Vijesti

MOST sazvao presicu o Aglomeraciji

Marko Šimac: Ne živim u Velikoj Gorici i ne plaćam prirez gradu, ali to nije tema

Objavljeno

prije 7 godina

28. studenoga 2018.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Pozvali smo vas kako bismo upozorili na niz propusta koji su se ovih dana dogodili, a najveći i posljednji je poništavanje natječaja za projekt Aglomeracije, za sustav obnove i dogradnje sustava odvodnje u vrijednosti oko 240 milijuna kuna. Time je u pitanje dovedena realizacija cijelog projekta, jer trenutno traje potraga za sredstvima. Sve je odgođeno neodređeno, a naša je briga, znajući kako to ide s kapitalim projektima u Velikoj Gorici, da i u ovom slučaju ne stupimo u novo kreditno zaduženje. Iznosi kojima se ovdje barata su između 100 i 150 milijuna kuna i vjerujemo da treba pristupiti nekim drugim modelima financiranja, a ne ići putem kredita, uvodno je rekao predsjednik goričkog MOST-a Marko Šimac na konferenciji za novinare održanoj sat i pol prije početka sjednice Gradskog vijeća, i to na otvorenom, na stepenicama ispred Pučkog otvorenog učilišta.

– Imamo i posljednji primjer sa Strabagom, gdje imamo tužbu od 500 tisuća kuna mjesečno, a problemi s financijama rješavaju se dizanjem komunalne naknade, što je direktno prelamanje financijskog problema, neefikasnog i neučinkovitog vođenja financija Grada preko leđa građana. Iz kredita gradimo sliku i priliku gradonačelnika koji razvija grad, no on će u trenutku prezaduženosti Grada nestati, politički će se zbrinuti gdje mu već to odgovara, a građanima će ostati krediti, visoka komunalna naknada i problemi – vjeruje Šimac.

– Krenemo li u daljnje zaduživanje Grada i gradskih firmi, dobit ćemo novi slučaj Velkom, a komunalna infrastruktura i vrijedne gradske nekretnine otići će u privatne ruke. Sjetite se samo kako smo posuđivali gorivo od Grada Zagreba kako bismo mogli raditi osnovne komunalne radnje, to nam se ne smije ponoviti. Imamo povećano iseljavanje, povećamo li još i komunalne naknade, neće nam se doseljavati novi ljudi, niti će dolaziti investitori. Zato je nužno zaustaviti ovako neodgovorno vođenje financijske politike Grada – dodao je prvi čovjek goričkog MOST-a.

Nezadovoljan je, kaže, što kapitalni projekti “zapinju”.

– Ništa od Asfaltne baze, drago nam je da se s time ne ide, za to smo se i zalagali, ali nije nam drago što ide tužba, a to je rezultat lošeg upravljanja papirima. Ništa od Aglomeracije, što je tragedija za Veliku Goricu, jer bez kvalitetne odvodnje ugrožavamo naša jezera i rijeke, naš temeljni kapital, i naša vodocrpilišta. Pitanje je što se sljedeće neće realizirati zbog ovako neodgovornog pristupa Grada prema financijama i dokumentaciji. A ima toga još, čut ćete na Vijeću – istaknuo je Šimac pa dodao:

– U projektu Aglomeracije samo ove godine smo zadužili Grad za 28 milijuna kuna, kupljena su vozila vrijedna preko sedam milijuna kuna, što znači da smo velik novac već potrošili na projekt za kojeg je pitanje kad će se i kako realizirati. U suradnji s nacionalnim MOST-om pokušat ćemo napraviti sve da se dođe do najboljeg mogućeg rješenja.

Iskoristili smo priliku i kako bismo od Šimca doznali još poneki detalj o “slučaju Gdje živiš?”. Medijima je, podsjećamo, stigao dopis kako gorički vijećnik Šimac stanuje u Zagrebu…

– Ja sam rođen u ovom kraju, u kojem sam društveni radnik posljednjih 10-15 godina, što mnogi znaju. Dušom i srcem sam ovdje, u Turopolju. Nažalost, splet poslovnih i privatnih okolnosti doveo je do toga da imam privremeno boravište u Zagrebu. Ali to je privremeno rješenje, planiram se vratiti u Veliku Goricu, što dokazuje i moj rad u ovom gradu. Pokušavam poboljšati i unaprijediti svoj kraj, tako da kad budem živio ovdje, a to će biti vrlo skoro, živim u jednom kvalitetnom i uređenom kraju. Da, trenutno je moje boravište u Zagrebu, a prebivalište u Novom Čiču, ali isključivo zbog poslovnih okolnosti i to nije trajno rješenje.

Prirez, dakle, plaća u Zagrebu?

– Sukladno Zakonu o porezu. Kad bih plaćao prirez u Velikoj Gorici, to bi bilo protuzakonito. Zbog poslovnog odnosa sam morao na dvije godine, što je pola mandata, prijaviti boravište u Zagrebu, po sili zakona morao sam prijaviti i poreznu karticu. No vrlo je zanimljivo da je to podatak koji je poznat od početka, a lansiran je nakon naše press konferencije u Saboru.

Šimac je, naravno, uvjeren da pitanje njegova stanovanja ne bi trebalo biti ključno…

– U ovom trenutku to gdje živi jedan vijećnik, odnosno privremeno boravi, nije tema. Tema bi trebalo biti to što ćemo plaćati više od pola milijuna kuna mjesečno ako Strabag dobije tužbu, što nam ne ide Aglomeracija, projekt vrijedan više od 500 milijuna kuna. Problem je i šlamperaj oko dokumentacije kod imenovanja ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta, ali i sve drugo što se prelama na leđima građana. I u tom trenutku se lansiraju ovakve afere, kojima se pokušava dokazati da smo svi mi jednaki. A nismo svi jednaki. Ja ne živim od politike, nego za Veliku Goricu, što dokazujem već 10-15 godina svojim radom. A to očito neke boli. Ne mogu naći ništa drugo, pa rade aferu iz jednog zakonitog postupka – kazao je Šimac i oštro nastavio:

– Podsjetio bih da smo imali sličnu aferu i prije, s Toninom Piculom, kad se HDZ žestoko obrušio na njega, ali i s Vesnom Škare Ožbolt, s kojom nije bilo ništa upitno dok je bila uz vladajuće kao predsjednica Gradskog vijeća. Ovo je čisto političko ocrnjivanje. Za razliku od gradonačelnika, koji sustavno krši zakon zanemarivanjem i neodgovaranjem na dopise mjesnih odbora, kao i na pitanje vijećnika. Ako itko radi protuzakonite radnje, to je gradonačelnik Dražen Barišić. To je crno na bijelo, jer preko godinu dana nisu odgovorili na pitanja vijećnika i građana. Ali bitno je producirati afere protiv oporbe, i to čak i kad su izmišljene.

Dakle, ova cijela priča sa stanovanjem je izmišljena?

– Situacija je realna, ali afera je napuhana. To je, kažem, splet trenutnih okolnosti, a boravište je kraće od trajanja mandata – ponovio je Šimac pa se odmah okrenuo onome što smatra važnijim:

– Trebalo bi biti i pitanje zašto imamo sjednice Vijeća svaka tri mjeseca, a svaki mjesec uredno primamo naknade. I zašto neki vijećnici dolaze na sjednice samo dizati ruke, ne sudjeluju, nisu vijećnički aktivni, a također dobivaju naknade. Za razliku od nas, koji smo najaktivniji u Gradskom vijeću. Zašto se proziva nas, a ne ljude koji doslovno tamo sjede samo da bi mogli podići ruke kad treba glasati?

O svemu tome nešto je imao za reći i politički tajnik MOST-a Nikola Grmoja.

– Sve je prema zakonu, pa to je samo boravište. Pa i ja sam iz Metkovića, a više sam u Zagrebu nego u svom rodnom gradu. Poslovne i druge okolnosti odvedu vas na neki drugi put, ali svoj grad neću nikad zaboraviti i za njega se borim u Saboru. Vidim po svemu što se ovdje radi da se Marko žestoko bori za Veliku Goricu. Bilo bi dobro, naravno, da može naći neki posao u Velikoj Gorici, ali mislim da je HDZ riješio sve kadrove, a Marko se morao zaposliti u realnom sektoru u Zagrebu i plaćati porez. A od ovih njihovih kadrova nemamo nikakve koristi, samo financijske štete – misli Grmoja, pa dodaje nekoliko rečenica i o onome o čemu je Šimac govorio u prvom dijelu konferencije:

– Dat ćemo apsolutnu podršku našim vijećnicima u Velikoj Gorici. I prije nego što se ovo dogodilo bili smo svjesni problema, znali smo što će se dogoditi u Velikoj Gorici, ali i drugim gradovima. Na takve projekte nitko se nije javio s odgovarajućim ponudama, gradovi nemaju sredstva i sad je pitanje kako to riješiti. Poništavanje natječaja sigurno nije put, država mora rješavati ovakve vrste problema.

Vijesti

Intervju s direktorom VG Vodoopskrbe Ivanom Rakom – veće cijene su neophodne zbog razvoja sustava

“Poskupljenje građani uvijek, razumljivo, teško prihvaćaju, ali ono je neminovno zbog poskupljenja troškova rada i zbog unapređenja našeg vodoopskrbnog sustava”

Objavljeno

prije 2 sata

23. veljače 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Vodno gospodarstvo u Hrvatskoj je u reformi, a najveća novost je uspostava uslužnih područja koja bi trebala ujednačiti upravljanje vodnim resursima i odvodnjom na nacionalnoj razini. Koje promjene su zahvatile VG Vodoopskrbu?

VG Vodoopskrba je prije godinu dana provela proces okrupnjavanja uslužnog područja te osim isporuke vode za građane Velike Gorice i općina Kravarsko, Pokupsko, Orle, u naše uslužne područje ušla je i općina Pisarovina, tako da smo mi sad isporučitelji i za tu općinu, ali i za dio grada Zagreba s odvodnjom turopoljskih naselja gdje je infrastruktura iz ranijih vremena gravitirala našem sustavu. Ukupno se radi o 935 km vodovodne i 440 km mreže odvodnje, a na tim cjevovodima je gotovo 30 tisuća priključaka vodoopskrbe i 23 tisuća priključaka odvodnje.

Tako veliki sustav potrebno je održavati i nadograđivati, koji su aktualni projekti?

Što se tiče vodovodne mreže VG Vodoopskrba je povukla sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za rekonstrukciju cjevovoda u Zagrebačkoj ulici te su tu kompletno promijenjene vodovodne cijevi, a u suradnji s Gradom Velikom Goricom pri rekonstrukciji gradskih prometnica također mijenjamo podzemnu infrastrukturu jer nam je cilj tako smanjivati gubitke vode i dograđivati sustav. Glede razvoja mreže tu su bili radovi prema Dubrancu gdje je izgrađen vodovod. Ove godine prijavljujemo razvoj vodovodne mreže do Vukomerića, ali i u općini Pokupsko za naselje Pokupski Gladovec.

Osim toga, pokrenuli smo akcijski plan za smanjenje gubitaka vode. Vjerojatno dio naših sugrađana ne zna da Velika Gorica ima oko 40% gubitaka vode zbog dotrajalosti dijelova mreže. Naša posebnost je ta da s obzirom na to da vodu crpimo iz tla a ne recimo iz akumulacijskih jezera kao što je primjer dijela priobalja, mi ne gubimo vodu već imamo „samo“ veći trošak električne energije da je ponovno pumpama vratimo u cijevi. Ali dužni smo smanjivati gubitke i stoga zamjenjujemo cjevovode kod rekonstrukcije starih ulica u gradu.

Intenzivno smo krenuli u razvoj projekta Aglomeracija II gdje smo u pregovoru s Hrvatskim vodama oformili timove te bi tijekom mjesec dana krenuli u provođenje postupka nabava projektne dokumentacije. Ona bi trebala obuhvatiti cijeli dio Donjeg Turopolja u kojem prva Aglomeracija nije prošla. Govorimo o naseljima Novo Čiče, Ribnica, Jagodno, Čička Poljana i tom dijelu Turopolja koje moramo obuhvatiti kanalizacijom. Također se sprema i Aglomeracija Buna i projektiranje kanalizacije od područja Male Bune do Kravarskog i sva naselja koja su obuhvaćena tim dijelom. Također imamo u projektu i preko više od 100 km vodovodnih cijevi, što zamjene dotrajalih vodovodnih cijevi što gradnje na našem uslužnom području koji još, nažalost, nemaju pitku vodu, a to su naselja poput Strmca Bukevskog, Bukovčaka ili nekih drugih dijelova našeg grada, posebice na području Vrhovlja, ali i Pisarovine, Pokupskog, Kravarskog i Orla.

Također u sklopu projektiranja te Aglomeracije planiramo izmjestiti i vodospremu s vodotornja na naše crpilište, kao i modernizaciju pumpi i bunara na našem vodocrpilištu, pa će to biti još jedan veliki projekt za koji želimo iskoristiti EU financiranje dok je još dostupno. Mi sada ulazimo u fazu projektiranja, a Aglomeracija II je nešto što nas čeka u budućnosti.

Dakle, Aglomeracija II bi uz širenje mreže bavila se i ključnim objektom vodocrpilišta, a što je s ključnim objektom Aglomeracije I – pročistačem otpadnih voda?

Aglomeracija I su završeni radovi mreže u svim cjelinama te su izdane sve uporabne dozvole. Krenuli smo dodatno u komunikaciju s predstavnicima mjesnih odbora i gradskih četvrti kroz koje je ta Aglomeracija i prolazila kako bismo u slučaju uočenih nedostataka, prilikom asfaltiranja ili drugih stvari prilikom gradnje te mreže, utvrdili probleme jer nam teku jamstveni rokovi koji traju pet godina, tako da mi ćemo koristiti tu garanciju da izvođači koji su izvodili radove o svom trošku poprave eventualne greške. Još bitnije, izdana je građevinska dozvola za novi pročistač, Strabag je izvođač radova te je rok za izvođenje gradnje kraj sljedeće godine. Nakon gradnje pročistača kreće spajanje naših korisnika na mrežu i puštanje u probni rad, oko 5000 novih priključaka, tako da bi tijekom dvije godine projekt i završio s velikom nadogradnjom našeg sustava odvodnje, boljom tehnologijom koja će ne samo primiti više priključaka i imati veću razinu pročišćavanja, već i anulirati neugodne mirise koji su se pojavljivali na postojećem pročistaču.

VG Vodoopskrba zaokružuje cijeli proces od crpljenja vode, distribucije, gradnje i održavanja mreže, pa sve do sakupljanja i pročišćavanja vode. Koliko ljudi je u tom sustavu i kakvo je stanje s radnom snagom?

Generalno mogu biti zadovoljan jer smo uspjeli zadržati kvalitetan radni kadar koji većinom čine naši sugrađani, a zbog čega smo lani morali ići u podizanje plaća za 25 % jer one nisu više pratile plaće u javnom sektoru. Nemamo stranih radnika. Danas je u VG Vodoopskrbi zaposleno 160 djelatnika koji brinu o cijelom sustavu na našem uslužnom području od Velike Gorice sve do Pisarovine, a prosječna plaća djelatnika je 1364 eura neto. Ono što mi, a i druga vodna gospodarstva u Hrvatskoj primjećujemo kao najveći problem su upravljačka radna mjesta poput voditelja sektora i druge pozicije za koje zakonom su propisani uvjeti koji ne uključuju samo visoku stručnu spremu već i prethodno radno iskustvo u sektoru. Tu teško konkuriramo plaćama u privatnom sektoru, ali i državnim tijelima i većim sustavima, pa se oslanjamo na to da je blizina radnog mjesta u svome gradu još uvijek najveći benefit pri privlačenju takvog kadra.

