Povežite se s nama

Vijesti

MOST sazvao presicu o Aglomeraciji

Marko Šimac: Ne živim u Velikoj Gorici i ne plaćam prirez gradu, ali to nije tema

Objavljeno

na

Pozvali smo vas kako bismo upozorili na niz propusta koji su se ovih dana dogodili, a najveći i posljednji je poništavanje natječaja za projekt Aglomeracije, za sustav obnove i dogradnje sustava odvodnje u vrijednosti oko 240 milijuna kuna. Time je u pitanje dovedena realizacija cijelog projekta, jer trenutno traje potraga za sredstvima. Sve je odgođeno neodređeno, a naša je briga, znajući kako to ide s kapitalim projektima u Velikoj Gorici, da i u ovom slučaju ne stupimo u novo kreditno zaduženje. Iznosi kojima se ovdje barata su između 100 i 150 milijuna kuna i vjerujemo da treba pristupiti nekim drugim modelima financiranja, a ne ići putem kredita, uvodno je rekao predsjednik goričkog MOST-a Marko Šimac na konferenciji za novinare održanoj sat i pol prije početka sjednice Gradskog vijeća, i to na otvorenom, na stepenicama ispred Pučkog otvorenog učilišta.

– Imamo i posljednji primjer sa Strabagom, gdje imamo tužbu od 500 tisuća kuna mjesečno, a problemi s financijama rješavaju se dizanjem komunalne naknade, što je direktno prelamanje financijskog problema, neefikasnog i neučinkovitog vođenja financija Grada preko leđa građana. Iz kredita gradimo sliku i priliku gradonačelnika koji razvija grad, no on će u trenutku prezaduženosti Grada nestati, politički će se zbrinuti gdje mu već to odgovara, a građanima će ostati krediti, visoka komunalna naknada i problemi – vjeruje Šimac.

– Krenemo li u daljnje zaduživanje Grada i gradskih firmi, dobit ćemo novi slučaj Velkom, a komunalna infrastruktura i vrijedne gradske nekretnine otići će u privatne ruke. Sjetite se samo kako smo posuđivali gorivo od Grada Zagreba kako bismo mogli raditi osnovne komunalne radnje, to nam se ne smije ponoviti. Imamo povećano iseljavanje, povećamo li još i komunalne naknade, neće nam se doseljavati novi ljudi, niti će dolaziti investitori. Zato je nužno zaustaviti ovako neodgovorno vođenje financijske politike Grada – dodao je prvi čovjek goričkog MOST-a.

Nezadovoljan je, kaže, što kapitalni projekti “zapinju”.

– Ništa od Asfaltne baze, drago nam je da se s time ne ide, za to smo se i zalagali, ali nije nam drago što ide tužba, a to je rezultat lošeg upravljanja papirima. Ništa od Aglomeracije, što je tragedija za Veliku Goricu, jer bez kvalitetne odvodnje ugrožavamo naša jezera i rijeke, naš temeljni kapital, i naša vodocrpilišta. Pitanje je što se sljedeće neće realizirati zbog ovako neodgovornog pristupa Grada prema financijama i dokumentaciji. A ima toga još, čut ćete na Vijeću – istaknuo je Šimac pa dodao:

– U projektu Aglomeracije samo ove godine smo zadužili Grad za 28 milijuna kuna, kupljena su vozila vrijedna preko sedam milijuna kuna, što znači da smo velik novac već potrošili na projekt za kojeg je pitanje kad će se i kako realizirati. U suradnji s nacionalnim MOST-om pokušat ćemo napraviti sve da se dođe do najboljeg mogućeg rješenja.

Iskoristili smo priliku i kako bismo od Šimca doznali još poneki detalj o “slučaju Gdje živiš?”. Medijima je, podsjećamo, stigao dopis kako gorički vijećnik Šimac stanuje u Zagrebu…

– Ja sam rođen u ovom kraju, u kojem sam društveni radnik posljednjih 10-15 godina, što mnogi znaju. Dušom i srcem sam ovdje, u Turopolju. Nažalost, splet poslovnih i privatnih okolnosti doveo je do toga da imam privremeno boravište u Zagrebu. Ali to je privremeno rješenje, planiram se vratiti u Veliku Goricu, što dokazuje i moj rad u ovom gradu. Pokušavam poboljšati i unaprijediti svoj kraj, tako da kad budem živio ovdje, a to će biti vrlo skoro, živim u jednom kvalitetnom i uređenom kraju. Da, trenutno je moje boravište u Zagrebu, a prebivalište u Novom Čiču, ali isključivo zbog poslovnih okolnosti i to nije trajno rješenje.

Prirez, dakle, plaća u Zagrebu?

– Sukladno Zakonu o porezu. Kad bih plaćao prirez u Velikoj Gorici, to bi bilo protuzakonito. Zbog poslovnog odnosa sam morao na dvije godine, što je pola mandata, prijaviti boravište u Zagrebu, po sili zakona morao sam prijaviti i poreznu karticu. No vrlo je zanimljivo da je to podatak koji je poznat od početka, a lansiran je nakon naše press konferencije u Saboru.

Šimac je, naravno, uvjeren da pitanje njegova stanovanja ne bi trebalo biti ključno…

– U ovom trenutku to gdje živi jedan vijećnik, odnosno privremeno boravi, nije tema. Tema bi trebalo biti to što ćemo plaćati više od pola milijuna kuna mjesečno ako Strabag dobije tužbu, što nam ne ide Aglomeracija, projekt vrijedan više od 500 milijuna kuna. Problem je i šlamperaj oko dokumentacije kod imenovanja ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta, ali i sve drugo što se prelama na leđima građana. I u tom trenutku se lansiraju ovakve afere, kojima se pokušava dokazati da smo svi mi jednaki. A nismo svi jednaki. Ja ne živim od politike, nego za Veliku Goricu, što dokazujem već 10-15 godina svojim radom. A to očito neke boli. Ne mogu naći ništa drugo, pa rade aferu iz jednog zakonitog postupka – kazao je Šimac i oštro nastavio:

– Podsjetio bih da smo imali sličnu aferu i prije, s Toninom Piculom, kad se HDZ žestoko obrušio na njega, ali i s Vesnom Škare Ožbolt, s kojom nije bilo ništa upitno dok je bila uz vladajuće kao predsjednica Gradskog vijeća. Ovo je čisto političko ocrnjivanje. Za razliku od gradonačelnika, koji sustavno krši zakon zanemarivanjem i neodgovaranjem na dopise mjesnih odbora, kao i na pitanje vijećnika. Ako itko radi protuzakonite radnje, to je gradonačelnik Dražen Barišić. To je crno na bijelo, jer preko godinu dana nisu odgovorili na pitanja vijećnika i građana. Ali bitno je producirati afere protiv oporbe, i to čak i kad su izmišljene.

Dakle, ova cijela priča sa stanovanjem je izmišljena?

– Situacija je realna, ali afera je napuhana. To je, kažem, splet trenutnih okolnosti, a boravište je kraće od trajanja mandata – ponovio je Šimac pa se odmah okrenuo onome što smatra važnijim:

– Trebalo bi biti i pitanje zašto imamo sjednice Vijeća svaka tri mjeseca, a svaki mjesec uredno primamo naknade. I zašto neki vijećnici dolaze na sjednice samo dizati ruke, ne sudjeluju, nisu vijećnički aktivni, a također dobivaju naknade. Za razliku od nas, koji smo najaktivniji u Gradskom vijeću. Zašto se proziva nas, a ne ljude koji doslovno tamo sjede samo da bi mogli podići ruke kad treba glasati?

O svemu tome nešto je imao za reći i politički tajnik MOST-a Nikola Grmoja.

– Sve je prema zakonu, pa to je samo boravište. Pa i ja sam iz Metkovića, a više sam u Zagrebu nego u svom rodnom gradu. Poslovne i druge okolnosti odvedu vas na neki drugi put, ali svoj grad neću nikad zaboraviti i za njega se borim u Saboru. Vidim po svemu što se ovdje radi da se Marko žestoko bori za Veliku Goricu. Bilo bi dobro, naravno, da može naći neki posao u Velikoj Gorici, ali mislim da je HDZ riješio sve kadrove, a Marko se morao zaposliti u realnom sektoru u Zagrebu i plaćati porez. A od ovih njihovih kadrova nemamo nikakve koristi, samo financijske štete – misli Grmoja, pa dodaje nekoliko rečenica i o onome o čemu je Šimac govorio u prvom dijelu konferencije:

– Dat ćemo apsolutnu podršku našim vijećnicima u Velikoj Gorici. I prije nego što se ovo dogodilo bili smo svjesni problema, znali smo što će se dogoditi u Velikoj Gorici, ali i drugim gradovima. Na takve projekte nitko se nije javio s odgovarajućim ponudama, gradovi nemaju sredstva i sad je pitanje kako to riješiti. Poništavanje natječaja sigurno nije put, država mora rješavati ovakve vrste problema.

CityLIGHTS

“Prvo hidratacija, pa sve ostalo”: tri savjeta Mirele Ilenić za zdraviju njegu kože

I dok beauty industrija često djeluje površno i “instagramično”, razgovor s Mirelom Ilenić brzo pokazuje koliko se iza jednog proizvoda kriju znanja, razvoj, testiranja i iskustva.

Objavljeno

na

Objavio/la

mirela

Iza jedne male bočice seruma često stoje mjeseci razvoja, laboratorijska testiranja i tim ljudi koje kupci nikada ne vide. A upravo u tom svijetu danas radi Mirela Ilenić iz Šćitarjeva – žena koja stoji iza razvoja brojnih domaćih beauty proizvoda i koja tvrdi da koži često najviše šteti upravo ono što joj pokušavamo “pomoći”.

Mirela Ilenić: žena koja formulira priče kroz kozmetiku

Kozmetička formulatorica i farmaceutska tehničarka Mirela Ilenić, rodom iz Šćitarjeva, danas stoji iza brenda Mireille Lab te razvoja kozmetičkih proizvoda unutar Lively Pharma – tvrtke koja djeluje u sklopu Lively Roastersa. Iako je Lively Roasters javnosti poznat prvenstveno po specialty kavi, iz te je priče s vremenom nastao i kozmetički segment koji spaja znanost, prirodne sastojke i razvoj domaćih beauty proizvoda. Tako je nastao Lively Pharm – laboratorij i proizvodni pogon specijaliziran za razvoj kozmetike, formulacije i edukacije, dok je Mireille Lab njezin osobni profesionalni pečat i brend kroz koji prenosi vlastitu filozofiju njege kože.

„Ne postoji škola, fakultet, tečaj ni ustanova gdje vi možete dobiti stečeno znanje i reći: “E, ovo je proizvod koji može ići na nečiju kožu.” Iskustvo je ono koje mene može navesti na odluku o tome“, govori Mirela.

Njezin profesionalni put počeo je nakon srednje škole, kada je stažirala u ljekarni. Nedugo zatim otvorila joj se prilika za zaposlenje u jednom poduzeću u kojoj je ostala sljedećih 15 godina. Upravo ondje, kaže, stekla je temelje svega što danas radi. „To je bio moj poslovni odgoj, profesionalna škola i temelj za apsolutno sve. Smatram da nisam tamo radila da danas ne bih bila ovdje gdje jesam“, ističe.

No prvi susret s kozmetikom dogodio se puno ranije – još s 13 godina, upravo u jednoj velikogoričkoj ljekarni. Zbog problema s prištićima otišla je tamo s majkom, a iskustvo koje je tada doživjela i danas joj je ostalo urezano u pamćenje. „Sjećam se žene koja je tamo radila. Dala mi je tri proizvoda – tonik, kremu i gel za pranje lica. Kad smo izašle, mama mi je rekla: „Vidi kak su ove žene lijepe i uredne, sve sređene i u lijepim kutama… Baš bi i ti jednog dana mogla tak raditi.“ Mislim da se tada prvi put javila ta ideja“, prisjeća se kroz smijeh.

Iako je, kaže, kao djevojčica voljela glumiti doktoricu i učiteljicu, danas smatra da od toga zapravo nije ni otišla daleko. „Ne liječim kožu, ali promatram ono što ide na kožu. A s druge strane provodim edukacije pa sam u jednu ruku i učiteljica. Ako danas dobro educiramo mame, mlade djevojke i žene o njezi kože, pa čak i njezi bebe od prvog dana života, možemo prevenirati jako puno toga“, poručuje.

