Povežite se s nama

Gospodarstvo

Nekad goričko rodilište i čuvena galerija, u budućnosti moderna zgrada i muzejski depo

Na adresi Šetalište Franje Lučića 15, u prostoru iz kojega su se morali privremeno iseliti Upravni odjel za EU fondove i gospodarstvo i VE-GO-RA, ide se u energetsku obnovu, a gradit će se i novi interpretacijski centar Muzeja Turopolja, kao i muzejski depo, jedan od najmodernijih u Europi

Objavljeno

na

Moramo poraditi na tome da znamo gdje živimo, s kim živimo, što smo ovdje zatekli, a što smo donijeli i da onda sve to skupa spojimo u cjelinu. Nakon potresa 1889. godine Velika Gorica je počela dobivati svoj građanski štih koji mi sada umivamo, revitaliziramo i nudimo ga novim generacijama, rekao je gradonačelnik Dražen Barišić na predstavljanju novog projekta “ušminkavanja” gradskog središta.

Konkretno, riječ je o zgradi koju Goričani starije generacije pamte kao rodilište, oni malo mlađi kao prostor Galerije Kordić, prve privatne galerije u samostalnoj Hrvatskoj, a novije generacije možda su načule da je u njoj Upravni odjel za EU fondove i gospodarstvo, kao i razvojna agencija VE-GO-RA. Na toj adresi, u Šetalištu Franje Lučića 15, odmah preko puta crkve NBDM-a, u sljedećem će razdoblju biti samo građevinski radnici, koji će se baviti značajnim zahvatima na ovoj građevini.

– Uz Muzej Turopolja, ovo je jedan od najvrjednijih dijelova našega grada ako govorimo o kulturno-povijesnim građevinama. Ova zgrada je izuzetno vrijedna i baš mi je drago što smo uspjeli ovo napraviti. Ovo dvorište dobiti će svoju kemiju koju je davno imalo, nakon rodilišta, pa galerije Kordić, u čijem su se dvorištu održavale i likovne kolonije. Kultura je devedesetih godina ovdje bila jača nego u Zagrebu, no prošlo je jako puno vremena i sad ćemo je preurediti, učiniti je energetski učinkovitijom. Crkva je već riješena u tom smislu, kao i Muzej i Centar za posjetitelje, a vrlo brzo ide i rušenje zgrade Stare općine te gradnja nove. To je Gorica, to je centar – ponosan je gradonačelnik Barišić, koji se i sam rodio upravo u ovoj zgradi, u tadašnjem velikogoričkom rodilištu.

Svi koji koriste ovu zgradu privremeno su se iselili iz nje, uključujući i zaposlenike Upravnog odjela za EU fondove i gospodarstvo, koji su bili i domaćini ovoj promociji.

– Projekt obnove ove naše zgrade još je jedan u nizu projekata koje Grad provodi u području energetske učinkovitosti. Sve su to projekti koji daju novo ruho našim zgradama, ali i donose uštedu, budući da će se troškovi smanjiti za čak 73 posto. Što se konkretno ovog projekta tiče, plan je da se radi revitalizacija cijelog ovog prostora, budući da se u dvorišnom prostoru gradi i interpretacijski centar Muzeja Turopolja, za koji smo također dobili bespovratna europska sredstva. Ukupna vrijednost projekta kojeg nazivamo ‘revitalizacija šetališta’ je 13,3 milijuna kuna, od čega je gotovo 80 posto bespovratnih sredstava. Do kraja ove ili početkom sljedeće godine obje će zgrade biti dovršene i ovaj dio grada dobit će novo ruho – kazao je pročelnik Domagoj Ilečić.

Zgrada u kojem je njegov upravni odjel tako će biti ljepša, modernija i štedljivija, a poseban benefit se odnosi na Muzej Turopolja.

– Zgrada našeg interpretacijskog centra imat će sve naše urede, koji su trenutačno u zgradi Muzeja, što nam je vrlo važno jer ćemo u budućnosti cijeli Muzej moći koristiti za izložbeni prostor. Drugo, imat ćemo manju multifunkcionalnu dvoranu, u kojoj će se moći održavati projekcije, predavanja, različitih radionica… Za to postoji velik interes, a u sadašnjoj zgradi nemamo adekvatan prostor. I treće, ali dugoročno najvažnije, dobit ćemo muzejski depo, odnosno skladište muzejskih predmeta koji u tom trenutku nisu na izložbama. To je sve ono što Muzej Turopolja čuva, vrlo je vrlo raznolik sadržaj, budući da smo mi muzej koji ima četiri različite zbirke, i tekstil, i papir, i keramiku, i drvo, što zahtjeva posebne uvjete za čuvanje. Sad ćemo dobiti jedan od najsuvremenijih muzejskih depoa čak i na području Europe – kazala je ravnateljica Margareta Biškupić Čurla.

Gospodarstvo

U Zagrebačkoj županiji lani otvoreno oko tisuću tvrtki – Velika Gorica među vodećima gradovima

Dok je u Hrvatskoj otvoreno manje novih poduzeća nego godinu ranije, Zagrebačka županija ostala je u samom vrhu, a Velika Gorica ušla je među deset gradova s najviše novih tvrtki.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija i Velika Gorica prošle su godine bile među hrvatskim predvodnicima po broju novih tvrtki, pokazuje analiza podataka Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije o otvorenim i zatvorenim poduzećima u 2025. godini. Kako prenose Župan.hr i Gradonačelnik.hr, u županiji je otvoreno nešto više od tisuću poduzeća, dok je Velika Gorica dobila oko 230 novih tvrtki, čime se svrstala među deset gradova s najviše novih registracija.

Na razini Hrvatske prošle godine otvoreno je oko 13.500 poduzeća, što je manje nego 2024. godine. Ipak, broj otvorenih bio je veći od broja zatvorenih, pa je ukupni saldo ostao pozitivan.

Usporedba s razdobljem prije pet godina pokazuje da je trend ipak bolji, tj. u odnosu na 2021. otvoreno je više novih poduzeća.Velika Gorica se posebno ističe po razlici između otvorenih i zatvorenih tvrtki. Grad je prošle godine imao oko 127 poduzeća više otvorenih nego zatvorenih, što je jedan od najboljih rezultata u Hrvatskoj.

Po tom pokazatelju Velika Gorica je treća u državi, odmah iza Splita i Zadra.

Podaci pokazuju da je Velika Gorica u odnosu na 2021. godinu otvorila oko 50 poduzeća više, što znači da se rast poduzetničke aktivnosti nastavlja.

I dok je na državnoj razini vidljiv pad u odnosu na godinu ranije, Zagrebačka županija i Velika Gorica ostale su među sredinama koje i dalje imaju snažan poduzetnički tempo.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velike novosti za obrtnike! Vlada šalje novi zakon u Sabor, evo što bi se moglo promijeniti

Komorski doprinos smanjuje se na 1,5 %, uvodi se institut obiteljskog obrta, a nasljednicima se olakšava nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukasz Radziejewski/pexels.com

Vlada je danas u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim želi olakšati poslovanje obrtnicima, smanjiti dio njihovih troškova i modernizirati sustav strukovnog obrazovanja. Među važnijim novostima su niži komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, uvođenje obiteljskog obrta te jasnije definirana prava obrtnika nakon odlaska u mirovinu.

Kako piše Poslovni.hr, jedna od ključnih promjena odnosi se na komorski doprinos. Prema prijedlogu, stopa bi se smanjila s dosadašnja dva na 1,5 % osnovnog osobnog odbitka, što bi obrtnicima trebalo donijeti niže mjesečne izdatke.

Uz to, zakon predviđa i jasnije uređenje Majstorske škole kao javne ustanove koja bi provodila programe obrazovanja i usavršavanja za obavljanje obrta. Osnivač bi bila Hrvatska obrtnička komora, uz mogućnost uključivanja više osnivača, a cilj je brže osposobljavanje mladih za tržište rada i modernizacija cjeloživotnog obrazovanja.

Novost je i institut obiteljskog obrta. Obrtnicima bi u poslu mogli pomagati članovi kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, čime se želi potaknuti obiteljsko uključivanje u posao i lakše očuvanje obrta kao tradicije. Također, prijedlog donosi i promjene vezane uz nasljeđivanje obrta. Nakon smrti obrtnika, nasljednici koji žele nastaviti posao mogli bi to učiniti bez obveze ispunjavanja posebnih uvjeta poput stručne spreme ili položenog majstorskog ispita. Time bi se, između ostalog, olakšalo i imenovanje privremenog poslovođe dok traje ostavinski postupak.

Izmjenama se dodatno precizira i pravo obrtnika koji su otišli u mirovinu. Prema prijedlogu, moći će nastaviti obavljati registriranu djelatnost bez obustave isplate mirovine, što bi trebalo omogućiti dulji ostanak na tržištu rada i zadržavanje kvalitete usluga i proizvoda.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Ministarstvo dijeli bespovratna sredstva – otvoren poziv za kulturne i kreativne industrije

Cilj je jačanje poslovanja i konkurentnosti sektora

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je 5. svibnja Javni poziv za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama u 2026. godini, kojim će dodjeljivati bespovratna sredstva poslovnim subjektima iz četiri područja, izvedbenih umjetnosti, književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti, vizualnih umjetnosti te audiovizualnih djelatnosti. Prijave se podnose isključivo elektronički, a poziv je otvoren do 5. lipnja u 17 sati.

Poseban naglasak stavljen je na projekte koji donose unaprjeđenje poslovnih modela, povećanje prihoda i konkurentnosti, kao i poboljšanje procesa proizvodnje i distribucije kulturno-umjetničkih sadržaja.

Ovaj poziv, ističu iz Ministarstva, nadovezuje se na raniju investiciju „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz koju je sektoru dodijeljeno više od 35 milijuna eura. Ujedno predstavlja nastavak programa poticanja poduzetništva koji se provodio do 2022. godine.

Više informacija dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno