HOTNEWS
Maja Trupčević pobjednica projekta „Oni su najbolji“ u kategoriji „Naj za pričanje“
„Teta“ nije samo „teta“ ona je super junakinja s posebnim moćima, a dokazala je to i Maja ovom nagradom!
Biti odgajatelj u vrtiću, reći će vam svi koji to rade, nije posao nego poziv. Odgajatelji su drugi roditelji, brišu suze, smiju se s djecom, uče ih novim vještinama, slušaju ih…I još puno, puno toga. I sve je to, na neki način reći ćemo mi promatrači rutina, nešto svakodnevno, ali što kada dođe nesvakidašnja situacija? Zatrese potres koji ni djedovi i bake ne pamte, kad su djeca u strahu, a „teta“ u vrtiću mora biti smirena. Kako djecu osloboditi straha u danima koji dolaze? Nije jednostavno, ali do svojih vrtićanaca doprla je Maja Trupčević iz dječjeg vrtića Ciciban u Velikoj Gorici. I to na naočigled vrlo jednostavan način.
No tko je zapravo Maja?
– Rekla bih ono što drugi kažu o meni, a to je da sam glasna, energična, pozitivna, motivator, perspektivna, a ja bih još dodala i zaigrana djevojčica-započinje svoju priču Maja.
-Oduvijek sam željela biti učiteljica, ali kada sam upisivala fakultet trebala sam studirati uz rad, a izvanredni smjer je bio jedino predškolski odgoj, tako da je sudbina odlučila da se bavim predškolskom djecom iako u slobodno vrijeme radim i sa školarcima kao trenerica mentalne aritmetike. Nikada nisam pomislila da bih radila nešto drugo jer oduvijek osjećam taj poriv u sebi za rad s djecom I radim to intuitivno tako da svoj posao nikako ne smatram poslom već pozivom i prilikom da radim na sebi i obogaćujem svoj život kroz rad s njima.
Na prvu, pomislili bismo da je Maja već puno, puno godina u ovom poslu, ali u struci radi tek pet godina, te je kroz period pripravništva imala prilike raditi i s djecom s teškoćama u razvoju što ju je dodatno obogatilo i smatra to neprocjenjivim iskustvom.
-Ta djeca zahtijevaju drugačiji pristup i pogled na svijet što nas tjera na prilagođavanje i kretanje izvan naših okvira te nam neizmjerno koristi u svakidašnjem životu posebno u sadašnjici u kojoj živimo, prepunoj izazova i prepreka. Biti odgojitelj nije lako, odgovorni smo za živa bića koje nas trebaju. Kad nisu u svom primarnom okruženju smatraju nas uzorima, modelima i doživljavaju nas kao najsavršenije autoritete, očekuju da uvijek imamo rješenje za sve- kaže Trupčević.
Kako ističe, roditelji također imaju očekivanja s obzirom da im ostavljaju nešto najvrijednije što imaju. Ogromna je odgovornost i pritisak i s time se treba nositi, a to je ponekad vrlo teško. Individualan pristup svakom djetetu kao i svakoj obitelj jer su svi različiti, zahtjeva puno prilagođavanja, dobre komunikacije, pristupa, empatije i razumijevanja, a sve se to uči i vježba tako da je posao odgojitelja doista cjeloživotno učenje.
-Srećom kod djece ništa ne prolazi nezamijećeno tako da se sav trud koji uložite vrati dvostruko, djeca su darežljiva, cijene svaku iskrenu emociju i uvijek su spremna praštati i olakšavaju naš zaista zahtjevan posao. Zahtijevaju puno pažnje i truda, a to i zaslužuju. Svako dijete u sebi nosi određene crte ličnosti i svaka je s razlogom. Naš je posao prepoznati ih, osnažiti i pozitivno usmjeriti uz veliku podršku jer je uloga odraslih biti suputnik djetetu na njegovom putu odrastanja, a ne smetalo ili skretničar.
Puno puta zateknemo se u promatranju djece i vidimo ogromne razlike među generacijama, pa pitamo Maju koliko su se djeca promijenila kroz godine.
-Unazad pet godina djeca se nisu mnogo promijenila, no starije kolegice vide ogromne razlike između današnje djece i one prije desetak godina. Djetinjstvo danas i moje djetinjstvo uvelike se razlikuju. Jesu li sve te razlike loše? Ne znam, ali znam da su drugačije nego nešto na što smo navikli. Današnja djeca drugačije usvajaju nova saznanja, koriste nove pristupe, dostupne su im razne informacije kroz digitalnu tehnologiju. Mišljenja sam da je odrastanje današnje djece izazovno kako za djecu tako i za roditelje no to je jedna široka tema za dužu raspravu. Djeca su drugačija to je činjenica sad je jedino važno pronaći u toj različitosti zajednički jezik. Naglasak bi stavila na promjene koje će uslijediti, a uzrokovane su situacijama korona virusa koje se već sada manifestiraju i to je težak posao koji nas čeka, a bojim se da nismo na to spremni-ističe Trupčević.
Nije samo korona virus ono na što nismo spremni, i elementarne nepogode su nešto nepredvidivo, a potres 29.prosinca 2020. godine nešto je što ni Maja nikad neće zaboraviti.
-Kažu da u svakom zlu ima nečeg dobrog, tako je potres u mome životu uzrokovao mnoge promjene i naveo me na promišljanje i prilagođavanje. Petrinjski potres neću nikada zaboraviti jer sam taj dan bila na poslu, srećom u skupini je bio manji broj djece no u tom trenutku nisam se mogla pobrinuti ni za sebe, a kamoli za njih. Strah, neizvjesnost, briga za obitelj pa zatim spoznaja što se dogodilo i što se moglo dogoditi uzrokovali su bujicu emocija kod odgojitelja, a djeca su svemu nazočila. Osjećaji koje su oni imali vjerojatno su bili duplo jači jer je kod djece specifično da kada osjete da su odrasli u rasulu onda preuzimaju brigu na sebe. To mi potvrđuje reakcija jednog dječaka iz moje skupine koji mi je govorio dok smo stajali vani s njima na rukama:“Teta nemoj plakati“.
Nakon svega trebalo je nastaviti živjeti, ali emocije su bile tu i nisu nestajale i trebalo je učiniti nešto s njima. Kažu da priča pronalazi nas, a ne mi nju i tako se u Maji rodila priča o potresu koja je djeci pomogla da govore o proživljenom da iznose svoje emocije i shvate da se i drugi tako osjećaju i da je to u redu.
-Osjetila sam potrebu da pomognem djeci s područja pogođenim potresom tako sam jedno vrijeme sa još nekoliko dobrih duša odlazila u hotel Garden Hill gdje su bile smještene obitelji s djecom i odražavala radionice kako bi malo djeci uljepšala svakodnevnicu. Do Petrinje nije bilo lako doći. Korona je onemogućavala organizaciju radionica, okupljanja nisu bila dozvoljena, obitelji su bile u tranzitu u prihvatilištima tako da moj prvotni plan nije uspio, no u suradnji s kolegicama iz drugih vrtića i pojedinaca koji su željeli sudjelovati, sakupljena su sredstva za rad, didaktika, odjeća, kućne i higijenske potrepštine te su poslane u Petrinju našim kolegicama kao znak podrške i poruke da nisu same. Tako sam ostvarila svoj cilj.
Zahvaljujući terapeutskoj priči koju je osmislila Maja se našla u finalu projekta „Oni su najbolji“ u kategoriji za „Naj za pričanje“, a nakon glasovanja je odnijela pobjedu! Naime, portal missMAMA i Lidl pokrenuli su kampanju ”Oni su najbolji” kojoj je cilj odati priznati odgojiteljima i odgojiteljicama koje svakodnevno rade lavovski posao.
-Ovo mi puno znači, to je potvrda mog rada i ljubavi prema pričama, iako su mi djeca bila prvi pokazatelj da idem u dobrome smjeru, no ovim putem su me i roditelji podržali koji su me i prijavili na ovaj projekt. Ponosna sam što moje kolegice i ja imamo predivnu suradnju s našim roditeljima i ovo je potvrda uzajamnog poštovanja. U spomenutoj kategoriji sam se našla jer sam napisala terapeutsku priču o potresu za svoju grupu „zečiće“ koja nam je posebno važna i s njom je započela moja pripovjedačka „karijera“- kaže Maja.
Ističe da je pripovjedač svatko od nas, te da svi u sebi nosimo tu sposobnost i da je ona zapisana u našem genskom kodu.
-Pripovijedanje je narodna usmena predaja kao i priče i bajke i postoje više od tisuću godina. Pripovjedač postaje onaj tko osvijesti taj dio sebe, a ponekad je potreban samo jedan okidač. U pripovijedanju me ispunjava što jednako djeluje i na pripovjedača i na publiku te se stvara neraskidiva veza praćena ogromnom količinom pozitivne energije koja se zadržava u našem tijelu duže vrijeme, to je poseban doživljaj koji se teško opisuje. Pripovijedanje stvara mentalne slike, i ostavlja mnogo više prostora dječjoj mašti. Ponekad kad pripovijedam kod neke djece može se vidjeti onaj imaginarni oblak iznad glave i slike koje zamišljaju. Djeca današnjice posebno trebaju priče jer žive u rastrganome svijetu koji često ne razumiju te u njegovoj užurbanosti i nepredvidljivosti trebaju linearno strukturirane priče uz pomoć kojih će svijet objasniti sebi ali i sami sebe bolje razumjeti. Zato sam pripovjedačica i koristim besplatne alate za pomoć djeci, a i sebi jer priče nisu samo za djecu već i za odrasle.
Osim što radi u vrtiću Maja je u vrijeme dok je još studirala osnovala Udrugu „Mali prijatelji“ koja je nastala kao želja za radom s djecom.
-Imala sam već tada svoja dva sina koji su mi inače motivacija i sudjeluju u svim mojim projektima i idejama. Osjećala sam da im kao i meni nedostaje društva i aktivnosti. Nisam dugo razmišljala već sam instinktivno osnovala udrugu, pronašla prostor u svom mjestu i odlučila da će nedjelja biti dan za mame gdje ćemo zajedno uživati u ugodnoj atmosferi u prilagođenom prostoru. Ideja je bila prepoznata i prihvaćena od ostalih majki u mjestu koje su me podržale a pojedine i postale moja desna ruka te smo zajedno planirale i osmišljavale radionice što se pokazalo izuzetno važno jer su se žene osjećale korisno ,imale uu vrijeme za sebe, kreativno su se izražavale i aktivno se bavile svojom djecom. Ponekad bi druženja izgledala kao svojevrsna terapija jer smo komentirale sve probleme kojima se susrećemo i to je djelovalo vrlo pozitivno na nas .Zadovoljna majka=zadovoljno dijete to je jednostavna formula.
Sudjelovali su na raznim manifestacijama u okolici predstavama koje bi sami osmišljavali, izrađivali kostime i scenografiju. Redovito su sudjelovali na malom velikogoričkom fašniku gdje su uvijek osvajali visoka mjesta.
-To je moj prvi projekt na koji sam izuzetno ponosna, od njega sam dobila sve što sam zamislila pa i više kao i moja djeca kojoj sam željela prenijeti poruku da ako nešto trebaš ili želiš budi hrabar i ostvari to nemoj čekati da to drugi učine za tebe.
Daljnji planovi ove svestrane odgajateljice su uspješno završiti prvi hrvatski neformalni studij pripovijedanja koji je ponosno upisala prije mjesec dana i postala treća generacija tog divnog studija u organizaciji udruge „Logos“. Smatra da će joj to otvoriti nove puteve kojima će krenuti i razvijati se uz priče.
-U planu je tiskanje moje terapeutske priče „Priča(j) o Cicibancima“.Ilustracije je oslikala mama djevojčice iz skupine, a jedan tata pronašao nakladnika. Preponosna sam jer smo sudjelovali svi, i roditelji i djeca i odgojitelji i to će nam biti prekrasna uspomena na naš zajednički angažman.
U planu su joj također i izlaganja na konferencijama s pričama kao alatom u radi s djecom u post kovid vremenu i utjecaju na njihovo mentalno zdravlje.
-I naravno svakodnevno pripovijedanje djeci u vrtiću i učenje od njih i nadam se da je preda mnom jedno lijepo putovanje koje će postati moja osobna priča-kaže Maja te zaključuje s jednom izrekom…
„Ti možda imaš opipljiva bogatstva, kovčege dragulja i ćupove zlata, ali bogatiji od mene nikada nećeš biti jer ja imam nekog tko mi je pričao priče“(Cynthia Pearl Maus)
HOTNEWS
Otvorene prijave za radionice tradicijskog nakita u Bistri
Prva u nizu radionica zakazana je za 12. svibnja u 17 sati, a organizatori pozivaju zainteresirane da se prijave zbog ograničenog broja mjesta.
CityLIGHTS
FOTO Besplatni pregledi i poruke podrške: Velika Gorica obilježila Dan hitne medicine
Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja
U Velikoj Gorici danas je obilježen Nacionalni dan hitne medicinske službe, uz preventivnu akciju tijekom koje su građani mogli besplatno provjeriti osnovne zdravstvene pokazatelje i dobiti savjete liječnika.
Program se održavao od 9 do 13 sati ispred ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Ulici Matice hrvatske 5, gdje su zainteresirani imali priliku izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu šećera i lipida u krvi te zasićenost kisikom. Na temelju dobivenih rezultata, građanima su bili dostupni i individualni liječnički savjeti.
Velik odaziv građana na preventivnu akciju
Među onima koji su iskoristili priliku za pregled bila je i Mara koja kaže: „Došla sam, pročitala sam na portalu, da se danas može provjeriti tlak i šećer. Odlučila sam provjeriti svoje stanje. Podržavam djelatnike i sretan im njihov dan!“ Sličan razlog dolaska imala je i Marica: „Tu sam zato jer imam povišenu masnoću pa da si izmjerim. Djelatnicima sve najbolje i svaka im čast na njihovom radu.“
Iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije ističu kako je riječ o dijelu šireg ciklusa proljetnih preventivnih aktivnosti koje se provode u devet gradova s naglaskom na rano otkrivanje i prevenciju kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar zahvalio je djelatnicima hitne službe na njihovom radu: „Jedno veliko hvala svim djelatnicima Hitne medicinske službe i u ime cijele zajednice naših sugrađanki i sugrađana, čestitamo im njihov dan! Želio bih istaknuti važnost i bitnost njihovog djelovanja, njihovih postupaka koji su onda kada nam je najpotrebnije, najbitniji. Njihova stručnost, njihov entuzijazam i njihovo djelovanje je spasilo toliko života na području našeg grada.“
Kontinuirana ulaganja i razvoj sustava
Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec također je čestitao djelatnicima njihov dan, istaknuvši njihovu ulogu u sustavu: „Danas imamo Nacionalni dan Hitne medicinske službe na razini Republike Hrvatske. Svim našim vrijednim djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, čestitam njihov dan. Zahvaljujem im se na doprinosu koji daju, na tome što su profesionalni, što su požrtvovani i što su uvijek tu kada naši žitelji i naši građani trebaju njihovu pomoć“
Govoreći o ulaganjima u sustav, Kolarec je naglasio: „Zagrebačka županija zna da je prijeko potrebno svake godine obnavljati vozni park. Prije svega, da imaju kvalitetna vozila, da imaju sigurna vozila, da imaju opremljena vozila. U tu svrhu smo ove godine osigurali 900 tisuća eura kako bi mogli kupiti jedanaest vozila.“
Pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak pridružila se čestitkama: „Pridružujem se čestitkama svim hitnjacima koji 365 dana u godini 24 sata brinu o našim hitnim stanjima i spašavaju mnoge živote. Zahvaljujem se na njihovom radu i požrtvovnosti.“ Dodatno je istaknula i proračunska izdvajanja za zdravstveni sustav: „Kako je već i prije rekao zamjenik, gotovo 1,9 milijuna eura osigurano je u proračunu Zagrebačke županije. Prije svega vodimo jako računa o nabavi automobila za hitnu medicinu, ali i za dijalizu, za sanitet. I što reći, evo, puno hrabrosti i sreće, mi smo tu da osiguramo novce, mislim da Zavod radi stabilno. Možemo jedino pozvati na razumijevanje i jednu komunikaciju koju moramo ipak u današnje vrijeme malo na višu razinu dignuti. Rade vrlo stresan i odgovoran posao i moramo im biti podrška u tome.“
Osim preventivnih pregleda, događanje je imalo i edukativnu komponentu, s ciljem približavanja rada hitne medicinske službe građanima te jačanja suradnje s lokalnom zajednicom. Djelatnici su pritom predstavljeni kao ključna karika u sustavu zbrinjavanja hitnih pacijenata.
Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja, a proglasio ga je Hrvatski sabor 2013. godine, čime se Hrvatska pridružila državama koje nastoje dodatno istaknuti važnost i ulogu hitne medicine u zdravstvenom sustavu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr
HOTNEWS
Svjetski dan upalnih bolesti crijeva
Svjetski dan upalnih bolesti crijeva za cilj ima istaknuti teškoće s kojima se oboljeli od ove bolesti svakodnevno suočavaju, a to su prije svega smanjenje kvalitete života, radne sposobnosti i nerijetko invaliditet kao posljedica bolesti.
Svjetski dan upalnih bolesti crijeva obilježava se 19.5., World IBD Day čiji cilj je podizanje svijesti o tim bolestima. Govoreći o upalnim bolestima crijeva (IBD – Inflammatory Bowel Disease) uglavnom razlikujemo tri bolest: Crohnovu bolest, ulcerozni kolitis te intermedijarni kolitis.
Radi se o kroničnim, upalnim bolestima koje se mogu pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, a najmanje 20% oboljelih razboli se prije 20-te godine života, obično u dobi od 10 do 20 godina, a bolest jednako pogađa i dječake i djevojčice.
Tijek bolesti i uzroci
Većina oboljelih simptome razvije do 30-te godine života. Tijek bolesti je takav da se u nepravilnim vremenskim intervalima izmjenjuju faze aktivne upale (faza relapsa) sa fazama remisije bolesti prilikom koje pacijenti ne osjećaju simptome, ali za sada to je još uvijek neizlječiva bolest. Uzrok je nepoznat, nedovoljno jasan, povezuje se sa poremećenim funkcioniranjem imunološkog sustava, crijevne barijere, neravnotežom mikroorganizama u crijevima, a nezanemarivi su i okolišni čimbenici u osoba koje imaju genetsku predispoziciju za razviti jedan od oblika upalne bolesti crijeva. Čak do 25% osoba sa upalnim bolestima crijeva, imaju članove obitelji sa tom bolešću.
Oblici upalnih bolesti crijeva
Crohnova bolest može zahvatiti bio koji dio probavnog trakta, od usne šupljine do anusa. Ulcerozni kolitis zahvaća rektum i kolon, dok se intermedijarni kolitis na temelju kliničkih i dijagnostičkih kriterija, ne može sa sigurnošću svrstati ni u ulcerozni kolitis ni u Crohnovu bolest.
Crohnova bolest
Američki liječnik Burill Crohn tridesetih godina 20. stoljeća opisao je bolest koja je po njemu dobila naziv Chronova bolest za koju je karakteristično da upalne promjene zahvaćaju sve slojeve stijenke crijeva i može se javiti u bilo kojem dijelu probavne cijevi od usne šupljine, preko jednjaka, želudca, duž tankog i debelog crijeva uključujući i analni kanal te se izmjenjuju područja upale i normalne sluznice crijeva.
Najčešći simptomi su bolovi i grčevi u trbuhu, kronični proljev u razdoblju dužem od četiri tjedna (ako je upalom zahvaćeno debelo crijevo tada stolica može biti i sa tragovima krvi ; krv i sluz u stolici rjeđi su nego kod oboljelih od ulceroznog kolitisa), vrućica, gubitak apetita i smanjenje tjelesne težine, nelagoda, umor. Simptomi mogu trajati danima, tjednima pa čak i mjesecima. Jedinstvenog testa za Chronovu bolest nema već se dijagnoza temelji na procjeni kliničkih simptoma, krvnih pretraga, nalaza slikovne dijagnostike, endoskopije i histološke procjene biopsija crijeva.
Ulcerozni kolitis
Ulcerozni kolitis za razliku od Chronove bolesti zahvaća isključivo debelo crijevo (kolon – latinska riječ za debelo crijevo; kolitis latinski izraz za upalu debelog crijeva). Upala se širi uvijek u kontinuitetu prilikom čega zahvaća samo sluznicu u obliku čireva ( ulcus je latinski izraz za čir). Upala uvijek zahvaća rektum te se može širiti prema gornjim dijelovima debelog crijeva. Simptomi uglavnom ne nastupaju naglo već se razvijaju postepeno, a obično se radi o pojavi krvi i sluzi u stolici kašaste konzistencije, bolovima i grčevima u trbuhu, velikom broju stolica koje čak mogu pacijenta buditi i noću, a nerijetko su neke od njih eksplozivne sa hitnom potrebom za pražnjenjem crijeva.
Razlikujemo četiri osnovna oblika bolesti: proktitis (upalom je zahvaćen samo rektum), lijevostrani kolitis (upalom je zahvaćen rektum, sigmoidni dio, silazni kolon), ekstenzivni kolitis (upalom je zahvaćeno debelo crijevo iznad zavoja debelog crijeva smještenog ispod slezene) i pankolitis kod kojeg je cijelo debelo crijevo zahvaćeno upalom. Kod blagog ulceroznog kolitisa, gdje je upalom zahvaćen rektum ili rektosigmoidni dio, javljaju se blaži proljevi, do četiri rijeđe, sluzave stolice dnevno uz blažu grčevitu bol i povremeno lažni nagon na stolicu. Srednje teška bolest obično zahvaća veći dio debelog crijeva. Proljevaste, krvave stolice se javljaju i do deset puta dnevno, a prisutni su i blagi trbušni bolovi, vrućica te anemija. Više od deset proljevastih stolica dnevno praćenih sa jakim grčevima, nerijetko i visokom temperaturom i obilnijim krvarenjima te gubitkom tjelesne mase uz neuhranjenost, znakovi su teškog oblika bolesti gdje je upalom zahvaćen opsežan dio debelog crijeva. Kod intenzivne i teške upale liječenje ponekada zahtjeva odstranjivanje čitavog debelog crijeva (proktokolektomiju).
Povremene ili trajne upalne promjene mogu se javiti i na organima van probavne cijevi kao što su zglobovi, koža, oči, žučni vodovi, jetra.
Liječenje i individualni pristup
Pri odabiru liječenja upalnih bolesti crijeva, liječnici uz smjernice Europskog udruženja za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis uzimaju u obzir i karakteristike bolesti samog konkretnog pacijenta. Taj individualni pristup liječenju koji uzima u obzir i dob bolesnika, druge pridružene kronične bolesti, psihički profil bolesnika i obiteljsku anamneza (podaci o bolestima u obitelji) svakako omogućava i aktivno sudjelovanje pacijenta u donošenju odluka o načinu liječenja. Lijekovi raspoloživi za liječenje upalnih bolesti crijeva danas su aminosalicilati, glukokortikoidi, imunosupresivi, antibiotici, biološki lijekovi.
Prehrana i čimbenici rizika
Uloga prehrane kao čimbenika rizika za pojavu upalne bolesti crijeva, te kao potporne, ali i moguće primarne terapije današnji je izazov za sve grupe stručnjaka kojima je IBD u fokusu. Budući da svi oboljeli ne reagiraju jednako te se prehrambene preporuke razlikuju se kod različitih oblika i faza bolesti, nužan je individualni pristup prilikom kreiranja dijete za pacijenta sa upalnom bolesti crijeva. Nekakav univerzalni savjet nutricionista oboljilma od IBD-a odnosio bi se na adekvatan energetski unos od 35 – 40 kcal/kg dnevno te konzumiranje dovoljne količine proteina (1 – 1,5 g/kg tjelesne mase proteina dnevno) kako bi se održala željena tjelesna težina i osigurao adekvatan energetski unos potreban za rast i razvoj djece i adolescenata oboljelih od IBD-a. Tjelesna neaktivnost, nedostatak sna, kronični stres, industrijski prerađena hrana bogata šećerom, siromašna vlaknima dokazani su čimbenici rizika za pojavu upalnih bolesti crijeva.
Svjetski dan upalnih bolesti crijeva za cilj ima istaknuti teškoće s kojima se oboljeli od ove bolesti svakodnevno suočavaju, a to su prije svega smanjenje kvalitete života, radne sposobnosti i nerijetko invaliditet kao posljedica bolesti.
CityLIGHTS
Mladi kuhari u Velikoj Gorici pripremili jela s autohtonim sastojcima Zagrebačke županije
Natjecanje u sklopu Hrvatskog kuharskog kupa okupilo je kuhare do 35 godina, a pripremljeno je i 100 obroka.
U Velikoj Gorici je danas održano treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa, koje je organizirano u suradnji s Hrvatskim kuharskim savezom, Gradom Velika Gorica i Srednjom strukovnom školom Velika Gorica.
Natjecanje je okupilo mlade kuhare do 35 godina, a naglasak je bio na korištenju autohtonih namirnica, očuvanju kulinarske baštine te održivim praksama u gastronomiji. Sudionici su pripremali jela koristeći proizvode karakteristične za Zagrebačku županiju, među kojima su bili i turopoljski tartufi s ciljem promocije lokalnih resursa i tradicije.
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
Predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Erich Glavica istaknuo je kako je Hrvatski kuharski kup projekt koji se provodi diljem zemlje s jednim jasnim ciljem.
“Ovo je aktivnost koju provodimo po cijeloj Hrvatskoj i jako smo sretni da su nas ugostili u Velikoj Gorici. Upravo naš cilj je naći mlade talente. Imamo profesionalne kuhare koji se već natječu, ali volimo uključiti mlade, dati im zadane teme i raditi s njima da vidimo tko od njih ima potencijala te ih uvježbamo kako bismo ih vodili na olimpijade i svjetska prvenstva”, rekao je Glavica
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
Tijekom natjecanja pripremljeno je 100 obroka namijenjenih učenicima Srednje strukovne škole Velika Gorica. Time je mladim kuharima omogućeno da predstave svoju kreativnost, ali i približe lokalnu gastronomiju mlađoj populaciji.
Program je započeo u 9 sati svečanim otvorenjem Kupa uz gradonačelnika Velike Gorice Krešimira Ačkara.
“Iznimno mi je drago da se 10 mladih kuhara našlo na ovom 3. kolu natjecanja kuhara na nacionalnom nivou. Ono što me posebno veseli je da ih čak osam dolazi iz Velike Gorice, što nam garantira gastronomsku budućnost na zadovoljstvo svih nas krajnjih korisnika”, rekao je Ačkar.
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
Dodao je kako je posebno važno da mladi kuhari kroz ovakva natjecanja stječu nova znanja i vještine, te se upoznaju s lokalnim autohtonim proizvodima.
“Sretni smo što će implementirati neke naše gastronomske autohtone oblike kao što su turopoljski tartufi i samim time gastronomija će u budućnosti biti, u našem gradu, na jednoj zavidnoj razini kakva do sada i nije bila”.
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
Nakon toga, krenula je priprema jela koju su izvodili mladi kuhari, a posjetitelji su imali mogućnost pratiti cijeli proces.
“Bio sam u kuhinji i tamo je jedna vrlo profesionalna atmosfera i jako je zanimljivo za mlade ljude koliko su predani tome, koliko su se posvetili svakom detalju koji čini razliku. Zanima me gdje će ti mladi biti za četiri godine i kakvi će to stručnjaci biti”, naglasio je gradonačelnik.
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
U poslijepodnevnom dijelu programa održan je edukativni segment posvećen turopoljskom škrletu. U sklopu njega održano je predavanje o sljubljivanju pjenušaca Zagrebačke županije s jelima, kao i predstavljanje povijesti i značaja turopoljskog škrleta.
Predsjednik Hrvatskog Sommelier kluba Darko Lugarić naglasio je kako je cilj edukacije podizanje razine gastronomije kroz povezivanje hrane i vina, osobito kod mladih
“Hrvatski Sommelier Klub i Hrvatsko-bugarski savez djeluju u jednom zajedničkom cilju, a to je podignuti gastronomiju na jedan viši nivo. Hranu uvijek prati dobro vino. Misija je danas upoznati mlade učenike koliko su hrana i vino partnerski povezani”, rekao je Lugarić.
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
Dodao je kako gastronomija ne završava samo na tanjuru.
“Nije uvijek najvažnije napraviti samo jedan tanjur i tu priča staje, već je otvorena za jedan drugi segment, a to je nadopuna pićem, to jest vinom. Mi smo na kraju vinska zemlja, turistička zemlja koja jednom tako cjelovitom proizvodu daje odgovarajuću težinu”, zaključio je.
HOTNEWS
Milijunska investicija Zagrebačke županije: nova faza razvoja PŠ Strmec
Projekt u Strmcu dio je šireg investicijskog ciklusa Zagrebačke županije, u okviru kojeg je planirana realizacija 27 školskih objekata ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura, s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave.
U Strmcu su započeli radovi na projektu koji bi trebao značajno unaprijediti uvjete školovanja za 480 učenika Područne škole i omogućiti prelazak na jednosmjensku nastavu.
Investicija Zagrebačke županije vrijedna 8,76 milijuna eura obuhvaća proširenje postojećeg školskog prostora te izgradnju nove sportske infrastrukture, a početak radova obilježen je polaganjem kamena temeljca. Završetak projekta predviđen je u roku od 20 mjeseci.
Projekt koji mijenja uvjete nastave u Strmcu
„Ovdje će se graditi pet učionica sa popratnim sadržajima, gradit će se velika dvodijelna dvorana i gradit će se jedna manja dvorana“, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, opisujući ključne zahvate koji će se realizirati ovim projektom. Time će se, kako je istaknuo, značajno podići standard nastave i boravka učenika, a ulaganje ima i širi strateški cilj: „Ovo je povijesno ulaganje u školstvo, ovo je povijesno ulaganje u Zagrebačkoj županiji u naše najmlađe i ja vjerujem da ćemo onaj zajednički cilj svi skupa ostvariti, a to je da će naša Zagrebačka županija prijeći na jednosmjensku nastavu.“
Područna škola Strmec, koja djeluje u sastavu Osnovne škole Sveta Nedjelja, najveća je takva škola u Hrvatskoj s ukupno 480 učenika u 22 razredna odjela: „Ovo je naša najveća područna škola, ali najveća je i u cijeloj Republici Hrvatskoj. Broji 480 učenika, to je dakle polovina svih naših učenika i ovdje nastavu slušaju 22 razredna odjela“, istaknuo je ravnatelj Zvonimir Markić, naglasivši razmjere ustanove o kojoj je riječ. Govoreći o tradiciji škole i značaju ulaganja u obrazovanje, dodao je: „Sutra je naš 175. rođendan. Škola se prvi put spominje 1851. godine u Svetoj Nedelji u vrijeme možda i najvećih reformi u hrvatskom školstvu, u vrijeme bana Ivana Mažuranića, koji je s promjenama u školstvu, Hrvatsku poveo iz srednjega vijeka u moderno doba.“ Takav povijesni kontinuitet, kako proizlazi iz njegovih riječi, dodatno naglašava važnost današnjih ulaganja: „Ovo su svojevrsne reforme koje se danas događaju u školstvu pa vjerujem da će biti na korist i dobro svim našim učenicima jer ulaganje u našu djecu je jedina isplativa investicija i tu će kamata uvijek biti obilna.“
Povijesno ulaganje Zagrebačke županije u obrazovanje
Financiranje projekta osigurano je kombinacijom europskih i županijskih sredstava. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dolazi 5,16 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna osigurava preostalih 3,59 milijuna eura. „Želio bih u prvom redu čestitati na ovom projektu, na izvrsno priređenoj projektnoj dokumentaciji i vođenju odabira izvođača i nadam se da će izvođač biti na razini onoga što su u stvari garantirali“, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Prema njegovim riječima, ovakvi projekti ključni su za postizanje jednakih uvjeta obrazovanja u cijeloj zemlji: „To će zaista biti jedan vrlo dobar, kvalitetan vrhunski objekt koji će djeci pružati upravo ono što želimo postići sa svim ovim reformama u obrazovanju na razini Republike Hrvatske. To je da svako dijete ima jednake mogućnosti i uvjete za obrazovanje, a s druge strane da sve škole u Republici Hrvatskoj pređu u rad u jednoj smjeni.“
Grad Sveta Nedelja već je sudjelovao u razvoju škole, koja je otvorena u rujnu 2024. godine, pri čemu je Grad financirao veći dio izgradnje, dok je ostatak osigurala Zagrebačka županija.
„Kada sam krenuo u svoj prvi gradonačelnički mandat, garantirao sam da će se nova škola napraviti i ta škola se na kraju u jednom ugodnom i dobrom sporazumom sa Zagrebačkom županijom i sagradila i napravila“, podsjetio je gradonačelnik Dario Zurovec. Takav razvoj, kako je dodao, prati i pozitivne demografske trendove: „Sveta Nedelja raste u svakom pogledu, cijelo vrijeme gledamo prema naprijed, dobra nam je demografska slika, tako da vjerujem da će puno učenika i puno uspješnih sportaša, ali naravno i drugih rekreativaca proći kroz te sportske dvorane.“
Širi investicijski ciklus: cilj jednosmjenska nastava
Projekt u Strmcu dio je šireg investicijskog ciklusa Zagrebačke županije, u okviru kojeg je planirana realizacija 27 školskih objekata ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura, s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave.
Za 22 projekta već su odobrena bespovratna sredstva iz NPOO-a u iznosu od 98 milijuna eura, za ukupne investicije vrijedne 121 milijun eura, dok je dodatnih pet projekata trenutačno u fazi evaluacije.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
-
Obrazovanjeprije 6 danaDojave o bombama ponovno u školama – ministar otkrio hoće li učenici morati nadoknađivati nastavu
-
Kulturaprije 4 danaFOTO Sjajne predstave mažoretkinja na turniru u Gradu Dresdenu u Njemačkoj
-
Sportprije 3 danaFOTO Pobjede Klasa i Kurilovca, VG Boys i Vatrogasac neodlučeno
-
CityLIGHTSprije 4 danaMrkonjić poručuje: ‘Dosadašnja stabla su bila lošeg habitusa i sušila se’