Više nije uvijek i bolje: Tri stvari koje koža zaista treba

Njega kože i lica danas je postala gotovo svakodnevna tema društvenih mreža. Od “skincare rutina” s deset koraka do neprestanog isprobavanja novih proizvoda, tržište kozmetike nikad nije bilo bogatije. No upravo u toj količini savjeta, trendova i proizvoda mnogi, smatra Mirela Ilenić, zapravo rade više štete nego koristi.

Na pitanje što je zaista najvažnije u njezi kože, odgovor daje vrlo jednostavno.

„Postoje tri stvari koje ne smijemo zaboraviti kod kože: optimalno pranje i čišćenje, ali optimalno, ne pretjerano. Pretjeranim čišćenjem skidamo naše prirodne masnoće i tada zapravo radimo problem. Nakon toga važna je hidratacija, dati koži dovoljno vlage jer je tijekom dana gubimo na razne načine. Zato je i unos dovoljno tekućine jako važan. Treća stvar je zaštita, odnosno obnova i regeneracija kože.“, objašnjava.

Dodaje kako su mnoge današnje “komplicirane rutine” rezultat marketinga i prodajnih trikova, a ne stvarnih potreba kože. I sama se, kaže, u svakodnevnoj njezi drži jednostavnosti. Dva proizvoda bez kojih ne može su čistač za lice i krema za lice.

Zanimljivo je i da o SPF-u ima podijeljeno mišljenje. Iako ne osporava važnost zaštite od sunca, smatra da se često zanemaruje šira slika. „Nisam za cjelodnevno i konstantno nošenje SPF-a u svakoj situaciji. Puno veću štetu koži često naprave neki drugi sastojci u kozmetičkim proizvodima nego samo sunce“, govori.

A kada bi morala dati samo jedan savjet za njegu kože, odgovor joj dolazi bez razmišljanja. „Hidratizirajte se! To je najbitniji “sastojak” njege kože.“, poručuje.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal  

Od ideje do police: iza jedne kreme kriju se mjeseci rada

Iako mnogi kozmetički proizvod vide tek kao lijepo pakiranje na polici drogerije ili društvenim mrežama, iza njegovog nastanka krije se dug i izrazito zahtjevan proces. Mirela Ilenić objašnjava kako razvoj jednog proizvoda traje od šest mjeseci pa sve do godinu dana, a ključ uspjeha leži u razumijevanju tržišta i potrebama potrošača.

„Tajna uspješnog proizvoda je slušati tržište, pratiti trendove i pokušati ispričati svoju priču kroz proizvod. Hoćemo li raditi egzosome, faktore rasta ili hijaluronsku kiselinu – to su trendovi, ali jako je važno da proizvod ima svoju priču i svrhu“, govori.

Kako bi nam približila proces stvaranja proizvoda, ispričala nam je proces kroz jedan primjer. „Primjerice, klijent kaže da želi kremu s guščjom masti i peptidima. Prvi korak je pronaći kvalitetnu sirovinu, provjeriti svu dokumentaciju i tek tada krenuti u razvoj proizvoda. Nakon toga odlučujemo hoće li to biti krema, serum, mlijeko, maslac ili neki drugi oblik proizvoda. Nakon razvoja slijedi testiranje koje prolazi kroz nekoliko faza. U prvoj fazi proizvod isprobavaju sami klijenti te daju mišljenje o teksturi, mirisu, načinu upijanja i osjećaju na koži. Potom proizvod odlazi na laboratorijska testiranja koja traju i po tri mjeseca. Tada se ispituje je li proizvod stabilan, razdvaja li se, topi li se, mijenja li teksturu i slično. Tek nakon toga kreće priprema dokumentacije“, kaže Mirela.

Dodaje kako je upravo dokumentacija jedan od najzahtjevnijih dijelova cijelog procesa. „Dokumentacija za kozmetički proizvod jedna je od najopsežnijih koja postoji. Često je ima više nego za neke vitamine ili minerale. Tek nakon svega toga kreće proizvodnja“, ističe.

Naglašava kako javnost često nije svjesna koliko ljudi i znanja stoji iza jednog domaćeg kozmetičkog proizvoda.

„Ljudi moraju znati da hrvatski brend koji vide na polici ili internetu nije nastao pucketanjem prstiju. U cijelom procesu sudjeluju različiti timovi – od razvoja i analitike do dokumentacije i proizvodnje. Zato je važno kroz medije i različite kanale pokazati koliko je ovo zahtjevan posao i koliko ljudi sudjeluje da bi kvalitetan proizvod došao do potrošača koji će mu vjerovati“, zaključuje.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Lively Pharm u dvije godine sudjelovao u lansiranju 18 brendova

U Lively Pharmu danas razvijaju proizvode kroz dva modela proizvodnje – private label i white label. Iako se ti pojmovi često spominju u beauty industriji, Mirela objašnjava kako iza njih stoji potpuno drugačiji pristup radu s klijentima.

„Private label je kada nam klijent dođe sa svojom idejom, a mi tu ideju pretvaramo u gotov proizvod. White label je nešto što razvijamo sami unutar našeg razvojnog kapaciteta – po trendovima, potrebama tržišta, ali ponekad i po nekim mojim osobnim željama. Kada dođe klijent, takav proizvod može odmah koristiti i prilagoditi svom brendu“, objašnjava.

Dodaje kako su njihova najveća snaga skincare proizvodi i funkcionalna kozmetika, odnosno proizvodi koji imaju konkretnu svrhu i djelovanje, a ne samo estetsku vrijednost.

„Mi se ne bavimo robnim markama i masovnom proizvodnjom jer nas to jednostavno ne zanima. To su vam oni proizvodi gdje imate isti šampon u pet različitih mirisa ili gel za ruke u deset varijanti. Praktički imate jednu formulaciju i samo mijenjate miris“, govori.

Umjesto toga, fokusirali su se na male, nišne brendove i individualan pristup klijentima. Upravo im je ta strategija, kaže, donijela rezultate. „Zahvaljujući takvom pristupu, u posljednje dvije godine neposredno smo sudjelovali u lansiranju 18 novih brendova. Za Hrvatsku, ovako malu zemlju, to je zaista puno“, ističe.

Nije sve uvozni skincare; Kad biramo domaće, podržavamo puno više od samog proizvoda

I dok beauty industrija često djeluje površno i “instagramično”, razgovor s Mirelom Ilenić brzo pokazuje koliko se iza jednog proizvoda kriju znanja, razvoj, testiranja i iskustva. Od djevojčice koja je u velikogoričkoj ljekarni prvi put poželjela nositi bijelu kutu, do žene koja danas stoji iza razvoja brojnih domaćih kozmetičkih proizvoda, njezina priča potvrđuje da uspjeh u ovoj industriji ne dolazi preko noći, nego godinama rada, edukacije i razumijevanja onoga što koža zaista treba.

A možda je upravo najveća vrijednost ovakvih priča podsjetnik da iza domaćih kozmetičkih proizvoda ne stoje samo “lijepa pakiranja”, nego ljudi, znanje, laboratoriji i godine rada. Zbog toga bi podrška hrvatskim proizvođačima i malim poduzetnicima trebala biti puno više od prolaznog trenda.

Foto: Lively Pharm

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Subotnji shopping s nagradama: KTC dijeli poklone i pogodnosti

Iz KTC-a ističu kako je riječ o prilici za povoljniju kupnju uz dodatne benefite, te pozivaju građane da ih posjete upravo ove subote.

Objavljeno

na

Ove subote  KTC Velika Gorica donosi kombinaciju sezonskih popusta, nagrada za kupce i dodatnih pogodnosti za članove programa vjernosti.

Poseban naglasak stavljen je na proljetnu kupnju i uređenje vrta. U poljoljekarni su tako osigurani popusti na odabrane proizvode poput zemlje za cvijeće koja je dostupna uz 20 posto nižu cijenu, dok se presadnice povrća i tekuća gnojiva za cvijeće nude uz 10 posto popusta.

Uz to, članovi KTC Kluba vjernosti ostvaruju dodatnu pogodnost kroz duplo prikupljanje bodova prilikom kupnje u supermarketu, restoranu, poljoljekarni i na benzinskoj postaji.

Za sve kupce pripremljeno je i darivanje – oni koji u jednoj kupnji potroše više od 70 eura u bilo kojem od navedenih odjela dobivaju gratis kišobran.

Iz KTC-a ističu kako je riječ o prilici za povoljniju kupnju uz dodatne benefite, te pozivaju građane da ih posjete upravo ove subote.

Nastavite čitati

Moja županija

Institut i Turistička zajednica Zagrebačke županije sklopili sporazum o suradnji

Ovaj iskorak označava povezivanje istraživačkog rada i turističke prakse s ciljem bolje valorizacije migracijskih tema u kontekstu razvoja destinacije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Suradnja između znanstvenog i turističkog sektora dodatno je osnažena potpisivanjem Sporazuma između Instituta za istraživanje migracija i Turističke zajednice Zagrebačke županije, čime je postavljen temelj za dugoročnu partnersku suradnju u područjima od zajedničkog interesa.

U središtu Sporazuma nalaze se teme migracija i dijaspore te njihov potencijalni doprinos razvoju turizma, a dokument ujedno definira i konkretne mehanizme suradnje. Među njima su zajedničke prijave i provedba znanstvenih i stručnih projekata, kao i organizacija različitih događanja – od konferencija i radionica do panela, tribina i javnih predstavljanja. Predviđeno je i zajedničko izdavaštvo, uključujući publikacije, knjige, monografije i časopise.

Sporazum su potpisale ravnateljica Instituta dr. sc. Marina Perić Kaselj i direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović, čime je formalno uspostavljen institucionalni okvir buduće suradnje.

Ovaj iskorak označava povezivanje istraživačkog rada i turističke prakse s ciljem bolje valorizacije migracijskih tema u kontekstu razvoja destinacije.

Nastavite čitati

Vijesti

Policija pojačala kontrolu – jedan prekršaj posebno pod povećalom

Objavljeno

na

Objavio/la

Policija je u utorak, 5. svibnja, na području Policijske postaje Velika Gorica provela akciju pojačanog nadzora brzine kretanja vozila.

Kontrola se provodila od 8 do 16 sati, a tijekom akcije zabilježeno je 25 prekršaja zbog prebrze vožnje.

Iz policije poručuju kako je cilj ovakvih akcija povećati sigurnost na cestama i potaknuti vozače da poštuju prometna pravila, posebno jer su alkohol i neprilagođena brzina česti uzroci najtežih prometnih nesreća, stoga apeliraju na vozače da voze odgovorno i po propisima.

Nastavite čitati

Sport

Novih 7 medalja iz Rijeke za goričke karataše – novi izazovi slijede

Dva zlata, dva srebra i tri bronce.

Objavljeno

na

Objavio/la

Karate klub Velika Gorica iza sebe ima iznimno aktivan natjecateljski vikend. U subotu, 2. svibnja, gorički karataši nastupili su na međunarodnom turniru Champions Trophy u Rijeci, gdje su osvojili ukupno sedam medalja, dok su dan kasnije, u nedjelju 3. svibnja, nastupili na Zagrebačkoj karate ligi s čak 26 natjecatelja, većinom iz mlađih dobnih skupina.

Na turniru u Rijeci nastupilo je 457 natjecatelja iz 39 klubova iz Hrvatske, Srbije, BiH, Italije i Crne Gore, a KK Velika Gorica je, u konkurenciji kadeta, juniora i mlađih seniora, osvojila medalju u svakoj od spomenutih kategorija, dva zlata, dva srebra i tri bronce.

Najviše su se istaknuli Ema Jukić (-50 kg) i Luka Lukačić (-75 kg), koji su osvojili zlatne medalje u kategoriji mlađih seniora. Jukić je pritom osvojila i srebro u juniorskoj konkurenciji, dok je Lukačić juniorski nastup završio s broncom.

Do medalja su stigli i Mia Čunčić, koja je osvojila srebro u juniorkama -53 kg te broncu u kadetkinjama, kao i Antonio Brletić, brončani u juniorima -61 kg.

Natjecateljski vikend zaključen je u Zagrebu, gdje su gorički karataši nastupili na drugom kolu Zagrebačke karate lige. Liga se održava kroz tri kola, a završnica je planirana u listopadu. Iz kluba poručuju kako su rezultati nakon dva kola ohrabrujući te očekuju da će do kraja natjecanja imati još veći broj osvajača medalja.

Gorički borci već ovog vikenda ponovno putuju u Zagreb, gdje ih čeka dvodnevno natjecanje za uzraste kadeta U16, juniora U18 i mlađih seniora U21.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno