Povežite se s nama

Vijesti

MOST sazvao presicu o Aglomeraciji

Marko Šimac: Ne živim u Velikoj Gorici i ne plaćam prirez gradu, ali to nije tema

Objavljeno

na

Pozvali smo vas kako bismo upozorili na niz propusta koji su se ovih dana dogodili, a najveći i posljednji je poništavanje natječaja za projekt Aglomeracije, za sustav obnove i dogradnje sustava odvodnje u vrijednosti oko 240 milijuna kuna. Time je u pitanje dovedena realizacija cijelog projekta, jer trenutno traje potraga za sredstvima. Sve je odgođeno neodređeno, a naša je briga, znajući kako to ide s kapitalim projektima u Velikoj Gorici, da i u ovom slučaju ne stupimo u novo kreditno zaduženje. Iznosi kojima se ovdje barata su između 100 i 150 milijuna kuna i vjerujemo da treba pristupiti nekim drugim modelima financiranja, a ne ići putem kredita, uvodno je rekao predsjednik goričkog MOST-a Marko Šimac na konferenciji za novinare održanoj sat i pol prije početka sjednice Gradskog vijeća, i to na otvorenom, na stepenicama ispred Pučkog otvorenog učilišta.

– Imamo i posljednji primjer sa Strabagom, gdje imamo tužbu od 500 tisuća kuna mjesečno, a problemi s financijama rješavaju se dizanjem komunalne naknade, što je direktno prelamanje financijskog problema, neefikasnog i neučinkovitog vođenja financija Grada preko leđa građana. Iz kredita gradimo sliku i priliku gradonačelnika koji razvija grad, no on će u trenutku prezaduženosti Grada nestati, politički će se zbrinuti gdje mu već to odgovara, a građanima će ostati krediti, visoka komunalna naknada i problemi – vjeruje Šimac.

– Krenemo li u daljnje zaduživanje Grada i gradskih firmi, dobit ćemo novi slučaj Velkom, a komunalna infrastruktura i vrijedne gradske nekretnine otići će u privatne ruke. Sjetite se samo kako smo posuđivali gorivo od Grada Zagreba kako bismo mogli raditi osnovne komunalne radnje, to nam se ne smije ponoviti. Imamo povećano iseljavanje, povećamo li još i komunalne naknade, neće nam se doseljavati novi ljudi, niti će dolaziti investitori. Zato je nužno zaustaviti ovako neodgovorno vođenje financijske politike Grada – dodao je prvi čovjek goričkog MOST-a.

Nezadovoljan je, kaže, što kapitalni projekti “zapinju”.

– Ništa od Asfaltne baze, drago nam je da se s time ne ide, za to smo se i zalagali, ali nije nam drago što ide tužba, a to je rezultat lošeg upravljanja papirima. Ništa od Aglomeracije, što je tragedija za Veliku Goricu, jer bez kvalitetne odvodnje ugrožavamo naša jezera i rijeke, naš temeljni kapital, i naša vodocrpilišta. Pitanje je što se sljedeće neće realizirati zbog ovako neodgovornog pristupa Grada prema financijama i dokumentaciji. A ima toga još, čut ćete na Vijeću – istaknuo je Šimac pa dodao:

– U projektu Aglomeracije samo ove godine smo zadužili Grad za 28 milijuna kuna, kupljena su vozila vrijedna preko sedam milijuna kuna, što znači da smo velik novac već potrošili na projekt za kojeg je pitanje kad će se i kako realizirati. U suradnji s nacionalnim MOST-om pokušat ćemo napraviti sve da se dođe do najboljeg mogućeg rješenja.

Iskoristili smo priliku i kako bismo od Šimca doznali još poneki detalj o “slučaju Gdje živiš?”. Medijima je, podsjećamo, stigao dopis kako gorički vijećnik Šimac stanuje u Zagrebu…

– Ja sam rođen u ovom kraju, u kojem sam društveni radnik posljednjih 10-15 godina, što mnogi znaju. Dušom i srcem sam ovdje, u Turopolju. Nažalost, splet poslovnih i privatnih okolnosti doveo je do toga da imam privremeno boravište u Zagrebu. Ali to je privremeno rješenje, planiram se vratiti u Veliku Goricu, što dokazuje i moj rad u ovom gradu. Pokušavam poboljšati i unaprijediti svoj kraj, tako da kad budem živio ovdje, a to će biti vrlo skoro, živim u jednom kvalitetnom i uređenom kraju. Da, trenutno je moje boravište u Zagrebu, a prebivalište u Novom Čiču, ali isključivo zbog poslovnih okolnosti i to nije trajno rješenje.

Prirez, dakle, plaća u Zagrebu?

– Sukladno Zakonu o porezu. Kad bih plaćao prirez u Velikoj Gorici, to bi bilo protuzakonito. Zbog poslovnog odnosa sam morao na dvije godine, što je pola mandata, prijaviti boravište u Zagrebu, po sili zakona morao sam prijaviti i poreznu karticu. No vrlo je zanimljivo da je to podatak koji je poznat od početka, a lansiran je nakon naše press konferencije u Saboru.

Šimac je, naravno, uvjeren da pitanje njegova stanovanja ne bi trebalo biti ključno…

– U ovom trenutku to gdje živi jedan vijećnik, odnosno privremeno boravi, nije tema. Tema bi trebalo biti to što ćemo plaćati više od pola milijuna kuna mjesečno ako Strabag dobije tužbu, što nam ne ide Aglomeracija, projekt vrijedan više od 500 milijuna kuna. Problem je i šlamperaj oko dokumentacije kod imenovanja ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta, ali i sve drugo što se prelama na leđima građana. I u tom trenutku se lansiraju ovakve afere, kojima se pokušava dokazati da smo svi mi jednaki. A nismo svi jednaki. Ja ne živim od politike, nego za Veliku Goricu, što dokazujem već 10-15 godina svojim radom. A to očito neke boli. Ne mogu naći ništa drugo, pa rade aferu iz jednog zakonitog postupka – kazao je Šimac i oštro nastavio:

– Podsjetio bih da smo imali sličnu aferu i prije, s Toninom Piculom, kad se HDZ žestoko obrušio na njega, ali i s Vesnom Škare Ožbolt, s kojom nije bilo ništa upitno dok je bila uz vladajuće kao predsjednica Gradskog vijeća. Ovo je čisto političko ocrnjivanje. Za razliku od gradonačelnika, koji sustavno krši zakon zanemarivanjem i neodgovaranjem na dopise mjesnih odbora, kao i na pitanje vijećnika. Ako itko radi protuzakonite radnje, to je gradonačelnik Dražen Barišić. To je crno na bijelo, jer preko godinu dana nisu odgovorili na pitanja vijećnika i građana. Ali bitno je producirati afere protiv oporbe, i to čak i kad su izmišljene.

Dakle, ova cijela priča sa stanovanjem je izmišljena?

– Situacija je realna, ali afera je napuhana. To je, kažem, splet trenutnih okolnosti, a boravište je kraće od trajanja mandata – ponovio je Šimac pa se odmah okrenuo onome što smatra važnijim:

– Trebalo bi biti i pitanje zašto imamo sjednice Vijeća svaka tri mjeseca, a svaki mjesec uredno primamo naknade. I zašto neki vijećnici dolaze na sjednice samo dizati ruke, ne sudjeluju, nisu vijećnički aktivni, a također dobivaju naknade. Za razliku od nas, koji smo najaktivniji u Gradskom vijeću. Zašto se proziva nas, a ne ljude koji doslovno tamo sjede samo da bi mogli podići ruke kad treba glasati?

O svemu tome nešto je imao za reći i politički tajnik MOST-a Nikola Grmoja.

– Sve je prema zakonu, pa to je samo boravište. Pa i ja sam iz Metkovića, a više sam u Zagrebu nego u svom rodnom gradu. Poslovne i druge okolnosti odvedu vas na neki drugi put, ali svoj grad neću nikad zaboraviti i za njega se borim u Saboru. Vidim po svemu što se ovdje radi da se Marko žestoko bori za Veliku Goricu. Bilo bi dobro, naravno, da može naći neki posao u Velikoj Gorici, ali mislim da je HDZ riješio sve kadrove, a Marko se morao zaposliti u realnom sektoru u Zagrebu i plaćati porez. A od ovih njihovih kadrova nemamo nikakve koristi, samo financijske štete – misli Grmoja, pa dodaje nekoliko rečenica i o onome o čemu je Šimac govorio u prvom dijelu konferencije:

– Dat ćemo apsolutnu podršku našim vijećnicima u Velikoj Gorici. I prije nego što se ovo dogodilo bili smo svjesni problema, znali smo što će se dogoditi u Velikoj Gorici, ali i drugim gradovima. Na takve projekte nitko se nije javio s odgovarajućim ponudama, gradovi nemaju sredstva i sad je pitanje kako to riješiti. Poništavanje natječaja sigurno nije put, država mora rješavati ovakve vrste problema.

Sport

Gorica bez bodova u Našicama: ‘Idemo sad pokušati iznenaditi Zagreb!

Rukometaši Gorice poraženi su 35-27 na gostovanju kod Nexea u Našicama, čime su “gromovima” prepustili treće mjesto na ljestvici Lige za prvaka. Ovog vikenda u Gradsku dvoranu nam stiže vječni prvak Zagreb

Objavljeno

na

Objavio/la

U prvom kolu Lige za prvaka rukometaši Gorice su ispisali povijest, prvi put pobijedili našički Nexe, što je dovelo i do promjene na klupi “gromova”. Bila je to utakmica za rukometne udžbenike, ali i utakmica koju Našičani nisu zaboravili. Dočekali su tako otvaranje druge polovice Lige za prvaka, dočekali su Goričane na svom parketu uz ogroman motiv da uzvrate za spomenuti bolan poraz, a dočekali su i slatku sportsku osvetu.

Ispalo je tako da su Našičani bez ozbiljnih poteškoća, maksimalno ozbiljnim pristupom, puno toga riješili već u prvom dijelu susreta. Ulog je bio veliki jer im je pobjeda donosila treće mjesto i preskakanje Goričana, čega su u Nexeu bili itekako svjesni. Već nakon dvadesetak minuta igre domaći su imali šest pogodaka viška (11-5), a do odlaska na odmor povećali su to za još jedan pogodak (17:11) i potvrdili razliku u kvaliteti, koja nedvojbeno postoji.

Ulazak u drugi dio donio je otprilike istu priču, jer domaćin je bez nekog posebnog napora pokušavao održati svoju prednost. I sve je išlo po našičkom planu do 38. minute, kad je na semaforu bilo plus sedam za Nexe (22-15). Tad su se ipak probudili Goričani, povezali su četiri pogotka zaredom i približili se na minus tri (22:19), no na odgovor domaćina nije trebalo dugo čekati. Uskoro su Našičani povezali nekoliko mini serija i osam minuta prije kraja pobjegli na osam razlike (30:22). I tu je pobjednik bio odlučen.

– Malo smo nervozno otvorili utakmicu, a odličan domaći vratar nas je odmah na početku bacio u deficit od tri-četiri gola. Morali smo hvatati zaostatak, no u tom smo procesu dodatno griješili i gubili fokus, pa je pobjeda Nexea sasvim zaslužena. Na terenu je u nekoliko navrata zaiskrilo, što je i očekivano s obzirom na važnost utakmice za obje ekipe, no sve je ostalo u žaru borbe i završilo fer i korektnim pozdravom. Bila je ovo odlična rukometna utakmica, a mi se sada okrećemo Zagrebu koji nam dolazi na domaći teren. Pripremit ćemo se najbolje što možemo, dati sve od sebe i pokušati iznenaditi te osvojiti bodove – rekao je trener Gorice Matej Mišković.

Ukupno 12 obrana imali su domaći vratari (Mihailo Radovanović devet, Marcel Jastrzebski tri), a od 12 domaćih strijelaca najbolji je bio mladi Matko Moslavac sa šest. Kod Goričana treba izdvojiti Marka Grubišića sa sedam te Marka Karaulu, koji je postigao šest pogodaka.

– Nexe je u utakmicu ušao iznimno motivirano, s jasnom željom da uzvrati za poraz u Gorici. Od prve su minute bili na sto posto i moramo im čestitati na zasluženoj pobjedi. Gledali smo lijep rukomet s obje strane, no oni su ovoga puta bili bolji. Mi se okrećemo pripremama za susret sa Zagrebom. Svaka nam je utakmica važna jer su nam bodovi i dalje potrebni, ništa još nije gotovo. Ovoga puta nismo bili kompletni zbog nekoliko ozljeda, ali se nadam da situacija nije ozbiljna i da će se dečki vratiti već do idućeg kola – istaknuo je Karaula.

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Sport

Potop u Omišu: Šansa je postojala, ali je vrlo brzo i netragom nestala…

Košarkaši Gorice igrali su u Omišu utakmicu kojom su mogli napraviti veliki korak prema doigravanju, no uvjerljivo su poraženi rezultatom 94-65, čime su izgubili šanse da budu među četiri najbolja

Objavljeno

na

Objavio/la

Na gostovanju u Omišu košarkaši Gorice upisali su jubilarni deseti ovosezonski poraz, kojim su se definitivno oprostili od doigravanja. Šansa je postojala, otvorila se nakon dva vezana poraza Omišana, no šansa nije iskorištena… Domaća momčad, KK Omiš Čagalj tours, uvjerljivom pobjedom 94-65 potvrdila je najmanje četvrto mjesto i plasman u doigravanje, u kojem Gorice ove sezone neće biti.

U ovu utakmicu Gorica je morala ući bez Kristijana Šutala, svog ponajboljeg igrača, što je samo po sebi bilo ozbiljan minus, a kada se k tome pridodao i katastrofalan postotak šuta od svega 33 posto, nešto više od uvjerljivog poraza bilo je teško za očekivati. Već nakon prvih deset minuta Omišani su se odvojili na sedam koševa prednosti, a u istom ritmu su nastavili i u drugoj četvrtini, pa se na poluvrijeme otišlo s ogromnih plus 17 za domaći sastav.

Ništa se nije mijenjalo ni u trećoj dionici utakmice, ponovno je Omiš dominirao i povećavao svoju prednost, pa se u posljednjih deset minuta ušlo s apsolutno nedostižnih 27 koševa razlike. Dovelo je to do laganog omiškog dizanja noge s gasa, što je otvorilo Gorici priliku da bude konkurentna barem u ovom posljednjem razdoblju utakmice. Nažalost, i zadnju četvrtinu dobio je Omiš, koji je priču zaključio na korak od okruglih 30 razlike. Pobjeda bez mrlje, ostvarena puno uvjerljivije nego što se očekivalo, nego što se u se u Gorici nadali.

U redovima Omiša dvocifreni su bili Victor Nwagbaraocha s 20 poena i 11 skokova, Roko Mirković s 19 poena, Luka Kotrulja s 12, koliko je ubacio i Roko Gizdavić, koji je imao i 10 asistencija. Kod Gorice brojke su bile neusporedivo slabije, najbolji strijelac s 12 poena bio je Borna Dramalija, a dok su po deset dodali Tvrtko Gluhak i Roko Ivanković.

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Laboratorij iz Velike Gorice koji pomiče granice i gradi budućnost Hrvatske

U prostoru gdje se svaki pucanj pretvara u podatak, a svaki podatak u odluku, nastaje nešto mnogo veće od laboratorija. Nastaje dokaz da ozbiljne stvari mogu nastati i ovdje. U Velikoj Gorici.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

U Velikoj Gorici postoji prostor u kojem se tišina ne podrazumijeva, nego se mjeri. Tamo zvuk nije smetnja, nego dokaz. Tamo se ne gleda samo što nešto jest, nego koliko može izdržati. U tom prostoru, između metala, preciznosti, optike, računalnih sustava i strogo kontroliranih postupaka, počinje priča o tvrtki Kavur i o Proof House-u, Centru za namjenska ispitivanja i razvoj. Priča koja je istodobno lokalna i europska, obrtnička i institucionalna, tehnička i politička, praktična i simbolična.

Vođeni Miroslavom Kavurom i Krešimirom Grljevićem, Kavur je tvrtka kakvu bi mnogi opisali jednom rečenicom: servis, trgovina i održavanje oružja. No, u kontekstu Proof House-a stoji puno šira slika. Proizvodnja, istraživanje, certificirana obrada, razvoj i strpljivo građenje infrastrukture koje Hrvatskoj otvara vrata u Commission Internationale Permanente (C.I.P.) pour l’épreuve des armes à feu portatives. Odnosno, međunarodna komisija osnovana 1914. godine u gradu Liègeu u Belgiji,  koja postavlja jedinstvena pravila za ispitivanje vatrenog oružja i streljiva te priznanje žigova među državama članicama. Za javnost, C.I.P. je možda samo kratica, ali za industriju to je cijeli okvir. Ono omogućuje da se ispitano oružje i streljivo priznaju preko granica, da proizvođači ne moraju dokazivati ono što je već dokazano i da država ima jasno uređenu institucionalnu osnovu za sigurnost i tržište. Upravo zato posjet veleposlanika Kraljevine Belgije, Williama De Baetsa, ima posebnu težinu. On nije protokolarni čin; on je znak da priča o Centru za namjenska ispitivanja i razvoj više nije samo lokalna ambicija, nego dio europske tehničke i institucionalne mreže. Prema službenoj C.I.P. proceduri, pristupanje nove države zahtijeva službenu notifikaciju preko Kraljevine Belgije, nacionalnu regulativu, pravni okvir i popis ispitnih ustanova i laboratorija. Posjet veleposlanika potvrđuje da Hrvatska nije samo promatrač u toj mreži i da Proof House više nije samo lokalna radionica ili tvrtka za servis oružja. On je temelj buduće nacionalne infrastrukture, odnosno, neovisnog i međunarodno priznatog ispitnog centra. To nije samo pitanje birokracije već pitanje industrijske suverenosti, brzine razvoja i sposobnosti da domaći proizvođači, istraživači i korisnici imaju infrastrukturu u vlastitoj zemlji. Kao što veleposlanik William De Baets naglašava: „Ne mogu sve zemlje imati obrambenu industriju, ali trebamo barem europsku obrambenu industriju bez da uvozimo čipove iz Kine i radare iz SAD-a. Dakle, trebamo imati barem europsku autonomiju“.

No, možda je jednako važno i to što se ovdje ne govori samo o oružju. Kada se priča o Kavuru zaokruži, postaje jasno da je njihova djelatnost mnogo šira. Riječ je o tvrtki koja se bavi i površinskim zaštitama, keramičkim premazima i tehnologijama koje imaju primjenu daleko izvan oružarskog svijeta. Cerakote nije samo estetski sloj. To je tehnologija zaštite. A zaštita je univerzalna potreba. I zato njihova ekspertiza ne završava na cijevima i mehanizmima. Ona se prelijeva u automobilsku industriju, moto-opremu, sanitarne elemente, računalne dijelove i druge tehničke proizvode u kojima je važna otpornost, trajnost i precizna obrada. Iz te perspektive, Kavur nije “tvrtka za oružje” u užem smislu, nego tehnička proizvodno-istraživačka sredina koja svoje znanje koristi u više sektora.

Istraživanje buke, primjerice, možda je najneočekivaniji dio ove priče, ali i on je još jedan primjer kako se resursi Proof House-a koriste višestruko. Ako imate iskustvo mjerenja brzine, tlaka i balističkih reakcija, onda nije veliko odstupanje ući i u mjerenje buke, frekvencija i utjecaja na okoliš. U jednoj fazi razvoja, oprema za mjerenje buke došla je kao posljedica europskog projekta usmjerenog na smanjenje buke u šumskim područjima, kako bi se štitila divljač i ljudi. I tako je oprema, nabavljena za jedan projekt, otvorila vrata novom području djelovanja. Na taj način nastaje prava laboratorijska kultura – ne kupujete uređaj samo za jedan projekt, nego stvarate bazu koja može služiti i drugim istraživanjima. Kako sami kažu: „Mi smo inovatori. Imamo čak i neke patente sada u čekanju. Istražujemo i razvijamo proizvodnju.“ Zato se za Proof House može reći da ima bazu u oružju, ali lepezu u istraživanju, ispitivanju i razvoju. To je možda najtočniji opis njihove pozicije. Oružje je polazište, ali ne i granica. Sigurnost je jezgra, ali ne i jedina tema. Tehnologija nije samo za internu uporabu, nego i za širu industrijsku primjenu.

Veliku ulogu u cijeloj priči ima i obrazovanje. Suradnja sa Strojarskim fakultetom nije formalnost nego sastavni dio projekta. U ovakvim pothvatima fakultet i industrija ne stoje jedan nasuprot drugome. Oni se nadopunjuju. Fakultet donosi metodologiju, teoriju, mjerljivost i znanstveni okvir. Tvrtka donosi praksu, probleme iz stvarnog svijeta, opremu i potrebu da rješenja budu primjenjiva odmah. Upravo iz takve simbioze može nastati laboratorij koji nije samo prostor za testiranje nego i centar znanja, suradnje i razvoja. To je važno i zbog toga što se priča o Proof House-u ne svodi na jednu osobu ili jedan proizvod. To je priča o generacijama iskustva, o ljudima koji su 30 godina u poslu, o stručnjacima koji znaju što znači precizna obrada, o dugotrajnom razumijevanju tržišta i o timu koji je iz male radionice uspio doći do razine na kojoj se razgovara s međunarodnim institucijama.

I zato je Proof House važan više nego što se na prvi pogled čini. U prostoru gdje se svaki pucanj pretvara u podatak, a svaki podatak u odluku, nastaje nešto mnogo veće od laboratorija. Nastaje dokaz da ozbiljne stvari mogu nastati i ovdje. U Velikoj Gorici.

 

 

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Buket na ‘izvol’te’ – White Poppy još bliži kupcima

Prve kupce, kao znak zahvale, očekuje i mali znak pažnje uz svaki kupljeni buket!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Privatni album

U srcu Velike Gorice dogodila se zanimljiva novost u svijetu cvijeća. Cvjećarnica White Poppy predstavila je svoj prvi buketomat, odnosno, rješenje koje briše granice radnog vremena i donosi novu razinu dostupnosti cvjetnih aranžmana.

Nakon tri mjeseca predanog rada i iščekivanja  zasjao je uređaj koji omogućuje da buket za posebne trenutke bude dostupan u svakom trenutku – bilo u podne ili u ponoć.

Prve kupce, kao znak zahvale, očekuje i mali znak pažnje uz svaki kupljeni buket!

 

 

Nastavite čitati

Kultura

MATIČIN ČETVRTAK kako istražiti svoje pretke i obiteljsku povijest

Deda, a jesi i ti imao dedu?

Objavljeno

na

Objavio/la

U četvrtak, 2. travnja održat će se novo izdanje Matičinog četvrtka u organizicaciji Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici. Predavanje pod naslovom „Deda, a jesi i ti imao dedu?“ održat će Alka Horvat, članica Hrvatskog rodoslovnog društva „Pavao Ritter Vitezović“.

Horvat će također govoriti o praktičnim savjetima za početnike u istraživanju predaka, matematici predaka, odnosno eksponencijalnom rastu broja predaka kroz generacije te o životu i djelu Pavla Rittera Vitezovića, znamenitog hrvatskog polihistora i jednog od prvih rodoslovaca u Hrvatskoj.

Predavanje će biti održano na adresi Šetalište Franje Lučića 15, a moći će se pratiti i putem web stranice Ogranka, a ulaz je slobodan.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno