HOTNEWS
Nekad se živjelo za, a ne od športa
INTERVJU: Davor ŠTUBAN, tajnik Zajednice športskih udruga grada Velike Gorice
Tajnik Zajednice športskih udruga grada Velike Gorice i ja pijemo jutarnju kavicu pa gotovo svako jutro. On pije s hladnim, ja sa toplim mlijekom, ja na istu nadodam dvije-tri pljuge, on odnedavno ne dodaje ništa, prestao je. Svako jutro teme su iste, ili vatrogasci ili nogomet. Ovo smo jutro o sportu.
– Pred nama je 2019.godina, velikogorički sport je na vrhuncu, kako dalje?
ŠTUBAN: ‘Vjerojatno jesmo na vrhuncu, iako ne treba zaboraviti da je bilo uspješnijih godina, barem kada su medalje i uspjesi na svjetskim natjecanjima u pitanju. Mjerilo velikogoričkog športa nisu samo nogomet, rukomet i košarka, mislim da je on u cjelini sjajno posložen, a čemu svakako doprinosi i ozbiljnost koju već godinama traži i prezentira Zajednica. Dalje svakako ovisi o visini gradskog proračuna, nas i inače krasi fakat da se ‘pokrivamo koliko je poplun širok’ i da se znamo dobro pokriti. Sve su to zasluge vrijednih športskih djelatnika, možemo ih nazvati i vizionarima, jer zaista, a posebno u vrijeme današnje, rijetki će se htjeti posvetiti športu i prionuti za dobrobit i opće dobro.’
– Često te čujem kako si pun hvale za volontere u sportu, ali danas sve više već prekaljenih i iskusnih djelatnika odlazi, a mladi i ne pokazuju želju za radom na duže staze…
ŠTUBAN: Točno. Dijelom je i zbog tog razloga sve manje kvalitete u športu, sve manje strasti i sve manje je šport način življenja. Jednim dijelom, razloga je znatno više. S vremenom ljudi su počeli shvaćati da bez stanovite nadoknade nitko više ne želi raditi u klubovima, čast i izuzetak su nogometni klubovi. U njima se, osim u onim većima, ništa ne plaća – niti članarina za djecu, niti itko od volontera dobiva kunu nadoknade, niti ima uposlenih. Neki su, s pravom i razlogom, od športa napravili posao i to je legitimno. Ipak, tamo gdje su volonteri na djelu, tamo gdje nema plaćanja i gdje je, nažalost, danas sve pretežito očuvanje tradicije i očuvanje objekta koji su u nogometu na visokoj razini kvalitete i standarda, na to i takve pojedince i udruge moramo gledati drukčije. Kako, odlučit ćemo zajednički, ali držim da moramo imati poštovanja i prema ljudima i prema tradiciji. Nije samo u ruralnim područjima problematično, nemojmo se zavarivati ni u gradovima situacija nije puno bolja, uzmemo li nekakve prosjeke i sagledamo li što u športu zapravo stvaramo. Zadnjih godina živjeli smo na animozitetima, onim tradicionalnim, Radnik-Udarnik, u rukometu Udarnik-Gorica, umjesto da smo djecu i mlade učili i ‘ubrizgali’ im u vene šport, a ne animozitete i rivalstva.
– U kojoj si mjeri zadovoljan suradnjom sa gradskim strukturama, ima li naznaka da bi moglo biti još bolje, još više sredstava, još više sportskih objekata?
ŠTUBAN: U ovom trenutku još nemamo saznanja o visini proračuna za šport u 2019.godini. O tome svakako ne ovisi moguća daljnja izgradnja ili dogradnja objekata, poboljšanje na postojećim. Svjedoci smo da Grad ulaže mimo proračuna za šport, nedavno su nemala sredstva uložena u rasvjetu na stadionu i u izgradnju bazena. To svakako treba pozdraviti. Sigurno je da smo zadovoljni suradnjom sa gradskim čelnicima, ulaganja ponajprije u infrastrukturu posljednjih godina stvaraju uvjete da Velika Gorica postane grad športa. Ona to danas nije, mi smo nekakav hrvatski prosjek i premalo se ljudi bavi ili veže uz šport, čak i bivši športaši ili njihova djeca ne ostaju uz šport, što nije dobro. Ne znam zašto je tome tako, gdje smo i jesmo li negdje griješili, napose danas je sve u našem gradu besplatno; Grad daje na korištenje i stadion i dvoranu i kuglanu, plaćaju se režije nogometnim klubovima, a ipak mladi ne ostaju u športu. Bez uvjeta, bez dvorana ili bazena nema športa; nekada je bilo športa u izobilju, ljudi su bili istinski športaši ‘za posao, pivicu i kotlovinu’, a tada znamo i nije bilo uvjeta. Danas su uvjeti vrlo dobri, biti će i bolji, ali su nažalost mladi dosta inferiorni prema športu. Danas se cijene Messi, LeBron, Nadal ili Hirscher i svi bi htjeli biti najbolji ili se barem dobro prodati i od športa živjeti. Nekad se živjelo za šport.
– Suradnja sa lepoglavskom Zajednicom sportskih udruga ide dalje, nedavno ste zajednički održali Europski tjedan sporta, koji su idući koraci?
ŠTUBAN: Središnji državni ured za šport je sa gotovo 100.000 kuna odobrio realizaciju zajedničkog projekta Lepoglave i Velike Gorice. Glavna tema kampanje ‘Tjedna športa’ bila je ‘#BeActive’ s jasnim ciljem poticanja javnosti, u ovom slučaju osnovnoškolske djece, na tjelesnu aktivnost i to ne samo u tom tjednu, već napose tijekom cijele godine. Naravno da nastavljamo i dalje suradnju, nadamo se na obostrano zadovoljstvo. U Lepoglavi i tamošnjim športskim djelatnicima smo pronašli sjajne saveznike, vrijedne i kvalitetne ljude i uvijek kada se sretnemo nanovo nam je zadovoljstvo i uvijek je kvalitetna razmjena iskustava i športskih priča.
– Ne viđam te na tribinama našeg najvećeg stadiona, znam da te više zanimaju Juventus, Liverpool i Barcelona, ali vrijedilo bi navratiti, ipak je to odličan projekt.
ŠTUBAN: Spremam se. Ja sam odmah u startu rekao Neni i Blažu da ovo nije moja priča i da ne trebam nikakve godišnje ili VIP ulaznice. Nije moja priča i točka. Apsolutno mi je drago, i zbog ove dvojice između ostalog, i zbog ljudi koji ipak mogu pogledati prvoligaški nogomet u Velikoj Gorici, a to je priča koju smo sanjali i o kojoj se govorilo desetljećima. Sigurno je Gorica u elitnom nogometnom rangu iznimna promocija Grada. Sigurno. Tek što je utakmica završila već se vrte golovi u centralnom Dnevniku, već se priča o Velikoj Gorici, pa u Velikoj Gorici srušen trener Rijeke, ali čuje se i najbolji igrač Poljak, Ganac… Ja imam odmak od ovakvih priča u hrvatskom športu, slično ću reći i kada je u pitanju velikogorička košarka. Uzmeš jednog čovjeka i eto mogućih problema. Ode litavski ulagač – mogući problemi. Ode Josip Sesar – mogući problemi. Možda griješim, ali ja sam odrastao na Stefanović, Sabljak, Cvitanović, Ćubrić, Grlić, Župetić…. i dalje ne znam. To je naprosto to. Da li su ulaganja na stadionu zalog za budućnost, da li su opravdana i koliko će dugo trajati prvoligaški pir – vidjet ćemo. U okolici Velike Gorice napravili smo sjajne uvjete, a danas nema djece, nema tko puniti igrališta. Svi znamo razloge, ne treba ih ponavljati. Nema interesa, šport više nije toliko in, mislim u smislu da se športska priča završi i da dijete ostane u športu, nogomet se još drži. Mladi idu u vatrogasce i KUD-ove. Za to vrijeme umire nam amaterski, kako ga volimo nazivati ,selski’ nogomet, što će reći da vječno crpilište igrača za ovaj naš klub, ili ova naša dva kluba koji su prvi vrhu, više ne treba i više ne postoji. A nogometa je u osnovi ionako previše, sigurno je bolje pogledati Juventus i Barcelonu, Liverpoolov napadački nogomet, a za naš najveći stadion ne ostaje mi puno vremena.
– Nedavno je izašla Monografija o 20 godina Zajednice športskih udruga grada Velike Gorice i velikogoričkog sporta, najavio si i otvaranje, možebitno otvaranje Muzeja sporta, ima li i kakvih drugih izdavačkih planova?
ŠTUBAN: Ovih dana namjeravam posjetiti čelne ljude Grada vezano uz Muzej športa; ako je njima to interesantno dobro, ako nije i ako ne možemo pronaći adekvatan prostor potražit ću ga negdje drugdje, izvan Velike Gorice. Načelno je gradonačelnik Barišić suglasan, vidjet ćemo. Što se tiče izdavačkih planova držim da će ih biti. Trenutno radim športske priloge budućem Leksikonu Turopolja, kojeg je izdati Leksikografski zavod Miroslav Krleža i čiji je izlazak planiran negdje 2020.godine, ako sam točno zapamtio. Ja sam i prije priče o tom leksikonu krenuo s radom na Velikogoričkom športskom leksikonu, zasad on ima radni naslov ‘Tko je tko’. U odnosu na Leksikon Turopolja, koji prema kriterijima obuhvaća samo najznačajnije športaše i športske djelatnike, one koji su ostavili izniman gradski ‘trag’, ali koji su ponajprije općepoznati na državnoj razini, ovaj gradski će biti kudikamo opsežniji i nastojat ću kroz njega istaknuti sve koji su dali iole opipljiviji obol razvoju i promociju velikogoričkog i turopoljskog športa unatrag nekakvih 50 godina, možda i koju više. Projekata i ideja ima, moguće je da će i Zajednica športskih udruga i saveza Zagrebačke županije krenuti u projekt monografije ili slično. Očekuju se i monografije Košarkaškog kluba Gorica i Ženskog rukometnog kluba Udarnik. Povijest treba pisati, a ne je isključivo pamtiti i prepričavati.
– Poruka za kraj, pred nama je Sportaš 2018.?
ŠTUBAN: Pred nama je Športaš godine 2018.. Velikogorički šport je iza sebe opet ostavio godinu puno uspjeha, razvojnih planova i ambicija, prepunu pobjeda, posrtanja i ‘startova u niskom letu’. Najbolji su najbolji, tu je teško bilo pogriješiti, dođite na Športaša u četvrtak, 20.prosinca u 19 sati u POU Velika Gorica. Svim športašima i športskim djelatnicima želim blagoslovljen Božić i uspješnu i zdravu 2019.godinu.
HOTNEWS
Amazona u srcu Turopolja – Vilim Elez u Goricu “doveo” biljke mesožderke, zračne biljke i žive slike!
“To nije samo predmet, to je mali, tihi suputnik kojeg nekome darujemo – ona mala zelena točka na polici ili prozorskoj dasci unosi mir, boju i dah prirode u prostor…”
U prizemlju Tržnog centra u Velikoj Gorici odnedavno je otvoren mali raj za ljubitelje sobnog bilja – begonije, alocasije, philodendroni i monstere – samo su djelić zelenih ljepotica u trgovini cvijećem Amazona koja već na prvi korak odiše egzotikom.
A kada na stalku ugledate – zračne biljke! – sve se diže na novu razinu, jer na jednome mjestu u našoj blizini nema u ponudi ovoliki izbor zanimljivih biljnih primjeraka koje mogu ukrasiti naš životni ili poslovni prostor.
Dojmio nas se i Nepenthes – iz popularne porodice biljki mesožderki, tako da smo vlasnika Vilima Eleza zatrpali pitanjima o njezi ovog sobnog bilja i nabacili otrcanu frazu da nekima doma jedino može preživjeti – umjetni kaktus.
No, vratimo se na početak.
Evo tko je naš sugrađanin Vilim i kako je “završio u džungli”…
Živim s obitelji u Donjem Podotočju, gdje imamo mali rasadnik, proizvodnju i prodaju ukrasnog bilja I grmlja te voćnih sadnica. Biljke volim od malih nogu, pa sam I završio srednju poljoprivrednu školu te neko kratko vrijeme bio student biologije i agronomije. Još od osnovne škole sam skupljao orhideje i egzotične biljke te taj hobi nikad nisam prestao njegovati. Također sam se neko vrijeme bavio intenzivno i uzgojem vodenog bilja za akvarije i terarije pomoću tzv. “in vitro” metode. Kod kuće posjedujem više od 100 vrsta raznih sobnih biljaka a imamo i lijepi raznovrsni “arboretum” u dvorištu.
Znamo da sobne biljke možemo kupiti recimo i u trgovačkim lancima, vrtnim centrima…što Amazona nudi a što ne možemo naći na svakom koraku?
Amazona je jedinstvena po širokom asortimanu i ponudi na području Velike Gorice osobito po ponudi sobnog bilja ali držimo također i vanjsko bilje. Kod nas možete naći od najjednostavnijih biljaka za početnike i one koji ne žele puno vremena davati biljkama, a da nisu plastični kaktusi, pa sve do velikog broja rijetkih i zahtjevnijih biljaka za zaljubljenike i kolekcionare, a sve po konkurentnim cijenama.
Koliko vrsta cvijeća ima na vašim policama i koju biste biljku naveli kao “kraljicu” vaše trgovine?
Trenutačno u dućanu imamo više od 200 vrsta biljaka, a neke od posebnih su razne orhideje – više od 20 vrsta, više od 10 vrsta biljaka mesožderki, “šarene” odnosno Variegirane monstere kao što je Monstera adansoni variegata, Monstera deliciosa “ Thai constellation”, Monstera “Frozen freckles”. Također tu su i rijetke vrste sobnih biljaka iz rodova Anthurium, Alocasia i Philodendron. Imamo i ananase te banane, od kojih je možda najzanimljivija ukrasna banana Musa nono pink variegata. koja ima zanimljivo crveno- ružičasto prošarane listove.
Vidimo, opskrbljeni ste i popularnim biljnim terarijima…Po čemu su posebni, zahtijevaju li specifičan tretman od strane vlasnika?
Tako je, imamo nekoliko vrsti biljnih terarija, od običnih koje morate staviti na osvjetljeno mjesto, do onih sa svojim LED osvjetljenjem a prikladni su za tamnije pozicije. Terariji su vam jednostavni za držanje, a s obzirom da su oni jedan minijaturni zatvoreni ekosustav, održavanje je minimalno, dakle zalijevanje 1-2 puta godišnje, te povremeno obrezivanje biljaka ukoliko prerastu terarij. Najčešće vrste biljaka u terarijima su razne vrste fitonija, mahovine, mini kalateje, mini orhideje, mini anthuriumi ili razne mini paprati. Imamo u ponudi i terarije u kojima su kaktusi i sukulenti, a takvi su još jednostavniji za održavanje. Inače, neke terarije nabavljamo već namještene, neke dorađujemo a neke radimo kompletno sami. Za one kojima je i 2 puta godišnje puno posla sa održavanjem terarija, imamo i žive slike napravljene od biljaka s kojima nema baš nikakvog posla!
E sad stanimo malo kod zelenog umjetničkog djela! Kako nastaju “žive” slike i na koji način ih “njegujemo”? Fora je imati vrt na zidu u dnevnoj! 😊
Da, zelena umjetnička djela su zaista odličan estetski dodatak u svakom domu! Međutim, to se radi o stabiliziranim (očuvanim) pravim lišajevima i mahovinama koji se spajaju u lijepo umjetničko djelo. Ne moramo ih zalijevati niti šišati već im se samo diviti.
Prilikom kupnje, često nismo sigurni što pojedina vrsta zahtjeva. Jeste li naoružani savjetima?
Naravno, imamo kupaca koji su iskusni, znaju što žele i znaju već sve o biljkama a dolaze kod nas za nadopunjavanje svojih kolekcija, dok imamo i kupaca koji su novi u ovome ili kupuju određenu biljku po prvi put. Za to smo mi tu, da im damo savjete što i kako trebaju napraviti kako bi njihova biljka najbolje uspijevala.
U mjesecu smo darivanja. Je li još uvijek danas, u vrijeme plastike i razmetanja skupim poklonima, cvijet – najljepši poklon?
U vremenu jednokratnih darova koji često traju kraće nego što želimo, biljka donosi nešto drugačije: život koji se nastavlja, raste i mijenja se. To nije samo predmet, to je mali, tihi suputnik kojeg darujemo nekome – i koji s tom osobom ostaje. Biljke su naši nenametljivi stanari, uvijek prisutne, ali neprocjenjivo vrijedne. Ona mala zelena točka na polici ili prozorskoj dasci unosi mir, boju i dah prirode u prostor koji često previše podsjeća na beton, ekran i žurbu. Gledati biljku kako pušta novi list znači vidjeti da se nešto dobro događa, čak i dok nismo gledali. Pokloniti biljku znači pokloniti brigu, toplinu i trajanje. To je gesta koja kaže: “Evo, nešto da ti raste. Nešto što će te svakog dana podsjetiti na malo mira.”
♥
Taman u prosincu, kada trošimo novac više nego li tijekom ostatka godine – Vilimova poruka i više je nego dobrodošla.
Skoknite do Tržnog i istražite Amazonu, ili prije kupnje pogledajte ponudu na facebook stranici trgovine Amazona.hr. Poklon za vama drage ljubitelje biljaka ili jednostavno za svoj gušt – čeka na polici!
A ova divnoća od trgovine darivat će vrijednim poklonima i slušatelje City radija ili pratitelje Cityportala – u srijedu, 03. prosinca, stoga budite u niskom startu na našim društvenim mrežama!
- Amazona je otvorena radnim danom od 8 do 18, te subotom od 8 do 14 sati – Trg kralja Petra Krešimira IV, Velika Gorica
HOTNEWS
ZADNJI KRUG Edukacije za pomoćnike u Pučkom učilištu – prijavite se!
Edukacija počinje 29. prosinca!
Nakon uspješno obrazovanih 135 pomoćnika u nastavi s područja Velike Gorice, Dugog Sela i Novog Zagreba, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica objavilo je upise u posljednji krug edukacije za pomoćnike u nastavi koji rade u osnovnim i srednjim školama na području grada.
Edukacija počinje 29. prosinca u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, a praktični dio odvijat će se u školama u Velikoj Gorici ili Zagrebu. Troškove edukacije polaznici mogu pokriti sami ili iskoristiti vaučere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za što se trebaju javiti najkasnije do 15. prosinca.
U sklopu edukacije, polaznici će koristiti i priručnik “Lektira za pomoćnike u nastavi”, koji su uredile dr. sc. Arijana Mataga Tintor i dr. sc. Kristina Vujnović sa stručnim timom.
Tko je pomoćnik u nastavi?
To je osoba koja pruža neposrednu potporu učeniku s teškoćama u razvoju tijekom odgojno-obrazovnog procesa u zadacima koji zahtijevaju komunikacijsku, senzornu i motoričku aktivnost učenika, u kretanju, pri uzimanju hrane i pića, u obavljanju higijenskih potreba, u svakidašnjim nastavnim, izvannastavnim i izvanučioničkim aktivnostima.
Poslovi pomoćnika
-potpora u komunikaciji i socijalnoj uključenosti, potpora u kretanju, potpora pri uzimanju hrane i pića, potpora u obavljanju higijenskih potreba (samo u slučaju nepostojanja adekvatne medicinske/njegovateljske pomoći za obavljanje tih potreba)
– potpora u obavljanju školskih aktivnosti i zadataka, suradnja s učiteljima/nastavnicima i stručnim suradnicima te vršnjacima učenika u razredu, što podrazumijeva razmjenu informacija potrebnih za praćenje i unapređivanje rada s učenikom te predstavlja nezamjenjivu poveznicu između učenika s poteškoćama, njegovih nastavnika i kolega, omogućavajući mu lakši i pravedniji pristup odgojno obrazovnom procesu.
Pomoćnik u nastavi je plemenito zanimanje koje poboljšava kvalitetu života učenicima s poteškoćama – prijavite se i postanite kotačić koji pokreće inkluzivno društvo.
Program je odobren od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, a provodi se u suradnji s Upravnim odjelom za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velike Gorice.
HOTNEWS
VIDEO Advent u Gorici: Čarolija za cijelu obitelj
Kadrovi s Adventa koji će vas “nagovoriti” na šetnju srcem grada…
HOTNEWS
POČELO JE Najsjajnije vrijeme u godini uz Advent u srcu grada!
Gradonačelnik Ačkar svečano otvorio bajkovito Božićno selo i klizalište.
(FOTO: Cityportal)
Da zima istinski može zagrijati naša srca pokazat će još jedan Advent u Gorici – mjesto gdje će se do siječnja okupljati Velikogoričani i njihovi gosti u Parku Plemenite opčine turopoljske.
Atmosfera kao preslikana s filmskog platna krasi centar Velike Gorice i ovog prosinca, a uz pomoć grada i Turističke zajednice period pred nama donosi toplinu doma na otvorenom, svjetlost tisuća lampica, cozy ambijent uz zimske napitke, božićne pjesme, poklone… nešto što i ove godine ima sve atribute postati jednim od najljepših hrvatskih advenata.
Popis sadržaja nikad nije bio duži, kako bi baš svatko ovog Božića pronašao svoj gušt u svojem gradu, a vjerujemo da će na gorički Advent, u potrazi za druženjem, dolaziti brojni posjetitelji s kontinenta.
Večeras je tako otpočela još jedna zimska priča, uz tradicionalno paljenje blagdanske rasvjete uz odbrojavanje na adventskoj pozornici uz pomoć gradonačelnika Krešimira Ačkara, čime je startala i prva panoramska vožnja na divovskom kotaču, a virtuozi su klizaljkama ispisali prve linije na ledu velikog klizališta.
-Vjerujem da će ovdje naši sugrađani doživjeti brojne lijepe trenutke, a posebno zahvaljujem našoj Turističkoj zajednici koja je izvanredno pripremila sadržaje za cijelu obitelj, od najmlađih do naših Velikogoričana zlatne dobi. Ne sumnjam da će na naš Advent doći posjetitelji i iz drugih gradova, posebice iz Zagreba. Svi su dobrodošli! – poručio je gradonačelnik.
Direktorica Turističke zajednice Maja Toth nabrojala je što sve možemo očekivati ovih blagdana u središtu grada i pozvala na zajedničko druženje u toploj i obiteljskoj atmosferi.
Brojni Velikogoričani u zajedništvu s molitvom koju je predvodio Dragutin Kujavec, župnik Župe Sv. Petra i Pavla, došli su večeras upaliti i prvu adventsku svijeću na Trgu Stjepana Radića. Prva svijeća, simbol nade, podsjetila nas je na sve ono pozitivno i svijetlo što nas okružuje, a zajedno s okupljenom djecom simbolično ju je upalio gradonačelnik.
U sljedećim danima do blagdana Sveta tri kralja, u Božićnom selu bit će živo i veselo, uz brojne radionice, koncerte, nastupe, winterpub, zimske zalogaje, doček Svetog Nikole – svaki dolazak bit će poklon za cijelu obitelj.
Dobro došli na Advent u Gorici!
Foto galerija:
HOTNEWS
Grab, oskoruša, dud, smokva – novi stanovnici goričkih ulica
U Ulici Hrvatske bratske zajednice formiran je drvored, a uz igralište Bratstvo podignut mali voćnjak.
U okviru nacionalnog projekta poticanja održivog razvoja turizma „Hrvatska prirodno tvoja – Croatia naturally yours“, na području Velike Gorice provedena je sadnja novih stabala.
Stabla su posadili djelatnici VG Komunalca, prema smjernicama projekta i preporukama Šumarskog fakulteta, a projekt na području grada proveden je u organizaciji Grada Velike Gorice i Turističke zajednice grada Velike Gorice, te uz potporu Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma i sporta.
Goričke ulice tako od sada krase nove, različite vrste stabala, uključujući jasiku, grab, oskorušu, bijeli i crni dud, krušku, trešnju, jabuku i smokvu, čime se dodatno obogaćuje biološka raznolikost gradskog područja.
Dio sadnje obavljen je u Ulici Hrvatske bratske zajednice, gdje je formiran drvored s deset novih sadnica uz nogometni stadion, dok je uz igralište Bratstvo podignut mali voćnjak s devet sadnica različitih voćnih vrsta.
-Grad Velika Gorica kontinuirano ulaže u očuvanje i unaprjeđenje zelenih površina, prepoznajući njihovu važnost za kvalitetu života građana, očuvanje okoliša i održiv urbani razvoj. U tom duhu Grad i ove godine aktivno sudjeluje u nacionalnim inicijativama koje potiču održivost i stvaranje zelenijih prostora. Sadnjom novih stabala Velika Gorica potvrđuje svoju predanost očuvanju okoliša i stvaranju kvalitetnog prostora za sadašnje i buduće generacije. – poručuju iz Gradske uprave.
- Cilj nacionalnog projekta je smanjenje ugljikova otiska u turističkim destinacijama te jačanje održivog razvoja kroz ozelenjivanje prostora i odgovorno upravljanje okolišem, a u projekt je uključeno više od 130 turističkih zajednica diljem Hrvatske.
-
Vijestiprije 4 danaPRVA ADVENTSKA SVIJEĆA Palimo prvo svjetlo koje u tami donosi nadu u bolju budućnost
-
Vijestiprije 3 danaBožićno selo ponovno otvara svoja vrata – pogledajte što je sve u programu
-
prometprije 4 danaMaher u Donjoj Lomnici “zaposlio” policajce – zbog 6 prometnih prekršaja platit će gotovo 3 tisuće eura
-
Najaveprije 4 danaVanna otvara adventsku pozornicu u Gorici – evo što vas čeka u subotu