Prijave za desetu sezonu projekta „Kaufland škola voća i povrća“ otvorene su do 28. travnja 2026., a osnovne škole diljem Hrvatske ponovno imaju priliku osigurati redovitu opskrbu svježim namirnicama za svoje učenike.

Riječ je o dugogodišnjoj inicijativi koju provodi Kaufland, a koja i ove godine omogućuje javnim osnovnim školama bez školarine sudjelovanje putem online prijave za školsku godinu 2026./2027.

Glasanje odlučuje o odabiru škola

Nakon zatvaranja prijava slijedi faza glasanja koja će trajati od 13. do 26. svibnja. Kupci će putem Kaufland Card aplikacije birati škole kojima žele dati podršku. Za svaku od ukupno 52 poslovnice, kao i za Logističko-distributivni centar, bit će odabrana po jedna partnerska škola.

Više od desetljeća ulaganja u zdravlje djece

Cilj projekta ostaje poticanje zdravih prehrambenih navika među najmlađima kroz svakodnevnu dostupnost svježeg voća i povrća tijekom školskih dana. U deset godina provedbe osigurano je više od 1200 tona ovih namirnica za uključene škole širom zemlje.

„Deset godina kontinuiranog rada na ovom projektu pokazuje da postoji stvarna potreba i interes zajednice za ovakvom podrškom. Veseli nas što i u jubilarnoj sezoni možemo školama omogućiti da svakodnevno obogaćuju prehranu svojih učenika”, istaknula je Iva Čabraja, voditeljica Odjela za društveno odgovorno poslovanje u Kauflandu.

Prijave su dostupne ovdje.

Jurjevo i ove godine po dobrom starom običaju, dolazi u više mjesta širom Turopolja, pa tako i stiže u Gradiće, u subotu, 25. travnja, u 19 sati ispred “Stare hiže” kod škole.

Posjetitelje očekuje folklorni dio programa u kojem nastupaju KUD Nova zora iz Donje Lomnice te sve sekcije KUD-a Gradići, koji je i organizator događanja.

Nakon kulturno-umjetničkog programa slijedi ono što Jurjevu daje posebnu atmosferu, a to je tradicionalno paljenje krijesa.

Za one koji Jurjevo vole i zbog slatkog dijela priče, pobrinut će se Društvo žena Gradići, koje priprema bogatu prodajnu izložbu kolača.

Organizator je KUD Gradići, a u realizaciji sudjeluju i suorganizatori DVD Gradići, Društvo žena Gradići, NK Gradići i VMO Gradići.

U Buševec stiže predstava koja je stekla prepoznatljivost na nezavisnoj kazališnoj sceni i privukla pažnju publike snažnom društvenom porukom.

Komedija „Ako sam žena, nisam konj“ donosi urnebesnu, ali i iskrenu priču o mladoj ženi u potrazi za ljubavlju. Kroz niz duhovitih, ponekad i pomalo kaotičnih situacija, prati njezino odrastanje – od prvih simpatija do suočavanja sa stvarnošću i samom sobom.

Ova monodrama na zabavan način progovara o univerzalnim dilemama, pritom nasmijava do suza, ali i podsjeća na jednu od najvažnijih borbi – onu za prihvaćanje same sebe.

Predstava će se održati 26. travnja u Domu kulture Buševec, s početkom u 19 sati.

Svoje mjesto možete rezervirati na broj 098 829 907, a prilog za ulaz iznosi 15 eura.

Velika Gorica bit će krajem svibnja središnje mjesto obilježavanja 120 godina hrvatskog automobilizma, značajne obljetnice koja je ostavila dubok trag u tehničkom i društvenom razvoju zemlje.

Središnji događaj održat će se 31. svibnja 2026. godine u organizaciji Oldtimer kluba Turopolje. Svečana akademija zakazana je za 20 sati u dvorani Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, gdje će se okupiti brojni stručnjaci, entuzijasti i ljubitelji automobilizma.

Program večeri upotpunit će istaknuta imena poput Valentino Valjak, Josip Radić, Juraj Šebalj, Mario Zrna i Antun Presečki, dok će kroz večer voditi Majda Lojo Pavlović.

Poseban segment programa odvijat će se na otvorenom prostoru ispred učilišta, gdje će posjetitelji moći razgledati izložbu starodobnih vozila. Riječ je o atraktivnom sadržaju koji će posebno privući zaljubljenike u klasike, dizajn i povijest automobilizma.

Obilježavanje ove obljetnice usko je povezano s Ferdinandom Budickijem, koji je početkom 20. stoljeća doveo prvi automobil u Zagreb i time označio početak razvoja automobilizma u Hrvatskoj. Program će, uz slavlje ove važne godišnjice, podsjetiti i na značaj inovacija, poduzetništva i vizionara koji su obilježili to razdoblje.

Velika Gorica po prvi put preuzima vodeću ulogu u planiranju i provedbi razvojnih projekata za šire područje, nakon što joj je novim zakonom dodijeljen status ITU središta.

U Hrvatskom saboru raspravljalo se o Konačnom prijedlogu Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a među govornicima bio je i gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji je još u veljači sudjelovao u raspravi o nacrtu istog zakona.

Velika Gorica među ITU središtima

Ačkar je u svojem izlaganju istaknuo kako zakon donosi konkretne koristi za Veliku Goricu, ali i za okolne općine koje su s gradom funkcionalno povezane.

– Velika Gorica, kao šesti grad u Hrvatskoj s gotovo 70 tisuća stanovnika, do sada nije bila ITU središte. Ovim zakonom ta prepreka nestaje i naš grad postaje 23. ITU središte, uz alokaciju od 33 milijuna eura – naglasio je Ačkar.

Time Velika Gorica prvi put dobiva ovlasti za upravljanje razvojnim projektima na području koje, uz sam grad, uključuje i općine Pokupsko, Kravarsko, Pisarovina, Orle i Rugvica.

Fokus na ravnomjerniji razvoj

Novi zakon donosi promjene usmjerene na jačanje uloge lokalne razine vlasti te uravnoteženiji razvoj svih dijelova zemlje. Prema riječima gradonačelnika, cilj je osigurati učinkovitije i pravednije korištenje sredstava.

– Upravo zato bilo je nužno dodatno unaprijediti postojeći zakonodavni okvir kako bi se sredstva koristila što učinkovitije, ravnomjernije i pravednije. Time se otvara prostor za još veća ulaganja u infrastrukturu, gospodarstvo i kvalitetu života građana. Na kraju, gradovi i općine najbolje znaju što je potrebno njihovim građanima – naglasio je Ačkar.

Projekti u više sektora

Sredstva iz ITU mehanizma bit će usmjerena na projekte iz područja kulture, turizma, poduzetništva te razvoja zelene infrastrukture i biciklističkih staza. Poseban naglasak stavit će se na projekte koji su već spremni za realizaciju, kako bi se mogli provesti unutar predviđenih rokova.

Jačanje lokalne samouprave

Govoreći o širem kontekstu zakona, Ačkar je naglasio važnost veće autonomije gradova i općina u određivanju vlastitih razvojnih prioriteta.

– Ovaj zakon omogućuje gradovima i općinama da sami definiraju svoje razvojne prioritete, uz snažnu potporu europskih sredstava, što je ključno za dugoročno održiv razvoj – rekao je.

Konačni prijedlog Zakona o regionalnom razvoju, kako je istaknuto tijekom rasprave, postavlja temelje za snažnije uključivanje lokalne razine u oblikovanje i provedbu razvojnih politika s ciljem ravnomjernijeg razvoja Hrvatske.