, stariji ljudi koliko su još mogli raditi radili su. Uglavnom, stoke više nije bilo – objasnio je Kozačinski.

NIŠTA BEZ ŽIGA ILI PLOMBE

Veterinarska stanica nekada je vršila nadzor nad klanjem stoke, prometom mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i jaja na području Velike Gorice i susjednih općina. Krajem 80-tih ukinuta je veterinarska inspekcija te se više nije moglo kontrolirati promet mesa u trgovačkim lancima i mesnicama. Sve to bilo je prepušteno sanitarnoj inspekciji ili samim potrošačima, koji su mogli sami odlučiti hoće li prijaviti nepravilnost.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

– Mi smo mjesečno vršili kontrolu jaja, krvi, fecesa i hrane na farmi pilića. Nije se moglo dogoditi da bi jaja iz farme otišla, a da nisu imala veterinarsku potvrdu. Isto tako, nije se moglo dogoditi da meso ili mesne prerađevine iz klaonice otiđu bez veterinarske potvrde. Na svakom komadu mesa morao je biti žig, na kobasicama markica ili plomba, bila je rigorozna kontrola – naglasio je naš sugovornik.

Sve to dovelo je do novog problema. Meso koje se može pronaći na policama trgovačkih lanaca uglavnom je iz uvoza. Često je teško pratiti njegovo porijeklo, a nerijetko meso u frižiderima stoji i više od godine dana. To u konačnici loše utječe kako na njegove nutritivne vrijednosti, tako i na ukus.

– Jednom sam naišao na meso peradi koja je bila uvezena i duboko smrznuta godinu dana. Vjerujem da je ona u trenutku smrzavanja bila bakteriološki ispravna, ali to meso je tijekom stajanja sigurno izgubilo svoje nutritivne vrijednosti. Meso svinjske pasmine pietren zna biti vodenasto. Stavite šnicl peći, a ono vam se digne kao đon. To se događa kada je meso puno vode, a kad ona izađe ono postane tvrdo i suho. Problem je u tome što to meso nije zrelo, a životinje su bile držane u zatvorenom prostoru s minimalno slobode kretanja. To meso zato nema kvalitetu – priča nam Josip, pa objašnjava o kavim se tu razlikama radi.

BEZ MASNOĆE NEMA FINOĆE

– Perad vam se sada kolje s napunjeni 42 do 46 dana, a nekada se pile na selu tovilo pet do šest mjeseci i bilo pušteno da vani hoda. Kad se peklo meso domaće svinje, ne samo da je mirisalo dvorište kuće u kojoj se peklo, nego deseti susjed osjetio je miomirise pečenja.  Prva Gavrilovićeva zimska salama pravljena je od turopoljske svinje. Ona je bila ukusna zbog mesa koje ima sitne miofibrile protkane s masnoćom. Vi kad pečete to meso ili radite suhomesnate proizvode ono je ukusno jer uz mišić ima i masnoću – istaknuo je umirovljeni veterinar.

Dodao je kako naša teletina završava u Italiji. Šunka i šnicl ostaju u ostaju kod njih, dok nam vračaju lopaticu i flam, a to naši sugrađani kupuju po trgovačkim lancima. Naš ‘baby beef’ se ne može kupiti kod nas, sve što se proizvede ide u inozemstvo. Još 1988. godine bjelovarsko i turopoljsko područje, proglašeno je regijom s najboljim baby beef-om u Europi. Osim mesa loše kvalitete, građani sve češće , a da ni ne znaju, konzumiraju supstance koje ostavljaju neizbrisiv trag na njihovom zdravlju.

Foto: Facebook/Cow Lovers

– Pogledajte koliko djece danas ima probleme s raznim vrstama alergija. Zabrinjavajuć je i broj mladih žena koje boluju od karcinoma dojke, jajnika i uterusa. Od kuda sve to? Hormoni. Sedamdesetih godina u Europi su se masovno primjenjivali hormoni rasta u tovu junadi i peradi. Prvi takvi slučajevi otkriveni su u Sloveniji, a poslije i u Hrvatskoj. Ne smijem imenovati proizvođače, ali iznenadio sam se kad sam vidio koja je velika farmaceutska tvrtka proizvodila te hormone. Od tog trenutka, gdje sam god mogao izbjegavao sam upotrebu njihovih proizvoda – otkrio nam je Kozačinski.

TELETOM SE PLAĆAO POREZ ILI KUPOVALA DRVA ZA OGRJEV

Dok je selo još bilo selo, a domaćini su ponosno uzgajali svoje blago i od toga živjeli, veterinar je uvijek bio drag gost. Uz liječnika i župnika, veterinar je bio jedan od najvažnijih aktera u životu sela. On je vodio brigu o blagu svake obitelji, a tako i o njihovoj egzistenciji. Ljudi su bili siromašni i njihova kravica bila im je sve. Seljak je unaprijed znao kamo će s teletom. Njegovom prodajom moglo se platiti porez ili kupiti drva. Odnos između veterinara i seljaka bio je blizak, a radilo se i na kredit. Usluga liječenja naplaćivala se kad bi se prodalo tele, odojak ili ždrijebe. Često je bilo i komičnih situacija.

– Kako sam visokog rasta i imam duge ruke često sam išao na ždrijebljenje kobila. Do glave ili noge ždrijebeta nije bilo lako doći, trebalo je imati jako dugu ruku i biti visok. Kolega me je tako jedanput zamolio da umjesto njega odem na ždrijebljenje. Poznavao sam gazdu i gazdaricu. Kad sam došao kobila je bila zbilja visoka, jahača kobila. Ustanovio sam da je ždrijebe krivo okrenuto i trebalo ga je izvući van. Stao sam na prste i gurnuo ruku najdublje što sam mogao u kobilu. Lice mi se nalazilo blizu vagine, a gazdarica me je upitala: – Buš joj pusu dal?-. Prvo mi je bilo malo nelagodno, a onda sam joj odgovorio kao iz topa: ‘Čuj bolje njoj nego tebi’. Svi koji su se tu našli pukli su od smijeha, a zgodna gazdarica, nakon što me je pošpotala, i sama se nasmijala mojoj dosjetci – otkrio nam je Josip.

CityLIGHTS

Svaka četvrta osoba starija od 25 godina tijekom života doživi moždani udar

Medicinski centar Gorica povodom Hrvatskog dana moždanog udara odobrava 15 % popusta na odabrane pretrage krvnih žila mozga

Objavljeno

na

Foto: Depositphotos

Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrti i trajnog invaliditeta u Hrvatskoj, a stručnjaci upozoravaju kako može pogoditi svakoga – bez obzira na dob, spol ili životni stil.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, moždani udar bio je četvrti uzrok smrti u Hrvatskoj tijekom 2023. godine. Posebno zabrinjava podatak Svjetske organizacije za moždani udar prema kojem će svaka četvrta osoba starija od 25 godina tijekom života doživjeti moždani udar.

Iako se često povezuje sa starijom životnom dobi, više od 60 % svih moždanih udara događa se kod osoba mlađih od 70 godina, dok se čak 16 % slučajeva bilježi kod osoba mlađih od 50 godina.

Moždani udar nastaje zbog poremećaja moždane cirkulacije, odnosno kada je dotok krvi u dio mozga iznenada prekinut ili značajno smanjen. Najčešće je riječ o začepljenju krvne žile (ishemijski moždani udar, oko 85 % slučajeva), dok manji broj slučajeva nastaje zbog puknuća krvne žile i krvarenja u mozgu (hemoragijski moždani udar).

Iako se često povezuje sa starijom životnom dobi, više od 60 % svih moždanih udara događa se kod osoba mlađih od 70 godina, dok se čak 16 % slučajeva bilježi kod osoba mlađih od 50 godina. Foto: Depositphotos

Pušenje je među najvažnijim čimbenicima rizika

Među najvažnijim čimbenicima rizika za moždani udar nalaze se povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, kronični stres, prekomjerna konzumacija alkohola te pušenje.

Zabrinjavajuća statistika: u Hrvatskoj, u dobnoj skupini od 25 do 34 godine udio pušača prelazi 40 %.

Pušenje posebno zabrinjava jer izravno oštećuje krvne žile i ubrzava razvoj ateroskleroze, odnosno nakupljanje masnih naslaga i kalcija u stjenkama arterija, što može dovesti do suženja krvnih žila ili stvaranja ugrušaka.

Hrvatska se već godinama nalazi pri samom vrhu Europske unije prema udjelu pušača u odrasloj populaciji prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) gotovo 38 % odraslih građana Hrvatske puši cigarete, dok u dobnoj skupini od 25 do 34 godine udio pušača prelazi 40 %.

Moždani udar: na koje simptome treba obratiti pažnju?

Najčešći simptomi moždanog udara javljaju se iznenada i uključuju utrnulost ili slabost lica, ruke ili noge, otežan govor, naglo zamagljenje ili gubitak vida, vrtoglavicu, gubitak ravnoteže te iznenadnu i izrazito jaku glavobolju.

 

Stručnjaci upozoravaju kako je kod moždanog udara svaka minuta važna te je kod pojave simptoma potrebno odmah potražiti liječničku pomoć.

MSCT uređaj koji omogućuje brojne važne dijagnostičke pretrage, uključujući CT angiografiju glave, foto: Medicinski centar Gorica

Akcija u Medicinskom centru Gorica

Povodom Hrvatskog dana moždanog udara Medicinski centar Gorica od 9. lipnja do 10. srpnja odobrava 15 % popusta na dvije dijagnostičke pretrage mozga i krvnih žila glave:

  • MR mozga s ToF (Time of Flight) angiografijom omogućuje detaljan prikaz krvnih žila mozga bez primjene kontrastnog sredstva. Ova napredna metoda koristi magnetsku rezonanciju za prikaz moždanih arterija te može pomoći u otkrivanju određenih promjena na krvnim žilama. Prednost ove pretrage je što ne koristi ionizirajuće zračenje niti zahtijeva primjenu kontrasta, a liječnicima pruža vrijedne informacije o stanju krvnih žila mozga.
  • CT angiografija glave moderna je dijagnostička metoda kojom se uz primjenu kontrastnog sredstva vrlo detaljno prikazuju krvne žile glave i vrata. Prednost CT angiografije je vrlo detaljan prikaz krvnih žila glave te kratko trajanje same pretrage.

Više o akciji Medicinskog centra Gorica možete pročitati na njihovoj web stranici, a za dodatne informacije ili dogovor termina slobodno ih kontaktirajte.

Medicinski centar Gorica
Matije Slatinskog 2, Velika Gorica
01 6154 303, 095 919 2584
Radno vrijeme: ponedjeljak – petak, od 8 do 21 sat

Nastavite čitati

Vijesti

Narančasto upozorenje za Veliku Goricu! Mogući olujni udari vjetra, tuča i bujične poplave

Stožer civilne zaštite upozorava na pogoršanje vremena koje bi moglo nastupiti već danas.

Objavljeno

na

Objavio/la

31.05.2017., Zagreb - Nevrijeme s grmljavinom zahvatilo je grad, munje su parale nebo, a padala su tuca i jaka kisa. Photo: Borna Filic/PIXSELL

Za velikogoričko područje, danas i sutra, 10. i 11. lipnja, izdano je narančasto upozorenje za grmljavinsko nevrijeme uz mogućnost olujnih udara vjetra, tuče i obilne kiše koja bi lokalno mogla izazvati bujične poplave.

Prema podacima Operativnog centra civilne zaštite za Zagrebačku regiju, očekuje se postupno pogoršanje vremena već prema kraju dana, kada bi se kiša i pljuskovi mogli pretvoriti u jače grmljavinsko nevrijeme.

Također, tijekom večeri te u ranim jutarnjim satima sutra, moguće su jače oluje praćene prolazno snažnim sjevernim i sjeverozapadnim vjetrom. Udari vjetra, prema navodima, mogli bi doseći brzinu od 55 do 75 km na sat.

DHMZ upozorava i na mogućnost tučem osobito u sjevernim dijelovima regije, kao i na obilnije oborine koje mogu dovesti do lokalnih bujičnih poplava. Uz to, povećana je opasnost od udara munja, oštećenja na objektima i drveću te od letećih predmeta koje može nositi jak vjetar.

Građanima se preporučuje da izbjegavaju boravak na otvorenom tijekom nevremena, prate službene prognoze te osiguraju predmete na balkonima, terasama i okućnicama. Gdje se može, savjetuje se i zaštita vozila i imovine.

Za sve informacije dostupan je dežurni broj Stožera civilne zaštite 099 423 1989.

Nastavite čitati

Vijesti

Završeno glasanje! Gorički vrtići u TOP 5 najljepših u kategoriji velikih gradova

Nakon rekordnog broja glasova i sudionika, vrtići iz Velike Gorice svrstali su se među najbolje u kategoriji velikih gradova.

Objavljeno

na

Objavio/la

Vrtići iz Velike Gorice svrstali su se među top pet najboljih u Hrvatskoj u kategoriji velikih gradova u natjecanju koje su organizirali portali Gradonačelnik.hr i Načelnik.hr. Ove godine u konkurenciji našao se 61 vrtić, a stiglo je više od 30 tisuća glasova.

DV Lojtrica zauzeo je treće mjesto s 817 glasova, dok je DV Velika Gorica završio kao četvrti sa 649 glasova.

Ispred njih su vrtići iz Osijeka i Bjelovara, dok je prvo mjesto uzeo DV Karlovac-Rečica.

Nastavite čitati

Moja županija

Srednja škola Vrbovec najbolja u županiji, među TOP 20 u Hrvatskoj prema rezultatima mature

Prema analizi državne mature, Srednja škola Vrbovec zauzela je 20. mjesto na nacionalnoj ljestvici te postala najbolje rangirana škola u Zagrebačkoj županiji, iz koje ističu da nastavljaju s ulaganjem u obrazovanje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Srednja škola Vrbovec najbolje je rangirana škola u Zagrebačkoj županiji prema rezultatima Državne mature za školsku godinu 2024./2025., a u ukupnom poretku od 153 škola u Hrvatskoj, zauzela je 20. mjesto.

“Mislim da su rezultati koje s radošću čitamo i gledamo, rezultat predanog rada naših nastavnika, dosljednosti, a to su prepoznali učenici i roditelji što je rezultiralo jako dobrim rezultatima na koje sam jako ponosna i čestitam svim svojim kolegicama i kolegama, ali i učenicima koji su ih postigli”, rekla je ravnateljica Dubravka Borko.

Pročelnik Ivica Radanović dodijelio je plaketu ravnateljici te istaknuo kako županija kontinuirano ulaže u školstvo. Nakon svečanog dijela, obiđeni su i novouređeni školski prostori, čija obnova iznosi gotovo 663 tisuće eura, a koju je financirala županija.

“Zahvaljujući Nacionalnom planu oporavka i otpornosti do sada je Zagrebačkoj županiji za 22 projekta odobreno 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost tih ulaganja prelazi 121 milijun eura. S obzirom na to da su u tijeku i prijave dodatnih škola za koje se također očekuju pozitivne odluka resornog ministarstva, broj novih i dograđenih škola mogao bi narasti na 27. Njihova procijenjena vrijednost je 150 milijuna eura, što uistinu govori o tome da Zagrebačka županija upravo ispisuje jedno od najvažnijih poglavlja u razvoju obrazovanja na svom području”, rekao je Radanović.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Najave

Dani svetog Vida ponovno u Mraclinu! Evo što sve donosi sedam dana slavlja

Pripremljen je bogat program za sve generacije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Dani svetog Vida, tradicionalna manifestacija koju Mraclin održava više od 20 godina, ponovno se vraća u mjesto od 13. do 19. lipnja.  Za organizaciju cijelog programa pobrinuli su se KUD Dučec te mnoge lokalne udruge, a posjetitelje čekaju brojna sportska natjecanja te kazališne predstave i koncerti, a pripremljene su zanimacije i za one najmlađe.

Vidovi dani počinju u subotu 13. lipnja vatrogasnim memorijalom “Tomislav Hrkovec” za djecu te malonogometnim turnirom “Blaž, Žina i Gael”. Istoga dana otvara se i nova sezona Malonogometne lige Turopolja i Posavine, a slavlje će navečer zaokružiti TS Lajbeki.

Dan kasnije, 14. lipnja na red dolazi procesija od kapele svetog Vida do Parka Tomislava Hrkovca, kao i svečana na misa. Dan će završiti koncertom svih sekcija KUD-a Dučec.

Na sam blagdan svetog Vida, u ponedjeljak 15. lipnja, nakon mise u kapelici, na imanju obitelji Čunčić predstavit će se projekt “V Mraclinu se ponovno tke”. Posjetitelji će imati priliku vidjeti kako izgleda tradicionalni proces tkanja, upoznati se starim tehnikama izrade tekstila te doznati više o radu tkalačke sekcije KUD-a.

Sljedećeg dana, 16. lipnja, na Jančetovom gruntu održat će se dječje sportske igre, s prijavama od 17 do 17:30, a najavljeni su i gosti iznenađenja.

Program se nastavlja u srijedu s kazališnim predstavama. Prva na redu je lutkarska predstava “Klinček turopoljski” u izvedbi ŠTOOS teatra u 18 sati te predstava “Romarski put” Zelinskog amaterskog kazališta “Zamka” u 20 sati.

U četvrtak, 18. lipnja, na redu je poseban jubilej, točnije obilježava se 100 godina od početka domaćinskih tečajeva, a program je organiziralo Društvo žena “Anđela Lovreković” u Zgradi s početkom u 19 sati. U programu sudjeluju Sanda Franković i Snježana Mirilović iz Škole za medicinske sestre Mlinarska, Vesna Tafra, Ratko Cvetnić te KUD Dučec, a tema je uloga domaćinskih tečajeva u obrazovanju žena, unapređenju života na selu i očuvanju tradicijskih znanja.

Zadnji dan, petak 19. lipnja, manifestaciju tradicionalno zatvara Tamburašku večer “Vjekoslav Kovačić Kova” u Društvenom domu Mraclin. Na koncertu će sudjelovati TS Dobre duše, TS Modra Galica, TS Alibi, TS Lajbeki te tamburaši i vokalna skupina KUD-a Dučec.

Nastavite čitati

Reporter 460 - 28.05.2026.

Facebook

Izdvojeno