Podjela besplatnih kompostera za kompostiranje biootpada u domaćinstvu nastavlja se i dalje s ciljem uspostavljanja novog, održivog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice. Tako će korisnici koji žive u obiteljskim kućama s okućnicom, moći kompostirati biootpad u vlastitom kućanstvu, upravo na mjestu njegovog nastanka.

Korisnici koji u vlastitom kućanstvu već kompostiraju biootpad, ili ga budu kompostirali ubuduće, doprinijet će smanjenju količine biootpada koji se odlaže na odlagalištu, smanjenju utjecaja na klimatske promjene koje bi takav biootpad proizveo ukoliko se odlaže na odlagalište, smanjit će količinu otpada koji predaju na odvoz i zbrinjavanje, što će rezultirati da u novom sustavu gospodarenja otpadom neće plaćati odvoz biootpada u okviru javne usluge odvoza miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. VG Čistoća ne sakuplja i ne odvozi proizveden kompost, već ga korisnici koriste za vlastitu uporabu.

Besplatni komposter mogu zatražiti svi korisnici usluga VG Čistoće, odnosno korisnici vlasnici obiteljskih kuća ispunjavajući anketu o zainteresiranosti korisnika, tj. upitnik o kućnom kompostiranju kojeg mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr te na blagajni komunalnog društva, na adresi Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica. Komposter će korisnicima biti dostavljen na kućnu adresu u najkraćem mogućem vremenu.

KOMPOSTIRANJE JE NAJSTARIJI I NAJPRIRODNIJI NAČIN RECIKLIRANJA OTPADA

Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada (kuhinjski otpad te vrtni ili zeleni otpad) uz pomoć niza živih mikroorganizama (bakterije, gljivice) i višestaničnih organizama (kukci, gujavice) uz prisutnost zraka, pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kao končani proizvod kompost – humus. Predstavlja najstariju metodu odvajanja i odlaganja organskog otpada, odnosno biootpada na za to predviđena mjesta, najčešće u kompostere. Takav odvojeni biootpad se razgrađuje i nastaje kompost.

Često nismo ni svjesni kako više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima čini organski otpad ili biootpad. U prikupljenim ostacima hrane i vrtnim biljkama nalaze se visokovrijedne sirovine za proizvodnju komposta kojim obogaćujemo zemlju sastojcima za rast i razvoj biljaka te održavamo njezinu plodnost.

VIŠESTRUKE KORISTI KOMPOSTIRANJA
smanjuje se i do 30% količine otpada koji se odlaže na odlagalište
pomaže u očuvanju okoliša
lagano je i jednostavno
dobiva se potpuno besplatno gnojivo – štedi se novac
kompost poboljšava kvalitetu i plodnost zemlje u vrtu bez nepotrebne upotrebe umjetnih gnojiva
kompost opskrbljuje biljke hranjivim tvarima te povećava njihovu otpornost na nametnike i bolesti

ŠTO SE SMIJE, A ŠTO NE SMIJE KOMPOSTIRATI

Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka. Ukoliko se dobro izmiješa što više različitog i usitnjenog biljnog materijala, dobit će se kvalitetan kompost. Najpoželjnije je sav biootpad usitniti jer što su manje dimenzije biootpada, bolje se može izmiješati i brže razlagati. Važno je u jednakom omjeru pomiješati zeleni biootpad bogat dušikom koji se brže razgrađuje i osigurava vlagu te smeđi biootpad bogat ugljikom koji se sporije razgrađuje i osigurava prozračnost.

Kompostirati DA:
kuhinjski otpad: ostatci, listovi te kora voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostatci – mrvice kruha i peciva, filtar vrećice od čaja ali bez etikete, ostatci recikliranog papira („škarnicla“)
vrtni (zeleni) otpad: otkos trave, ostatci od orezivanja živice, lišće, granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostatci nakon ubiranja voća i povrća, zemlja iz lončanica za cvijeće, počupani korov, kora drveta, borove iglice, piljevina sirovog drveta, ostatci od izgaranja sirovog drveta ili drvenog ugljena
ostali biootpad: kosa, dlaka, slama, papirnate maramice, papirnate kutije za jaja, papir i karton koji je previše kontaminiran ostatcima hrane, kamena prašina, pepeo drvenog ugljena ili drva, izmet manjih kućnih ljubimaca

Kompostirati NE:
kuhinjski otpad: kosti, meso, ulja i masti, jela od mesa i ribe, tekući i kuhani ostatci hrane, mliječni proizvodi
vrtni otpad: osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha
ostalo: tiskani novinski papir i časopise u boji, ostatci duhana, sadržaj vrećice iz usisavača, pelene, pepeo od ugljena, izmet pasa i mačaka, obojeno i/ili lakirano drvo, sav biootpad koji je bio u dodiru s opasnim tvarima, naftom i sl., sav ostali otpad, posebno opasni.

KADA, GDJE I KAKO KOMPOSTIRATI?

Kompostirati se može tijekom cijele godine te svatko može svoj reciklažni kutak napraviti bilo gdje u sjenovitom kutu vrta ili dvorišta, zaštićen od izravnih udara vjetra, izbjegavajući mračna, hladna i previše vlažna mjesta. Korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje, kompostirati se može i na balkonu ili u garaži.

U komposter je potrebno najprije položiti sloj krupnijeg materijala poput grančica, pruća i sl. usitnjenih do veličine palca kako bi suvišna tekućina mogla otjecati. Zatim se odlaže biootpad. Najbolje je miješati svježi, vlažni, zeleni biootpad (npr. kuhinjski otpad) sa suhim i drvenastim (npr. suho lišće, grančice, piljevina, male količine usitnjenog kartona, i sl.). U prvo vrijeme odloženi biootpad pospite vrtnom zemljom ili gotovim kompostom jer će to ubrzati procese razgradnje kompostnog materijala. Ukoliko u kompost odlažete pokošenu travu, potrebno ju je prethodno ostaviti da se prosuši te ju tek onda kompostirajte u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od truljenja. Vlažnu travu odlažite pomiješanu sa suhim materijalom (npr. suhim lišćem, usitnjenim kartonskim kutijama za jaja i sl.). Premalo ili pak previše vlage u komposteru je štetno. Vlažnost provjeravajte tako da iz sredine hrpe uzmete šaku kompostiranog materijala i čvrsto ga stisnite. Iz šake ne smije curiti voda, a materijal mora poprimiti oblik grude, tj. ne smije se rasipati. Vilama povremeno (bar jednom mjesečno) izmiješajte i rastresite sadržaj kompostera kako bi se kompostirani materijal prozračio.

Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od 6 do 12 mjeseci od biorazgradivog otpada nastaje kompost. Zreo kompost je ujednačenog izgleda: grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju te se u njemu više ne prepoznaje početni biomaterijal, osim nekih teže razgradivih dijelova poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva i sl.

Ispuniš anketu i čekaš da ti komposter dođe kući!

Nastavlja se podjela besplatnih kompostera za kompostiranje biorazgradivog otpada u domaćinstvima. S ciljem uspostavljanja novog, održivog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice, VG Čistoća d.o.o. nabavila je u srpnju ove godine novu količinu kompostera koje će podijeliti zainteresiranim korisnicima. Dakle, korisnici koji žive u obiteljskim kućama s okućnicom, moći će na taj način kompostirati biorazgradivi otpad u vlastitom kućanstvu, upravo na mjestu njegovog nastanka.

Kompostiranjem se doprinosi smanjenju količine biorazgradivog otpada koji se odlaže, također se smanjuje i utjecaj na klimatske promjene koje takav otpad proizvodi ukoliko se odlaže na odlagališta. Korisnici će ujedno na taj način smanjiti količinu otpada koji predaju na odvoz i zbrinjavanje. VG Čistoća ne sakuplja i ne odvozi proizveden kompost, već ga korisnici koriste za vlastitu uporabu.

Besplatni komposter mogu zatražiti svi korisnici usluga VG Čistoće, odnosno korisnici i vlasnici obiteljskih kuća ispunjavajući anketu o zainteresiranosti korisnika, tj. upitnik o kućnom kompostiranju kojeg mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr te na blagajni komunalnog društva, na adresi Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica. Isto tako zainteresirani korisnici mogu se javiti na broj telefona 01-6566-738 ili e-mail adresu [email protected]

Komposter će korisnicima biti dostavljen na kućnu adresu u najkraćem mogućem vremenu.