ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

Napustila je posao na Haškom sudu i pokrenula ekološku farmu koja privlači ljude iz cijeloga svijeta

Na imanju Zdenke Dodig radi Hernan iz Venezuele koji u Velikoj Gorici zarađuje kako bi prehranio obitelj u toj siromašnoj južnoameričkoj državi

Objavljeno

na

Pomislili biste kako je posjet poljoprivrednom gospodarstvu zimi obično gubljenje vremena. Samo zaleđena zemlja i voćke bez krošnji. No, već na početku obilaska oko 10.000 četvornih metara OPG-a Zdenke Dodig u Gradićima brzo ćete shvatiti kako zima nije dosadno razdoblje za uzgoj biljaka. Zelene se u plastenicima različite vrste salata, komorač, blitva, aromatično bilje… A sve što ovdje možete vidjeti ekološki je proizvod. Uzgojeno je bez umjetnih gnojiva i kemikalija protiv insekata, gljivica ili korova. Upravo se za takvu vrstu poljoprivrede prije oko 12 godina odlučila ova zaljubljenica u prirodu. Nakon karijere u marketingu u vrijeme rata kada su, kako kaže, plaće bile 100-tinjak tadašnjih maraka, pridružila se UNPROFOR-u kao prevoditelj. Na tom je poslu usavršila jezik, a onda se zaposlila na Haškom sudu u Haagu.

– To su bili dragi poslovi na kojima sam puno naučila, ali taj korporativni duh mi je bio stran te sam mislila da će mi poljoprivreda donijeti smirenost i rad bez stresa. Novac koji sam zaradila investirala sam u zemlju i plastenike. Sve bi bilo tako idilično, kako sam zamislila, da nije došlo do promjene klime – kazala je Zdenka Dodig te ispričala kako je zbog učestalog lošeg uroda krušaka počela uzgajati i povrće.

OPG Zdenka Dodig u Gradićima. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Na početku je prijateljima poklanjala višak, krug se širio i odlučila je komercijalizirati svoj rad. Danas svoje proizvode prodaje u trgovini na zagrebačkoj Knežiji. Osim voća i povrća, nudi i zimnicu koju sama izrađuje. Naime, ljeti je proizvoda jako puno, a kupci su na moru. Kako svi ti proizvodi ne bi propali, potrebno ih je staviti u teglice i prodati zimi. U poljoprivredi morate, kaže, paziti na svaku kunu. Posebno je ponosna na svoj kimchi, kiseli kupus s đumbirom, češnjakom i čilijem. Upravo njega savjetovat će vam i za ovu poslijeblagdansku detoksikaciju.

– Nažalost, u trgovinu mi dolazi jako puno bolesnih ljudi. Ima i jako puno mladih obitelji koji ulažu u svoju djecu. Oni možda neće nužno kupovati ekološku hranu sebi, ali će djetetu sigurno kupiti – priča Dodig i pojašnjava kako joj je dugo trebalo da kod ljudi razvije povjerenje zbog čestih prevara kupaca.

OPG Zdenka Dodig u Gradićima. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Budući da znanje o ekološkom uzgoju biljaka nije prikupljeno u jednoj jedinoj knjizi, Zdenka je na njemu radila godinama, a sada s tim iskustvom zna prepoznati ekološki proizvod. U prirodi je mnogo toga od čega proizvođač može sam napraviti sredstva za zaštitu, a postoje i lako dostupna prirodna hranjiva za biljke poput kozjeg gnojiva, koje Zdenka koristi. Zato, kaže, zaista nema potrebe za kemikalijama, a pogotovo ako znamo koliku to štetu nanosi prirodi te da je potrebno i 100 godina da se umjetna gnojiva pročiste iz zemlje.

– Dušik koji se umjetno dodaje biljci čini ju intenzivno zelenom, maslinastom, dok je biljka uzgojena bez umjetnih gnojiva svjetlozelena. Tako si možete i pomoći kada odabirete povrće. Ne možete prepoznati je li ima imala zaštitu od gljivica, insekata ili virusa. To se ne vidi, a kada dođe u probavni trakt nastavi djelovati i uništava naš imunološki sustav – objasnila je Zdenka te pojasnila kako se većina kemikalija koje služe za zaštitu biljaka razlažu tijekom kuhanja, no najveća opasnost su sistematici i umjetna gnojiva jer su oni već u samoj biljci.

– S umjetnim gnojivima se u biljku dodaju soli teških metala koje izazivaju potrebu za crpljenjem vode. Zato biljka naraste duplo veća. Međutim, pitanje je koliko je hranidbeno kvalitetnija takva biljka od one male i kržljave. Zato danas ljudi često imaju osjećaj da nisu siti. Tijelo prepoznaje da ta hrana nema dovoljno hranidbene snage – pojasnila je Zdenka Dodig koju je na odluku da se bavi ekološkom proizvodnjom potaknula i smrt majke.

– Imala je cirozu jetre, a nikad u životu nije popila kap alkohola. Bilo je evidentno da se otrovala jer je, kao kemičarka, radila s teškim organskim otapalima. Negdje u to vrijeme se u Europi počeo javljati pokret ekologije. Počelo je kada je jedan nizozemski seljak iskopao leš mačke koji je prije godinu ili dvije zakopao u svoju oranicu. Mačka je izašla iz jame kako je i ušla. Počelo se postavljati pitanje kakva nam je zemlja ako se organizam u njoj ne raspada. To je kod mene izazvalo otpor – ispričala je ova poljoprivrednica.

OPG Zdenka Dodig u Gradićima. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tako je Zdenka krenula u ekološku proizvodnju. I put nije bio lagan. Bilo je dana kada je radila od 6 ujutro do 2 u noći. Sama je vodila imanje, brinula za životinje i biljke, brala povrće i pripremala za dućan te dostavljala kupcima.

– Živim sama, nemam obitelji i nemam koga povesti da mi pomogne u plastenicima, moja glavna pomoć dolazi iz inozemstva, od ljudi koji dolaze iz svih krajeva svijeta. Tako su trojica Francuza, dva IT stručnjaka i budući doktor, ovo ljeto na temperaturi višoj od 30 stupnjeva ručno kopali jamu duboku četiri i široku tri metra i još su rekli kako im je to bilo najbolje ljetovanje u životu– priča Zdenka.

Zauzvrat, Zdenka volonterima osigurava smještaj i hranu tijekom boravka na imanju. Sami plaćaju kartu do Hrvatske i, priča Zdenka, dolaze s velikom radošću kako bi i po 12 sati na dan radili na farmi.

– Tu kod nas teško nađete čovjeka koji vam hoće raditi, postavljaju svakakve uvjete i traže 1.000 eura plaću. Ne shvaćaju koliko je to teško zaraditi u poljoprivredi – priča Zdenka Dodig.

OPG Zdenka Dodig u Gradićima. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

No, ono od čega Hrvati zaziru, nekome je odlična prilika. Tako kod Zdenke na farmi radi 21-godišnji Hernan Suarez de Alba iz Venezuele. On je prije gotovo dvije godine otišao u Beč na studij. Zbog problema s vizom morao je hitno napustiti Austriju, a preko zajedničkih prijatelja došao je do Zdenke te su dogovorili da kod nje bude do povratka na studij. Novi problemi s vizom i propadanje ušteđevine kojom je platio vizu i fakultet ponukali su ga da spas opet potraži u Velikoj Gorici.

– Početak je bio smiješan jer ja nisam znao engleski, a Zdenka španjolski. Dala mi je ugovor na godinu dana koliko mi traje i viza za Hrvatsku, ali nadam se da će mi vizu produžiti kako bih mogao ostati raditi ovdje. Imam mamu, brata i sestru. Ne mogu se vratiti u Venezuelu jer sam ja taj koji pomaže obitelji – objasnio je Hernan koji u Hrvatskoj planira završiti i školu za kuhara, a Zdenka ga već uči hrvatski.

– Kao dijete mi je postao. Potpuno je različit od mladih ljudi ovdje. Vrijedan je i zna jako puno toga raditi. Mladi Hrvati koji su dolazili ovdje raditi većinom nisu bili radišni. Niti su znali, niti htjeli. Još sam morala popravljati za mnogima – kaže Zdenka Dodig i dodaje kako bi na farmi ove veličine trebalo raditi barem troje ljudi.

OPG Zdenka Dodig u Gradićima. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

No, bez obzira na nedostatak radne snage Zdenka za svoju poljoprivrednu proizvodnju ima velike planove. Želi nabaviti još plastenika, radi jezero za patke koje će ujedno služiti i za navodnjavanje povrća u plastenicima, a tu je i proizvodnja izuzetno kvalitetnog komposta, dok bi za grijanje plastenika iskoristila upravo procese koji nastaju stvaranjem tog komposta.

CityLIGHTS

Velika Gorica i Zagrebačka županija prednjače u APN zahtjevima za prvu nekretninu

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SHOX ART/Pexels

Velika Gorica i Zagrebačka županija nalaze se među najistaknutijim područjima po broju odobrenih zahtjeva za državne potpore mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, pokazuju najnoviji podaci APN-a.

Do 8. travnja 2026. godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je ukupno 5.280 zahtjeva za povrat poreza. Riječ je o mjeri kojom država nastoji olakšati mladim građanima i obiteljima rješavanje stambenog pitanja, a dosad je odobrena isplata gotovo 27 milijuna eura.

Velika Gorica među vodećim gradovima

Posebno se ističe Velika Gorica, koja se s 130 odobrenih zahtjeva svrstava među gradove s najvećim interesom za ovu mjeru. Time se nalazi odmah iza najvećih urbanih središta poput Zagreba, Splita i Rijeke.

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih. Blizina glavnog grada, ali i nešto pristupačnije cijene nekretnina, očito su među glavnim razlozima pojačanog interesa.

Ukupna vrijednost odobrenih potpora dosegnula je 27.183.298 eura, a najveći broj odobrenih zahtjeva dolazi iz Grada Zagreba – njih 1.530.

Profil korisnika i cijene nekretnina

Prosječna dob podnositelja zahtjeva iznosi 32 godine, dok se dob kreće od 18 do 44 godine. Kućanstva u prosjeku imaju dva člana, a zabilježen je i primjer obitelji s čak 12 članova. Prosječna površina nekretnina iznosi 71 četvorni metar. Najmanja odobrena nekretnina ima 14 kvadrata, dok najveća doseže 259 kvadrata.

Kada je riječ o cijenama, prosjek iznosi 2.181 euro po kvadratnom metru.

Interes u cijeloj Hrvatskoj, ali fokus ostaje na metropolitanskom području

Zahtjevi su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a potpore su raspoređene u svim županijama. Ipak, podaci jasno pokazuju da metropolitansko područje, predvođeno Zagrebom i Zagrebačkom županijom, uz snažan doprinos Velike Gorice, ostaje u središtu interesa mladih koji rješavaju svoje prvo stambeno pitanje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Tko gleda koga? Otvorene prijave za ovogodišnje izdanje Oglede festivala

Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Oglede festival

Oglede festival objavio je javni poziv za umjetnike za izdanje koje će se održati od 1. do 3. listopada 2026. u Velikoj Gorici, s fokusom na temu „Uvijek (te) netko gleda“.

Festival, koji djeluje kao platforma za suvremene izvedbene prakse i afirmaciju nezavisne scene, ove godine traži vizualne radove koji promišljaju identitet u kontekstu suvremenog društva i digitalnog okruženja. Naglasak je na identitetu kao promjenjivom procesu koji se oblikuje kroz odnos s drugima, ali i kroz stalnu izloženost, nadzor i granice između privatnog i javnog.

Umjetnička voditeljica festivala Ana Katulić ističe: „Zanimaju nas radovi koji na različite načine promišljaju identitet kao proces i konstrukciju kroz različite politike gledanja, ne gledanja ili zabrane gledanja. Koja je pozicija moći onoga koji promatra u odnosu na onoga koji je promatran te kako taj odnos definira nečiji pogled i mogući voajerizam. Radovi bi trebali odgovoriti na pitanja različitih načina pogleda, odnosno kako gledamo i bivamo gledani, kao i pitanja nadzora, osobne izloženosti te granice između privatnog i javnog prostora u digitalnom i društvenom kontekstu današnjice“.

Natječaj je otvoren za radove iz područja vizualnih komunikacija, industrijskog dizajna, umjetnosti, fotografije, grafike i kolaža. Svi prijavljeni radovi moraju biti prilagodljivi za tisak u formatu plakata dimenzija 100×70 centimetara. Moguće je prijaviti i multimedijalne radove, poput videa, performansa ili GIF-a, pod uvjetom da imaju jasno definiranu vizualnu formu pogodnu za statični prikaz.

Prijaviti se mogu vizualni umjetnici, studenti umjetničkih i dizajnerskih smjerova, kao i mladi autori te svi zainteresirani čiji rad odgovara zadanoj temi.

O odabiru će odlučivati stručni žiri koji čine vizualni umjetnici i dizajneri Martina Granić i Mario Dobrečević te kustosica Antonia Vodanović. Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Prijave se zaprimaju putem e-mail adrese [email protected], uz naznaku „Prijava za Javni natječaj“, a potrebno je priložiti opis rada, vizualne materijale i kratku biografiju autora ili autorice.

Rok za prijavu je 27. svibnja 2026. godine.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Odlažete pravilno, osvajate bodove: RAVA sustav stigao u Veliku Goricu

Sustav omogućuje brzu i jednostavnu predaju otpada bez dodatne administracije te dodatno potiče odgovorno gospodarenje otpadom.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: VG Čistoća

VG Čistoća uvela je RAVA sustav u reciklažnom dvorištu u Velikoj Gorici kako bi građane potaknula na pravilno razvrstavanje otpada kroz sustav evidencije i nagrađivanja.

Riječ je o digitalnom rješenju koje povezuje „pametnu“ vagu, mobilnu aplikaciju i sustav za praćenje predaje otpada. Korisnici prilikom dolaska u dvorište prijavljuju se putem aplikacije, predaju otpad koji se važe i evidentira, nakon čega automatski dobivaju bodove.

Sustav obuhvaća prvenstveno problematične i opasne vrste otpada poput baterija, ulja, boja, lijekova i sličnih materijala koji ne smiju završiti u miješanom komunalnom otpadu. Također uključuje i određene vrste otpada pogodne za recikliranje, poput papira, stakla i jestivog ulja.

Prikupljeni RAVA bodovi nemaju novčanu vrijednost, ali se mogu iskoristiti za različite pogodnosti unutar sustava.

Korištenje je dobrovoljno, a RAVA vaga dostupna je u Reciklažnom dvorištu Velika Gorica u Ulici Franje Kirinčića Boška 10. Sustav omogućuje brzu i jednostavnu predaju otpada bez dodatne administracije te dodatno potiče odgovorno gospodarenje otpadom.

Više informaicja pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Biciklistički spektakl: Otvorene prijave za 44. Večernjakovu biciklijadu

Osim rekreacije, događaj promiče zdrave životne navike, zajedništvo te održivu mobilnost, potičući korištenje bicikla kao svakodnevnog prijevoznog sredstva i podizanje svijesti o sigurnom sudjelovanju u prometu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Tradicionalna Večernjakova biciklijada, koja već desetljećima okuplja tisuće rekreativaca, ove će se godine održati u subotu, 13. lipnja, na ruti dugoj 21 kilometar od Zagreba do Samobora.

Start je predviđen na Trgu Franje Tuđmana u Zagrebu, dok je cilj na samoborskom Vugrinščaku, gdje će sudionike i posjetitelje dočekati cjelodnevni zabavni i glazbeni program uz bogatu gastronomsku ponudu.

Naglasak na rekreaciji i aktivnom životu

Zagrebačka županija i ove je godine pokrovitelj događaja. Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je kako biciklijada ima važnu ulogu u promociji rekreativnog sporta i aktivnog načina života, ali i u predstavljanju turističke i gastronomske ponude županije. Naglasio je i da je za razvoj sporta ove godine osigurano rekordnih 2,5 milijuna eura, što je za 840.000 eura više nego lani: „Posebno bih istaknuo novi program koji provodimo u suradnji sa Županijskim savezom za rekreaciju kroz inicijativu Sport za sve, jer želimo što više naših sugrađana, i mladih i starijih, potaknuti na aktivan način života“, pojasnio je Kolarec.

Samobor ponovno domaćin

Gradonačelnica Samobora Petra Škrobot podsjetila je da biciklijada već petu godinu zaredom završava u tom gradu.
„Ovo je peta godina zaredom da Večernjakova biciklijada dolazi ponovno u Samobor“, rekla je, dodavši da će na otvorenim bazenima biti organiziran raznovrstan program za sve generacije.

Dugogodišnja tradicija i važnost događaja

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić istaknuo je kontinuitet manifestacije koja traje još od 1979. godine.
„Od 1979. godine pa do danas, Večernjakova biciklijada postala je jedan od najmasovnijih rekreativno-sportskih događaja u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te predstavlja važan dio urbanog i sportskog identiteta zagrebačkog područja“, rekao je Klarić.

Osim rekreacije, događaj promiče zdrave životne navike, zajedništvo te održivu mobilnost, potičući korištenje bicikla kao svakodnevnog prijevoznog sredstva i podizanje svijesti o sigurnom sudjelovanju u prometu.

Kako sudjelovati

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem službene stranice: www.biciklijada.hr.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

INTERAKTIVNA KARTA Voda javnih slavina Velike Gorice je sigurna za korištenje

Građani koji koriste vodu s javne slavine u parku A. K. Miošića, kao i one u Rakarskoj ulici, prema dostupnim podacima mogu je koristiti bez ograničenja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Olga Lioncat/Pexel

Prvo ovogodišnje uzorkovanje vode u Zagrebačkoj županiji pokazalo je da su obje testirane javne slavine na području Velike Gorice – u parku A. K. Miošića i u Rakarskoj ulici – zdravstveno ispravne za korištenje.

Riječ je o dijelu redovitog višegodišnjeg projekta praćenja kvalitete vode iz javnih bunara i izvora, u sklopu kojeg su za 2026. planirana ukupno četiri kruga uzorkovanja. Prvi je već uspješno proveden, a rezultati su objavljeni na ažuriranoj interaktivnoj karti.

Velika Gorica: pozitivni rezultati na obje lokacije

Posebno se ističu rezultati s područja Velike Gorice, gdje su obje analizirane javne slavine označene zelenom bojom. To znači da su uzorci vode s tih lokacija ocijenjeni kao sukladni važećim zakonskim propisima, odnosno da zadovoljavaju kriterije zdravstvene ispravnosti.

Građani koji koriste vodu s javne slavine u parku A. K. Miošića, kao i one u Rakarskoj ulici, prema dostupnim podacima mogu je koristiti bez ograničenja.

Kako tumačiti rezultate

Na interaktivnoj karti rezultati su prikazani pomoću jednostavnog sustava oznaka:

  • Zelena oznaka označava sukladne uzorke, odnosno vodu koja je sigurna za korištenje.
  • Narančasta i crvena oznaka upućuju na odstupanja od parametara „A“ analize vode.

Uz svaku lokaciju dostupni su i dodatni podaci – fotografije, datumi uzorkovanja te kratke preporuke za građane, osobito u slučajevima kada se voda koristi unatoč utvrđenim odstupanjima.

Projekt se nastavlja tijekom godine, a nova mjerenja dodatno će upotpuniti uvid u kvalitetu vode na području cijele Zagrebačke županije.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno