Vijesti

Ljubav u doba korone

Mnogi nas izazovi čekaju u ovim teškim vremenima, raznovrsni i nesvakidašnji, a jedan od njih je i ono što će se događati u našim domovima, u kojima će mnogi od nas biti osuđeni za netipično puno vremena provedenog s bračnim partnerom. Dvije su opcije…

Objavljeno

prije 6 godina

16. ožujka 2020.

Objavio/la

Marko Vidalina

Ulice su prazne, sve praznije. Ljudi su uplašeni, sve uplašeniji. Vijesti stižu iz minute u minutu, ovakve i onakve. Fake news vodi žestoku borbu s pravim, konkretnim i stvarnim informacijama i uputama, u svemu tome čovjeku, reklo bi se, dođe da se zbuni…

I da, najpametnije, ostane doma. Pred TV-om, uz filmove i serije koje dosad nisi stigao pogledati, uz poneku knjigu koju dosad nisi uspio pročitati, uz bespuća interneta, uz PlayStation kao najboljeg prijatelja muškaraca koji odbijaju odrasti. U situaciji u kakvoj se nitko od živućih stanovnika ove naše kaotične planete nikad nije susreo. Ma i da je Broj Jedan iz Alan Forda tu, među nama, i on bi se teško mogao sjetiti slične situacije u povijesti čovječanstva, kojoj je taj zlobni starčić u kolicima osobno svjedočio.

Doista, ovo je nešto potpuno nesvakidašnje, gotovo bizarno, na trenutke nestvarno. Pogotovo u prvim sekundama novog dana, kad otvoriš krmeljave oči i pomisliš: “Bože, daj da sam sve ovo samo sanjao…” Nažalost, nije san. Nećemo paničariti, nećemo stati sa životima, barem u obliku u kojem je to moguće, ali da treba biti oprezan i savjestan, naravno da treba. I za to nema alternative, koliko god netko možda, iz nekog svog razloga, mislio drukčije.

I zato, ostanite doma!

Uz serije, filmove, knjige, internet, PlayStation i – bračnog druga. U slučaju da ga posjedujete, naravno.

– Tko ovo preživi od bračnih parova, pričat će… – javio se prijatelj već treći ili četvrti dan od početka ovoga što traje, neke vrste samoinicijativne samoizolacije.

Dodatna objašnjenja motiva za ovakvu tvrdnju nije trebalo tražiti.

– Evo, posvađali smo se treći put danas, a još nije ni pao mrak…

I tu dolazimo do posebnog dijela priče u cijelom ovom ludilu. Do dijela koji bi, kad smo već kod popularne literature, mogao dobiti i svoj naziv.

“Ljubav u doba korone.”

Doduše, Gabriel Garcia Marquez u svom je kultnom djelu, gotovo pa imenjaku ovog našeg, imaginarnog, više pisao o ljubavi nego o koleri, a naša je priča ipak u prvom redu priča o jednom odvratnom virusu, o boleštini koja paralizira države i gradove. I o parovima koji se s tom paralizom (ne) znaju nositi.

Izazove će za mnoge, sad je to već sasvim jasno, biti ogroman. U trenucima kad ništa nije kao prije, u nadrealnoj situaciji u kojoj vrijede potpuno drukčiji uvjeti života i funkcioniranja, i ljubav će biti na iskušenjima. Znate i sami kako to inače ide, posvađaš se sa ženom/mužem, pa odeš svojim poslom, oboje se ispušete, omekšate stavove i sredite stvar. Sad, po novome, toga više nema. Ispuhivanje i omekšavanje stavova dobilo je nove, prilično sužene okvire.

I u tome će mnogima biti vrlo izazovno “plivati”. Kad se gledaš s jednom te istom osobom po cijele dane, a to bi nas vrlo lako moglo čekati u razdoblju pred nama, kad se sudaraš po stanu i kuće, kad se oboje nekako pokušavate izboriti sa sve većim frustracijama zbog drastičnih ograničenja života, opcije su dvije. Ili ćeš “puknuti”, ili nećeš.

– Kad sve ovo jednom prođe, imat ćemo ili porast broja rastava ili baby boom – nastavak je poruke onog prijatelja od maloprije.

Dobro, teza je možda malo radikalna, a sad nam treba sve prije nego radikalizacija, ali vjerojatno nije daleko od istine. Uostalom, postoji li bolji način za zaključiti svađu ili trzavicu od toga da ugasiš TV i PlayStation, označiš gdje si stao u knjizi i daš svoj prilog pronatalitetnoj politici… Vremena su šugava, ali doći će i bolja, ljepša, proći će i ovo sranje, zgodno bi bilo da barem jedna posljedica bude tako lijepa i pozitivna kao što je, recimo, baby boom.

“Dolje pozitivni testovi na viruse, živjeli pozitivni testovi na trudnoću!”, može biti egida kojom se nacija vodi u ovim trenucima.

Ali dobro, da se sve ovo ne pretvori u poziv na akciju nekog nevažnog piskarala, recimo i da je poanta ipak negdje drugdje. Prije svega, u ljubavi. Krizne situacije poput ove idealne su za ogromne količine ljubavi i međusobnog razumijevanja, za dodatno povezivanje, za međusobno pomaganje i podršku. I zato se ta “ljubav u doba korone” i ne mora nužno odnositi na bračne partnere, pogotovo ne na akciju, koliko na ljubav općenito. Ljubav i zajedništvo.

Nećemo se toliko viđati, možda se neko vrijeme nećemo uopće viđati s bližnjima, s roditeljima i prijateljima, ali i to je neka vrsta ljubavi. Jer kako bolje iskazati ljubav prema nekome u ovim trenucima nego da paziš na sebe i na bližnje, da čuvaš sebe i sve oko sebe, da imaš strpljenja, razumijevanja i upornosti u držanju uputa.

Ostanite doma. I volite se. Jer ovo je nešto drugo, dosad nedoživljeno.

Ovo je ljubav u dobar korone.

Povezane teme:hotnews koronavirus

Vijesti

Područna knjižnica Galženica slavi 45 godina! Pripremili su posebnu pogodnost za osobe rođene na ovaj datum…

Područna knjižnica Galženica obilježava značajnu obljetnicu, a tim povodom nudi besplatan upis građanima rođenima na dan svojeg otvaranja.

Objavljeno

prije 9 sati

16. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Područna knjižnica Galženica 26. studenoga 2025. obilježit će 45 godina rada, a tim povodom svim građanima rođenima upravo na taj datum omogućit će besplatan upis u Gradsku knjižnicu Velika Gorica.

Knjižnica je otvorena 26. studenoga 1980. u prostoru Doma kulture, gdje djeluje i danas. Prvotno je bila dio tadašnjeg Bibliotečno-informacijskog centra, ustrojbenog dijela Narodnog sveučilišta Juraj Kokot, a nalazila se u prizemlju Doma kulture na oko 200 četvornih metara. Zajedno sa središnjim odjelom u Zagrebačkoj ulici i knjižnom stanicom u Podbrežnici činila je mrežu narodne knjižnice u Velikoj Gorici.

Godine 1999. postaje jedan od odjela samostalne Gradske knjižnice Velika Gorica, nakon što se ta ustanova izdvojila iz sastava Narodnog sveučilišta sukladno Zakonu o knjižnicama. Tijekom desetljeća malen početni fond postupno je rastao te danas broji oko 60.000 svezaka.

Obljetnički datum tako će biti obilježen gestom za građane. Tako, svi rođeni 26. studenoga, nakon što proslave svoj rođendan, mogu produžiti do knjižnice i ostvariti besplatan upis.

Nastavite čitati

Vijesti

Objavljeni novi podaci: Sve manje Hrvata se smatra siromašnima

Iako je Hrvatska i dalje iznad prosjeka Europske unije, udio građana koji se subjektivno smatraju siromašnima pao je na najnižu razinu dosad.

Objavljeno

prije 1 dan

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: pexels.com

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.

Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.

Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.

Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi

Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Objavljeno

prije 1 dan

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.

Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.

Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.

Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Predavanjem u Velikoj Mlaki obilježen Svjetski dan šećerne bolesti 2025.

Objavljeno

prije 1 dan

15. studenoga 2025.

Objavio/la

David Jolić

Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.