Povežite se s nama

Vijesti

MIHAEL ZMAJLOVIĆ Velika Gorica treba biti sjedište Zagrebačke županije

Smatra kako je ljudima važno da znaju čemu zapravo služi Zagrebačka županija.

Objavljeno

na

Lokalni izbori održat će se 16.svibnja, a polako doznajemo i kandidate koji se bore za čelne pozicije u jedinicama lokalne samouprave. U utrku za župana Zagrebačke županije krenuo je i bivši gradonačelnik Jastrebarskog i bivši ministar u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

Kako ističe Zagrebačka županija puna je nelogičnosti, a jedna od njih je ta što je ovo jedina županija u Hrvatskoj koja nema svoje središte na svom području, nego u drugom drugom gradu i drugoj županiji.

-Smatram da bi najlogičnije bilo da Velika Gorica kao grad s najvećim brojem stanovnika na području županije bude njeno središte. To ne znači da je moja vizija da sve centraliziramo u jedan grad, već da pojedine djelatnosti i upravni odjeli budu ravnopravno raspoređeni po ostalih osam gradova u Zagrebačkoj županiji. – kaže Zmajlović.

Uz to, smatra kako je ljudima važno da znaju čemu zapravo služi Zagrebačka županija.

-Mi to često puta ne znamo, i onda kad niste zadovoljni s domom zdravlja, hitnom ili osnovnim i srednjim školama kojima je županija osnivač, ili briga o starijima, a da ne govorim o županijskim cestama, tada ljudi ni ne znaju da je to nadležnost županije. Dvadeset godina je jedno dovoljno vrijeme ukoliko imate viziju i ciljeve da ih ostvarite. Mislim da je pred nama novo vrijeme gdje možemo poboljšati identitet županije da ljudi znaju čemu ona služi, da bude efikasna, moderna i da odgovara potrebama ljudi. – ističe Zmajlović.

Prema njegovim riječima županija danas je umorna, bezidejna i troma a to znači da ne odgovara na potrebe građana.

-Nema novih inicijativa, sve je ustaljena praksa, vodi se na staromodan način, nažalost i prilično klijentelistički. Često puta je to daleko od očiju javnosti, sve se odvija u Zagrebu, skupštine se održavaju u hotelu i ljudi ne znaju što se tamo događa i onda tu i tamo eskaliraju razne afere. Nedavni slučaj je bio kada se ravnateljstvo hitne koje je u Velikoj Gorici odlučilo seliti u jednu obiteljsku kuću. To je nelogično svakome tko je to vidio, tu će se uložiti dva milijuna kuna. Mi smo na sjednici županijske skupštini pokušali raspravljati o tome i ukazati da to nije dobra odluka. Nažalost, župan Kožić je to odbio, odluka je donesena i mislim da se i Velikogoričani, ali svi ostali zgražaju nad time koliko sam vidio po komentarima.

Također, Zmajlović smatra da je to bila krinka da se oslobodi jedan ili dva ureda u prostorima hitne da bi djelatnici imali više prostora.

-Mislim da je to suštinski nerješiv problem, tim više, koliko sam pratio Velikogoričani su pokretali i određene humanitarne akcije za opremanje vozila hitne pomoći s jedne strane, a s druge strane se dva milijuna kuna uloži u obiteljsku privatnu kuću u mirnom stambenom naselju koje nema nikakve veze s tom djelatnošću. To je dakle još jedna nelogičnost koja ukazuje na način vođenja županije i to je ono što trebamo mijenjati.

 

Zmajlović navodi i da se ne može se dogoditi da u Zagrebačkoj županiji postoje tvrtke koje je trebalo ugasiti i likvidirati prije nekoliko godina, jer je njihova funkcija prestala postojati samim zakonom, a da one imaju direktora i tajnicu i ti ljudi primaju plaću. Smatra kako u Zagrebačkoj županiji ima puno prostora za napredak, te se osvrnuo na problem javnog prijevoza.

– Znam da možda u Velikoj Gorici ljudi nisu najzadovoljniji javnim prijevozom, iako je on možda bolji nego u nekim drugim gradovima, no nažalost u drugim gradovima je to puno gore. Cijene javnog prijevoza osciliraju, cijena mjesečne karte u jednom gradu da dođete do Zagreba je 500 kuna dok u drugom gradu može biti i 1500 kuna, a 15 godina mi imamo tvrtku koju je osnovala županija gdje je zaposleno desetak zaposlenih da zajedno s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom realizira projekt integriranog prijevoza gdje bi svi stanovnici Zagrebačke županije mogli putovati s jednom kartom neovisno o tome koju vrstu prijevoza koristili. To se nije dogodilo. Mislim da je tu nedovoljna upornost svih aktera, prije svega tu mislim i na samog župana jer je to prije svega interes Zagrebačke županije koja ima preko 310 tisuća stanovnika, to je prvoklasni problem. Ja bih kao župan, ako treba sjedio pred vratima, da li je to Vlada, ili gradonačelnik Zagreba, ili tko god odlučuje o tome da se taj projekt realizira i dogovori jer u Hrvatskoj nam nažalost previše stvari stoji samo zbog taština, različitih političkih stranačkih opcija i onda se tu zaboravi interes građana i zbog čega smo svi mi tu. – kaže Zmajlović.

 

Kako ističe, protiv župana Kožića ne želi ništa ružno reći, ali se ne slaže s načinom njegovog rada i s time na koji način se održava na funkciji.

-Mislim da kada ste dvadeset godina posvećeni istoj funkciji, kada tome posvetite cijeli svoj život, u jednom trenutku to je mana jer ste onda spremni učiniti sve da biste ostali na toj funkciji jer više nemate što drugo, grčevito se za to držite, te izgubite osjećaj realnosti što je bitno, a što je nebitno. Tako imate primjer da smo mi prije četiri godine sa Stjepanom Kožićem dakle SDP i HSS su zajedno izašli na izbore, a nakon godinu dana on je promijenio priču, izašao iz HSS-a, koalirao s HDZ-om, tadašnjim predsjednikom županijskog HDZ-a Draženom Barišićem. Nije prevario samo nas nego i birače koji su mu dali svoj glas. Mislim da takav čovjek više ne može biti vjerodostojan jer se u dvadeset godina dogodilo nekoliko puta. Zato sam oštar i energičan u svojim stavovima, i mi to moramo promijeniti.

Također kaže kako se ne može dogoditi da buja administracija, da u četiri godine od 150 zaposlenih narastete na tristo. Razumije da je dio ljudi preuzet iz državne uprave radi tzv. reforme, ali nitko nije, kako kaže Zmajlović, tjerao župana i Županiju da tim ljudima udvostruči plaće i da određeni broj ljudi koji su imali uvjete nisu otišli u mirovinu.

-Mislim da bi to bilo svrsishodnije i puno učinkovitije da se tako učinilo. No, zbog dodvoravanja ljudima trpe neki drugi projekti, zato u pojedinim domovima zdravlja nemamo specijaliste. Nedostaju pedijatri, ginekolozi i time bi se župan trebao baviti, ali nažalost to nije tako. Ja sam okrenut prema budućnosti i želim ponuditi jednu novu viziju i situaciju u županiji koju možemo imati, to je županija kakvu trebamo, s druge strane je županija kakvu ne trebamo. Ovakvu županiju doista ne trebamo, a one koje trebamo vode brigu i o starijim osobama. To je problem u cijeloj Hrvatskoj. Stariji ljudi nemaju mogućnost kvalitetnog proživljavanja treće životne dobi. Nedostaje domova za starije, o tome treba promišljati, mislim da jednim pametnim pristupom gdje županija može biti poluga, poticaj da se takvi projekti ostvare, da možemo u svakom gradu imati jedan dom umirovljenika kako bi to bilo cjenovno prihvatljivije jer sada su te cijene enormno visoke, upravo zato jer je ta ponuda deficitarna. To trebamo također mijenjati jer moramo voditi brigu o našim starijima, a o mladima da ne govorim. – kaže Zmajlović.

 

Zašto bi ljudi na izborima u svibnju trebali izabrati upravo njega kako budućeg župana?

-Mislim da je za ovu funkciju potrebno određeno iskustvo, ali i energija, mislim da i jedno i drugo imam. Imam iskustvo iza sebe, bio sam gradonačelnik, vodio sam trgovačka društva, u vrijeme ministarskog mandata odrađen je velik broj projekata. Uvijek sam težio tome da sve što obećam i izvršim, ne dajem lažna obećanja, želim biti vrlo konkretan, ne želim pričati samo o bajkama i o nekoj viziji koju ne mogu ostvariti. Želim da ljudi znaju što mogu od mene očekivati. Takvog me poznaju moji Jaskanci, ljudi u mom rodnom gradu, gradu koji sam vodio. Idem po povjerenje građana u Zagrebačkoj županiji.

-Prije svega mislim da ljudi očekuju da vodstvo  bude pošteno, ono što sada vidimo da to ono nije. Mislim da ta naša županija mora biti uključiva, ambiciozna i prepoznatljiva. Ljudi moraju znati tko je župan, morate ga vidjeti da se bori za vaše interese. To treba mijenjati. Moramo razvijati inovacije i poticati jedno zdravo poduzetništvo, povezivati visokoobrazovne ustanove i poduzetništvo to je jedna totalno nova tema. Vi danas imate gradove kao što je i Velika Gorica  gdje imate visokoobrazovne ustanove, ali one često nisu u funkciji gospodarstva, dakle da vi obrazujete kadrove koji će imati radna mjesta i u samoj Zagrebačkoj županiji. Mislim da to možemo učiniti, pozivam sve da podrže tu moju viziju. – zaključuje Zmajlović.

 

Vijesti

33 milijuna eura na stolu zahvaljujući ITU mehanizmu – Ačkar okupio načelnike, kreće dogovor o projektima

Na radnom sastanku definirani su zajednički prioriteti općina koje s Velikom Goricom čine ITU područje.

Objavljeno

na

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Gradonačelnik Krešimir Ačkar okupio je načelnike općina Pokupsko, Kravarsko, Pisarovina, Orle i Rugvica na radnom sastanku posvećenom planiranju zajedničkih projekata unutar ITU područja.

Glavna tema bila je usklađivanje razvojnih prioriteta i priprema projekata koji bi trebali pridonijeti ravnomjernom i održivom razvoju cijelog područja. Riječ je o suradnji jedinica lokalne samouprave koje zajedno s Velikom Goricom sudjeluju u mehanizmu Integriranih teritorijalnih ulaganja.

“Velika Gorica postala je 23. ITU središte u Hrvatskoj čime se našem gradu otvara nova važna razvojna prilika. Kroz njega, u aktualnom financijskom razdoblju na raspolaganju nam je 33 milijuna eura bespovratnih sredstava za projekte koji će dodatno unaprijediti kvalitetu života naših građana”, istaknuo je gradonačelnik.

Svaka od uključenih općina kandidirat će vlastite projekte, dok će se njihovo sufinanciranje određivati prema prioritetima koje utvrđuje nadležno ministarstvo. Naglasak je pritom stavljen na projekte u visokoj fazi spremnosti kako bi se mogli realizirati unutar predviđenog roka, do 2029. godine.

Sljedeći koraci uključuju donošenje Strategije razvoja urbane aglomeracije, kao i uspostavu upravljačkih tijela, odnosno Partnerskog i Koordinacijskog vijeća.

Nastavite čitati

Sport

Uspon otvorio sezonu s osam medalja i novim državnim rekordom Martine Krog

Paraatletičari velikogoričkog kluba sjajno su krenuli u novu sezonu na dvoranskom prvenstvu Hrvatske i prvom kolu HPAL-a u Zagrebu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Para Atletski Klub Uspon/FB

Paraatletski klub Uspon uspješno je otvorio novu sezonu nastupom na dvoranskom prvenstvu Hrvatske i prvom kolu Hrvatske paraatletske lige, održanima u nedjelju 15. ožujka u atletskoj dvorani na Zagrebačkom velesajmu. Klub je natjecanje završio s ukupno osam medalja, jednim državnim rekordom i nizom osobnih rekorda.

Najsjajniju medalju osvojila je Kristina Ivšić koja je slavila na 60 metara u kategoriji T20 s rezultatom 9:85 sekundi, a uz zlato u sprintu osvojila je i srebro u bacanju kugle (6,73 m). Državni rekord postavila je Martina Krog s hicem od 10,38 metara u bacanju kugle (F44-46-62-64), dok su srebrne medalje osvojili Stjepan Dereta (kugla muški T20, 8,88 m, osobni rekord), Dominik Počekal (kugla muški F57, 8,43 m) i Nataša Sobočan (kugla žene F55-57, 5,35 m). Bronce su uzeli Ivano Rajković (kugla muški T20, 8,56 m, osobni rekord) i Milena Vujević (kugla žene F37-38, 4,86 m, osobni rekord).

Među ostalim članovima Uspona, Stjepan Dereta zauzeo je 6. mjesto na 60 metara T20, dok je Toni Pemper bio 9. na istoj disciplini i 10. u skoku u dalj (3,36 m). Amar Jakupović zauzeo je 10. mjesto na 60 m T20, 8. mjesto u kugli T20 (10,01 m) i 8. u skoku u dalj (3,68 m, osobni rekord). Nikola Nestorović osvojio je 8. mjesto u kugli u muškoj kategoriji T20 (6,74 m), a Matej Hačić 17. mjesto u istoj disciplini (5,40 m, osobni rekord). Sara Pereković bila je 4. u kugli u ženskoj kategoriji T20 (5,50 m, osobni rekord), dok je Renata Celjak zauzela 4. mjesto u kugli žene F55-56-57 (4,18 m). U skoku u dalj, Dominik Nestić postavio je osobni rekord i osvojio 6. mjesto (4,17 m).

Sljedeći nastup članove kluba očekuje 12. travnja na paraatletskom mitingu u Velikoj Gorici, ujedno i drugom kolu Hrvatske paraatletske lige.

Nastavite čitati

Vijesti

Sjajan uspjeh goričkih trubača – zlato za učenike i priznanje profesoru

Vrhunski rezultati iz Novog Sada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića/FB

Učenici trube Umjetničke škole Franje Lučića sudjelovali su na Festivalu puhača „Isidor Bajić“, održanom 14. ožujka u Novom Sadu. U Veliku Goricu su se vratili s nizom nagrada i visokih plasmana, a priznanje je stiglo i njihovom mentoru.

Najmlađa među njima, Noemi Ćaćić, osvojila je prvu nagradu i treće mjesto u Baby A kategoriji te posebnu nagradu kao najmlađa sudionica natjecanja. U Baby B kategoriji Vilim Lopuh bio je najbolji, osvojivši prvo mjesto i prvu nagradu.

U starijim kategorijama, Marin Ćaćić i Stefan Gjorgiev osvojili su prva mjesta u svojim kategorijama, dok su Veronika Kantarević i Dušan Stolevski zauzeli drugo, odnosno treće mjesto – svi uz osvojene prve nagrade.

Posebno priznanje pripalo je i njihovom mentoru Tomislavu Špoljaru, koji je proglašen najuspješnijim profesorom limenih puhačkih instrumenata. U pripremama učenika sudjelovala je i klavirska suradnica Nora Mamić.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Nastavnici Strukovne škole učili o alatima umjetne inteligencije

Primjena ovih alata donosi niz prednosti od brze provjere razumijevanja gradiva i prilagodbe nastave različitim razinama znanja do poticanja kritičkog mišljenja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Srednja strukovna škola Velika Gorica

U Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica održana je edukacija nastavnika usmjerena na primjenu umjetne inteligencije u nastavi s naglaskom na izradu interaktivnih prezentacija nove generacije. Aktivnosti su provedene u sklopu Erasmus+ projekta „UI (Umjetna inteligencija) nije bauk, već novi nauk!“.

Edukacija je organizirana 6. ožujka 2026. godine tijekom sastanka Stručnog vijeća društvene grupe predmeta, a pridružili su se i brojni drugi nastavnici škole. Kroz predavanja i radionice sudionici su imali priliku upoznati mogućnosti primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom nastavnom procesu.

Edukaciju su vodile nastavnice Jasminka Jurčić i Sanja Šipušić Komar, koje su predstavile digitalne alate Chalkie i Gamma. Riječ je o alatima koji omogućuju vizualizaciju složenih nastavnih sadržaja, potiču interaktivnost te aktivno uključuju učenike u nastavu.

Kako je istaknuto tijekom radionica, primjena ovih alata donosi niz prednosti  od brze provjere razumijevanja gradiva i prilagodbe nastave različitim razinama znanja do poticanja kritičkog mišljenja i veće uključenosti učenika s teškoćama.

„Dijeljenje primjera dobre prakse i osnaživanje nastavnika u digitalnom okruženju ključno je u razvijanju kompetencija nastavnika u učinkovitoj i odgovornoj primjeni UI u nastavi“, istaknula je Jurčić.

Nastavite čitati

Vijesti

Općinsko vijeće Lekenika povećalo uskrsnice i donijelo niz strateških odluka

U prostorni plan uvrštena je mogućnost izgradnje stambenih objekata za mlade obitelji na određenim lokacijama u Donjem Vukojevcu i Lekeniku.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Općina Lekenik

Na četvrtoj sjednici Općinskog vijeća Općine Lekenik, održanoj 13. veljače, doneseno je više važnih odluka koje se odnose na socijalna prava građana, razvoj civilne zaštite i gospodarske aktivnosti na području općine.

Vijećnici su usvojili Odluku o isplati prigodne jednokratne naknade – uskrsnice za umirovljenike, pri čemu su povećani  cenzusi kako bi pravo na naknadu ostvario veći broj korisnika. Prema novim kriterijima, umirovljenici s mirovinom do 400 eura primit će 60 eura uskrsnice, dok će oni s primanjima između 400 i 600 eura dobiti 40 eura. Isplate kreću od 30. ožujka pa sve do 2. travnja. 

Na sjednici su usvojeni i ključni dokumenti vezani uz sustav civilne zaštite, uključujući analizu stanja za 2025. godinu, plan razvoja za 2026. godinu s financijskim projekcijama te smjernice za razdoblje do 2029. godine. Riječ je o strateškim aktima kojima se planira daljnje unaprjeđenje sigurnosnog sustava na području općine.

Općinsko vijeće donijelo je i odluku o dodjeli javnih priznanja za 2026. godinu, koja će biti uručena građanima zaslužnima za iznimna postignuća i doprinos zajednici, bilo kroz rad u protekloj godini ili dugogodišnje djelovanje.

Važna izmjena donesena je i u području prostornog planiranja. Usvojena je odluka kojom se, između ostalog, iz plana brišu zahtjevi investitora za izgradnju farme pilića, uz obrazloženje zaštite javnog interesa. Istodobno, u prostorni plan uvrštena je mogućnost izgradnje stambenih objekata za mlade obitelji na određenim lokacijama u Donjem Vukojevcu i Lekeniku.

Na kraju, vijećnici su donijeli odluku o prodaji nekretnina u Poduzetničkoj zoni „Marof“, čime se otvara prostor za dolazak novih investitora i poticanje gospodarskog razvoja općine.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno