Kultura

Matica hrvatska u Gorici okupila ljubitelje kajkavštine

Objavljeno

prije 10 godina

27. studenoga 2015.

Objavio/la

Kakav je jezik iseljenih Hrvata? Kako oni govore? Neka su od pitanja na koje je odgovore dala Turopolska večer. Po dvanaesti put u Muzeju Turopolja Ogranak Matice hrvatske Velika Gorica na jednom je mjestu okupio ljubitelje kajkavštine, a ovoga puta znatiželjne posjetitelje s temom «Jezik Hrvata kajkavaca» u Banatu upoznao Mijo Lončarić.

Uzimajući u obzir da hrvatske kajkavske dijaspore ima u Mađarskoj, Srbiji, Rumunjskoj, Sloveniji, Slovačkoj, a u novije vrijeme i u SAD-u, ova tema, pogotovo za jezikoslovce, i te kako ima smisla.

Krajem 18. i početkom 19. st. dio kajkavaca iz Pokuplja (koji se nazivaju Turopoljcima), državno-crkvenom zamjenom zemljišta, preseljen je u više banatskih sela. U Rumunjskoj je više takvih sela, a najveće od njih je rumunjska Keča. U Srbiji je najveća Boka, a podjelom Banata na Jugoslaviju i Rumunjsku, ti su kajkavci administrativno razdvojeni, pa žive u različitim gospodarskim i kulturnim uvjetima; u Vojvodini sa Srbima i Mađarima, a u Rumunjskoj s Rumunjima, Srbima i Nijemcima. Dakako, to je i razlog da se jezik različito razvijao, te će, zbog velike razlike s jezikom većinskog stanovništva, najbolje biti sačuvan u Rumunjskoj.

– Dugo nije bilo poznato da u Banatu ima kajkavskih govora. Kada kažem da sam istraživao kajkavski u Boki onda svi šute jer svi misle na Boku Kotorsku, ali ta Boka nije na moru nego je između Zrenjanina i Vršca… tu su bila ta tri kajkavksa sela – objašnjava Lončarić, dodajući kako je u početku većina kajkavštine imala posebne zajedničke osobine, koje su se kasnije razvile u tri različita pravca: sjeverozapad (najmanje promjene – konzervativno), sjeveroistok (najveće promjene – revolucionarna grupa) i jugozapad (Turopolje i Posavina – mlađa revolucionarna grupa). To su skupine koje se mogu nazvati i kajkavskim podnarječjima.

Povezane teme:Matica hrvatska

Kultura

Velikogorička književnica Darija Žilić predstavlja novu zbirku u Gradskoj knjižnici

Publika će imati priliku čuti više o njezinu dosadašnjem radu

Objavljeno

prije 11 sati

17. veljače 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

U utorak, 24. veljače 2026. u 18 sati, u Središnjem odjelu za odrasle Gradske knjižnice Velika Gorica gostuje velikogorička književnica Darija Žilić. Povod susreta je njezina nova zbirka poezije “Zmajevo cvijeće”, ali i nedavno objavljeni izbor iz poezije “Pjesme nevinosti i iskustva” u izdanju američkog Perlina Pressa.

Publika će imati priliku čuti više o njezinu dosadašnjem radu koji obuhvaća 24 knjige poezije, proze, eseja, kritika i intervjua.

Osim o knjigama, razgovor će se dotaknuti i njezinih nastupa na festivalima, susreta s umjetnicima te aktualnog uredničkog rada u novinama za kulturu Vijenac. Susret će moderirati književna promotorica i prevoditeljica Romana Perečinec.

Ulaz je slobodan za sve zainteresirane.

Nastavite čitati

Kultura

Koncert učenika Umjetničke škole Franje Lučića

Objavljeno

prije 15 sati

17. veljače 2026.

Objavio/la

Vanesa Miković

U duhu fašničkog veselja, ali uz ozbiljnu dozu glazbenog talenta, Umjetnička škola Franje Lučića otvara vrata svoje Koncertne dvorane za „Koncert pod maskama“.

Koncert će se održati večeras, 17. veljače, s početkom u 19:00 sati.

Publiku očekuju nastupi velikog broja talentiranih učenika škole koji će izvoditi skladbe na klaviru, gitari, violončelu, trubi, harmonici, violini, rogu, flauti i saksofonu. Na programu su djela iz bogatog repertoara klasične glazbe.

Bit će to večer u kojoj će se spojiti kreativnost maski i ozbiljnost glazbenog izričaja. Svi ljubitelji dobre glazbe pozvani su podržati mlade umjetnike i uživati u njihovim izvedbama.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Održana sudačka škola HUMT-a i EMTA-a

Objavljeno

prije 1 dan

16. veljače 2026.

Objavio/la

David Jolić

Dvodnevna sudačka škola u organizaciji Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) i Europske asocijacije mažoret timova (EMTA) održana je prošlog vikenda (14.-15. veljače 2026.) u Velikoj Mlaki. Sudjelovalo je 6 polaznica, četiri iz Hrvatske te po jedna iz Njemačke i Poljske.