Šest sezona Matija Dvorneković Ninđa (27) žario je i palio u današnjem drugoligašu Gorici. Zviezdane trenutke doživio je osvajanjem šampionske drugoligaške titule koja se po svim zakonima (osim onog HNS-a) morala nagraditi ulaskom u elitni razred Hrvatskog nogometa što je na nevjerojatan način izostalo. Nakon svega, Matija se u siječnju ove godine odlučio prihvatititi ponudu prvoligaša FC KUKESI-ja iz Albanije. Samo oni najbliži Dvornekoviću znali su što se proteklih pet mjeseci događalo našem internacionalcu na, samo za neupućene, ne baš zvučnoj destinaciji.
Matija Dvorneković i mlađi sin Lucas.
Dogovoren susret u Velikoj Gorici iskoristili smo za razgovor na relaciji igrač – dopisnik Cityportala što domaćem velikogoričkom dečku nije bio nikakav problem mada mu je zbog mnogobrojnih obaveza vrijeme “curilo”.
“Klub mi je dozvolio samo 10-tak dana odmora jer pripreme za novu sezonu idu već 6. lipnja. Uspjeli smo osvojiti treću poziciju u redoslijedu čime smo izborili igranje u Europi. Prvu utakmicu pretkola za Euro Ligu igramo već 30. lipnja” – uvodno je kazao Matija.
Matija Dvorneković
Kako se zapravo Dvorneković našao u KUKESI-ju iz istoimenog mjesta stotinjak kilometara udaljenom od Tirane (grad od oko 1,5 milijuna stanovnika)? “Zimus je moj sadašnji klub imao 7 bodova manje od trećeplasiranog (pozicija koja vodi u Europu) i odlučili su se pojačati a izbor je pao na moju malenkost. Na kraju, željeno treće mjesto smo i osvojili a uzeli smo i nacionalni Kup; KUKESI prvi put u svojoj povijesti a to mu je i prvi značajniji trofej” – otkrio je Dvorneković a na zamolbu predočio je i svoj učinak.
Sinovi Lucas i Noah
“Proljetos sam odigrao kompletnih 24 utakmice; 18 u prvenstvu i 6 u Kupu. Zabio sam 4 gola, imam isto toliko asistencija, tri puta sam izborio kazneni udarac te zaradio dva crvena kartona na štetu suparnika nam. Učinkom sam zadovoljan a moram istaknuti da sam igrao na više pozicija, prema potrebama i zamislima našeg stratega na špici, polušpici, lijevo ili desno, bilo mi je svejedno, važno da su se uspjesi redali” – dobrog raspoloženja pričao je Matija te “bacio” usporedbu Albanskog i našeg nogometa. “Nema značajnije razlike, iako je u Hrvatskoj infrastruktura ipak na višoj razini. Derbije dođe pogledati 5 do 10 tisuća gledatelja a nas u prosjeku prati oko dvije tisuće. Treniramo u Tirani gdje i živim a putujem(o) samo na utakmice.”
Dok je pričao Matija se morao brinuti i o prisutnom šestomjesečnom sina Lucasu. “U Tirani mi inače boravi čitava obitelj. Osim o Lucasu supruga Ivana vodi brigu i o starijem sinu Noahu koji ima dvije godine i četiri mjeseca. Lucasu će uskoro krštenje a kum će biti moj veliki prijatelj i negdašnji suigrač u Gorici Hrvoje Jančetić.” Što se budućnosti tiče Dvorneković nije želio previše elaborirati. “Ugovor mi važi još godinu dana i zasad još ne razbijam previše glavu oko daljnje karijere. Igranje u Europi prilika je za dokazivanje i stjecanje još boljeg rejtinga ali može li se u nogometu išta sa sigurnošću predvidjeti?” – pitanje si je postavio Ninđa kojem simpatičan nadimak nekako više nije primjeren.
Matija danas djeluje nekako mnogo zrelije, mirnije, staloženije, razboritije. Supruga i sinovi nasljednici sigurno su pridonjeli tome. Pri kraju druženja, razgovor nije mogao završiti a da se zajednički pričom ne dotaknemo tasta mu Stjepana Kovačića Pere, negdašnjeg legendarnog veznjaka Radnika koji je vjerujem mnoge staloženom i inteligentnom igrom podsjećao na velikog majstora Dinama Rudija Belina. Pero je bio i trener ekspert za mnoge mlade nogometaše, a eto zajednička obitelj mu je nogometno pojačana još jednim majstorom u liku Matije Dvornekovića kojem želimo samo zdravlja jer sve ono najvažnije u životu već ima.
Sadnjom drveta u dvorištu dječjeg vrtića Lojtrica u Velikoj Mlaki obilježen je Dan planeta Zemlje, uz sudjelovanje djece, odgojitelja te djelatnika VG Čistoće i VG Komunalca.
U opuštenoj i edukativnoj atmosferi najmlađi su, uz podršku komunalnih službi, aktivno sudjelovali u sadnji, čime su na simboličan način dali doprinos očuvanju okoliša. Ovakve aktivnosti imaju važnu ulogu u razvijanju svijesti o prirodi i odgovornom ponašanju već od najranije dobi.
Tijekom susreta naglasak je stavljen na zajedništvo i važnost konkretnih poteza u zaštiti okoliša, a posađeno drvo ostaje kao trajni podsjetnik na tu poruku.
“Hvala svim mališanima i odgojiteljima na suradnji i prekrasnom druženju. Jer samo zajedničkim snagama možemo graditi ljepšu i zeleniju budućnost!”, poručili su iz VG Čistoće.
Jurjevski krijes zapaljen je i ove godine u Velikoj Mlaki, uoči blagdana sv. Jurja, u srijedu 22. travnja 2026. godine. Riječ je o jednom od najprepoznatljivijih i najljepših običaja Turopolja, koji simbolično označava dolazak proljeća, obnovu života i snagu zajedništva. Ovogodišnje obilježavanje ima i posebno povijesno značenje – Velika Mlaka slavi 700. obljetnicu prvog službenog spomena mjesta, čime se Jurjevo 2026. dodatno upisuje u kulturni i identitetski okvir lokalne zajednice.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Program je održan uz pokroviteljstvo Plemenite opčine turopoljske i sudjelovanje brojnih lokalnih udruga: Sučija Velika Mlaka, KUD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Podružnica umirovljenika Velika Mlaka, Plesni klub Barbara, UVDR VG – Klub Josip Zidar, URV 2. gardijske brigade Gromovi (Zagrebačka podružnica) te Mjesni odbor Velika Mlaka.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Očuvanje običaja kroz pjesmu i ples Za kulturno-umjetnički program zaslužan je bio KUD Velika Mlaka, koji je kroz folklorni i glazbeni nastup prikazao kako se nekada obilježavalo Jurjevo. Izvedene su tradicionalne pjesme koje su pratile jurjaške ophode kućama, poput ”I ovo se klanja” i ”Lepi Juro”, ”Turopolje moje drago” te ”Naše selo Mlaka je”, velikomlačka himna. Tijekom nastupa mlađi članovi KUD-a podijelili su grančice, simbol obnove i života, čime se dodatno naglašava povezanost tradicije i mlađih generacija.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Svečani trenutak – paljenje Jurjevskog krijesa Vrhunac večeri bilo je paljenje Jurjevskog krijesa, nakon čega je uslijedilo druženje uz tradicijske turopoljske kolače među kojima su zlevanka, buhtle, gibanica te Turopoljska savijača od čvaraka i sira.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Organizatori ističu kako Jurjevo u Velikoj Mlaki nije samo kulturna manifestacija, već i važan dio očuvanja lokalnog identiteta te povezivanja generacija. U nadi da će se nagodinu okupiti opet, podsjetili su na poznatu turopoljsku izreku: ”Tko ni pri kresu, taj bu k letu v lesu.”
Tekst: Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka
Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.
Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.
Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.
Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi. Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.
‘Dječja zrelost je nevjerojatna’
Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: “Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života. Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.