Povežite se s nama

HOTNEWS

Napustila je posao na Haškom sudu i pokrenula ekološku farmu koja privlači ljude iz cijeloga svijeta

Na imanju Zdenke Dodig radi Hernan iz Venezuele koji u Velikoj Gorici zarađuje kako bi prehranio obitelj u toj siromašnoj južnoameričkoj državi

Objavljeno

na

Pomislili biste kako je posjet poljoprivrednom gospodarstvu zimi obično gubljenje vremena. Samo zaleđena zemlja i voćke bez krošnji. No, već na početku obilaska oko 10.000 četvornih metara OPG-a Zdenke Dodig u Gradićima brzo ćete shvatiti kako zima nije dosadno razdoblje za uzgoj biljaka. Zelene se u plastenicima različite vrste salata, komorač, blitva, aromatično bilje… A sve što ovdje možete vidjeti ekološki je proizvod. Uzgojeno je bez umjetnih gnojiva i kemikalija protiv insekata, gljivica ili korova. Upravo se za takvu vrstu poljoprivrede prije oko 12 godina odlučila ova zaljubljenica u prirodu. Nakon karijere u marketingu u vrijeme rata kada su, kako kaže, plaće bile 100-tinjak tadašnjih maraka, pridružila se UNPROFOR-u kao prevoditelj. Na tom je poslu usavršila jezik, a onda se zaposlila na Haškom sudu u Haagu.

– To su bili dragi poslovi na kojima sam puno naučila, ali taj korporativni duh mi je bio stran te sam mislila da će mi poljoprivreda donijeti smirenost i rad bez stresa. Novac koji sam zaradila investirala sam u zemlju i plastenike. Sve bi bilo tako idilično, kako sam zamislila, da nije došlo do promjene klime – kazala je Zdenka Dodig te ispričala kako je zbog učestalog lošeg uroda krušaka počela uzgajati i povrće.

OPG Zdenka Dodig u Gradićima. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Na početku je prijateljima poklanjala višak, krug se širio i odlučila je komercijalizirati svoj rad. Danas svoje proizvode prodaje u trgovini na zagrebačkoj Knežiji. Osim voća i povrća, nudi i zimnicu koju sama izrađuje. Naime, ljeti je proizvoda jako puno, a kupci su na moru. Kako svi ti proizvodi ne bi propali, potrebno ih je staviti u teglice i prodati zimi. U poljoprivredi morate, kaže, paziti na svaku kunu. Posebno je ponosna na svoj kimchi, kiseli kupus s đumbirom, češnjakom i čilijem. Upravo njega savjetovat će vam i za ovu poslijeblagdansku detoksikaciju.

– Nažalost, u trgovinu mi dolazi jako puno bolesnih ljudi. Ima i jako puno mladih obitelji koji ulažu u svoju djecu. Oni možda neće nužno kupovati ekološku hranu sebi, ali će djetetu sigurno kupiti – priča Dodig i pojašnjava kako joj je dugo trebalo da kod ljudi razvije povjerenje zbog čestih prevara kupaca.

OPG Zdenka Dodig u Gradićima. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Budući da znanje o ekološkom uzgoju biljaka nije prikupljeno u jednoj jedinoj knjizi, Zdenka je na njemu radila godinama, a sada s tim iskustvom zna prepoznati ekološki proizvod. U prirodi je mnogo toga od čega proizvođač može sam napraviti sredstva za zaštitu, a postoje i lako dostupna prirodna hranjiva za biljke poput kozjeg gnojiva, koje Zdenka koristi. Zato, kaže, zaista nema potrebe za kemikalijama, a pogotovo ako znamo koliku to štetu nanosi prirodi te da je potrebno i 100 godina da se umjetna gnojiva pročiste iz zemlje.

– Dušik koji se umjetno dodaje biljci čini ju intenzivno zelenom, maslinastom, dok je biljka uzgojena bez umjetnih gnojiva svjetlozelena. Tako si možete i pomoći kada odabirete povrće. Ne možete prepoznati je li ima imala zaštitu od gljivica, insekata ili virusa. To se ne vidi, a kada dođe u probavni trakt nastavi djelovati i uništava naš imunološki sustav – objasnila je Zdenka te pojasnila kako se većina kemikalija koje služe za zaštitu biljaka razlažu tijekom kuhanja, no najveća opasnost su sistematici i umjetna gnojiva jer su oni već u samoj biljci.

– S umjetnim gnojivima se u biljku dodaju soli teških metala koje izazivaju potrebu za crpljenjem vode. Zato biljka naraste duplo veća. Međutim, pitanje je koliko je hranidbeno kvalitetnija takva biljka od one male i kržljave. Zato danas ljudi često imaju osjećaj da nisu siti. Tijelo prepoznaje da ta hrana nema dovoljno hranidbene snage – pojasnila je Zdenka Dodig koju je na odluku da se bavi ekološkom proizvodnjom potaknula i smrt majke.

– Imala je cirozu jetre, a nikad u životu nije popila kap alkohola. Bilo je evidentno da se otrovala jer je, kao kemičarka, radila s teškim organskim otapalima. Negdje u to vrijeme se u Europi počeo javljati pokret ekologije. Počelo je kada je jedan nizozemski seljak iskopao leš mačke koji je prije godinu ili dvije zakopao u svoju oranicu. Mačka je izašla iz jame kako je i ušla. Počelo se postavljati pitanje kakva nam je zemlja ako se organizam u njoj ne raspada. To je kod mene izazvalo otpor – ispričala je ova poljoprivrednica.

OPG Zdenka Dodig u Gradićima. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tako je Zdenka krenula u ekološku proizvodnju. I put nije bio lagan. Bilo je dana kada je radila od 6 ujutro do 2 u noći. Sama je vodila imanje, brinula za životinje i biljke, brala povrće i pripremala za dućan te dostavljala kupcima.

– Živim sama, nemam obitelji i nemam koga povesti da mi pomogne u plastenicima, moja glavna pomoć dolazi iz inozemstva, od ljudi koji dolaze iz svih krajeva svijeta. Tako su trojica Francuza, dva IT stručnjaka i budući doktor, ovo ljeto na temperaturi višoj od 30 stupnjeva ručno kopali jamu duboku četiri i široku tri metra i još su rekli kako im je to bilo najbolje ljetovanje u životu– priča Zdenka.

Zauzvrat, Zdenka volonterima osigurava smještaj i hranu tijekom boravka na imanju. Sami plaćaju kartu do Hrvatske i, priča Zdenka, dolaze s velikom radošću kako bi i po 12 sati na dan radili na farmi.

– Tu kod nas teško nađete čovjeka koji vam hoće raditi, postavljaju svakakve uvjete i traže 1.000 eura plaću. Ne shvaćaju koliko je to teško zaraditi u poljoprivredi – priča Zdenka Dodig.

OPG Zdenka Dodig u Gradićima. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

No, ono od čega Hrvati zaziru, nekome je odlična prilika. Tako kod Zdenke na farmi radi 21-godišnji Hernan Suarez de Alba iz Venezuele. On je prije gotovo dvije godine otišao u Beč na studij. Zbog problema s vizom morao je hitno napustiti Austriju, a preko zajedničkih prijatelja došao je do Zdenke te su dogovorili da kod nje bude do povratka na studij. Novi problemi s vizom i propadanje ušteđevine kojom je platio vizu i fakultet ponukali su ga da spas opet potraži u Velikoj Gorici.

– Početak je bio smiješan jer ja nisam znao engleski, a Zdenka španjolski. Dala mi je ugovor na godinu dana koliko mi traje i viza za Hrvatsku, ali nadam se da će mi vizu produžiti kako bih mogao ostati raditi ovdje. Imam mamu, brata i sestru. Ne mogu se vratiti u Venezuelu jer sam ja taj koji pomaže obitelji – objasnio je Hernan koji u Hrvatskoj planira završiti i školu za kuhara, a Zdenka ga već uči hrvatski.

– Kao dijete mi je postao. Potpuno je različit od mladih ljudi ovdje. Vrijedan je i zna jako puno toga raditi. Mladi Hrvati koji su dolazili ovdje raditi većinom nisu bili radišni. Niti su znali, niti htjeli. Još sam morala popravljati za mnogima – kaže Zdenka Dodig i dodaje kako bi na farmi ove veličine trebalo raditi barem troje ljudi.

OPG Zdenka Dodig u Gradićima. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

No, bez obzira na nedostatak radne snage Zdenka za svoju poljoprivrednu proizvodnju ima velike planove. Želi nabaviti još plastenika, radi jezero za patke koje će ujedno služiti i za navodnjavanje povrća u plastenicima, a tu je i proizvodnja izuzetno kvalitetnog komposta, dok bi za grijanje plastenika iskoristila upravo procese koji nastaju stvaranjem tog komposta.

HOTNEWS

Zagrebačka županija: 100 tisuća eura za udruge iz Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija objavila je javni natječaj vrijedan 100 tisuća eura namijenjen financiranju programa i projekata udruga proizašlih iz Domovinskog rata, a prijave su otvorene do 25. veljače 2026. godine.

Cilj natječaja je osnažiti rad udruga proizašlih iz Domovinskog rata na području Zagrebačke županije kroz programe i projekte usmjerene na socijalno i psihološko osnaživanje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, unaprjeđenje skrbi za socijalno ugrožene i teško bolesne branitelje te promicanje vrijednosti Domovinskog rata.

Iznos financijske potpore po pojedinom programu/projektu može biti od najmanje 700 do najviše 11 tisuća eura. Programi i projekti moraju biti besplatni za krajnje korisnike, namijenjeni stanovnicima Zagrebačke županije te se mogu provoditi u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. godine. Uz to, prijave moraju obuhvaćati prioritetne aktivnosti, s jasno definiranim područjem provedbe i ciljnom skupinom korisnika.

Tekst javnog natječaja, upute za prijavitelje i prijavni obrasci nalaze se ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Rekonstrukcija u Kučama – Ulica Franje Lučića zatvara se na više mjeseci

Projekt vrijedan 1,33 milijuna eura trajat će 210 dana.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Grad Velika Gorica

U Kučama je krenula rekonstrukcija Ulice Franje Lučića, jedne od važnijih prometnica za mještane, ali i za stanovnike Čičke Poljane koji tom cestom svakodnevno putuju prema Velikoj Gorici. Radovi će trajati ukupno 210 dana. Ukupna vrijednost projekta, uključujući i premještanje stupova, iznosi 1.331.190,05 eura s PDV-om. Radove izvodi zajednica ponuditelja KOP Brežice, gradbeno podjetje d.d. i REGION projektivni biro Brežice d.o.o.

Projekt obuhvaća izgradnju nove prometnice s pješačkom stazom u duljini od 1.067 metara, zamjenu dotrajale vodoopskrbne mreže te izgradnju nove oborinske kanalizacije. Uredit će se i autobusna stajališta, čime bi se trebali poboljšati uvjeti za putnike i pješake. Paralelno s izgradnjom ceste bit će premješteno oko 30 stupova u vlasništvu HEP-a, a taj dio posla izvodi HEP – ODS.

Radovi se izvode u dvije faze. U prvoj fazi promet je preusmjeren obilaznim pravcem preko Ulice Miroslava Krleže i makadamskim putem. U drugoj fazi obilazni pravac vodit će Ulicom svetog Fabijana, Ulicom Pucekovići i ponovno Ulicom Miroslava Krleže.

Kako smo pisali ranije, zbog radova dolazi i do privremenih izmjena u trasi školskog autobusa. Dosadašnja stajališta u Ulici Franje Lučića privremeno su premještena na stajalište u Ulici Braće Radića, na križanju s Ulicom Franje Lučića, u oba smjera.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Svečani prijem naših uspješnih plesača i mažoretkinja

„Vi ste zaštitni brend Velike Gorice i naša budućnost“

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas je u jutarnjem svijetlu Pučko otvoreno učilište ispunilo veselje i ponosni žamor naših talentiranih mladih članova i članica Plesnog kluba Megablast i Turopoljskih mažoretkinja.

U znaku pohvale za velike uspjehe i medalje, održan je svečani prijem koji je otvorila Petra Škrinjarić uz govor gradonačelnika Krešimira Ačkara.

– Svojim nizom uspjeha postali ste zaštitni brend Velike Gorice. Već prošle godine sam izrazio želju da se svake godine ovako viđamo, jer to znači da postižete kontinuirane izvanredne rezultate. Nastavit ćemo kao grad pratiti svaki vaš uspjeh jer upravo ste vi primjer svim drugim mladima i vi ste naša budućnost – poručio je gradonačelnik.

Plesni klub Megablast u Veliku Goricu donosi značajne uspjehe, a prošle su godine plesači potvrdili svoju talentiranost i ljubav prema plesu osvojivši srca na WDSF svjetskom prvenstvu u show danceu, donijeli doma zlatnu medalju i ostvarili uspjeh koji u Hrvatskoj još nitko nije u ovoj kategoriji ostvario.

Na IDO Svjetskom prvenstvu u breakingu, Izabela Tenžera osvojila je 1. mjesto u pojedinačnoj kategoriji. Filip Fabijanković i Roko Župančić također su osvojili 1. mjesto u kategoriji parova, dok je momčad Drobitelji zauzela 2. mjesto.

– Iza nas je još jedna uspješna godina, koja ne bi bila ovako uspješna bez podrške Grada – istaknula je Jelena Mihajlović predstavljajući svoj klub.

Turopoljske mažoretkinje također iza sebe nose broje uspjehe, a gotovo svaki događaj u našemu gradu uljepšaju svojim gracioznim nastupima. Nedavno su nam donijele zlato iz Beograda osvojivši prvo mjesto na velikom internacionalnom turniru „Belgrade 25“ u kategoriji tradicionalni mažoret ples.

– Ponosni smo što svih ovih 30 godina djelovanja udruge, možemo osiguravati opremu, treninge i odlaske na nastupe potpuno besplatno za sve članice – sve zahvaljujući potpori našega grada – istaknula je predsjednica udruge Turopoljskih mažoretkinja Radmila Đuračić.

Foto: Vanesa Miković

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Održan koncert ”Zlatna snaga – večer ljubavi i života” u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Svečani donatorski koncert ”Zlatna snaga – večer ljubavi i života” u organizaciji predsjednice Lige protiv raka Zagrebačke županije, prof.dr.sc. Sanje Kalambure, u suradnji s partnerima Turističkom zajednicom Velike Gorice, Veleučilištem Velika Gorica i Pučkim otvorenim učilištem Velika Gorica održan je jučer (srijeda, 04. veljače 2026., početak u 19 sati) u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Koncertom je simbolično obilježeno 15 godina predanog rada i djelovanja Lige. Ova večer bila je posvećena slavljenju života, zajedništva i snage ljudskog duha, uz zahvalnost svima koji su tijekom godina bili dio ove važne i plemenite misije. Organizator se posebno zahvalio donatorima HEP d.d. i Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb d.d., koji su svojim vrijednim donacijama pomogli organizaciju.

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Koncert su izveli istaknuti glazbenici Antonella Mails, sopran i prof. Vladimir Babin, klavir. Sopranistica iz Splita diplomirala je na Umjetničkoj akademiji u Splitu, a belcanto pjevanje usavršila na Međunarodnoj glazbenoj akademiji u Rimu. Godine 2024. programom Canzone Mediterranea obilježila je 30 godina umjetničkog djelovanja.

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Pijanist Vladimir Babin (rođen 1964. u Osijeku) već sa šesnaest godina upisao je Muzičku akademiju u Zagrebu gdje je i diplomirao 1985. godine. Poslijediplomski studij završio je na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu. Njegovu bogatu koncertnu karijeru obilježila su brojna priznanja, a ostvario je i iznimnu pedagošku karijeru kao redoviti profesor klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prije početka koncerta posjetiteljima u ispunjenoj dvorani kratkim govorima su se obratili predsjednica Sanja Kalambura i prof.dr.sc Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka.

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebaèke županije. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Glazbenu večer od dva sata ispunile su pjesme iz različitih žanrova (La vie en rose, Parla piu piano, La bambola, Samo jednom se ljubi, Historia de un amor, Your love, Mambo Italiano, Moja posljednja i prva ljubav, Caruso, My Way, Samo žena, i mnoge druge …).

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.02.2026. Koncert Lige protiv raka Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na kraju koncerta sjajne izvođače oduševljena publika pozdravila je dugotrajnim pljeskom, a predstavnici organizatora su im uručili brojne darove. Voditeljica programa bila je Ana Mirenić. Prigodni domjenak za sve bio je na prvom katu u Galeriji Trumbetaš.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Ačkar potvrdio: U Veliku Goricu dolazi gotovo 100 milijuna eura!

“Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura, čime Velika Gorica dobiva priliku postati regionalni centar.”

Objavljeno

na

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar danas je na sjednici Hrvatskog sabora govorio u korist Prijedloga Zakona o regionalnom razvoju, zahvaljujući kojem će Grad Velika Gorica postati 23. ITU središte i imati na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte koji će unaprijediti život Velikogoričana.

-Temeljni cilj ovog Zakona je smanjenje regionalnih razvojnih razlika, ali ne kroz jednokratne mjere, već kroz sustavan i dugoročno usmjeren razvoj. Velika Gorica, kao grad-predvodnik u realizaciji razvojnih projekata, dobiva priliku realizirati konkretne investicije koje građani mogu vidjeti i koristiti svaki dan – naglasio je gradonačelnik.

Upravo je jedan od najuspješnijih instrumenata regionalne politike u Hrvatskoj ITU mehanizam, jer gradovi koji su provodili ITU projekte pokazali su da integrirani teritorijalni pristup donosi mjerljive rezultate – od obnove javne i društvene infrastrukture, preko jačanja lokalnog gospodarstva, do podizanja kvalitete života građana.

-To su vidljivi projekti, stvarni razvoj, a ne teorija, poručio je Ačkar i objasnio kako novi zakon potiče suradnju i partnerstvo između države, županija, gradova i općina, kao i uključivanje privatnog sektora i civilnog društva.

-Takav integrirani pristup nužan je ako želimo ostvariti održiv razvoj koji se vidi u konkretnim projektima i investicijama. Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura čime dobiva priliku postati regionalni centar – dodao je gradonačelnik.

-To nam omogućuje veću samostalnost u definiranju razvojnih prioriteta i snažnu potporu europskih sredstava. Naime, sredstva su dosad bila alocirana gradovima-središtima županija, a Velika Gorica je bila naslonjena na Zagreb. Upravo novim Zakonom naš grad postaje centar na koji će se naslanjati druge jedinice lokalne samouprave – istaknuo je Ačkar i zahvalio na snažnoj podršci Vlade RH i predsjednika Andreja Plenkovića, što je naš grad prepoznat kao važan razvojni centar.

Podsjetimo, Grad Velika Gorica je do sada iz sredstava ITU mehanizma izgradio, među ostalim, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, Poduzetnički inkubator i biciklističku stazu, a kako je danas Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobrilo našem gradu više od 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za školske projekte na području grada, dolazimo do ukupnog iznosa koji će se u skorijoj budućnosti uložiti na području grada – od gotovo 100 milijuna eura.

-Bilo kojoj političkoj opciji pripadali, činjenica je da nikada gradonačelnicima nije bilo na raspolaganju ovoliko europskih i drugih sredstava kojima se realiziraju brojni projekti, a zajedno, zakon i ITU mehanizam, osiguravaju učinkovit, pravedan i dugoročno održiv regionalni razvoj Republike Hrvatske – zaključio je Ačkar.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno