Povežite se s nama

Vijesti

MOST se oglasio o napadima na Povjerenstvo za asfaltnu bazu

Objavljeno

na

Velikogorički MOST poslao je priopćenje u kojem se dotakao nedavnih napada na rad i svrhu postojanja Povjerenstva za pregovore sa Strabagom o izmještanju asfaltne baze. S obzirom na to da je ideja o njegovom osnivanju potekla upravo od njih, odlučili su javno progovoriti o ovom problemu. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

Imali smo prilike svjedočiti žestokom udaru na Povjerenstvo odgovorno za rješavanje problema asfaltne baze u Donjoj Lomnici. Putem društvenih mreža Povjerenstvo su kritizirali predstavnici oporbe. I dok su jedni senzacionalistički najavljivali napuštanje Povjerenstva, drugi, koji u njemu niti ne sudjeluju, propitkuju njegov smisao. Je li Povjerenstvo uistinu bespotrebno? Služi li kao opravdanje gradonačelniku da ukloni vlastitu odgovornost za ovaj promašeni projekt i prebaci ju na Povjerenstvo ili Povjerenstvo ima dublji smisao?

Ideja Povjerenstva potekla je od MOST-a, prilikom koordinacije oporbe po pitanju asfaltne baze. Temeljna ideja Povjerenstva bila je aktualizirati, široj javnosti nepoznati, problem izgradnje asfaltne baze u Lomnici te u njegovo rješavanje aktivno uključiti za isti stol predstavnike aktualne vlasti, investitora, Gradsko vijeće, predstavnike oporbe i lokalne zajednice. I u tome smo uspjeli. Po prvi puta su sve zainteresirane strane sjele za isti stol i pregovarale o mogućim rješenjima. Od samog početka smo bili svjesni kako projekt ima sve potrebne dozvole te se nalazi pred završetkom. Znali smo da je šansa za uspjeh mala, no ipak smo dali sve od sebe da probamo pronaći rješenje koje bi zadovoljilo sve prisutne. Možda sve stranke u Povjerenstvu nisu ozbiljno shvatile problematiku i priliku koja se pruža, a možda su neke iskoristile Povjerenstvo da zavlače, dok se asfaltna baza ne završi. Je li to neuspjeh Povjerenstva? U smislu sprječavanja izgradnje, je. Izgradnja je bila već pri kraju kada je Povjerenstvo profunkcioniralo. Koje su onda dobrobiti povjerenstva?

Povjerenstvo je uspjelo aktualizirati problem. Problematika asfaltne baze uspješno se probila u medije na razini široj od Velike Gorice te zainteresirala i više javne i političke sfere. U problem se aktualno uključilo i Gradsko vijeće te je napravljen niz kontakata prema Saboru i nadležnim ministarstvima u svrhu rješavanja problema. Ovog puta u koordinaciji sa svim zainteresiranim stranama, a ne, kao do sada, jednostrano od strane aktualne vlasti.

Pokazali smo da postoje rješenja koja su se mogla realizirati, da su od početka u projekt bile uključene sve zainteresirane strane. Kao sada u Povjerenstvu. To jasno ukazuje na manjkavost vođenja i planiranja ovog projekta te velik propust Grada u komunikaciji s lokalnom zajednicom. Da je Povjerenstvo postojalo od prvog dana, vjerojatno bi se pronašlo rješenje koje bi zadovoljilo sve zainteresirane. I to nas dovodi do najvažnije svrhe Povjerenstva.

Želja i ideja MOST-a je da se, kod dovođenja kapitalnih industrijskih investicija na teritorij Grada Velike Gorice, od samog početka uključe uz gradonačelnika i predstavnici Gradskog vijeća i lokalne zajednice. Tako se osigurava transparentnost projekata te se u startu izbjegavaju komplikacije zbog potencijalne lokacije ili negodovanja lokalnog stanovništva. Otvoren nastup uz edukaciju o prirodi i značaju kapitalnih industrijskih projekta može znatno pridonijeti tome da se lokalno stanovništvo osjeća sigurnim i ne reagira protiv projekta zbog straha od nepoznatog. Stoga se nadamo da će ubuduće za svaki kapitalni industrijski objekt postojati Povjerenstvo koje će osigurati transparentan i otvoren tok projekta te pravovremene informacije svim zainteresiranim stranama. Samo tako, u suradnji s lokalnom zajednicom, možemo osigurati gospodarski razvoj našeg Grada. Nametanjem projekata i dovođenjem lokalne zajednice pred gotov čin samo stvaramo otpor i lošu sliku Grada Velike Gorice kao zanimljivog mjesta za investiranje.

Stoga se nadamo da, ako u ovom slučaju povjerenstvo ne uspije u svom cilju, to neće biti trajno odbacivanje ideje aktivne suradnje vlasti (gradonačelnika i predstavnika vijeća) i lokalne zajednice, već da će idući puta ideja zaživjeti od početka projekta. Kako je to trebalo biti i s asfaltnom bazom.

Nadamo se da će to prepoznati i aktualna vlast i predstavnici oporbe, koji sada negoduju zbog osnivanja Povjerenstva. Smatramo da Povjerenstvo ne treba biti ničije sredstvo prikupljanja jeftinih političkih bodova, medijskog senzacionalizma i samoreklame, već instrument koji će osiguravati transparentno dovođenje investicija u naš Grad, u suradnji s lokalnom zajednicom.

Vijesti

Zagrebačka županija povećala ulaganja u protupožarnu zaštitu, evo koliko je izdvojeno

Za protupožarnu zaštitu izdvojeno je 265 tisuća eura više nego lani, a Zagrebačka se svrstala uz bok županija koje najviše ulažu u vatrogastvo.

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas, 4. svibnja, na blagdan svetog Florijana zaštitnika vatrogasaca, tradicionalno se obilježava Dan vatrogastva, a upravo u tom povodu objavljeni su i podaci o izdvajanjima za protupožarnu zaštitu. Zagrebačka županija prošle je godine povećala izdvajanja za vatrogastvo i ušla među županije koje u proračunu imaju najveći udio namijenjen protupožarnoj zaštiti.

Prema dostupnim podacima koje prenosi Župan.hr, Zagrebačka županija je u 2025. godini za vatrogastvo izdvojila 265,7 tisuća eura više nego godinu ranije, što je svrstava među županije s najvećim rastom ulaganja u tom području.

Po udjelu u proračunu, Zagrebačka je dosegnula 0,39 %, čime se našla u društvu županija koje najviše izdvajaju za protupožarnu zaštitu. Ispred nje su Splitsko-dalmatinska (0,47 %), Karlovačka (0,46 %) i Šibensko-kninska (0,43 %), dok je Primorsko-goranska imala udio od 0,35 %.

Ukupno su županije (bez Sisačko-moslavačke, za koju podaci nisu bili dostupni) u 2025. godini za vatrogastvo izdvojile 35,1 milijun eura, što je gotovo 15 % više nego godinu prije, kada je ukupni iznos bio 30,6 milijuna eura.

Vatrogasci u Hrvatskoj djeluju kroz više od 2.100 različitih subjekata, uključujući javne postrojbe i dobrovoljna društva, a njihov posao nije vezan samo uz ljetne požare, već i uz prometne nesreće, tehničke intervencije i sve češće nepredvidive situacije koje traže brzu reakciju tijekom cijele godine.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Sport Zagrebačke županije’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Radovi u Zagrebu – zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, promet prebačen na suprotnu stranu

Zatvara se južni kolnik nadvožnjaka iznad Selske, a promet će se privremeno odvijati samo dvjema trakama

Objavljeno

na

Objavio/la

04.05.2026., Zagrebacka avenija, Zagreb - Zapoceli su radovi na odrzavanju nadvoznjaka na Zagrebackoj aveniji iznad Selske ceste. U prvoj fazi zatvara se juzni kolnik nadvoznjaka, dok ce se promet na sjevernom kolniku odvijati dvosmjerno, po jednom trakom u svakom smjeru. Na donjoj razini raskrizja promet ce se i dalje odvijati u oba smjera, s po dvije prometne trake za istok i zapad. Nakon zavrsetka radova na juznom kolniku, radovi se sele na sjeverni kolnik, uz zadrzavanje dvosmjernog prometa bez potpunog prekida u smjeru istok–zapad. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Radovi na nadvožnjaku Zagrebačke avenije iznad Selske ceste počinju danas u 9 sati, a vozače u Zagrebu odmah očekuju nove gužve i usporavanja. Tijekom izvođenja radova promet će biti sužen na dvije trake, odnosno jednu u svakom smjeru.

Kako piše Jutarnji.hr, u prvoj fazi zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, a sav promet prebacuje se na sjeverni kolnik, gdje će se voziti dvosmjerno.

Važno je naglasiti da će donja razina raskrižja ostati bez promjena, ondje će i dalje biti dostupne dvije trake u svakom smjeru.

Nakon što radovi na južnom kolniku završe, gradilište se seli na sjeverni kolnik. I tada će promet ostati organiziran dvosmjerno, bez potpunog prekida prometovanja u smjeru istok–zapad.

Nastavite čitati

Moja županija

TZ Zagrebačke županije postavlja održivost kao temelj razvoja destinacije

Zaključci panela usmjereni su prema jedinstvenoj poruci – dugoročna održivost ne podrazumijeva smanjenje razvoja, nego njegovo preusmjeravanje prema modelu koji uzima u obzir granice prostora i potrebe lokalne zajednice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Turizam više ne može biti promatran isključivo kroz broj dolazaka i ekonomski učinak, nego kroz njegov stvarni utjecaj na prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika – poruka je panela održanog u Zagrebačkoj županiji, gdje je održivost postavljena kao ključni okvir budućeg razvoja destinacije.

Rasprava pod nazivom „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma” održana je danas u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Okupljeni su bili predstavnici lokalne samouprave, turističkog sektora i organizacija za zaštitu prirode, uz fokus na pitanje koliko turizam može rasti, a da pritom ne naruši prirodne i društvene resurse.

Središnja tema otvorena je kroz dilemu koja sve češće prati razvoj destinacija – gdje završava turistički razvoj, a počinje preopterećenje prostora.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je da se pristup destinaciji u posljednjih nekoliko godina promijenio iz temelja te da se naglasak više ne stavlja na promociju, nego na upravljanje posljedicama turizma: „Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života.”

 U raspravi je naglašeno da odgovornost za turistički razvoj ne može biti isključivo na turističkim zajednicama, nego i na lokalnoj vlasti koja oblikuje prostor u kojem se turizam odvija. Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian upozorio je da bez koordinacije svih dionika održivost ostaje deklarativna: „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja.”

U drugom dijelu panela otvorena je i tema konkretnih lokalnih praksi i primjera suradnje između gradova, turističkih zajednica i gospodarstva. Istaknuto je da se održivost ne gradi isključivo strategijama, nego i konkretnim modelima povezivanja lokalnih resursa s turističkom ponudom, pri čemu se naglašava važnost očuvanja identiteta manjih sredina.

Turistička zajednica Zagrebačke županije najavila je nastavak razvoja politika koje povezuju turizam, okoliš i lokalnu zajednicu, uz daljnje jačanje održivosti kao temeljnog kriterija planiranja turističkog razvoja.

Nastavite čitati

Najave

Gradska četvrt Pleso organizira Turnir Plešana – prijave su otvorene, broj ekipa ograničen

Objavljeno

na

Objavio/la

Povoodm dana Gradske četvrti Pleso, u subotu 13. lipnja, održat će se “Turnir Plešana”. Broj sudionika je ograničen na maksimalno šest ekipa, a kotizacija iznosi 15 eura po igraču. Organizatori ističu i kako su hrana i piće osigurani za svaku ekipu.

Najuspješnije ekipe očekuju i nagrade, pobjedniku pripada pehar i 30 piva, drugoplasiranoj ekipi pehar i 20 piva, dok će treće mjesto osvojiti pehar i 10 piva.

Prijave za Turnir Plešana moguće su putem telefona na brojeve 098 810 020 (Slavko) i 097 699 5150 (Donny).

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija pokazala snagu domaće proizvodnje na sajmu u Skradinu

Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Oko 170 izlagača sudjelovalo je na 15. Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije, koji se od 30. travnja do 2. svibnja održavao na tri lokacije u Skradinu, nudeći posjetiteljima bogat presjek domaće proizvodnje i tradicije.

Među sudionicima bila je i Zagrebačka županija, ovogodišnji partner sajma, koja se predstavila kroz proizvode lokalnih proizvođača: „Sirevi Šestak“, OPG Đurinski, OPG Gregorić Snježana, OPG Marjanović Mile, OPG Aroniaexelanta, OPG Cesar Ivica, OPG Varga Nikolina, OPG Barišec – Samo ljuto, OPG Andruza i OPG Ježić Mladen.

Naglasak manifestacije bio je na povezivanju poljoprivrede, turizma i tradicijskih vrijednosti, što je istaknuto i na samom otvorenju. Šibensko-kninski župan Paško Rakić tom je prilikom poručio: „Imamo se čime pohvaliti – od poljoprivrede i stočarstva do vinarstva i tradicijskih proizvoda – a ovaj sajam upravo je mjesto gdje sve to dolazi do izražaja“.

U ime Zagrebačke županije događanju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je ukazao na važnost ovakvih susreta za razvoj domaće proizvodnje i njezinu integraciju u turističku ponudu. „Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske. Važno je da potičemo proizvodnju i konzumaciju domaćih proizvoda te da hrvatski proizvodi budu dio turističke ponude“, rekao je Tomljenović. Dodao je kako Zagrebačka županija sustavno podupire svoje poljoprivrednike kroz bespovratne potpore, koje obuhvaćaju širok raspon ulaganja.

Tijekom trodnevnog sajma posjetitelji su mogli sudjelovati u različitim programima, upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda te doživjeti autentičnu atmosferu Skradina.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno