Poveži se s nama

Moja županija

Nacionalne manjiine danas biraju svoje predstavnike

Pripadnici nacionalnih manjina na goričkom području biraju svoje članove vijeća i manjinske predstavnike, a biraju ih radi sudjelovanja u javnom životu te upravljanju lokalnim poslovima. Biračka mjesta otvorena su u Velikoj Gorici, Kravarskom, Orlama i Pokupskom, a glasovanje je otvoreno od 7 do 19 sati

Objavljeno

Danas se održavaju izbori za članove vijeća nacionalne manjine na području Grada Velike Gorice i okolnih naselja, a u kojima pripadnici istih čine najmanje 1,5% stanovništva. Na četiri godine, manjinska vijeća i svoje predstavnike biraju punoljetni hrvatski državljani, pripadnici manjine za čije su vijeće i predstavnika izbori raspisani. Uvjet je da žive u županiji, gradu, općini gdje se izbori održavaju. Nastavno na navedeno, na biračka mjesta, u periodu od 7 sati do 19 sati, kao i na svakim drugim izborima u RH, svoju građansku dužnost imati će prilike izvršiti pripadnici albanske, bošnjačke i srpske nacionalne manjine.

Pravovaljane izborne liste predložili su:

ZAJEDNICA ALBANACA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – 194 birača

UDRUGA BOŠNJAKA BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA HRVATSKE – 207 birača

SRPSKO NARODNO VIJEĆE – NACIONALNA KOORDINACIJA VIJEĆA SRPSKE NACIONALNE MANJINE U RH –  1107 birača

Biračka mjesta otvorena su u Velikoj Gorici, Kravarskom, Orlama i Pokupskom, a popis s lokacijama održavanja možete pronaći OVDJE.

Inače, manjinska vijeća biraju se u jedinicama u kojima pripadnici manjina čine najmanje 1,5 posto stanovništva, u općinama i gradovima u kojima živi više od 200, te u županijama gdje živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine. U općinska manjinska vijeća bira se 10 članova, gradska 15, a županijska 25 članova. U jedinicama u kojima nema dovoljno pripadnika pojedine manjine za formiranje vijeća, ali ih ipak ima najmanje 100, biraju se manjinski predstavnici, kao što je to slučaj s albanskom nacionalnom manjinom na goričkom području.

 

Moja županija

Gorički predstavnici Dječjeg gradskog vijeća na prijemu u Uredu gradonačelnika

Smatram da bi trebali dobiti više glasa u svemu jer smo mi budućnost Europe. Sami si ju stvaramo, a ne stvaraju nam ju odrasli – predsjednica Dječjeg gradskog vijeća Velike Gorice, Mara Miličević

Objavljeno

on

Na Europskom dječjem Summitu pod simboličnim nazivom ‘Europe we want’, a za vrijeme aktualnog rumunjskog predsjedanja Europskim vijećem. Resorna ministarstva u Rumunjskoj zajedno s drugim organizacijama civilnog društva i djecom te UNICEF-ovim uredima, između ostalog, veliku pozornost pridaju promicanju dječjih prava, kao ključni prioritet rumunjskog predsjedanja, a na poziv  UNICEF-a, koji je i omogućio ovaj summit. Hrvatsku su ove godine predstavljali i gorički školarci: predsjednica Dječjeg gradskog vijeća Velike Gorice Mara Miličević iz OŠ Velika Mlaka, te njen zamjenik Matija Dražetić iz OŠ Vukovina, uz pratnju savjetnice za predškolski odgoj, djecu i mlade dr.sc. Arijanu Mataga Tintor. Upravo na ovoj je konferenciji donesena Dječja deklaracija o participaciji, a djeca su se susrela i s premijerkom Rumunjske, Vioricom Dancilom.

Foto:Tomislava Bradić/Cityportal

Predsjednica Dječjeg gradskog vijeća Velike Gorice Mara Miličević istaknula je važnost više razine dječje participacije u donošenju odluka koje ih se tiču.

– Bilo nas je 60 iz 16 europskih država. Svatko je imao svoju kulturu i bilo mi je tako lijepo naučiti ponešto o drugim kulturama i jezicima drugih zemalja članica. Hrvatska ima jako puno problema s dječjom participacijom u donošenju odluka koje su vezane za nas. Smatram da bi trebali dobiti više glasa u svemu jer smo mi budućnost Europe. Sami si ju stvaramo, a ne stvaraju nam ju odrasli – istaknula je predsjednica Dječjeg gradskog vijeća Velike Gorice, Mara Miličević.

Zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar susreo se  s Marom i Matijom, koji su u Bukureštu sudjelovali u aktivnostima kroz koje su raspravljali o načinima i mogućnostima dječje participacije na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

– Iznimno smo ponosni na Vaše predstavljanje u Rumunjskoj. To je nešto što prezentira naš grad i državu, a biti prezenteri svoje države mogu samo odlični. Predstavljate iskorak nečega što će biti zabilježeno danas, sutra i u povijesti. Želim Vam da još više dođete do izražaja od 1. siječnja 2020. godine, kada će Hrvatska presjedati Europskim vijećem – izjavio je zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar.

Foto: Tomislava Bradić/Cityportal

Zamjenik predsjednice, Matija Dražetić požalio se kako dječja participacija u cijeloj EU nije toliko dobra kao što to djeca diljem iste priželjkuju.

– Želim zahvaliti UNICEF-u koji je sve ovo omogućio, kao i rumunjskoj djeci koja su primjetila ovaj problem, te su nešto napravili oko tog problema. Dječji glas koji bi se trebao čuti više dovodi maštu i inovaciju našoj zajednici i našem društvu  – rekao nam je zamjenik predsjednice Dječjeg gradskog vijeća Velike Gorice, Matija Dražetić.

 

Nastavi čitati

Moja županija

Evo koji će biti novi termini školskih praznika

Predstavljene su Smjernice za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja…

Objavljeno

on

„Nema zatvaranja malih škola u malim sredinama. Obrazovanje za nas nije trošak, nego ulaganje“,  predstavljajući Smjernice za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja rekao je gradonačelnicima i općinskim načelnicima te ravnateljima osnovnih i srednjih škola s područja Zagrebačke županije pomoćnik ministrice obrazovanja Momir Karin. Pojasnio je da se nova Mreža donosi kako bi se svim učenicima omogućila jednaka dostupnost obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedivi sa EU standardima, kako bi se podigla razina opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova, okrupnile škole i školski programi te racionalno raspolagalo sredstvima državnoga proračuna. Obrazovna reforma, rekao je, provodi se u dva ciklusa – prvi od 2019., s naglaskom na promjenu paradigme učenja i poučavanja, a drugi od 2025., s promjenom koncepta učenja i prelaskom na cjelodnevnu nastavu.

„Mrežu školskih ustanova Ministarstvu predlažu njihovi osnivači. Želimo da prije nego dođe do određenih prijedloga, s osnivačima (gradovima i županijama) razjasnimo sve nejasnoće i damo odgovore na sve detalje koji ih zanimaju. Zajedno s osnivačima želimo racionalizirati školske ustanove, ali to ne znači da će Ministarstvo nešto ukidati. Želimo, kroz razgovore, doći do razumnih prijedloga u interesu učenika i naposljetku do kvalitetne Mreže školskih ustanova u RH“, rekao je Karin. Smjernice za izradu Mreže školskih ustanova trenutno su na e-savjetovanju, pa je sastanak, rekao je župan Stjepan Kožić, organiziran s namjerom međusobnoga usuglašavanja Županije i gradova koji su osnivači škola kako bi se mogle uputiti eventualne primjedbe.

„Sve to s ciljem da bi izrada prijedloga Mreže školskih ustanova išla u smjeru kako ga mi vidimo“, rekao je župan. I on je naglasio da Mreža treba osigurati jednaki pristup osnovnom i srednjem obrazovanju i u ‘malim’ i u ‘velikim’ sredinama, kako bi svi đaci imali jednake uvjete obrazovanja.

Govoreći o školskim praznicima u nastavnoj 2019./2020. godini župan je rekao da se Zagrebačka županija, zajedno s gradovima koji su na svome području osnivači škola, a u dogovoru i s Gradom Zagrebom te Krapinsko-zagorskom i Sisačko-moslavačkom županijom, odlučila za prijedlog Ministarstva prema kojemu će učenici školske praznike imati od 28. listopada do 3. studenoga (jesenski odmor), od 23. prosinca do 6. siječnja (prvi dio zimskog odmora), od 24. veljače do 1. ožujka (drugi dio zimskog odmora) te od 9. travnja do 13. travnja (proljetni odmor).

Nastavi čitati

Moja županija

Zagrebačka županija – najsigurnija županija

Načelnik Policijske uprave zagrebačke Marko Rašić na sjednici Županijske skupštine podnio je izvješće o stanju i kretanju osnovnih sigurnosnih pokazatelja na području Zagrebačke županije u 2018….

Objavljeno

on

Zagrebačka županija prema broju kaznenih djela na 100.000 stanovnika najsigurnija je županija u RH rekao je načelnik Policijske uprave zagrebačke Marko Rašić na današnjoj sjednici Županijske skupštine na kojoj je prihvaćeno izvješće Policijske uprave zagrebačke o stanju i kretanju osnovnih sigurnosnih pokazatelja na području Zagrebačke županije u 2018.

Rašić je naglasio kako je u 2018. godini na području Zagrebačke županije zabilježen najmanji broj kaznenih djela od samostalnosti RH te da je stopa kriminaliteta od 2008. godine do 2018. smanjena za oko 30 posto. Tijekom 2018. godine na području Županije zabilježeno je 2.331 kazneno djelo, 2.121 prometna nesreća te 3.222 prekršaja protiv javnog reda i mira i drugih zakona. Promatrajući rasprostranjenost kriminaliteta po policijskim postajama u županiji od spomenutih 2.331 kaznenih djela 549 ih je u zabilježeno Velikoj Gorici, 411 u Zaprešiću, 254 u Samoboru, 222 u Ivanić-Gradu, 206 u Dugom Selu, 277 u Jastrebarskom, 273 u Vrbovcu te 139 u Svetom Ivanu Zelini. U odnosu na isto razdoblje 2017. godine kriminalitet je u padu za 1,5 posto, za 15,9 posto se smanjio broj prekršaja iz područja javnog reda i mira, broj prometnih nesreća je manji za 0,3 posto, ali je nažalost veći broj smrtno stradalih. Područje Zagrebačke županije s aspekta sigurnosti ocijenjeno je kao izuzetno sigurno i poželjno za život, a kao i prethodnih godina velika pozornost usmjerit će se na mnogobrojne preventivne programe te stručno usavršavanje policije.

Ministarstvo državne imovine darovat će Zagrebačkoj županiji milijun kuna vrijednu državnu imovinu u katastarskoj općini Bistra Donja u svrhu izgradnje Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra. Kako bi se uopće mogao potpisati Ugovor o darovanju, Županijska skupština danas je donijela odluku o stjecanju prava vlasništva.

Za 6 zdravstvenih ustanova Zagrebačke županije i to Dom zdravlja, Zavod za hitnu medicinu, Zavod za javno zdravstvo, Specijalnu bolnicu za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra, Naftalan i Ljekarne Zagrebačke županije vijećnici su dali suglasnost na izmjene statuta koje su nužne radi usklađivanja s odredbama novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Također, donesen je zaključak o potrebi specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje od 2020. do 2024. godine temeljem koje se traži 150 specijalizacija iz različitih područja koje su nužne radi osiguravanja kontinuirane i kvalitetne zdravstveni skrbi na cijelom području Zagrebačke županije. Spomenuti Zaključak se upućuje resornom ministarstvu na nadležno postupanje.

 

Nastavi čitati

Reporter 382 - 23.05.2019.

Facebook

Izdvojeno