Povežite se s nama

Vijesti

Međunarodni dan prijateljstva u znaku međunarodne suradnje

Island, Norveška i Lihtenštajn sufinanciraju 195 projekata iz 26 europskih država

Objavljeno

na

Šest organizacija iz Hrvatske kroz podršku Fondova Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora zajedno rade na projektima koji su usmjereni na zapošljavanje mladih u Hrvatskoj i Europi. Informacije o ovim inicijativama, kao i svih 195 projekata iz 26 europskih država koje podržavaju Island, Norveška i Lihtenštajn nalaze se u online časopisu Youth Employment Magazine koji je službeno pokrenut danas, 30. srpnja, na Međunarodni dan prijateljstva.

Uz podršku Fondova Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora za zapošljavanje mladih GTF – Inicijativa za održivi rast provodi projekt RAISE Youth – Rural Action for Innovative and Sustainable Entrepreneurship for Youth koji radi na podršci za zapošljavanje mladih iz ruralnih krajeva.
Udruga za promicanje aktivnog građanstva – ECHO i Razvojna agencija Grada Velika Gorica rade na projektu N-E-S-E-T NEET’s Empowerment for Sustainable Employment in the Tourism Sector kojim.

SDEWES Centar kroz projekt YENESIS Youth Employment Network for Energy Sustainability in Islands želi omogućiti zapošljavanje mladih na otocima kroz stvaranje zelenih radnih mjesta u područjima energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, održivog turizma i održive mobilnosti.

Inicijativa mladih za ljudska prava u partnerstvu na projektu Social Innovators pokreće program pripravništva za rad u organizacijama civilnog društva i potiče zapošljavanje NEET skupine, posebno mladih koji su završili humanističke i društvene studije.

Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split jedan je od partnera na projektu Active Youth Entrepreneurship Network (AYEN), čiji je cilj stvoriti transnacionalnu poduzetničku mrežu koja omogućava mladima iz NEET skupine da prepoznaju koje su to potrebe i prilike unutar njihovih zajednica koje mogu pretvoriti u nove poduzetničke ideje i poslove.

Goruće pitanje za Europu

Prema podacima Eurostata u zemljama EU u 2018. godini gotovo 15 milijuna mladih između 20 i 34 godine nije bilo zaposleno, nije se obrazovalo niti se usavršavalo (NEET engl. Not in Employment, Education or Training). Najveće stope nezaposlenosti mladih su zabilježene u Italiji i Grčkoj gdje je više od četvrtine mladih izvan tržišta rada.
S ciljem promoviranja održivog i kvalitetnog zaposlenja u Europi u 2017. godini Island, Lihtenštajn i Norveška pokrenuli su Fond za zapošljavanje mladih ukupne vrijednosti 60 milijuna eura koji djeluje u sklopu Fondova Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora. Kroz Fond je financirano 26 projekata koji provode inicijative kojima je cilj pomoći 25 000 mladih da pronađu ili stvore svoj posao.

„Ranjivi mladi ljudi često izlaze iz formalnog sustava obrazovanja i osposobljavanja, kao i uobičajenog tržišta rada te postoji velika potreba za inovativnim rješenjima, prijenosom dobre prakse i studijama utjecaja koje pokazuju koje intervencije djeluju, a koje ne. Ovih 26 projekata će razviti, pilotirati ili usvojiti gotovo 100 novih pristupa, metoda i praksi, naglašavajući inovativnost Fonda za zapošljavanje mladih”, izjavila je gospođa Grethe Haugøy, Viša službenica za Regionalne fondove i Globalni fond za socijalni dijalog i dostojanstveni rad u Uredu za financijski mehanizam, Tajništvu Fondova Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora.

Lokalne aktivnosti, globalne informacije

S obzirom na veliki broj organizacija i projekata koje podržava Fond za zapošljavanje mladih, pokrenuta je nova komunikacijska platforma – online časopis Youth Employment Magazine. Časopis je pokrenut na Međunarodni dan prijateljstva UN-a jer konzorciji koji provode projekte razvijaju kvalitetne odnose, dijele najbolje prakse i razmjenjuju iskustva.
Youth Employment Magazine služi kao resursni centar za sve projekte koji se provode zahvaljujući Fondu za zapošljavanje mladih. Urednički tim čine stručnjaci koji sudjeluju u provedbi projekata i izvještavaju o postignutim rezultatima. Platformu je pokrenuo Operator fonda, konzorcij kojeg čine JPC Italy i Ecorys Poljska.

Novostvoreni magazin će na dinamičan i multimedijalan način pružati informacije o projektima i njihovim rezultatima te će omogućiti publici da prati sve događaje koji se organiziraju u sklopu projekata diljem Europe i država donatora.
– Online magazin će služiti kao platforma koja inspirira, povezuje I podiže svijest među mladima u Europi i postat će online hub za sve sudionike uključene u Fond – izjavila je Raquel Torres Prol, Službenica za komunikacije Fonda za zapošljavanje mladih pri Uredu financijskog mehanizma, Tajništva Fondova Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora.

O Fondu za zapošljavanje mladih
• 60.6 milijuna eura financiranja
• 3 države donatorice – Island, Lihtenštajn i Norveška
• Podupire 26 transnacionalna projekta koji promiču kvalitetno zapošljavanje mladih
• Cilj je ostvariti dugotrajno zapošljavanje mladih između 25 i 29 godina, komplementarno postojećem financiranju iz EU

Vijesti

Upoznajte svijet malih životinja! Stižu stotine uzgajatelja iz cijele Hrvatske – “Ovo se ne viđa ni u zoološkom vrtu”

Golubovi, kunići, perad i ptice iz cijele Hrvatske ovog vikenda stižu u Goricu

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica će od petka, 2. siječnja, biti domaćin 19. županijske i 31. državne izložbe malih životinja Hrvatskog saveza udruga malih životinja, koju organizira Društvo za uzgoj i zaštitu malih životinja Velika Gorica 2005. Izložba se održava u holu Srednje strukovne škole, traje tri dana, a okuplja 64 uzgajatelja iz cijele Hrvatske s ukupno 830 izloženih životinja.

Posjetitelji će moći vidjeti širok spektar malih životinja, od golubova, kojih ima oko 500 i najbrojniji su dio izložbe, preko 91 kunića i 133 primjerka patuljaste peradi, do raznih ptica i drugih uzgojnih pasmina. Upravo ta raznolikost, ističe Mihael Pavišić, predsjednik “Društva za uzgoj i zaštitu malih životinja Velika Gorica 2005.”, čini izložbu posebnom. “Velika je to prilika za one najmlađe da vide raznolike životinje koje imau priliku samo jednom godišnje vidjet, pa čak ni u zološkom vrtu ovakav spektar životinja ne mogu vidjeti”.

Izložba će biti otvorena u petak od 14 do 20 sati, u subotu od 8 do 20 sati, dok je u nedjelju moguće razgledati eksponate od 8 do 12 sati.

“Uvijek volim reći i naglasiti da da nedjeljom ljudi vole doć nakon ručka, ali tad će to biti zatvoreno, no imaju tri dana da ih posjete”, dodaje Pavišić.

Stručni suci u petak će ocjenjivati izložene životinje i dodijeliti titule najboljima. Među njima je i najprestižnija nagrada “Hrvatski majstor uzgoja”, koja se dodjeljuje uzgajatelju čija četiri odabrana grla ostvare najveći zbroj bodova, čime se potvrđuje vrhunsko uzgojno znanje i kvaliteta. Pokrovitelji izložbe su Zagrebačka županija i Grad Velika Gorica.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Telka je i dalje glavna – Hrvati tjedno pred televizorom provedu više od 9 sati, 66 posto nas posjeduje smart TV

“Ima se-može se”: Imamo gotovo najmodernije televizore u Europi, no gledamo ih puno manje od ostalih 

Objavljeno

na

Objavio/la

Ukupno 81,5 posto hrvatskog stanovništva gleda televiziju svaki tjedan, no vremenski nešto manje od svjetskog prosjeka, pokazuju rezultati nove digitalne studije, piše Canonical SEO Agency. 

Premda je televizija kao medij u padu, televizori su svejedno jedan od glavnih izvora zabave. Prema podacima platforme za usporedbu cijena Shoptok, televizori su i dalje u vrhu najtraženijih proizvoda u Hrvatskoj, a svjetske analize govore da se još uvijek najviše koriste u kućanstvima. 

Hrvati tjedno provedu više vremena koristeći televizor u odnosu na bilo koji drugi uređaj, prosječno 9 sati i 30 minuta, donosi velika studija Digital 2026. 

Taj rezultat nešto je manji od svjetskog prosjeka, koji iznosi 9 sati i 56 minuta, ali i znatno manji od velike većine zapadne Europe, koja na TV troši puno više vremena od Hrvata. Prosječni stanovnik Ujedinjenog Kraljevstva tako tjedno provede 16 sati i 30 minuta uz televizor, Danci 16 sati i 20 minuta, Francuzi 16 sati i 4 minute, a Španjolci 15 sati i 42 minute. 

Ipak, Hrvati još uvijek gledaju televizor više od istočnijih europskih zemalja. Primjerice, Srbija je u toj kategoriji na 8 sati i 30 minuta tjedno, dok su Bugari na 9 sati i 22 minute. Općenito, razlika između europskog istoka i zapada u količini vremena provedenog pred TV-om vrlo je vidljiva. 

Hrvatska ponešto kaska za svjetskim prosjekom i u gledanju streaming servisa. Te usluge koristi ukupno 85,6 posto hrvatske populacije, za 6,1 posto manje od svjetskog prosjeka. Prevedeno u dane, prosječni Hrvat na streaming tjedno potroši 2,32 dana, nešto manje od ostatka svijeta koji je na 2,67 dana. 

Ta statistika ne čudi, dodaje Canonical, budući da je penetracija lokaliziranog streaming sadržaja manja nego na velikim tržištima, a jedan dio populacije, poput one starije, još uvijek ostaje vjeran linearnim TV kanalima. 

Međutim, postoje i kategorije korištenja televizora u kojima je Hrvatska praktički u svjetskom vrhu. Ukupno 66,7 posto Hrvata posjeduje smart TV, što je drugi najviši rezultat u Europi iza Italije (68,1 posto) i Norveške (66,6 posto). Za usporedbu, svjetski rekorder je Brazil, u kojemu pametne televizore ima 74,7 posto populacije, dok je prosjek na 49,3 posto. 

Shodno toj statistici, trendovi pokazuju kako Hrvati iznadprosječno koriste televizore u manje klasičnom smislu. Hrvati se više služe televizorima u svrhu konzumacije digitalnog sadržaja (OTT aplikacije, glazba, YouTube) u odnosu na ostatak svijeta. Svjetski prosjek korištenja TV-a s tom namjerom stoji na 31,6 posto, dok je Hrvatska na 42,8. 

Hrvati, tako, tjedno provedu u prosjeku 14 minuta više koristeći TV za streaming, nego za klasično gledanje televizijskih kanala.  

Sveukupno, hrvatskim građanima televizori su još uvijek jedni od najvažnijih uređaja u domu, no ne troše toliko vremena na njih u odnosu na neke druge europske zemlje. U tehnološkom smislu imaju moderniju opremu u odnosu na ostatak svijeta, ali je i ne koriste toliko intenzivno. 

Također, vidljiva je namjera prema korištenju TV-a kao hibridnog uređaja za digitalne formate, što je svakako pospješeno širokom upotrebom pametnih televizora.  

Hrvatska, dakle, spada u skupinu zemalja s visokom opremljenošću, no s umjerenijim navikama gledanja samog sadržaja. 

Nastavite čitati

Vijesti

IN MEMORIAM Otišao Branko Petrina Mindi – nekadašnji golgeter Dinama Novo Čiče

Iz najbolje generacije kluba svih vremena napustio nas je još jedan, nezamjenjivi.

Objavljeno

na

Objavio/la

Maglovito je bilo i tmurno jutro 29. prosinca u Novom Čiču. Kod susjeda na ogradi zapaljen lampion – znak da je netko od obitelji preminuo.  

Šokantna vijest i potvrda da nas je iznenada zauvijek napustio Branko Petrina-Mindi, legendarni nogometaš i najbolji strijelac nogometnog kluba Dinamo iz Novog Čiča svih vremena!  

Pa kako, zašto prijatelju? 

Zajedno smo odrastali na takozvanom Čičkom “frtalju” nedaleko groblja uz sestru mu Miru, brata Borisa, Iceka, Franju Anića, Mirka Gajec…Gotovo svaki dan zajedno, a uz ostale dječje ludorije, nogometna lopta nam je ipak bila na prvom mjestu. Logično je onda da smo svi, osim Mire, kasnije bili nogometaši i ostali u nogometu čitav život. 

 

Evo tko je bio naš Mindi 

Branko Petrina rođen je 1952. godine. Zaigrao je vrlo mlad za Dinamo Novo Čiče uz brata Borisa i ostale uglavnom samo domaće dečke iz Čičke župe (uz Novo Čiče, župi još pripadaju mjesta Ribnica, Lazina Čička, Jagodno, Donje Podotočje, dio Čičke Poljane). Bila su to romantična nogometna vremena kad se igralo iz ljubavi prema nogometu i bila je čast braniti boje svojeg mjesta. Mindi je odmah odabrao dres s brojem devet. Onako korpulentan, visok i snažan postao je tipičan centarfor tog vremena uvijek gladan golova. Specijalitet su mu bili oni postignuti glavom a bio je i vrlo snalažljiv te lukav u gužvama pred suparničkim vratima. 

Tijekom vremena stigle su i osamdesete minulog stoljeća. Bile su to godine ponosa i slave za klub iz Novog Čiča. Uz vrlo talentirane domaće dečke, dovedena su pojačanja iz Velike Gorice kao legendarni Željko Plepelić Beli, Stjepan Mesarić Čapa, Stjepan Pribić, kasnije Kruno Zaloker, braća Čužić, Deraković…U tri godine dinamovci su napredovali tri ranga sve do ondašnje Regionalne lige. Branko Petrina Mindi bio je standardan igrač najbolje generacije Dinama Novo Čiče svih vremena, a svojim golovima i više od toga. Na utakmice u Novom Čiču znalo je doći i više stotina gledatelja 

Eee, moj susjede, a mogu kazati i prijatelju, gdje su nestala ta prekrasna vremena? Koliko si samo ljetnih malonogometnih turnira osvojio?  

Branko se kao igrač nije micao iz Dinama Novo Čiče unatoč ponudama sa strane. Nakon igračke karijere zauvijek je ostao u klubu a posljednjih desetljeća moglo ga se redovito vidjeti gotovo na svakoj domaćoj utakmici.  

I kuda si baš sada požurio? Pa nadareni 12-godišnji unuk Ivor Žužić ti zapaženo igra u mladeži HNK Gorice na što si bio ponosan i tako te to veselilo… 

  

A kako je i koliko Branko volio nogomet može posvjedočiti i ova priča…  

Imali smo valjda 14-15 godina kad je pala ideja da sami odemo na tada veliki nogometni derbi u Maksimir između Dinama i Partizana iz Beograda. Igralo se u nedjelju od 17 sati a mi smo krenuli pješke prema Velikoj Gorici na autobus rano u jutro. Na stadionu smo bili oko podneva, i kaj sad?  

Branku je sinulo da negdje na Borongaju ima rodbinu, taman da dođemo na ručak. Ispred zgrade višekatnice jedan mladi gospodin je popravljao svoj stari motor na tri kotača a iznenađeni Brankovi rođaci pitali su nas jesmo li kao dinamovci prepoznali dotičnog. Nismo, i bilo je smijeha.  

“Pa to vam je Vlatko Marković, igrat će popodne za Dinamo”. Sjurili smo se natrag pred zgradu ali Vlatka više bilo nije, otišao je valjda put stadiona. Na utakmici je Marković kao neprelazni centarhalf bio ozlijeđen i morao je igrati s povezom na glavi. Dinamo je pobijedio 1:0 a jedini gol Šoškiću je na južni gol zabio omaleni Željko Perušić. Presretni, u Novo Čiče vratili smo se oko ponoći, opet pješke iz Gorice. Nismo žalili, idućih dana bili smo “glavni” u Čiču, jer bili smo na derbiju u Maksimiru pred 50 tisuća gledatelja. I pobijedili.  

  

Mindi, koliko puta smo se toga prisjetili, kako nam je bilo dobro. Jedan tvoj bivši suigrač i imenjak, kad je saznao da si nas zauvijek napustio, rekao je da si sada tamo negdje gore, sigurno u društvu svojih suigrača Plepelića (Beloga), Mesarića (Čape), Paviše (Majeka), Vrhovca (Zokija) Paviše (Iceka), Milanščaka (Gire), Đuksija (Čukija), Đuksija (Čepeka)… 

Tvoje nogometna priča nikada ne blijedi, Mindi. 

Svi moramo doći na red, kad-tad. Zato, počivaj u miru, dragi naš golgeteru. 

Posljednji ispraćaj bit će u petak, 2. siječnja 2026. godine od 11 sati na mjesnom groblju u Novom Čiču.   

(Fotografije: Monografija Dinamo Novo Čiče, 2020.)


Nastavite čitati

Vijesti

Kraj jedne ere – kovanice kune mogu se zamijeniti još samo sutra

HNB podsjeća građane da vrijeme za zamjenu kovanica kune istječe 31. prosinca 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay/kschneider2991

Ulazak Hrvatske u eurozonu mnogima je već odavno postao svakodnevica, no kune još nisu u potpunosti nestale iz kućanstava. Upravo zato Hrvatska narodna banka ponovno podsjeća građane da ne odgađaju zamjenu, osobito kada je riječ o kovanicama.

Rok za kovanice se bliži. Sve kovanice kune i lipe mogu se zamijeniti samo do 31. prosinca 2025. Nakon toga postaju bezvrijedne. S druge strane, novčanice kune mogu se zamjenjivati trajno, bez vremenskog ograničenja, piše Dnevno.hr. Od 1. siječnja 2024. zamjena gotovog novca kune za eure moguća je isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci i to bez naknade. Preračunavanje se provodi prema fiksnom tečaju; 1 euro = 7,53450 kuna, u skladu sa zakonskim pravilima zaokruživanja.

Građani kune mogu donijeti osobno u HNB u Zagrebu, u Ulici Nikole Jurišića 17, radnim danom od 8.30 do 17 sati. Posljednjeg dana 2025. godine, koji pada u srijedu, zamjena će biti moguća do 14 sati. Druga opcija je slanje poštom, ali uz jasno propisana pravila. Putem poštanskih usluga moguće je poslati najviše 14.999,99 kuna, i to na vlastitu odgovornost. Pošiljke s iznosom od 15.000 kuna ili više HNB neće zamijeniti, već će novac zadržati dok pošiljatelj osobno ne dođe u Banku.

U pošiljci je potrebno priložiti osnovne osobne podatke te navesti želite da se isplata eura obavi u HNB-u ili dostavom na kućnu adresu. HNB posebno upozorava na slučajeve oštećenih, zaprljanih ili djelomičnih novčanica, za koje vrijede dodatna pravila i dokumentacija, a postupak može potrajati i do 60 dana. Za veće iznose vrijede stroža pravila. Ako se namjerava zamijeniti 40.000 kuna ili više, ili više od 1.000 kovanica, dolazak je potrebno unaprijed najaviti putem e-maila ili telefona. U suprotnom, HNB može odbiti zaprimanje novca.

Iz banke poručuju kako građani ne bi trebali čekati zadnji trenutak, osobito kada je riječ o kovanicama, jer nakon isteka roka više neće postojati nikakva mogućnost zamjene.

Drugim riječima, ako još imate kune kod kuće, sada je pravo vrijeme da provjerite ladice i kasice. Vrijeme za dio tog novca doslovno curi.

Nastavite čitati

Obrazovanje

FOTO Održana redovna izborna sjednica Skupštine ŠSSVG-a, treći mandat Borisu Konjeviću

Objavljeno

na

Objavio/la

Redovna izborna sjednica Skupštine Školskog sportskog saveza Grada Velike Gorice održana je danas (ponedjeljak, 29.12.2025.) u prostoru Hotela Garden Hill u Velikoj Gorici. Na sjednici je bilo 16 nastavnika Tjelesne i zdravstvene kulture osnovnih i srednjih škola te predstavnik Grada Neven Topolnjak.

Velika Gorica, 29.12.2025. Izborna sjednica Skupštine Školskog sportskog saveza Grada Velike Gorice. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.12.2025. Izborna sjednica Skupštine Školskog sportskog saveza Grada Velike Gorice. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sjednicu s dnevnim redom od 12 točaka vodio je Boris Konjević, predsjednik ŠSSVG-a. Sva izvješća za 2025. godinu kao i planovi za 2026. godinu usvojeni su jednoglasno. Za predsjednika Saveza, osnovanog 2017. godine, ponovo je, treći put, na mandat od 4 godine izabran Boris Konjević, prof., a za tajnika Zlatko Palčić.

Velika Gorica, 29.12.2025. Izborna sjednica Skupštine Školskog sportskog saveza Grada Velike Gorice. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon završenog službenog dijela sjednice, ugodno druženje nastavljeno je uz prigodni domjenak.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno