Povežite se s nama

HOTNEWS

Nekad se živjelo za, a ne od športa

Objavljeno

na

INTERVJU: Davor ŠTUBAN, tajnik Zajednice športskih udruga grada Velike Gorice

Tajnik Zajednice športskih udruga grada Velike Gorice i ja pijemo jutarnju kavicu pa gotovo svako jutro. On pije s hladnim, ja sa toplim mlijekom, ja na istu nadodam dvije-tri pljuge, on odnedavno ne dodaje ništa, prestao je. Svako jutro teme su iste, ili vatrogasci ili nogomet. Ovo smo jutro o sportu.
– Pred nama je 2019.godina, velikogorički sport je na vrhuncu, kako dalje?
ŠTUBAN: ‘Vjerojatno jesmo na vrhuncu, iako ne treba zaboraviti da je bilo uspješnijih godina, barem kada su medalje i uspjesi na svjetskim natjecanjima u pitanju. Mjerilo velikogoričkog športa nisu samo nogomet, rukomet i košarka, mislim da je on u cjelini sjajno posložen, a čemu svakako doprinosi i ozbiljnost koju već godinama traži i prezentira Zajednica. Dalje svakako ovisi o visini gradskog proračuna, nas i inače krasi fakat da se ‘pokrivamo koliko je poplun širok’ i da se znamo dobro pokriti. Sve su to zasluge vrijednih športskih djelatnika, možemo ih nazvati i vizionarima, jer zaista, a posebno u vrijeme današnje, rijetki će se htjeti posvetiti športu i prionuti za dobrobit i opće dobro.’

– Često te čujem kako si pun hvale za volontere u sportu, ali danas sve više već prekaljenih i iskusnih djelatnika odlazi, a mladi i ne pokazuju želju za radom na duže staze…
ŠTUBAN: Točno. Dijelom je i zbog tog razloga sve manje kvalitete u športu, sve manje strasti i sve manje je šport način življenja. Jednim dijelom, razloga je znatno više. S vremenom ljudi su počeli shvaćati da bez stanovite nadoknade nitko više ne želi raditi u klubovima, čast i izuzetak su nogometni klubovi. U njima se, osim u onim većima, ništa ne plaća – niti članarina za djecu, niti itko od volontera dobiva kunu nadoknade, niti ima uposlenih. Neki su, s pravom i razlogom, od športa napravili posao i to je legitimno. Ipak, tamo gdje su volonteri na djelu, tamo gdje nema plaćanja i gdje je, nažalost, danas sve pretežito očuvanje tradicije i očuvanje objekta koji su u nogometu na visokoj razini kvalitete i standarda, na to i takve pojedince i udruge moramo gledati drukčije. Kako, odlučit ćemo zajednički, ali držim da moramo imati poštovanja i prema ljudima i prema tradiciji. Nije samo u ruralnim područjima problematično, nemojmo se zavarivati ni u gradovima situacija nije puno bolja, uzmemo li nekakve prosjeke i sagledamo li što u športu zapravo stvaramo. Zadnjih godina živjeli smo na animozitetima, onim tradicionalnim, Radnik-Udarnik, u rukometu Udarnik-Gorica, umjesto da smo djecu i mlade učili i ‘ubrizgali’ im u vene šport, a ne animozitete i rivalstva.

–  U kojoj si mjeri zadovoljan suradnjom sa gradskim strukturama, ima li naznaka da bi moglo biti još bolje, još više sredstava, još više sportskih objekata?
ŠTUBAN: U ovom trenutku još nemamo saznanja o visini proračuna za šport u 2019.godini. O tome svakako ne ovisi moguća daljnja izgradnja ili dogradnja objekata, poboljšanje na postojećim. Svjedoci smo da Grad ulaže mimo proračuna za šport, nedavno su nemala sredstva uložena u rasvjetu na stadionu i u izgradnju bazena. To svakako treba pozdraviti. Sigurno je da smo zadovoljni suradnjom sa gradskim čelnicima, ulaganja ponajprije u infrastrukturu posljednjih godina stvaraju uvjete da Velika Gorica postane grad športa. Ona to danas nije, mi smo nekakav hrvatski prosjek i premalo se ljudi bavi ili veže uz šport, čak i bivši športaši ili njihova djeca ne ostaju uz šport, što nije dobro. Ne znam zašto je tome tako, gdje smo i jesmo li negdje griješili, napose danas je sve u našem gradu besplatno; Grad daje na korištenje i stadion i dvoranu i kuglanu, plaćaju se režije nogometnim klubovima, a ipak mladi ne ostaju u športu. Bez uvjeta, bez dvorana ili bazena nema športa; nekada je bilo športa u izobilju, ljudi su bili istinski športaši ‘za posao, pivicu i kotlovinu’, a tada znamo i nije bilo uvjeta. Danas su uvjeti vrlo dobri, biti će i bolji, ali su nažalost mladi dosta inferiorni prema športu. Danas se cijene Messi, LeBron, Nadal ili Hirscher i svi bi htjeli biti najbolji ili se barem dobro prodati i od športa živjeti. Nekad se živjelo za šport.

–  Suradnja sa lepoglavskom Zajednicom sportskih udruga ide dalje, nedavno ste zajednički održali Europski tjedan sporta, koji su idući koraci?
ŠTUBAN: Središnji državni ured za šport je sa gotovo 100.000 kuna odobrio realizaciju zajedničkog projekta Lepoglave i Velike Gorice. Glavna tema kampanje ‘Tjedna športa’ bila je ‘#BeActive’ s jasnim ciljem poticanja javnosti, u ovom slučaju osnovnoškolske djece, na tjelesnu aktivnost i to ne samo u tom tjednu, već napose tijekom cijele godine. Naravno da nastavljamo i dalje suradnju, nadamo se na obostrano zadovoljstvo. U Lepoglavi i tamošnjim športskim djelatnicima smo pronašli sjajne saveznike, vrijedne i kvalitetne ljude i uvijek kada se sretnemo nanovo nam je zadovoljstvo i uvijek je kvalitetna razmjena iskustava i športskih priča.

– Ne viđam te na tribinama našeg najvećeg stadiona, znam da te više zanimaju Juventus, Liverpool i Barcelona, ali vrijedilo bi navratiti, ipak je to odličan projekt.
ŠTUBAN: Spremam se. Ja sam odmah u startu rekao Neni i Blažu da ovo nije moja priča i da ne trebam nikakve godišnje ili VIP ulaznice. Nije moja priča i točka. Apsolutno mi je drago, i zbog ove dvojice između ostalog, i zbog ljudi koji ipak mogu pogledati prvoligaški nogomet u Velikoj Gorici, a to je priča koju smo sanjali i o kojoj se govorilo desetljećima. Sigurno je Gorica u elitnom nogometnom rangu iznimna promocija Grada. Sigurno. Tek što je utakmica završila već se vrte golovi u centralnom Dnevniku, već se priča o Velikoj Gorici, pa u Velikoj Gorici srušen trener Rijeke, ali čuje se i najbolji igrač Poljak, Ganac… Ja imam odmak od ovakvih priča u hrvatskom športu, slično ću reći i kada je u pitanju velikogorička košarka. Uzmeš jednog čovjeka i eto mogućih problema. Ode litavski ulagač – mogući problemi. Ode Josip Sesar – mogući problemi. Možda griješim, ali ja sam odrastao na Stefanović, Sabljak, Cvitanović, Ćubrić, Grlić, Župetić…. i dalje ne znam. To je naprosto to. Da li su ulaganja na stadionu zalog za budućnost, da li su opravdana i koliko će dugo trajati prvoligaški pir – vidjet ćemo. U okolici Velike Gorice napravili smo sjajne uvjete, a danas nema djece, nema tko puniti igrališta. Svi znamo razloge, ne treba ih ponavljati. Nema interesa, šport više nije toliko in, mislim u smislu da se športska priča završi i da dijete ostane u športu, nogomet se još drži. Mladi idu u vatrogasce i KUD-ove. Za to vrijeme umire nam amaterski, kako ga volimo nazivati ,selski’ nogomet, što će reći da vječno crpilište igrača za ovaj naš klub, ili ova naša dva kluba koji su prvi vrhu, više ne treba i više ne postoji. A nogometa je u osnovi ionako previše, sigurno je bolje pogledati Juventus i Barcelonu, Liverpoolov napadački nogomet, a za naš najveći stadion ne ostaje mi puno vremena.

– Nedavno je izašla Monografija o 20 godina Zajednice športskih udruga grada Velike Gorice i velikogoričkog sporta, najavio si i otvaranje, možebitno otvaranje Muzeja sporta, ima li i kakvih drugih izdavačkih planova?
ŠTUBAN: Ovih dana namjeravam posjetiti čelne ljude Grada vezano uz Muzej športa; ako je njima to interesantno dobro, ako nije i ako ne možemo pronaći adekvatan prostor potražit ću ga negdje drugdje, izvan Velike Gorice. Načelno je gradonačelnik Barišić suglasan, vidjet ćemo. Što se tiče izdavačkih planova držim da će ih biti. Trenutno radim športske priloge budućem Leksikonu Turopolja, kojeg je izdati Leksikografski zavod Miroslav Krleža i čiji je izlazak planiran negdje 2020.godine, ako sam točno zapamtio. Ja sam i prije priče o tom leksikonu krenuo s radom na Velikogoričkom športskom leksikonu, zasad on ima radni naslov ‘Tko je tko’. U odnosu na Leksikon Turopolja, koji prema kriterijima obuhvaća samo najznačajnije športaše i športske djelatnike, one koji su ostavili izniman gradski ‘trag’, ali koji su ponajprije općepoznati na državnoj razini, ovaj gradski će biti kudikamo opsežniji i nastojat ću kroz njega istaknuti sve koji su dali iole opipljiviji obol razvoju i promociju velikogoričkog i turopoljskog športa unatrag nekakvih 50 godina, možda i koju više. Projekata i ideja ima, moguće je da će i Zajednica športskih udruga i saveza Zagrebačke županije krenuti u projekt monografije ili slično. Očekuju se i monografije Košarkaškog kluba Gorica i Ženskog rukometnog kluba Udarnik. Povijest treba pisati, a ne je isključivo pamtiti i prepričavati.

– Poruka za kraj, pred nama je Sportaš 2018.?
ŠTUBAN: Pred nama je Športaš godine 2018.. Velikogorički šport je iza sebe opet ostavio godinu puno uspjeha, razvojnih planova i ambicija, prepunu pobjeda, posrtanja i ‘startova u niskom letu’. Najbolji su najbolji, tu je teško bilo pogriješiti, dođite na Športaša u četvrtak, 20.prosinca u 19 sati u POU Velika Gorica. Svim športašima i športskim djelatnicima želim blagoslovljen Božić i uspješnu i zdravu 2019.godinu.

 

HOTNEWS

Ostavili ih da se uguše i smrznu – sedam štenaca umrlo u vrećici, kamera snimila počinitelje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Screenshot/FB

U popodnevnim satima 1. siječnja, u Lukavcu kraj Velike Gorice, dvije ženske osobe ostavile su na parkiralištu ispred DVD-a Lukavec vrećicu sa sedam štenaca, koji su nedugo potom uginuli od gušenja i smrzavanja, a policija je izašla na teren i provodi istragu radi utvrđivanja elemenata kaznenog djela napuštanja životinja.

Prema dostupnim informacijama, žene su do lokacije dovezene putem Bolt platforme. Nakon dolaska ispred DVD-a Lukavec, na parkiralištu su ostavile vrećicu u kojoj su se nalazili štenci te se udaljile. Životinje su ubrzo uginule. Cijeli događaj zabilježen je nadzornom kamerom DVD-a, a na snimci su vidljiva lica obje osobe. Snimka je dostupna policiji, koja provodi kriminalističko istraživanje kako bi se utvrdile sve okolnosti slučaja i eventualna kaznena odgovornost.

Za sada nije poznato jesu li iz Bolt platforme policiji dostavljeni podaci o korisnicama prijevoza koji bi mogli pomoći u identifikaciji osoba s videosnimke koja je dostupna ovdje.

Ovaj slučaj, zabilježen kamerom i završen smrću sedam nemoćnih životinja, još je jedan bolan podsjetnik da neodgovorno ponašanje prema životinjama nije samo moralni, nego i kazneni problem koji društvo više ne bi smjelo tolerirati.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO RK Zagorica organizira 5. rukometni božićni turnir u Velikoj Gorici za ženske ekipe

Objavljeno

na

Objavio/la

Rukometni klub Zagorica organizira 5.rukometni turnir za ženske ekipe (U-12, U-14, U-16) u Velikoj Gorici od 02. do 04. siječnja 2026. godine.

Velika Gorica, 01.01.2026. Najava 5.rukometnog turnira za žženske ekipe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Trodnevni turnir igrat će se u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici, a natjecanje je sva tri dana programirano u vremenu od 09 do 20 sati.

Velika Gorica, 01.01.2026. Najava 5.rukometnog turnira za žženske ekipe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 01.01.2026. Najava 5.rukometnog turnira za žženske ekipe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Završni dan turnira predviđen je za polufinalne susrete, utakmicu za 3. mjesto i finale te dodjelu pojedinačnih i ekipnih nagrada

Velika Gorica, 01.01.2026. Najava 5.rukometnog turnira za žženske ekipe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Trodnevni turnir za muške ekipe (U-13, U-15, U-17) odigran je od 27. do 29. prosinca 2025. u Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Gorici.

Velika Gorica, 01.01.2026. Najava 5.rukometnog turnira za žženske ekipe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Za sve dodatne informacije:

E-mail: [email protected]

Telefon: Domagoj Sučić – 099 750 8759

www.rk-zagorica.hr

Galerija fotografija

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Dok mi čekamo Novu s obiteljima – oni dežuraju! Gradonačelnik zahvalio hitnjacima, policajcima i vatrogascima

“Njihova predanost i profesionalnost zaslužuje poštovanje i zahvalnost, na čemu sam im svima došao osobno zahvaliti.”

Objavljeno

na

Objavio/la

Najluđa noć u godini, u kojoj dočekujemo početak 2026. za neke je profesije – radna. Primjerice, djelatnici hitne službe, policije ili vatrogasci noćas neće biti sa svojim obiteljima, jer njihovo radno mjesto ne poznaje neradni dan, “crveno” u kalendaru, blagdan ili praznik.

Tu su, zlu ne trebalo, spremni na svaki poziv u pomoć i čuvaju nas i ove silvestarske noći.

Kako bi zahvalio djelatnicima goričkih žurnih službi na predanom radu, dao do znanja da su važna karika u sigurnosti grada i oslonac svakog građanina, posjetio ih je večeras gradonačelnik Krešimir Ačkar sa svojim zamjenikom Nevenom Karasom i predsjednikom Gradskog vijeća Darkom Bekićem,  i poželio im mirnu noć.

Foto: Marija Vrbanus

-Dok većina građana večeras slavi u krugu svoje obitelji dolazak Nove godine, djelatnici policije, hitne pomoći i naši vatrogasci neumorno rade kako bismo svi bili sigurni. Njihova predanost i profesionalnost zaslužuje poštovanje i zahvalnost, na čemu sam im svima došao osobno zahvaliti. Također, svim našim sugrađanima i sugrađankama želim sretnu, blagoslovljenu i uspješnu Novu 2026. godinu – poručio je gradonačelnik.

Foto: Marija Vrbanus

U velikogoričkoj Hitnoj službi, iako je jedna ekipa izašla na teren, večeras je bilo mirno, no čim smo došli, stigao je poziv zabrinute sugrađanke kojoj je djelatnica hitne davala savjete vezane uz terapiju i njeno zdravstveno stanje.

-Odradili smo ove godine više od 6 tisuća intervencija na terenu a u ispostavi dodatno više od 10.000 pregleda. Mi smo tu uvijek, dostupni za svakoga kome je ugroženo zdravlje. Zdravlje je naše najveće bogatstvo, tako da dobro zdravlje želimo svim našim sugrađanima u Novoj godini – rekao je šef goričke Hitne medicine dr. Siniša Golub.

Načelnik goričke policijske postaje Perica Malić gradonačelnika je dočekao s kolegama, a večeras su, očekivano, imali pozive građana vezane uz pucnjavu pirotehničkim sredstvima, zbog čega su izašli na teren.

Foto: Marija Vrbanus

-Božićni blagdani koji su iza nas, protekli su zaista mirno i nismo imali puno intervencija, što je pohvalno jer su to blagdani mira i zajedništva, a nadamo se da će sugrađani biti savjesni i ove zadnje noći u 2025. godini – rekao je načelnik.

Za sve intervencije i tijekom najluđe noći u godini spremni su i djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica. Zapovjednik Ivica Maceković sa svojom ekipom vatrogasaca budno će ispratiti Staru 2025. godinu.

Foto: Marija Vrbanus

Nastavite čitati

HOTNEWS

Promjene u Zakonu o osobnoj asistenciji – pravo će imati veći broj korisnika i to 24 sata dnevno

Premijer je najavio da su za 2026. za socijalna prava osoba s invaliditetom predvidjeli 1,5 milijarde eura, a na temelju ove odluke taj će se iznos morati povećati.

Objavljeno

na

Hrvatska Vlada donijela je Uredbu o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji radi izvršenja odluke Ustavnog suda kojom su ukinute pojedine odredbe Zakona, a kojima će, uz ostalo, i djeca do 18 godina imati pravo na uslugu osobne asistencije.

Na sjednici Vlade, Premijer Andrej Plenković istaknuo je da se uredba sa zakonskom snagom donosi iz razloga što trenutačno Hrvatski sabor ne zasjeda pa Vlada, na temelju posebnog zakona i ovlasti, kompenzira tu činjenicu te će ovom uredbom biti uređene samo one odredbe koje su ukinute odlukom Ustavnog suda i koje su prestale važiti 19. prosinca.

Pri tome je naglasio da uredba nije instrument za rješavanje svih pitanja koja su vezane za osobnu asistenciju i da će sva druga povezana pitanja biti rješavana u redovitom zakonodavnom postupku i u skladu s demokratskim procedurama koje podrazumijevaju i javno savjetovanje, radne skupine i dva čitanja u Hrvatskom saboru.

Donošenjem uredbe, djeca do 18 godina imat će pravo na uslugu osobne asistencije, a uslugu osobne asistencije moći će koristiti i korisnici usluge pomoći u kući, osobe s invaliditetom čiji roditelj ili drugi članovi obitelji ostvaruju pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, kao i svi korisnici čiji članovi obitelji imaju status njegovatelja na temelju drugih propisa, poput hrvatskih ratnih vojnih invalida, te korisnici usluge pomoćnika u nastavi.

Satnica usluge više nije ograničena, odnosno maksimalan broj sati korištenja usluge povećan je na 24 sata dnevno.

Također, odluka Ustavnog suda otvara i financijska pitanja s obzirom na to da se širi polje primjene ovih prava na veći broj korisnika, a za sada se još ne može procijeniti koliko će to koštati državni proračun, no bit će to značajna sredstva. 

Uz to, javlja se i pitanje realne raspoloživosti osobnih asistenata kojih će trebati biti puno više s obzirom na to da je usluga sada proširena na 24 sata i da će biti niz novih rješenja.

Premijer je najavio da su za 2026. za socijalna prava osoba s invaliditetom predvidjeli 1,5 milijarde eura, a na temelju ove odluke taj će se iznos morati povećati.


Prilikom donošenja rješenja o osobnom asistentu, stupanj težine invaliditeta i oštećenja funkcionalne sposobnosti korisnika neće biti jedini kriterij, nego će pri određivanju broja sati usluge, članovi komisije uzimati u obzir i materijalne i socijalne okolnosti korisnika, kao i njihove specifične individualne potrebe.

Ministarstvo će donijeti pravilnik u roku 60 dana, a pravo na uslugu počinje od izvršnosti rješenja, a ne prvog dana korištenja. 

Dodajmo kako punoljetni korisnici koji su koristili uslugu na dan 19. prosinca 2025. nastavljaju koristiti uslugu do donošenja novog izvršnog rješenja koje će po službenoj dužnosti pokrenuti Hrvatski zavod za socijalni rad. Ako se utvrdi veći broj sati od onoga koji je na snazi, razlika se nadoknađuje na zahtjev korisnika ili njegovog zakonskog zastupnika. Djeca i osobe s invaliditetom koje ranije nisu mogle podnijeti zahtjev zbog zakonskih ograničenja ostvaruju pravo od 19. prosinca 2025. ako zahtjev podnesu u roku od šest mjeseci od donošenja Uredbe.

Nastavite čitati

HOTNEWS

VLADA RH Duhan “ide gore” – Nove cijene cigareta u maloprodaji od 6. siječnja

Novim dizanjem trošarina državni proračun u idućoj godini uprihodit će 129 milijuna eura.

Objavljeno

na

Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici donijela Uredbu o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode koja od 1. siječnja 2026. godine mijenja visinu trošarine.  

Kako navode na službenoj internet stranici Vlade, na cigarete će specifična trošarina biti 59,10 eura za 1000  komada cigareta, proporcionalna trošarina 34 % od maloprodajne cijene cigareta, te minimalna trošarina na cigarete 130,60 eura za 1000 komada cigareta.  

Prema tome će cijena kutije cigareta u prosjeku porasti za 20 centi. 

Gore ide i trošarina na sitno rezani duhan za savijanje cigareta i to 126,90 eura za jedan kilogram, a ostali duhan za pušenje 126,90 eura za 1 kilogram. 

Također, nova Uredba odnosi se i na ostale “pušilice”. Cigare i cigarilosi bit će 126,90 eura za 1000 komada, e-tekućine 0,25 eura za jedan mililitar, grijani duhanski proizvodi 211,30 eura za jedan kilogram, a novi duhanski proizvodi 126,90 eura za jedan kilogram.  

Procedura s prvim danom Nove godine jest da su trošarinski obveznici koji imaju pravo utvrđivanja maloprodajne cijene cigareta u mogućnosti podnijeti Prijavu povećanja maloprodajne cijene cigareta u razdoblju od  2. do 5. siječnja 2026. godine, zaključno do 15.30 sati. 

Datum važenja povećanih maloprodajnih cijena cigareta je 6. siječnja 2026. Godine. 

Podsjetimo, Vlada je odluku o porastu trošarina na duhanske proizvode donijela i prije točno šest mjeseci, kada je također kutija cigareta u prosjeku “skočila za 20 centi gore”, a novim dizanjem trošarina, državni proračun u idućoj godini uprihodit će 129 milijuna eura, piše Dnevnik.hr. 

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno