Povežite se s nama

Gospodarstvo

Ne bacaj, uštedi, čuvaj okoliš… Kompostiraj!

Kompostirati se mogu ostaci od hrane, “zeleni” otpad, kao i razni biootpad, a ne smije se kompostirati kosti, meso, ulja i masti, vrtni otpad, novinski papir, časopisi u boji, vrećice od usisavača, penele…

Objavljeno

na

Podjela besplatnih kompostera za kompostiranje biootpada u domaćinstvu nastavlja se i dalje s ciljem uspostavljanja novog, održivog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice. Tako će korisnici koji žive u obiteljskim kućama s okućnicom, moći kompostirati biootpad u vlastitom kućanstvu, upravo na mjestu njegovog nastanka.

Korisnici koji u vlastitom kućanstvu već kompostiraju biootpad, ili ga budu kompostirali ubuduće, doprinijet će smanjenju količine biootpada koji se odlaže na odlagalištu, smanjenju utjecaja na klimatske promjene koje bi takav biootpad proizveo ukoliko se odlaže na odlagalište, smanjit će količinu otpada koji predaju na odvoz i zbrinjavanje, što će rezultirati da u novom sustavu gospodarenja otpadom neće plaćati odvoz biootpada u okviru javne usluge odvoza miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. VG Čistoća ne sakuplja i ne odvozi proizveden kompost, već ga korisnici koriste za vlastitu uporabu.

Besplatni komposter mogu zatražiti svi korisnici usluga VG Čistoće, odnosno korisnici vlasnici obiteljskih kuća ispunjavajući anketu o zainteresiranosti korisnika, tj. upitnik o kućnom kompostiranju kojeg mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr te na blagajni komunalnog društva, na adresi Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica. Komposter će korisnicima biti dostavljen na kućnu adresu u najkraćem mogućem vremenu.

KOMPOSTIRANJE JE NAJSTARIJI I NAJPRIRODNIJI NAČIN RECIKLIRANJA OTPADA

Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada (kuhinjski otpad te vrtni ili zeleni otpad) uz pomoć niza živih mikroorganizama (bakterije, gljivice) i višestaničnih organizama (kukci, gujavice) uz prisutnost zraka, pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kao končani proizvod kompost – humus. Predstavlja najstariju metodu odvajanja i odlaganja organskog otpada, odnosno biootpada na za to predviđena mjesta, najčešće u kompostere. Takav odvojeni biootpad se razgrađuje i nastaje kompost.

Često nismo ni svjesni kako više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima čini organski otpad ili biootpad. U prikupljenim ostacima hrane i vrtnim biljkama nalaze se visokovrijedne sirovine za proizvodnju komposta kojim obogaćujemo zemlju sastojcima za rast i razvoj biljaka te održavamo njezinu plodnost.

VIŠESTRUKE KORISTI KOMPOSTIRANJA
smanjuje se i do 30% količine otpada koji se odlaže na odlagalište
pomaže u očuvanju okoliša
lagano je i jednostavno
dobiva se potpuno besplatno gnojivo – štedi se novac
kompost poboljšava kvalitetu i plodnost zemlje u vrtu bez nepotrebne upotrebe umjetnih gnojiva
kompost opskrbljuje biljke hranjivim tvarima te povećava njihovu otpornost na nametnike i bolesti

ŠTO SE SMIJE, A ŠTO NE SMIJE KOMPOSTIRATI

Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka. Ukoliko se dobro izmiješa što više različitog i usitnjenog biljnog materijala, dobit će se kvalitetan kompost. Najpoželjnije je sav biootpad usitniti jer što su manje dimenzije biootpada, bolje se može izmiješati i brže razlagati. Važno je u jednakom omjeru pomiješati zeleni biootpad bogat dušikom koji se brže razgrađuje i osigurava vlagu te smeđi biootpad bogat ugljikom koji se sporije razgrađuje i osigurava prozračnost.

Kompostirati DA:
kuhinjski otpad: ostatci, listovi te kora voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostatci – mrvice kruha i peciva, filtar vrećice od čaja ali bez etikete, ostatci recikliranog papira („škarnicla“)
vrtni (zeleni) otpad: otkos trave, ostatci od orezivanja živice, lišće, granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostatci nakon ubiranja voća i povrća, zemlja iz lončanica za cvijeće, počupani korov, kora drveta, borove iglice, piljevina sirovog drveta, ostatci od izgaranja sirovog drveta ili drvenog ugljena
ostali biootpad: kosa, dlaka, slama, papirnate maramice, papirnate kutije za jaja, papir i karton koji je previše kontaminiran ostatcima hrane, kamena prašina, pepeo drvenog ugljena ili drva, izmet manjih kućnih ljubimaca

Kompostirati NE:
kuhinjski otpad: kosti, meso, ulja i masti, jela od mesa i ribe, tekući i kuhani ostatci hrane, mliječni proizvodi
vrtni otpad: osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha
ostalo: tiskani novinski papir i časopise u boji, ostatci duhana, sadržaj vrećice iz usisavača, pelene, pepeo od ugljena, izmet pasa i mačaka, obojeno i/ili lakirano drvo, sav biootpad koji je bio u dodiru s opasnim tvarima, naftom i sl., sav ostali otpad, posebno opasni.

KADA, GDJE I KAKO KOMPOSTIRATI?

Kompostirati se može tijekom cijele godine te svatko može svoj reciklažni kutak napraviti bilo gdje u sjenovitom kutu vrta ili dvorišta, zaštićen od izravnih udara vjetra, izbjegavajući mračna, hladna i previše vlažna mjesta. Korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje, kompostirati se može i na balkonu ili u garaži.

U komposter je potrebno najprije položiti sloj krupnijeg materijala poput grančica, pruća i sl. usitnjenih do veličine palca kako bi suvišna tekućina mogla otjecati. Zatim se odlaže biootpad. Najbolje je miješati svježi, vlažni, zeleni biootpad (npr. kuhinjski otpad) sa suhim i drvenastim (npr. suho lišće, grančice, piljevina, male količine usitnjenog kartona, i sl.). U prvo vrijeme odloženi biootpad pospite vrtnom zemljom ili gotovim kompostom jer će to ubrzati procese razgradnje kompostnog materijala. Ukoliko u kompost odlažete pokošenu travu, potrebno ju je prethodno ostaviti da se prosuši te ju tek onda kompostirajte u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od truljenja. Vlažnu travu odlažite pomiješanu sa suhim materijalom (npr. suhim lišćem, usitnjenim kartonskim kutijama za jaja i sl.). Premalo ili pak previše vlage u komposteru je štetno. Vlažnost provjeravajte tako da iz sredine hrpe uzmete šaku kompostiranog materijala i čvrsto ga stisnite. Iz šake ne smije curiti voda, a materijal mora poprimiti oblik grude, tj. ne smije se rasipati. Vilama povremeno (bar jednom mjesečno) izmiješajte i rastresite sadržaj kompostera kako bi se kompostirani materijal prozračio.

Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od 6 do 12 mjeseci od biorazgradivog otpada nastaje kompost. Zreo kompost je ujednačenog izgleda: grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju te se u njemu više ne prepoznaje početni biomaterijal, osim nekih teže razgradivih dijelova poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva i sl.

Ispuniš anketu i čekaš da ti komposter dođe kući!

Nastavlja se podjela besplatnih kompostera za kompostiranje biorazgradivog otpada u domaćinstvima. S ciljem uspostavljanja novog, održivog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice, VG Čistoća d.o.o. nabavila je u srpnju ove godine novu količinu kompostera koje će podijeliti zainteresiranim korisnicima. Dakle, korisnici koji žive u obiteljskim kućama s okućnicom, moći će na taj način kompostirati biorazgradivi otpad u vlastitom kućanstvu, upravo na mjestu njegovog nastanka.

Kompostiranjem se doprinosi smanjenju količine biorazgradivog otpada koji se odlaže, također se smanjuje i utjecaj na klimatske promjene koje takav otpad proizvodi ukoliko se odlaže na odlagališta. Korisnici će ujedno na taj način smanjiti količinu otpada koji predaju na odvoz i zbrinjavanje. VG Čistoća ne sakuplja i ne odvozi proizveden kompost, već ga korisnici koriste za vlastitu uporabu.

Besplatni komposter mogu zatražiti svi korisnici usluga VG Čistoće, odnosno korisnici i vlasnici obiteljskih kuća ispunjavajući anketu o zainteresiranosti korisnika, tj. upitnik o kućnom kompostiranju kojeg mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr te na blagajni komunalnog društva, na adresi Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica. Isto tako zainteresirani korisnici mogu se javiti na broj telefona 01-6566-738 ili e-mail adresu [email protected]

Komposter će korisnicima biti dostavljen na kućnu adresu u najkraćem mogućem vremenu.

Gospodarstvo

Fiskalizacija 2.0 pred vratima! Vegora organizira besplatno predavanje

Nova pravila na snagu stupaju početkom sljedeće godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay.com

Razvojna agencija Grada Velike Gorice – Vegora organizira u srijedu, 22. listopada 2025. godine, besplatno predavanje pod nazivom “Fiskalizacija 2.0 bez komplikacija – vodič za prilagodbu malih poduzetnika”. Edukacija će se održati u VG Poduzetničkom inkubatoru s početkom u 13 sati, a vodit će je dr. sc. Nikola Rovis, direktor tvrtke Superius d.o.o. Tema predavanja bit će nadolazeće promjene u Zakonu o fiskalizaciji koje na snagu stupaju 1. siječnja 2026. godine.

Tijekom jednosatne edukacije sudionici će moći saznati što točno donosi nova verzija fiskalizacijskog sustava i koje korake trebaju poduzeti kako bi svoje poslovanje prilagodili na vrijeme. Program predavanja obuhvaća pregled obveza i rokova, savjete kako zadovoljiti nove zakonske uvjete, najčešće pogreške koje dovode do kazni te praktične upute za što jednostavniju prilagodbu.

Poseban dio predavanja bit će posvećen pitanjima i odgovorima, čime se polaznicima omogućuje rješavanje konkretnih dilema iz prakse.

Predavanje je otvoreno za sve zainteresirane obrtnike, male poduzetnike, računovođe i sve koji žele razumjeti kako će izgledati Fiskalizacija 2.0. Sudjelovanje je besplatno, a prijave se zaprimaju putem online obrasca do utorka, 21. listopada 2025. u 14 sati.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

FOTO Svečano otvoren Logističko-distributivni centar Studenca

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas je u industrijskoj poslovnoj zoni Meridian 16 u Velikoj Gorici svečano otvoren logističko-distributivni centar (LDC) Studenca, najbrže rastućeg trgovačkog lanca u Hrvatskoj. Događanju su, uz upravljački tim i zaposlenike Studenca, prisustvovali gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, predstavnici fonda Enterprise Investors i Nadzornog odbora kompanije, te brojni uvaženi partneri i gosti.

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, uz čestitku Studencu na uspješnoj realizaciji projekta istaknuo je: „U Studencu prepoznajemo snažnog partnera i siguran sam da će ovo događanje osnažiti naš odnos i biti dobar temelj za buduće suradnje s lokalnom zajednicom“.

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vodeći se upravo filozofijom dobrog susjeda Studenac je u sklopu ceremonije uručio donaciju Centru za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica u obliku iznosa od 5.000 eura te godišnje zalihe higijenskih potrepština.

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Izgradnja ovog centra najveći je infrastrukturni projekt Studenca i važan korak u modernizaciji poslovanja. Centar će raditi u tri smjene i do 2027. godine zapošljavati oko 500 ljudi, čime postaje važan gospodarski impuls za Veliku Goricu i širu regiju.

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

”Zahvaljujući procesima koji će se odsad odvijati u ovim prostorima, bit ćemo još učinkovitiji u opskrbi naših trgovina, što znači i bolje iskustvo za naše kupce”, istaknuo je Tomislav Štos, direktor upravljanja lancem opskrbe Studenca.

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

”Ovaj centar simbol je naše predanosti zaposlenicima, partnerima i zajednici. Sljedeće godine slavimo 35 godina poslovanja Studenca, i ponosni smo što u ovu važnu obljetnicu ulazimo s nastavkom ulaganja u transformaciju lanca opskrbe, održivo i stabilno poslovanje i još bolje iskustvo za naše kupce”, zaključio je Michal Senczuk, predsjednik Uprave Studenca, na kraju službenog dijela druženja. (Priopćenje za medije)

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Gospodarstvo

FOTO Velika Gorica spremna za 24. Gastro Turopolja

Objavljeno

na

Objavio/la

Uvertira za tradicionalnu manifestaciju 24. Gastro Turopolja počela je već sa Gastro tjednom u velikogoričkim restoranima (od 03. do 12. listopada 2025.), a danas (petak, 10.10.2025.) Gastro je otvoren i u Parku Plemenite općine turopoljske.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U Centru za posjetitelje Turističke zajednice Velike Gorice (TZVG) otvoren je 4. festival ekološke poljoprivrede Zagrebačke županije, koji okuplja brojne OPG-ove i male proizvođače. Na otvorenju su govorili Dario Frangen, predsjednik Udruge Z – EKO, Maja Toth, direktorica TZVG-a i izaslanica gradonačelnika Krešimira Ačkara i Gordana Županac, pročelnica odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije. Posluženi su i eko kokteli te eko proizvodi.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U Parku se paralelno održavaju 15. festival pčelarstva Zagrebačke županije i 22. izložba meda s ocjenjivanjem te 7. Gospodarski sajam, na kojima posjetitelji mogu upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda – od meda, džemova i čajeva do prirodne kozmetike i rukotvorina.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Edukativni dio petka donosi i predavanje u organizaciji Razvojne agencije VE-GO-RA pod nazivom ”Putopis turopoljske namirnice – lokalno, svježe i bez otpada”. Tema predavanja su održiva potrošnja i važnost lokalne hrane.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Podaci Eurostata – Hrvati plaćaju skuplje namirnice, ali troše manje na energente

Inflacija bi prema analitičarima mogla usporiti do kraja godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Jakub Zerdzicki/pexels.com

Hrana u Hrvatskoj u prosjeku je 3,7 % skuplja nego u Europskoj uniji, pokazuju podaci Eurostata. Iako su 2021. cijene hrane i bezalkoholnih pića bile 5 % niže od europskog prosjeka, u međuvremenu je došlo do porasta koji Hrvatsku sada svrstava među skuplje članice Unije, prenosi Poslovni.hr. Niže cijene hrane bilježe zemlje poput Njemačke, Italije, Nizozemske, Španjolske i Slovenije.

Suprotan trend bilježe energenti. Cijene energije za kućanstva u Hrvatskoj lani su bile na 55 % prosjeka Europske unije, što znači da su bile oko 45 % niže od prosjeka. I nakon novog, postupnog smanjenja državnih subvencija, energenti bi trebali ostati približno 40 % ispod razine cijena u Uniji.

Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,1 % prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, odnosno 4,6 % prema harmoniziranom indeksu koji se koristi u usporedbama unutar EU. Prosječna inflacija u Europskoj uniji u istom je razdoblju bila 2 %. Glavni pokretači rasta cijena u Hrvatskoj ostaju hrana i usluge, koje zajedno čine oko 90 % ukupnog povećanja troškova života.

Analitičari očekuju da bi u posljednjem kvartalu godine inflacija mogla usporiti zbog učinka tzv. baznog razdoblja i slabije domaće potražnje. Dodatno, značajna konvergencija cijena prema europskom prosjeku u proteklim godinama mogla bi ublažiti daljnje pritiske na rast.

Uz hranu, skuplje su i druge kategorije potrošnje. Potrošačka elektronika u Hrvatskoj stoji 10,7 % više od prosjeka EU, a komunikacijske usluge 11 % više. Restorani i hoteli cjenovno su još nešto ispod prosjeka Unije, ali se posljednjih godina brzo približavaju toj razini i sada zaostaju tek četiri do 5 %.

Cijene energenata na tržištu već neko vrijeme pokazuju stabilizaciju, a postupno ukidanje državnih potpora provodit će se u dva koraka – prvi počinje sada, a učinak će se vidjeti krajem godine. Vlada i dalje zadržava mjere za najranjivije skupine, dok se za ostala kućanstva očekuje blago povećanje računa za struju i plin. U tri godine iznadprosječne inflacije Hrvatska je došla na 76,3 % prosjeka EU po općoj razini cijena dobara i usluga za potrošnju kućanstava, dok je 2021. bila na oko 71 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnička komora Zagreb nagradila najbolje obrtnike! “Nema gospodarstva bez jakog obrtništva”

Obrtništvo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji nastavlja rasti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Obrtnička komora Zagreb obilježila je svoj Dan dodjelom priznanja obrtnicima s područja Zagreba i Zagrebačke županije te institucijama i pojedincima koji doprinose razvoju obrtništva. Najvišu nagradu “Zlatna statua” dobio je Rajko Tomić, vlasnik obrta EMP USLUGE iz Udruženja obrtnika Ivanić-Grad. Svečanost su pratili predstavnici lokalne i državne vlasti, uključujući zamjenika župana Ervina Kolareca i državnog tajnika Ivu Milatića.

Kolarec je istaknuo iznimne rezultate obrtnika. “Zagrebačka županija značajna sredstva može ulagati u infrastrukturu, zdravstvo, poljoprivredu, školstvo i društvo općenito, ali i dio toga vratiti poduzetnicima kroz bespovratne potpore i ulaganje u poduzetničke zone”.

Foto: Zagrebačka županija

Uz “Zlatnu statuu”, dodijeljene su i druge nagrade. “Zlatnu plaketu” dobio je Boris Mužek (UO Velika Gorica), dok je nagrada “Zlatni krug” pripala Gradu Ivanić-Gradu, Ankici Torbar (UO Jastrebarsko) i Dariu Frangenu (UO Velika Gorica). Obrtnici Josip Badrov, Božica Predavec i Bruno Kovačić nagrađeni su “Zlatnom diplomom”, a “Srebrnom diplomom” pohvaljeni su Ivo Kesedžić, Anica Vrbnjak, Sanja Kozlina, Ivica Panjkrc, Damir Pustaj i Željkica Mirt.

Mladi obrtnici koji pokazuju potencijal za daljnji razvoj obrtničkog sektora, Klara Mandić, Matea Mesić i Marko Antolković, primili su priznanje “Mladi obrtnik”. Obrtu “Izletište Suhina” dodijeljeno je priznanje “Najstariji obrt” za dugogodišnje uspješno poslovanje, dok su Matea Bilić i Gojko Jelača prepoznati kao “žena obrtnica” i “obrtnik branitelj”.

Foto: Zagrebačka županija

“Obrtništvo ima budućnost, drago mi je da mladi i djeca vide svoje buduće zanimanje upravo u obrtima. U društvu se danas jasno vidi kako nije sramota raditi obrtničke poslove i da se isplati živjeti od rada vlastitih ruku”, rekao je predsjednik OKZ-a, Antun Trojnar.

Državni tajnik Milatić podsjetio je da u Hrvatskoj trenutno djeluje oko 132 tisuće obrta te istaknuo važnost stipendija i podrške mladim obrtnicima. “Nema gospodarstva bez jakog obrtništva”, zaključio je.

Nastavite čitati

Reporter 453 - 22.09.2025.

Facebook

Izdvojeno