Ono što je svakako aktualno ovih dana je stupanje na snagu novoga cjenika koji nakon stagnacije cijena od 2022. godine donosi veće račune korisnicima. Zašto je to tako?

Pa prvo bi napomenuo da je VG Vodoopskrba zadnji puta dizala cijene prije uvođenja eura,prije ovih silnih poskupljenja materijala i energenata, ali i usluga, prije dizanja plaća našim zaposlenicima, tako da samo varijabilni dio je dizan korisnicima 2022. godine dok je fiksni dio nepromijenjen čak od 2011. godine. Mi kao javno komunalno poduzeće moramo poslovati s pozitivnom nulom, osigurati svoj udio sredstava u planiranim ulaganjima unaprijeđena sustava te održati 24 sata dnevno sedam dana u tjednu pouzdan, siguran sustav javne vodoopskrbe i odvodnje, a sve to više nije moguće s prihodima koje ostvarujemo starim cijenama.

Cijena je, treba naglasiti, i uvjetovana novom metodologijom koju je odredila država i Hrvatske vode svojim propisima, tako da svi vodovodi u Republici Hrvatskoj su sad dužni donositi cjenike sukladno toj metodologiji te će cijene vodnih usluga u Hrvatskoj biti ujednačene na svim uslužnim područjima. Mislim da je mogućnost nekakvog odstupanja cijena u gradovima svega 10 do 15%, tu izuzetak može biti samo Zagreb zbog broja korisnika i gustoće naseljenosti. Kada gledamo vodoopskrbe u okruženju ili uslužna područja s kojima se mi možemo usporediti, a to je primjerice Zaprešić ili Vodovod i odvodnja Zagrebačke županije ili Zagorski vodovod odnosno Međimurski vodovod, možete jasno vidjeti i usporediti cijene da su oni, cijenama slični nama, nešto i skuplji. Nažalost, mi nemamo zakonsku mogućnost uvođenja posebnih kategorija korisnika, primjerice po imovinskom cenzusu ili popusta za umirovljenike, to je jasno propisano Zakonom o vodnim uslugama i Uredbom o metodologiji određivanja cijene gdje je izrekom propisano da samo građani koji primaju socijalnu pomoć za troškove stanovanja mogu ostvariti povoljniju cijenu vodnih usluga. Ako to ne promijeni zakonodavac, ostaje da ćemo istu cijenu plaćati ja direktor javnog poduzeća i moj otac umirovljenik.

U prvom dijelu razgovora smo govorili o ulaganjima, a vidljivo je da imamo kapitalne projekte u samome gradu van vodnog sustava, pa i gradske politike poput besplatnih vrtića i javnog prijevoza, je li to utjecalo na povećanje cijena vode?

Apsolutno ne. Gradski proračun i naš proračun nisu vezani, mi „ne punimo“ gradski proračun prodajom vode već prihodima isključivo održavamo svoj zatvoreni sustav vodnog gospodarenja. Tom logikom bi naši korisnici iz općine Pisarovina omogućavali besplatan vrtić za djecu Velike Gorice, a svojoj ne. Osim što grad subvencionira pražnjenje septičkih jama i što zajedno sudjelujemo u nekim infrastrukturnim projektima, poput gradnje u sklopu aglomeracije ili zamjene cjevovoda kod rekonstrukcije ulica na području grada, za što s naše strane financiramo iz naknade za razvoj prikazane na računu, mi praktički nemamo financijskih tokova, naročito onih koje bi se iz našeg proračuna prelijevali u gradski. Nama niti Grad ili Gradsko vijeće ne odobrava cjenik već Vijeće za vodne usluge na državnoj razini te ako cjenik nije u skladu s državnom Uredbom o metodologiji određivanje cijene, on će biti odbijen, ako je cijena previsoka u odnosu na stvarne potrebe društva, bit će odbijen kao i ako je cijena preniska. Dakle, cijena mora bit realna i u skladu s našim troškovima i trenutačnim poslovanjima i to je država tako uredila kako bi umanjila lokalne političke odluke u ovako bitnom sektoru kao što je vodni jer ne zaboravimo voda život znači i stoga se svi moramo odgovorno odnositi prema tako bitnom resursu.

Nastavite čitati

Vijesti

Gorički debatanti najbolji u Županiji! Bruna Ćatipović briljirala i ponijela titulu najbolje govornice

Kad su Goričani uzeli riječ, ostali su mogli samo slušati.

Objavljeno

prije 3 sata

23. veljače 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Katarina Drvodelić / Debatni klub Velika Gorica

Debatni klub Velika Gorica ostvario je najveći uspjeh u svojoj povijesti osvojivši prvo mjesto na Županijskom natjecanju iz debate za kontinentalnu Hrvatsku, održanom 21. i 22. veljače u Gimnaziji Karlovac.

U konkurenciji 17 ekipa iz više gradova, gorički srednjoškolci odnijeli su ekipno zlato, a njihova članica Bruna Ćatipović proglašena je najboljom govornicom natjecanja.

-Bruna je apsolutno briljirala jer je pokazala zavidno znanje vezano uz temu manjinskih politika u republici hrvatskoj koju smo vježbali i učili posljednjih mjesec dana, a uz to je ostvarila i najveći broj bodova u svim kategorijama – odnosno, imala je najbolji stil govora, najbolje iznesen sadržaj i najbolju strukturu. Time je pokazala da je ovladala gradivom, da je snalažljiva u govoru i da ima odlično kritičko razmišljanje. Jako smo ponosni na ovaj njen uspjeh – objasnila je Katarina Drvodelić, voditeljica Debatnog kluba Velika Gorica.

Pobjedničku ekipu DKGVG1 činile su Bruna Ćatipović, Ela Martinko i Magdalena Rak. Osim što su osvojile zlatne ekipne medalje, istaknule su se i pojedinačno, Ćatipović je imala najveći broj bodova među svim govornicima, dok je Ela Martinko zauzela treće mjesto u ukupnom poretku govornika.

Visoko su se plasirale i ostale ekipe kluba. DKGVG2, u sastavu Ella Kaiser, Adrian Ninić i Petar Jelić, osvojila je četvrto mjesto i trenutno je među kandidatima za odlazak na državno natjecanje, a konačna potvrda očekuje se krajem ožujka. Treća ekipa, DKGVG3 (Petra Cruickshank, Lukrecija Grđan i Luka Azinović), natjecanje je završila na šestom mjestu.

Natjecanje se sastojalo od pripremljene i „ad hoc“ debate. Učenici su raspravljali o tezi koja se odnosila na stroge politike integracije manjinskih zajednica u Hrvatskoj, dok su u improviziranim debatama argumentirali stavove o uvođenju dobne granice za političke funkcije te o problemu sportskog klađenja.

Voditeljica kluba Katarina Drvodelić istaknula je kako su rezultati plod sustavnog rada i priprema, naglasivši pritom važnost razvoja kritičkog razmišljanja kroz debatu. Ovim uspjehom Velika Gorica još je jednom potvrdila da ima mlade koji znaju jasno argumentirati, misliti svojom glavom i, što je na natjecanju presudno, uvjeriti publiku i suce.

-Debata od mladih ljudi stvara generacije tolerantnih, solidarnih, educiranih i aktivnih građana. Kroz debatu prije svega razvijaju kritičko razmišljanje, ali i povećavaju svoje opće znanje učeći o temama koje kroz školu možda ne prolaze dovoljno – poput financijske, političke i medijske pismenosti. Debata je jednostavan, a važan alat u svim aspektima društva, a naši su srednjoškolci i zbog Debatnog kluba Velika Gorica perspektivni i empatični ljudi uvijek željni novih znanja – poručila je Drvodelić.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Novi vrtići i Centar za starije napreduju prema planu – evo u kojoj su fazi radovi

Gradonačelnik Krešimir Ačkar danas je obišao gradilišta u Pokupskoj i Kolarevoj ulici te Centra za starije

Objavljeno

prije 6 sati

23. veljače 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes