Poveži se s nama

Kultura

Melodije saksofona i pijana zavladat će goričkom umjetničkom školom

Nastupit će dvojica talentiranih glazbenika

Objavljeno

Saksofonist Marko Malivuk Jovanović, nagrađivani solist i nastavnik saksofona u Umjetničkoj školi Franje Lučića u Velikoj Gorici, održat će solistički recital u suradnji s pijanistom Ivanom Batošem u Koncertnoj dvorani škole u utorak, 30. listopada u 20 sati.

Glazbenici će tom prilikom izvesti široku paletu skladbi od Fantazije J. Demerssemana iz 1860., jedne od prvih skladbi napisanih za taj instrument, sve do Četvrttonskog valcera hrvatskog skladatelja G. Tudora iz 2010. Ulaz na koncert je slobodan.

Program:

Jules Demersseman: Fantazija na originalnu temu

Florent Schmitt: Légende, op. 66

Darius Milhaud: Scaramouche suita, op. 165c

Vif 

Modéré

Brazileira

~ ~ ~

Edison Denisov: Sonata za alt saksofon i klavir

Allegro

Lento

Allegro moderato

Eugène Bozza: Aria

Gordan Tudor: Četvrttonski valcer, za alt-saksofon solo

Jean Matitia: Devil’s Rag

Marko Malivuk Jovanović (Zagreb, 1988.) nakon završene srednje glazbene škole, 2008. godine upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu, u razredu Dragana Sremeca. Studij nastavlja na Konzervatoriju u Amsterdamu, u razredu Arna Bornkampa. Po završetku boravka u Nizozemskoj magistrirao je saksofon s odličnim uspjehom na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 2014. godine. Ostvario je brojne zapažene solističke nastupe od kojih se ističu oni uz Zagrebačku filharmoniju pod ravnanjem Mladena Tarbuka (2010.) te pod ravnanjem Aluna Francisa (Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, 2013.). Solistički se predstavio i u okviru 27. Muzičkog biennala u Zagrebu, 2013. Uspješno je sudjelovao na domaćim i međunarodnim natjecanjima te je aktivno pohađao seminare i radionice vodećih svjetskih saksofonista i pedagoga, kao što su Jean-Denis Michat, Claude Delangle, Arno Bornkamp i drugi. Godine 2014. sudjelovao je u eksperimentalnom projeku Sax Baroque u Amsterdamu i pritom surađivao s renomiranim stručnjakom za baroknu glazbu Walterom van Hauweom. Tijekom studija u Amsterdamu održao je brojne koncerte kao član kvinteta saksofona. Kao orkestralni glazbenik surađivao je sa Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, orkestrom Opere HNK u Zagrebu i orkestrom Opere HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Bavi se komornom glazbom muzicirajući u duetima s klaviristom Ivanom Batošem i s harmonikašem Hrvojem Štimcem. Nastavnik je saksofona na Umjetničkoj školi Franje Lučića u Velikoj Gorici.

Ivan Batoš (Split, 1979.) prvu poduku iz glasovira dobio je od s. Pavle Negovec u samostanu sestara dominikanki u rodnom gradu, na čiju preporuku upisuje glazbenu školu u klasi prof. Ivane Oreb. Tijekom školovanja dobio je nekoliko prvih nagrada na hrvatskim državnim natjecanjima. Nakon završene gimnazije i srednje glazbene škole, diplomirao je glasovir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Đure Tikvice 2002. Titulu magistra umjetnosti stekao je 2009. pod mentorstvom prof. Lovre Pogorelića. Usavršavao se na seminarima svjetski poznatih pijanista i pedagoga: Anatolija Katza, Viktora Meržanova (Dubrovnik, 1998.), Davida Livelyja (Baden bei Wien, 2001.), Arba Valdme (Köln, 2002.) te na Warsaw Piano Workshop 2003. godine. Dobitnik je nagrade za najboljeg umjetničkog suradnika na Tribini mladih umjetnika Darko Lukić, Godišnje nagrade Društva sveučilišnih profesora i znanstvenika u Zagrebu za područje glazbene umjetnosti za ak. god. 2002./2003., kao i nagrade Judita za najuspješniji glazbeni program 52. Splitskog ljeta 2006. te nagrade TEMSIG za najboljeg komornog suradnika na Slovenskom državnom natjecanju 2013. godine. Tijekom obrazovanja iskazivao je veliko zanimanje za komorno muziciranje. Suosnivač je komornog trija GIG, sa saksofonistima Gordanom Tudorom i Goranom Jurkovićem, s kojima uspješno izvodi skladbe domaćih i stranih autora, posvećene ili prilagođene tom sastavu. S jednakim ponosom ističe nastupe s velikim umjetnicima koji su gostovali u Hrvatskoj i izabrali ga za komornog suradnika (Arno Bornkamp, Philippe Couper, Jean-Denis Michat), kao i sa studentima s kojima nastavlja profesionalnu suradnju i nakon završetka formalnog obrazovanja, pridonoseći njihovu uključivanju u glazbeni život Hrvatske. Od 2003. godine radi kao stalni umjetnički suradnik na Odsjeku za duhačke instrumente Muzičke akademije u Zagrebu, a od 2010. do 2016. i kao vanjski suradnik Muzičke akademije u Sarajevu. U ožujku 2015. izabran je u zvanje višeg umjetničkog suradnika, a iste godine počinje suradnju s Umjetničkom akademijom Sveučilišta u Splitu. U svibnju 2017. bio je gostujući profesor na Konzervatoriju u Amsterdamu kao stipendist programa Erasmus+.

Kultura

Ovdje kultura živi već 60 godina, a tu se učilo i zavarivati, šivati i voziti auto

Dok rade na knjizi o Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica, djelatnici su pripremili i facebook izložbu

Objavljeno

on

Od 1960. godine, kada je osnovano Narodno sveučilište Velika Gorica, kasnije preimenovano u Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, ovdje su prikazivani filmovi, igrane su predstave, sviralo se, pjevalo i plesalo, izlagale slike, posuđivale knjige, tiskale novine i knjige, emitirali programi u eter, učili strani jezici, zavarivanje i šivanje, učilo se voziti aute, a uz zgradu su se odvijali fašnici, štafete, pokazne vježbe spašavanja; rušilo se i gradilo… Svoju bogatu povijest u povodu 60 godina postojanja Pučko otvoreno učilište obilježit će Facebook izložbom. Tu će u narednim danima objavljivati fotografije koje dokumentiraju povijest učilišta.

– Kao što su se kroz 60 godina mijenjali kulturni i obrazovni sadržaji Učilišta, tako je i sama zgrada dobivala novi izgled. Uz nekoliko većih obnova, POUVG je čak pet puta mijenjao svoje ime. Gotovo sve što se dogodilo u Velikoj Gorici na neki je način povezano s ovom ustanovom, pa se slobodno može reći da je povijest NSVG-a/POUVG-a povijest Velike Gorice. Nemoguće je sve i nabrojiti, a kamoli sve prokomentirati i sagledati u svoj živosti – kazali su iz Pučkog otvorenog učilišta te najavili kako je to razlog zbog kojega rade na knjizi koja će biti ‘zbir proteklog vremena’ te fotografijama evocirati uspomene na događanja u ovoj kulturno-obrazovnoj ustanovi.

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Nekad goričko rodilište i čuvena galerija, u budućnosti moderna zgrada i muzejski depo

Na adresi Šetalište Franje Lučića 15, u prostoru iz kojega su se morali privremeno iseliti Upravni odjel za EU fondove i gospodarstvo i VE-GO-RA, ide se u energetsku obnovu, a gradit će se i novi interpretacijski centar Muzeja Turopolja, kao i muzejski depo, jedan od najmodernijih u Europi

Objavljeno

on

Moramo poraditi na tome da znamo gdje živimo, s kim živimo, što smo ovdje zatekli, a što smo donijeli i da onda sve to skupa spojimo u cjelinu. Nakon potresa 1889. godine Velika Gorica je počela dobivati svoj građanski štih koji mi sada umivamo, revitaliziramo i nudimo ga novim generacijama, rekao je gradonačelnik Dražen Barišić na predstavljanju novog projekta “ušminkavanja” gradskog središta.

Konkretno, riječ je o zgradi koju Goričani starije generacije pamte kao rodilište, oni malo mlađi kao prostor Galerije Kordić, prve privatne galerije u samostalnoj Hrvatskoj, a novije generacije možda su načule da je u njoj Upravni odjel za EU fondove i gospodarstvo, kao i razvojna agencija VE-GO-RA. Na toj adresi, u Šetalištu Franje Lučića 15, odmah preko puta crkve NBDM-a, u sljedećem će razdoblju biti samo građevinski radnici, koji će se baviti značajnim zahvatima na ovoj građevini.

– Uz Muzej Turopolja, ovo je jedan od najvrjednijih dijelova našega grada ako govorimo o kulturno-povijesnim građevinama. Ova zgrada je izuzetno vrijedna i baš mi je drago što smo uspjeli ovo napraviti. Ovo dvorište dobiti će svoju kemiju koju je davno imalo, nakon rodilišta, pa galerije Kordić, u čijem su se dvorištu održavale i likovne kolonije. Kultura je devedesetih godina ovdje bila jača nego u Zagrebu, no prošlo je jako puno vremena i sad ćemo je preurediti, učiniti je energetski učinkovitijom. Crkva je već riješena u tom smislu, kao i Muzej i Centar za posjetitelje, a vrlo brzo ide i rušenje zgrade Stare općine te gradnja nove. To je Gorica, to je centar – ponosan je gradonačelnik Barišić, koji se i sam rodio upravo u ovoj zgradi, u tadašnjem velikogoričkom rodilištu.

Svi koji koriste ovu zgradu privremeno su se iselili iz nje, uključujući i zaposlenike Upravnog odjela za EU fondove i gospodarstvo, koji su bili i domaćini ovoj promociji.

– Projekt obnove ove naše zgrade još je jedan u nizu projekata koje Grad provodi u području energetske učinkovitosti. Sve su to projekti koji daju novo ruho našim zgradama, ali i donose uštedu, budući da će se troškovi smanjiti za čak 73 posto. Što se konkretno ovog projekta tiče, plan je da se radi revitalizacija cijelog ovog prostora, budući da se u dvorišnom prostoru gradi i interpretacijski centar Muzeja Turopolja, za koji smo također dobili bespovratna europska sredstva. Ukupna vrijednost projekta kojeg nazivamo ‘revitalizacija šetališta’ je 13,3 milijuna kuna, od čega je gotovo 80 posto bespovratnih sredstava. Do kraja ove ili početkom sljedeće godine obje će zgrade biti dovršene i ovaj dio grada dobit će novo ruho – kazao je pročelnik Domagoj Ilečić.

Zgrada u kojem je njegov upravni odjel tako će biti ljepša, modernija i štedljivija, a poseban benefit se odnosi na Muzej Turopolja.

– Zgrada našeg interpretacijskog centra imat će sve naše urede, koji su trenutačno u zgradi Muzeja, što nam je vrlo važno jer ćemo u budućnosti cijeli Muzej moći koristiti za izložbeni prostor. Drugo, imat ćemo manju multifunkcionalnu dvoranu, u kojoj će se moći održavati projekcije, predavanja, različitih radionica… Za to postoji velik interes, a u sadašnjoj zgradi nemamo adekvatan prostor. I treće, ali dugoročno najvažnije, dobit ćemo muzejski depo, odnosno skladište muzejskih predmeta koji u tom trenutku nisu na izložbama. To je sve ono što Muzej Turopolja čuva, vrlo je vrlo raznolik sadržaj, budući da smo mi muzej koji ima četiri različite zbirke, i tekstil, i papir, i keramiku, i drvo, što zahtjeva posebne uvjete za čuvanje. Sad ćemo dobiti jedan od najsuvremenijih muzejskih depoa čak i na području Europe – kazala je ravnateljica Margareta Biškupić Čurla.

Nastavi čitati

Kultura

OSS Buševec i KUD Nova zora će nastupiti na Međunarodnoj smotri folklora Zagreb

Objavljeno

on

Međunarodna smotra folklora Zagreb jedna je od najznačajnijih manifestacija folklornog amaterizma u Hrvatskoj. Održava se od 1966. godine, a iako ove godine zbog epidemioloških mjera u metropoli neće nastupiti inozemni izvođači, sadržaja neće nedostajati. Među izvođačima su se ponovno našla i turopoljska kulturno-umjetnička društva, pa je tako 8. srpnja u Atriju Galerije Klovićevi dvori Pučko kazalište Buševec odigralo predstavu Svoga tela tgospodar. Sutra će u Kulturnom centru Travno nastupiti KUD Nova zora iz Donje Lomnice, a u petak OSS Buševec na platou Gradec. Ženska vokalna skupina KUD-a Nova zora na repertoaru je Međunarodne smotre folklora Zagreb i u nedjelju kada će kod Kamenitih vrata biti koncert crkvenog pučkog pjevanja.

Foto: Međunarodna smotra folklora Zagreb

 

 

Nastavi čitati

Reporter 393 - 21.05.2020.

Facebook

Izdvojeno