Poveži se s nama

Kultura

Melodije saksofona i pijana zavladat će goričkom umjetničkom školom

Nastupit će dvojica talentiranih glazbenika

Objavljeno

Saksofonist Marko Malivuk Jovanović, nagrađivani solist i nastavnik saksofona u Umjetničkoj školi Franje Lučića u Velikoj Gorici, održat će solistički recital u suradnji s pijanistom Ivanom Batošem u Koncertnoj dvorani škole u utorak, 30. listopada u 20 sati.

Glazbenici će tom prilikom izvesti široku paletu skladbi od Fantazije J. Demerssemana iz 1860., jedne od prvih skladbi napisanih za taj instrument, sve do Četvrttonskog valcera hrvatskog skladatelja G. Tudora iz 2010. Ulaz na koncert je slobodan.

Program:

Jules Demersseman: Fantazija na originalnu temu

Florent Schmitt: Légende, op. 66

Darius Milhaud: Scaramouche suita, op. 165c

Vif 

Modéré

Brazileira

~ ~ ~

Edison Denisov: Sonata za alt saksofon i klavir

Allegro

Lento

Allegro moderato

Eugène Bozza: Aria

Gordan Tudor: Četvrttonski valcer, za alt-saksofon solo

Jean Matitia: Devil’s Rag

Marko Malivuk Jovanović (Zagreb, 1988.) nakon završene srednje glazbene škole, 2008. godine upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu, u razredu Dragana Sremeca. Studij nastavlja na Konzervatoriju u Amsterdamu, u razredu Arna Bornkampa. Po završetku boravka u Nizozemskoj magistrirao je saksofon s odličnim uspjehom na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 2014. godine. Ostvario je brojne zapažene solističke nastupe od kojih se ističu oni uz Zagrebačku filharmoniju pod ravnanjem Mladena Tarbuka (2010.) te pod ravnanjem Aluna Francisa (Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, 2013.). Solistički se predstavio i u okviru 27. Muzičkog biennala u Zagrebu, 2013. Uspješno je sudjelovao na domaćim i međunarodnim natjecanjima te je aktivno pohađao seminare i radionice vodećih svjetskih saksofonista i pedagoga, kao što su Jean-Denis Michat, Claude Delangle, Arno Bornkamp i drugi. Godine 2014. sudjelovao je u eksperimentalnom projeku Sax Baroque u Amsterdamu i pritom surađivao s renomiranim stručnjakom za baroknu glazbu Walterom van Hauweom. Tijekom studija u Amsterdamu održao je brojne koncerte kao član kvinteta saksofona. Kao orkestralni glazbenik surađivao je sa Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, orkestrom Opere HNK u Zagrebu i orkestrom Opere HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Bavi se komornom glazbom muzicirajući u duetima s klaviristom Ivanom Batošem i s harmonikašem Hrvojem Štimcem. Nastavnik je saksofona na Umjetničkoj školi Franje Lučića u Velikoj Gorici.

Ivan Batoš (Split, 1979.) prvu poduku iz glasovira dobio je od s. Pavle Negovec u samostanu sestara dominikanki u rodnom gradu, na čiju preporuku upisuje glazbenu školu u klasi prof. Ivane Oreb. Tijekom školovanja dobio je nekoliko prvih nagrada na hrvatskim državnim natjecanjima. Nakon završene gimnazije i srednje glazbene škole, diplomirao je glasovir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Đure Tikvice 2002. Titulu magistra umjetnosti stekao je 2009. pod mentorstvom prof. Lovre Pogorelića. Usavršavao se na seminarima svjetski poznatih pijanista i pedagoga: Anatolija Katza, Viktora Meržanova (Dubrovnik, 1998.), Davida Livelyja (Baden bei Wien, 2001.), Arba Valdme (Köln, 2002.) te na Warsaw Piano Workshop 2003. godine. Dobitnik je nagrade za najboljeg umjetničkog suradnika na Tribini mladih umjetnika Darko Lukić, Godišnje nagrade Društva sveučilišnih profesora i znanstvenika u Zagrebu za područje glazbene umjetnosti za ak. god. 2002./2003., kao i nagrade Judita za najuspješniji glazbeni program 52. Splitskog ljeta 2006. te nagrade TEMSIG za najboljeg komornog suradnika na Slovenskom državnom natjecanju 2013. godine. Tijekom obrazovanja iskazivao je veliko zanimanje za komorno muziciranje. Suosnivač je komornog trija GIG, sa saksofonistima Gordanom Tudorom i Goranom Jurkovićem, s kojima uspješno izvodi skladbe domaćih i stranih autora, posvećene ili prilagođene tom sastavu. S jednakim ponosom ističe nastupe s velikim umjetnicima koji su gostovali u Hrvatskoj i izabrali ga za komornog suradnika (Arno Bornkamp, Philippe Couper, Jean-Denis Michat), kao i sa studentima s kojima nastavlja profesionalnu suradnju i nakon završetka formalnog obrazovanja, pridonoseći njihovu uključivanju u glazbeni život Hrvatske. Od 2003. godine radi kao stalni umjetnički suradnik na Odsjeku za duhačke instrumente Muzičke akademije u Zagrebu, a od 2010. do 2016. i kao vanjski suradnik Muzičke akademije u Sarajevu. U ožujku 2015. izabran je u zvanje višeg umjetničkog suradnika, a iste godine počinje suradnju s Umjetničkom akademijom Sveučilišta u Splitu. U svibnju 2017. bio je gostujući profesor na Konzervatoriju u Amsterdamu kao stipendist programa Erasmus+.

Kultura

Promocija reizdanja knjige ‘Pervi otca našega Adama greh’ Jurja Habelića

Knjiga je objavljena povodom 410. obljetnice rođenja jednog od najznačajnijih kajkavskih pisaca

Objavljeno

on

U Župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini 18. rujna od 20 sati održat će se promocija reizdanja knjige ‘Pervi otca našega Adama greh’ Jurja Habelića. Knjiga je objavljena povodom 410. obljetnice rođenja jednog od najznačajnijih kajkavskih pisaca. Tiskana je u ediciji Stari pisci hrvatski čiji je urednik akademik Stjepan Damjanović. Prijepis akademika Milana Ratkovića s originalom je usporedio, predgovor napisao i knjigu za tisak priredio akademik Josip Bratulić.

– Juraj Habdelić pripada najpoznatijim i najboljim kajkavskim piscima 17. stoljeća pa tako bez sumnje pripada među najznačajnije turopoljske književnike i najznačajnije ličnosti u cjelokupnoj povijesti Turopolja. Kao iznimno obrazovani isusovac, propovjednik, prosvjetitelj, leksikograf, književnik te rektor Isusovačkog kolegija pripadao je krugu najuglednijih ljudi svoga vremena. Od djela koja su ostala sačuvana do danas i koja Habdelića svrstavaju na izuzetno visoko mjesto u povijesti hrvatske književnosti i filologije jesu: „Zerczalo Marianzko“ (Graz, 1662.), „Dictionar ili Reči slovenske zvekšega vkup zebrane, u red postavljene i dijačkemi zlahkotene“ (Graz, 1670.) te „Pervi otca našega Adama greh“ (Graz, 1674.) – poručili su organizatori.

Predstavljanje u Vukovini organiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici i Gradska knjižnica Velika Gorica.

Nastavi čitati

Kultura

FOTO ‘Po starinski’ – starinska jela u Mraclinu po treći put

Objavljeno

on

31.08.09.2019. Mraclin. Društvo žena ”Anđela Lovreković’ organiziralo događanje ‘Po starinski”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Društvo žena ”Anđela Lovreković” organiziralo je proteklog vikenda (subota, 31. kolovoza) po treći put događanje pod nazivom ”Po starinski” na Drevovom gruntu u Mraclinu. Tema događanja bili su kukuruz i jela od kukuruznog brašna. Pripremljeni su kukuruzni i bijeli žganci, žgančeci od sira i kukuruznog griza, kukuruzni kruh, kruh od pšeničnog brašna ispečen u krušnoj peći, kiflice te plata ‘Po starinski’.

31.08.09.2019. Mraclin. Društvo žena ”Anđela Lovreković’ organiziralo događanje ‘Po starinski”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Program je započeo u 16 sati radionicom za djecu ”Ukrasimo se kukuruzom” i dječjim igrama ‘Starinske igre s kukuruzom”. Gosti događanja bile su Udruga žena Gudovac (Gudovac, Grad Bjelovar) i Društvo žena ”Druge” (Rokovci, Općina Andrijaševci, Grad Vinkovci). Obje udruge priredile su izložbu svojih ručnih radova. Raspoloženje posjetitelja u večernjim satima podizao je svirkom mraclinski tamburaški sastav TS Lajbeki.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Kultura

Žirovina uz staru školu u Kučama: ‘Želimo ovdje muzej turopoljskog školstva’

Urod žira ove će godine biti svega 20, 30 posto planiranog, budući da smo nemoćni u borbi s nametnikom koji nam je došao iz Poljske i Rumunjske, izvijestioje šumarnik POT-a na Žirovini, koja je ove godine uključivala predavanja, izložbe, planove i druženje

Objavljeno

on

Plemenita opčina turopoljska je u davninama upravljala šumama na području Turopolja, a jedan od većih prihoda koje je imala dolazio je od iznajmljivanja šume za žirovanje. Točnije, za ispašu svinja, koje su veći dio godine obitavale u šumama. Kako bi se znalo koliko svinja može doći, koja će biti cijena iznajmljivanja šume, žirovinska inspekcija sa šumarnikom bi odlazila u šumu nakon Bartolova, krajem kolovoza, kako bi provjerila kakav je urod žira. Nakon toga bi dolazilo do javnog proglasa koliko je godina rodna, a samim time i objave cijene korištenja šume. To je bila prilika i da se narod okupi i malo proveseli. Mi danas to pokušavamo oživjeti, taj dio tradicije. Više nemamo ni toliko svinja ni toliko šuma, ali upravo nam je tradicija jako važna, taj dio naše povijesti. Zato smo željeli zadržati taj običaj, koji postoji od davnina, kaže nam Juraj pl. Odrčić, župan Plemenite opčine turopoljske, dok stojimo u hladu pokraj stare škole u Kučama.

Mnogi iz našega kraja možda ni ne znaju zašto se obilježava Žirovina, o čemu se tu točno radi, pa nije loše malo se baviti i edukacijom u ovakvim prilikama… Pogotovo kad je mjesto radnje jedna prava tradicionalna turopoljska školska ustanova, izgrađena prije stotinjak godina, cijela u turopoljskom hrastu.

– Ove godine smo u staroj školi u Kučama iz jednog posebnog razloga. Naime, ona je ove godine obnovljena izvana, promijenjeno je krovište, prozori i vrata, ulaz, pa čak i ‘fasada’. Dakle, cijeli vanjski dio je sređen. Željeli smo i ovime ukazati na važnost ove građevine, na turopoljsko drveno graditeljstvo, ali i istaknuti da je došlo vrijeme da vidimo što ćemo i s unutarnjim dijelom. Točnije, koja će biti funkcija Stare škole, budući da ona trenutačno nema funkciju – istaknuo je Odrčić, dodavši kako ljudi iz POT-a imaju nekoliko ideja.

– Jedna od najaktualnijih ideja, od onih koje djeluju smisleno, izdvaja se ona da ovo postane muzej školska u Turopolju. Naime, Turopoljci su od davnina spoznali vrijednost obrazovanja, već u 17. stoljeću imamo prve organizirane učionice, a Plemenita opčina turopoljska kroz svoju povijest je stipendirala i žene i muškarce da idu na studije, da se oplemene znanjima. Samo je župan Franjo pl. Lučić u svojim devet godina mandata izgradio tri škole, a ovo je jedna od njih – dodao je Odrčić.

Stavljanje škole u funkciju bilo bi samo dio projekta koji je također u planu.

– Htjeli bismo na neki način, s obzirom na to da se radi o drvenoj školi, o drvenom graditeljstvu, nakon gradnje novog Kučkog mosta povezati ovo s Turopoljskim lugom i kroz sve to pokazati što su bili paliri, kako se drveno graditeljstvo razvijalo, pa i ono po čemu je Turopolje najpoznatije, po drvenim kapelama i čardacima. Ovdje bi se sve ti idealno moglo prikazati – kazao je Odrčić.

Oko vrata je stavio turopoljsku podgutnicu, baš kao i njegovi prvi suradnici, pripadnici Turopoljskog banderija također su bili odjeveni u tradicionalne povijesne odore, sve kako bi se ove nedjelje pojačao duh davnina.

– Imamo izložbu o drvenom graditeljstvu u Turopolju, što je dobar spoj, napraviti takvu izložbu u jednoj ovakvoj staroj kući, koja pripada tom vremenu. Tu je uvijek i izložba slika s likovnih kolonija, imamo i predavanja, koja smo nazvali ‘školski sat povijesti u staroj školi’, a na njima se moglo čuti puno toga o povijesti Turopolja, ali i o jednom od najvećih sinova ovog sela, Franji pl. Lučiću – nabrojio je Odrčić.

Bili su tu i biciklist iz VG Tur Teama, i oni su se priključili ovoj proslavi, uveličali je, ali tradicija kaže da se na Žirovini sve vrti oko žira. I ključni dio Žirovine oduvijek je bio izvještaj POT-ova šumarnika.

– Kakvo je stanje ove godine? Nije idealno, jer klima nam nikako ne ide na ruku… Proljeća su jako dobra, posljednje dvije, tri godine u lipnju urod i stanje žira izgledaju jako dobro i lijepo. Međutim, svake godine nam dođu ekstremne vrućine u kolovozu, a u takvim uvjetima ne može doći do debljanja žira. Uz to, pojavio se i opasan nametnik, američka hrastova stjenica, koja uzme lisnu masu između lipnja i kolovoza. Tad počinje naglo gubljenje ploda, kako u Turopoljskom lugu, tako i u Vukomeričkim goricama. Tako se događa da od jako dobrog uroda u lipnju dođemo do 20-30 posto uroda. I to najvećim dijelom upravo zbog nametnika – kaže Damir pl. Brebrić, aktualni šumarnik POT-a, pa dodaje:

– To je aktualno posljednjih šest godina, ali ne samo u Turopolju, nego na području cijele Hrvatske, i šire. Nametnik je došao iz Poljske i Rumunjske, a mi pokušavamo nekako se obraniti. U početku se tome nije davalo previše pažnje jer ovaj štetnik nije bio evidentiran kao toliko opasan, bavili smo se od ranije poznatim štetnicima, no ovo je nova vrsta problema. Američka stjenica nema prirodnog neprijatelja, ne smijemo je tretirati radi životinja, tako da moramo pričekati s rješenjem. Zasad ga, nažalost, nemamo.

U svemu tome, ali i u svim drugim projektima i nastojanjima, POT ima snažu podršku Grada. Na Žirovinu je tako kao poseban gost došao zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec.

– Izuzetno nam je drago da Plemenita opčina turopoljska njeguje stoljetnu tradiciju našega kraja, a posebno nam je drago što su se uključile i mlađe generacije, pa tako ovdje imamo Žirovinu kao sjajnu kulturnu manifestaciju. Ponosni smo i na Turopoljsko Jurjevo, koje jednom godišnje imamo u dvorcu u Lukavcu, a tu je i Turopoljski banderij, koji prezentira naš grad i naše Turopolje. Pogotovo podupiremo POT u nastojanju da očuva pasminu naše turopoljske svinje, a ukupno gledajući Grad daje punu podršku ljudima koji vode Plemenitu opčinu turopoljsku u pokušajima da očuvaju tradiciju i kulturnu baštinu našega kraja. Svu pomoć koju su imali do sad i zaslužuju, budite sigurni da će Grad i u godinama ispred nas nastojati biti financijski još izdašniji u potpori POT-u – obećao je Kolarec.

Nastavi čitati

Reporter 385 - 29.08.2019.

Facebook

Izdvojeno