Povežite se s nama

Vijesti

MOST sazvao presicu o Aglomeraciji

Marko Šimac: Ne živim u Velikoj Gorici i ne plaćam prirez gradu, ali to nije tema

Objavljeno

na

Pozvali smo vas kako bismo upozorili na niz propusta koji su se ovih dana dogodili, a najveći i posljednji je poništavanje natječaja za projekt Aglomeracije, za sustav obnove i dogradnje sustava odvodnje u vrijednosti oko 240 milijuna kuna. Time je u pitanje dovedena realizacija cijelog projekta, jer trenutno traje potraga za sredstvima. Sve je odgođeno neodređeno, a naša je briga, znajući kako to ide s kapitalim projektima u Velikoj Gorici, da i u ovom slučaju ne stupimo u novo kreditno zaduženje. Iznosi kojima se ovdje barata su između 100 i 150 milijuna kuna i vjerujemo da treba pristupiti nekim drugim modelima financiranja, a ne ići putem kredita, uvodno je rekao predsjednik goričkog MOST-a Marko Šimac na konferenciji za novinare održanoj sat i pol prije početka sjednice Gradskog vijeća, i to na otvorenom, na stepenicama ispred Pučkog otvorenog učilišta.

– Imamo i posljednji primjer sa Strabagom, gdje imamo tužbu od 500 tisuća kuna mjesečno, a problemi s financijama rješavaju se dizanjem komunalne naknade, što je direktno prelamanje financijskog problema, neefikasnog i neučinkovitog vođenja financija Grada preko leđa građana. Iz kredita gradimo sliku i priliku gradonačelnika koji razvija grad, no on će u trenutku prezaduženosti Grada nestati, politički će se zbrinuti gdje mu već to odgovara, a građanima će ostati krediti, visoka komunalna naknada i problemi – vjeruje Šimac.

– Krenemo li u daljnje zaduživanje Grada i gradskih firmi, dobit ćemo novi slučaj Velkom, a komunalna infrastruktura i vrijedne gradske nekretnine otići će u privatne ruke. Sjetite se samo kako smo posuđivali gorivo od Grada Zagreba kako bismo mogli raditi osnovne komunalne radnje, to nam se ne smije ponoviti. Imamo povećano iseljavanje, povećamo li još i komunalne naknade, neće nam se doseljavati novi ljudi, niti će dolaziti investitori. Zato je nužno zaustaviti ovako neodgovorno vođenje financijske politike Grada – dodao je prvi čovjek goričkog MOST-a.

Nezadovoljan je, kaže, što kapitalni projekti “zapinju”.

– Ništa od Asfaltne baze, drago nam je da se s time ne ide, za to smo se i zalagali, ali nije nam drago što ide tužba, a to je rezultat lošeg upravljanja papirima. Ništa od Aglomeracije, što je tragedija za Veliku Goricu, jer bez kvalitetne odvodnje ugrožavamo naša jezera i rijeke, naš temeljni kapital, i naša vodocrpilišta. Pitanje je što se sljedeće neće realizirati zbog ovako neodgovornog pristupa Grada prema financijama i dokumentaciji. A ima toga još, čut ćete na Vijeću – istaknuo je Šimac pa dodao:

– U projektu Aglomeracije samo ove godine smo zadužili Grad za 28 milijuna kuna, kupljena su vozila vrijedna preko sedam milijuna kuna, što znači da smo velik novac već potrošili na projekt za kojeg je pitanje kad će se i kako realizirati. U suradnji s nacionalnim MOST-om pokušat ćemo napraviti sve da se dođe do najboljeg mogućeg rješenja.

Iskoristili smo priliku i kako bismo od Šimca doznali još poneki detalj o “slučaju Gdje živiš?”. Medijima je, podsjećamo, stigao dopis kako gorički vijećnik Šimac stanuje u Zagrebu…

– Ja sam rođen u ovom kraju, u kojem sam društveni radnik posljednjih 10-15 godina, što mnogi znaju. Dušom i srcem sam ovdje, u Turopolju. Nažalost, splet poslovnih i privatnih okolnosti doveo je do toga da imam privremeno boravište u Zagrebu. Ali to je privremeno rješenje, planiram se vratiti u Veliku Goricu, što dokazuje i moj rad u ovom gradu. Pokušavam poboljšati i unaprijediti svoj kraj, tako da kad budem živio ovdje, a to će biti vrlo skoro, živim u jednom kvalitetnom i uređenom kraju. Da, trenutno je moje boravište u Zagrebu, a prebivalište u Novom Čiču, ali isključivo zbog poslovnih okolnosti i to nije trajno rješenje.

Prirez, dakle, plaća u Zagrebu?

– Sukladno Zakonu o porezu. Kad bih plaćao prirez u Velikoj Gorici, to bi bilo protuzakonito. Zbog poslovnog odnosa sam morao na dvije godine, što je pola mandata, prijaviti boravište u Zagrebu, po sili zakona morao sam prijaviti i poreznu karticu. No vrlo je zanimljivo da je to podatak koji je poznat od početka, a lansiran je nakon naše press konferencije u Saboru.

Šimac je, naravno, uvjeren da pitanje njegova stanovanja ne bi trebalo biti ključno…

– U ovom trenutku to gdje živi jedan vijećnik, odnosno privremeno boravi, nije tema. Tema bi trebalo biti to što ćemo plaćati više od pola milijuna kuna mjesečno ako Strabag dobije tužbu, što nam ne ide Aglomeracija, projekt vrijedan više od 500 milijuna kuna. Problem je i šlamperaj oko dokumentacije kod imenovanja ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta, ali i sve drugo što se prelama na leđima građana. I u tom trenutku se lansiraju ovakve afere, kojima se pokušava dokazati da smo svi mi jednaki. A nismo svi jednaki. Ja ne živim od politike, nego za Veliku Goricu, što dokazujem već 10-15 godina svojim radom. A to očito neke boli. Ne mogu naći ništa drugo, pa rade aferu iz jednog zakonitog postupka – kazao je Šimac i oštro nastavio:

– Podsjetio bih da smo imali sličnu aferu i prije, s Toninom Piculom, kad se HDZ žestoko obrušio na njega, ali i s Vesnom Škare Ožbolt, s kojom nije bilo ništa upitno dok je bila uz vladajuće kao predsjednica Gradskog vijeća. Ovo je čisto političko ocrnjivanje. Za razliku od gradonačelnika, koji sustavno krši zakon zanemarivanjem i neodgovaranjem na dopise mjesnih odbora, kao i na pitanje vijećnika. Ako itko radi protuzakonite radnje, to je gradonačelnik Dražen Barišić. To je crno na bijelo, jer preko godinu dana nisu odgovorili na pitanja vijećnika i građana. Ali bitno je producirati afere protiv oporbe, i to čak i kad su izmišljene.

Dakle, ova cijela priča sa stanovanjem je izmišljena?

– Situacija je realna, ali afera je napuhana. To je, kažem, splet trenutnih okolnosti, a boravište je kraće od trajanja mandata – ponovio je Šimac pa se odmah okrenuo onome što smatra važnijim:

– Trebalo bi biti i pitanje zašto imamo sjednice Vijeća svaka tri mjeseca, a svaki mjesec uredno primamo naknade. I zašto neki vijećnici dolaze na sjednice samo dizati ruke, ne sudjeluju, nisu vijećnički aktivni, a također dobivaju naknade. Za razliku od nas, koji smo najaktivniji u Gradskom vijeću. Zašto se proziva nas, a ne ljude koji doslovno tamo sjede samo da bi mogli podići ruke kad treba glasati?

O svemu tome nešto je imao za reći i politički tajnik MOST-a Nikola Grmoja.

– Sve je prema zakonu, pa to je samo boravište. Pa i ja sam iz Metkovića, a više sam u Zagrebu nego u svom rodnom gradu. Poslovne i druge okolnosti odvedu vas na neki drugi put, ali svoj grad neću nikad zaboraviti i za njega se borim u Saboru. Vidim po svemu što se ovdje radi da se Marko žestoko bori za Veliku Goricu. Bilo bi dobro, naravno, da može naći neki posao u Velikoj Gorici, ali mislim da je HDZ riješio sve kadrove, a Marko se morao zaposliti u realnom sektoru u Zagrebu i plaćati porez. A od ovih njihovih kadrova nemamo nikakve koristi, samo financijske štete – misli Grmoja, pa dodaje nekoliko rečenica i o onome o čemu je Šimac govorio u prvom dijelu konferencije:

– Dat ćemo apsolutnu podršku našim vijećnicima u Velikoj Gorici. I prije nego što se ovo dogodilo bili smo svjesni problema, znali smo što će se dogoditi u Velikoj Gorici, ali i drugim gradovima. Na takve projekte nitko se nije javio s odgovarajućim ponudama, gradovi nemaju sredstva i sad je pitanje kako to riješiti. Poništavanje natječaja sigurno nije put, država mora rješavati ovakve vrste problema.

Vijesti

VG Čistoća uvodi nove spremnike za tekstil, evo što će se odlagati u stare

Polupodzemni spremnici se zatvaraju zbog vlage, nepravilnog odlaganja otpada i krađe tekstila

Objavljeno

na

Foto: VG Čistoća/FB

Građani će uskoro tekstil odlagati u nove spremnike jer VG Čistoća postupno zatvara polupodzemne kontejnere za tekstil na području grada. Na njihovim lokacijama bit će postavljeni metalni spremnici koji bi trebali osigurati bolje uvjete za prikupljanje odjeće, obuće i ostalog tekstila. Projekt VG Čistoća provodi u suradnji s tvrtkom SFT Recycling iz Novog Čiča.

Iz VG Čistoće objašnjavaju kako su postojeći spremnici stvarali sve više problema, od vlage koja uništava odloženi tekstil do nepravilnog odlaganja otpada koji ondje ne pripada. Problem su, navode, predstavljale i neovlaštene osobe koje su iz spremnika vadile odjeću i obuću, čime se dodatno onečišćavao sadržaj i otežavala njegova daljnja obrada.

Novi metalni spremnici trebali bi omogućiti kvalitetnije prikupljanje tekstila, dok će postojeći polupodzemni spremnici biti prenamijenjeni za plastiku kako bi građanima bilo dostupno više mjesta za odvajanje plastičnog otpada.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zagrebačka županija osigurala 420 tisuća eura za projekte udruga

Udruge su onaj segment društva koji najbolje prepoznaje potrebe na terenu, djeluju brzo, u najvećoj mjeri počivaju na volonterstvu i zato zaslužuju kontinuiranu financijsku podršku Zagrebačke županije

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Ukupno 74 projekta iz područja zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada provodit će 73 udruge koje su na natječaju Zagrebačke županije ostvarile financijsku potporu vrijednu 420 tisuća eura.

Potpora je namijenjena programima usmjerenima na poboljšanje kvalitete života različitih skupina građana, među kojima su djeca, mladi, umirovljenici, osobe s invaliditetom te žrtve nasilja u obitelji. Među projektima koji su dobili sredstva nalaze se „Psihoteretana“, „Mobilne zlatne godine“, „Budi svoj…budi čist“, „Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom“ i „Pomoć i podrška žrtvama nasilja“.

Tijekom dodjele ugovora zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec istaknuo je važnost udruga u lokalnim zajednicama te njihovu sposobnost brzog reagiranja na potrebe građana.

– Udruge su onaj segment društva koji najbolje prepoznaje potrebe na terenu, djeluju brzo, u najvećoj mjeri počivaju na volonterstvu i zato zaslužuju kontinuiranu financijsku podršku Zagrebačke županije, rekao je Kolarec. Naglasio je i kako rad udruga doprinosi stvaranju solidarnije zajednice te najavio novu dodjelu sredstava, ovoga puta za braniteljske udruge, kojima će uskoro biti uručeni ugovori ukupne vrijednosti 100 tisuća eura. U ime korisnika sredstava okupljenima se obratila Valentina Nedelić, dopredsjednica Udruge djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji „Srce“, zahvalivši Zagrebačkoj županiji na podršci.

– Zagrebačka županija uz udruge je kroz partnerstva, suradnju i financijsku pomoć, a mi obećavamo da ćemo svaku pruženu podršku pretvoriti u priliku za stvarnu promjenu života ljudi u našim zajednicama, osobito onih kojima je pomoć najpotrebnija, rekla je Nedelić.

Podršku radu udruga izrazila je i Nadica Žužak, pročelnica Grada Jastrebarskog i članica Županijske skupštine Zagrebačke županije, koja je svim dobitnicima sredstava poželjela uspješnu realizaciju projekata.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Najave

Dučecove spelancije vraćaju Mraclin u 70-e! Nakon pola stoljeća ponovno svira legendarni Ego

Na Jančetovom gruntu u petak će se okupiti nekadašnji članovi zagrebačke grupe Ego kako bi obilježili 50 godina od nastupa na festivalu Gaudeamus, a u program će se uključiti i članovi Dučeca.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mraclin.hr

Mraclin će u petak, 29. svibnja, imati mali povratak u povijest. Na Jančetovom gruntu održat će se koncert “Povratak u sedamdesete”, u sklopu Dučecovih spelancija, kojim će nekadašnji članovi zagrebačke grupe Ego obilježiti 50 godina od nastupa na omladinskom festivalu Gaudeamus u Lisinskom.

Grupa Ego nastala je među učenicima Klasične i Pete gimnazije, a kroz godine je mijenjala sastav i glazbeni smjer, od jazz-rock početaka do repertoara koji ih je odveo na plesnjake i svadbe diljem zagrebačke okolice. Na koncertu u Mraclinu publika će čuti presjek svih tih faza.

Večer će imati i emotivnu notu jer će biti posvećena Liviju Kalogjeri, jednom od osnivača benda, liječniku i glazbeniku koji je preminuo prošle godine. U programu sudjeluju i gosti, među njima Anela Mažuran te Crystal Kane, dok će se članovima Ega na pozornici pridružiti i glazbenici povezani s Dučecom.

Koncert počinje u 20 sati, ulaz je slobodan, a u slučaju lošeg vremena program će biti premješten na terasu NK Mraclin.

Nastavak je ovo aktivnosti KUD-a Dučec, čiji su se članovi srednje folklorne skupine KUD-a Dučec i tamburaška mladež vratili iz Italije gdje su sudjelovali na međunarodnom folklornom festivalu u Rimini. Predstavili su hrvatsku tradiciju koreografijom “Tancerice”, uz pjesme i plesove Hrvatskog zagorja, pod vodstvom Tee Jančinec i Matije Galekovića.

Tijekom boravka posjetili su i Ravennu, a na festivalu su nastupale skupine iz više europskih zemalja. Iz Dučeca poručuju kako se kući vraćaju puni novih iskustava i uspomena, posebno mlađi članovi kojima je ovo bilo prvo međunarodno gostovanje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

TZ Zagrebačke županije predvodi razvoj kontinentalne eno-gastronomije kroz From Soil to Signature

Za projekt je odobreno 300.000 eura što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Dvije kontinentalne županije pokreću zajednički okvir razvoja eno-gastronomskog turizma, nakon što su Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica Karlovačke županije formalizirale suradnju kroz sporazum koji projekt From Soil to Signature širi na međuregionalnu razinu.

Dok je projekt dosad bio primarno fokusiran na Zagrebačku županiju, novim sporazumom dobiva širu platformu zajedničkog nastupa s ciljem jačeg pozicioniranja kontinentalne Hrvatske na turističkom tržištu. Sporazum su potpisali Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i Željko Fanjak, direktor Turističke zajednice Karlovačke županije.

Od lokalnih proizvođača do zajedničkog tržišnog nastupa

Projekt From Soil to Signature razvija se kao model koji povezuje proizvođače hrane, vinare i restorane u jedinstven sustav interpretacije prostora kroz gastronomiju. Njegova osnovna ideja je da kvaliteta ponude proizlazi iz lokalnog identiteta, a ne iz standardiziranih turističkih obrazaca. Ulaskom Karlovačke županije u projekt otvara se mogućnost zajedničkog brendiranja i koordiniranog nastupa dviju regija, uključujući razmjenu sadržaja i komunikacijskih kanala te usmjeravanje prema publici koja gastronomiju vidi kao glavni motiv putovanja.

Naglasak na autentičnosti i dugoročnom pozicioniranju

Direktorica Ivana Alilović projekt vidi kao alat koji već postojeću kvalitetu stavlja u jasniji strateški okvir, a ne kao inicijativu koja tek stvara nove sadržaje.

– From Soil to Signature nije projekt koji tek stvara novu vrijednost, već platforma koja jasno pozicionira ono najbolje što kontinentalna Hrvatska već ima. Zagrebačka županija ima kvalitetu, ljude, znanje i proizvode koji mogu konkurirati najrelevantnijim eno-gastronomskim destinacijama, ali ih je potrebno strateški povezati i snažnije predstaviti tržištu. Upravo zato ova suradnja s Karlovačkom županijom za nas ima dodatnu vrijednost, pokazuje da kontinentalni turizam može graditi prepoznatljivost kroz autentičnost, partnerstva i sadržaje koji proizlaze iz prostora, a ne iz trendova. Vjerujemo da upravo takav pristup dugoročno stvara konkurentnu i međunarodno relevantnu destinaciju, poručila je.

Lokalni resursi kao temelj razvoja kontinentalnog turizma

U središtu nove suradnje nalazi se ideja da se kontinentalne destinacije ne natječu s obalom u istim formatima, nego da svoju snagu grade na specifičnostima prostora, proizvodnje i ljudi. Željko Fanjak naglašava upravo tu logiku razvoja, gdje se različite lokalne posebnosti povezuju u širi regionalni okvir.

– Kontinentalni turizam svoju snagu treba graditi na onome što ga razlikuje: prostoru, lokalnoj proizvodnji, gastronomiji i ljudima koji toj ponudi daju vjerodostojnost. Zagrebačka i Karlovačka županija imaju upravo takvu osnovu, svaka sa svojim posebnostima, ali s vrlo sličnim razvojnim smjerom. Ova suradnja vrijedna je upravo zato što postojeće kvalitete stavlja u širi okvir i od njih gradi prepoznatljiv turistički sadržaj, rekao je Fanjak.

Financijska potpora i institucionalni okvir

Projekt ima i institucionalnu potporu na nacionalnoj razini. Hrvatska turistička zajednica uključila ga je u sustav sufinanciranja kroz Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent. Za projekt pod nazivom Sustainable AgriGastro Innovation Hub – From Soil to Signature odobreno je 300.000 eura, što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.

Jedan od prvih konkretnih rezultata suradnje bit će zajednički nastup u izdanju Gault&Millau Croatia za 2026. godinu. Takva prisutnost, prema projektu, predstavlja važan kanal prema stručnoj publici i međunarodnim posjetiteljima koji destinacije biraju prema gastronomskim standardima, a ne isključivo prema turističkoj infrastrukturi.

Primjer iz prakse: Velika Gorica

U kontekstu razvoja kontinentalne gastronomije kao primjer se navodi restoran Mon Ami iz Velike Gorice, čiji je vlasnik Bruno Ceronja. Restoran je već prepoznat u Michelinovu vodiču, nalazi se i u Gault&Millau Croatia te je uvršten među 100 vodećih hrvatskih restorana. Mon Ami time se ističe kao referentna točka razvoja s naglaskom na dosljednost kvalitete, rad s lokalnim namirnicama i jasno definiranu gastronomsku filozofiju.

Projekt From Soil to Signature nastavlja se kroz uključivanje lokalnih proizvođača, ugostitelja i drugih dionika uz cilj jačanja povezanosti gastronomije i identiteta destinacije. Sporazum između Zagrebačke i Karlovačke županije tako predstavlja institucionalno proširenje postojećeg modela i okvir za dugoročnije zajedničko pozicioniranje kontinentalne Hrvatske u eno-gastronomskom turizmu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Nastavite čitati

Moja županija

Stručni žiri donio odluku! Ova sorta jagoda je najbolja u Zagrebačkoj županiji

Stručni žiri u Zaprešiću birao najbolje sorte, a proizvođačima su poručene jasne preferencije potrošača.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

U dvorcu Lužnica u Zaprešiću u sklopu manifestacije „Dani zagrebačkih jagoda“ održano je potrošačko ocjenjivanje sorti jagoda koje se uzgajaju na području Zagrebačke županije i Zagreba. Nakon kušanja i bodovanja više sorti, najboljom je proglašena jagoda sorte Meggy.

Ocjenjivanje je provedeno uz stručno vodstvo prof. dr. sc. Borisa Duralije s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

“Ocjenjuju se svojstva, da vidimo koje su među ovim sortama najbolje jagode da možemo dati preporuke proizvođačima što preferiraju potrošači. Ove godine imamo 11 sorti koje su najzastupljenije u proizvodnji”, objasnio je Duralija.

Foto: Zagrebačka županija

U ime županije događaju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović koji je istaknuo kontinuiranu podršku poljoprivrednicima kroz sustav potpora, od podizanja novih nasada i ulaganja u plastenike do prerade i promocije proizvoda. Naglasio je i kako je ove godine za poljoprivredu osigurano nešto više od 1,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, što je oko 400 tisuća eura više nego lani.

“Ovo ocjenjivanje jagoda je samo jedno od aktivnosti u kojima županija pomaže svojim poljoprivrednim proizvođačima. Niz je mjera kako mi to radimo, a ovo je jedna od njih. Na ovaj način će biti vidljiviji, ali i ocijenjeni za svoju proizvodnju. Zovu nas ‘Zeleni prsten’ oko Zagreba i to želimo i ostati”, rekao je Tomljenović

Foto: Zagrebačka županija

Pročelnica županijskog odjela za poljoprivredu Gordana Županac osvrnula se na tržišne izazove s kojima se proizvođači suočavaju te istaknula kako su se mnogi okrenuli plasmanu izvan lokalnog područja, prema Istri, Primorju pa i Dalmaciji.

Tomljenović je dodao kako županija ima poseban fokus na ekološku poljoprivredu.

“Ono što nam je glavna namjera i želja je da bude što više ekološke poljoprivrede jer je ona interesantnija za šira tržišta te čuva naš okoliš. U okviru županije ćemo sve napraviti da idemo u tom smjeru i upravo zbog toga imamo veća sredstva za poljoprivrednike koji se bave ekološkom proizvodnjom. Osim potpora, ulažemo i u njihov prostor, dakle dodatno sufinanciramo ruralne prostore kako bi ljudi tamo imali isti standard kao i na ostalim područjima županije”.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno