ktc
Povežite se s nama

Vijesti

Ljubav u doba korone

Mnogi nas izazovi čekaju u ovim teškim vremenima, raznovrsni i nesvakidašnji, a jedan od njih je i ono što će se događati u našim domovima, u kojima će mnogi od nas biti osuđeni za netipično puno vremena provedenog s bračnim partnerom. Dvije su opcije…

Objavljeno

na

Ulice su prazne, sve praznije. Ljudi su uplašeni, sve uplašeniji. Vijesti stižu iz minute u minutu, ovakve i onakve. Fake news vodi žestoku borbu s pravim, konkretnim i stvarnim informacijama i uputama, u svemu tome čovjeku, reklo bi se, dođe da se zbuni…

I da, najpametnije, ostane doma. Pred TV-om, uz filmove i serije koje dosad nisi stigao pogledati, uz poneku knjigu koju dosad nisi uspio pročitati, uz bespuća interneta, uz PlayStation kao najboljeg prijatelja muškaraca koji odbijaju odrasti. U situaciji u kakvoj se nitko od živućih stanovnika ove naše kaotične planete nikad nije susreo. Ma i da je Broj Jedan iz Alan Forda tu, među nama, i on bi se teško mogao sjetiti slične situacije u povijesti čovječanstva, kojoj je taj zlobni starčić u kolicima osobno svjedočio.

Doista, ovo je nešto potpuno nesvakidašnje, gotovo bizarno, na trenutke nestvarno. Pogotovo u prvim sekundama novog dana, kad otvoriš krmeljave oči i pomisliš: “Bože, daj da sam sve ovo samo sanjao…” Nažalost, nije san. Nećemo paničariti, nećemo stati sa životima, barem u obliku u kojem je to moguće, ali da treba biti oprezan i savjestan, naravno da treba. I za to nema alternative, koliko god netko možda, iz nekog svog razloga, mislio drukčije.

I zato, ostanite doma!

Uz serije, filmove, knjige, internet, PlayStation i – bračnog druga. U slučaju da ga posjedujete, naravno.

– Tko ovo preživi od bračnih parova, pričat će… – javio se prijatelj već treći ili četvrti dan od početka ovoga što traje, neke vrste samoinicijativne samoizolacije.

Dodatna objašnjenja motiva za ovakvu tvrdnju nije trebalo tražiti.

– Evo, posvađali smo se treći put danas, a još nije ni pao mrak…

I tu dolazimo do posebnog dijela priče u cijelom ovom ludilu. Do dijela koji bi, kad smo već kod popularne literature, mogao dobiti i svoj naziv.

“Ljubav u doba korone.”

Doduše, Gabriel Garcia Marquez u svom je kultnom djelu, gotovo pa imenjaku ovog našeg, imaginarnog, više pisao o ljubavi nego o koleri, a naša je priča ipak u prvom redu priča o jednom odvratnom virusu, o boleštini koja paralizira države i gradove. I o parovima koji se s tom paralizom (ne) znaju nositi.

Izazove će za mnoge, sad je to već sasvim jasno, biti ogroman. U trenucima kad ništa nije kao prije, u nadrealnoj situaciji u kojoj vrijede potpuno drukčiji uvjeti života i funkcioniranja, i ljubav će biti na iskušenjima. Znate i sami kako to inače ide, posvađaš se sa ženom/mužem, pa odeš svojim poslom, oboje se ispušete, omekšate stavove i sredite stvar. Sad, po novome, toga više nema. Ispuhivanje i omekšavanje stavova dobilo je nove, prilično sužene okvire.

I u tome će mnogima biti vrlo izazovno “plivati”. Kad se gledaš s jednom te istom osobom po cijele dane, a to bi nas vrlo lako moglo čekati u razdoblju pred nama, kad se sudaraš po stanu i kuće, kad se oboje nekako pokušavate izboriti sa sve većim frustracijama zbog drastičnih ograničenja života, opcije su dvije. Ili ćeš “puknuti”, ili nećeš.

– Kad sve ovo jednom prođe, imat ćemo ili porast broja rastava ili baby boom – nastavak je poruke onog prijatelja od maloprije.

Dobro, teza je možda malo radikalna, a sad nam treba sve prije nego radikalizacija, ali vjerojatno nije daleko od istine. Uostalom, postoji li bolji način za zaključiti svađu ili trzavicu od toga da ugasiš TV i PlayStation, označiš gdje si stao u knjizi i daš svoj prilog pronatalitetnoj politici… Vremena su šugava, ali doći će i bolja, ljepša, proći će i ovo sranje, zgodno bi bilo da barem jedna posljedica bude tako lijepa i pozitivna kao što je, recimo, baby boom.

“Dolje pozitivni testovi na viruse, živjeli pozitivni testovi na trudnoću!”, može biti egida kojom se nacija vodi u ovim trenucima.

Ali dobro, da se sve ovo ne pretvori u poziv na akciju nekog nevažnog piskarala, recimo i da je poanta ipak negdje drugdje. Prije svega, u ljubavi. Krizne situacije poput ove idealne su za ogromne količine ljubavi i međusobnog razumijevanja, za dodatno povezivanje, za međusobno pomaganje i podršku. I zato se ta “ljubav u doba korone” i ne mora nužno odnositi na bračne partnere, pogotovo ne na akciju, koliko na ljubav općenito. Ljubav i zajedništvo.

Nećemo se toliko viđati, možda se neko vrijeme nećemo uopće viđati s bližnjima, s roditeljima i prijateljima, ali i to je neka vrsta ljubavi. Jer kako bolje iskazati ljubav prema nekome u ovim trenucima nego da paziš na sebe i na bližnje, da čuvaš sebe i sve oko sebe, da imaš strpljenja, razumijevanja i upornosti u držanju uputa.

Ostanite doma. I volite se. Jer ovo je nešto drugo, dosad nedoživljeno.

Ovo je ljubav u dobar korone.

Moja županija

Zagrebačka županija među vodećima po broju novih doktora znanosti – evo kako stoji u odnosu na ostatak Hrvatske

Najviše doktorata i dalje dolazi sa Sveučilišta u Zagrebu, a žene čine gotovo 58 % svih novih doktora znanosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Tirachard Kumtanom/pexels.com

Zagrebačka županija našla se među pet najuspješnijih u Hrvatskoj po broju novih doktora znanosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini u Zagrebačkoj županiji doktoriralo je 48 osoba, što je sedam više nego godinu ranije, odnosno rast od 17,1 %.

Kako prenosi Župan.hr, kada se gleda odnos prema broju stanovnika, Zagrebačka županija ima 0,15 doktora znanosti na 1.000 stanovnika. Najviše ih u tom omjeru ima Primorsko-goranska županija s 0,30, dok Splitsko-dalmatinska bilježi 0,23. Najveći dio doktorata i dalje se stječe na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je doktoriralo 64,9 % svih novih doktora znanosti u Hrvatskoj.

Žene i dalje čine većinu među novim doktorima znanosti, od ukupno 800 doktorata, 463 su ostvarile žene, što je 57,9 %.

Najviše doktorskih radova napisano je iz područja biomedicine i zdravstva (27,9 %), zatim iz tehničkih znanosti (21,1 %) te društvenih znanosti (17,7 %). Najviše novih doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini od 30 do 34 godine.

Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u obrazovanju (42,4 %), a slijede zdravstvena zaštita i socijalna skrb s 17 %. Doktorski studij u najvećem broju slučajeva financirao je poslodavac (42 %), dok je 37,4 % doktoranada troškove podmirilo samostalno.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Sport

Gorica na Poljudu: ‘Hajduk je sve bolji, ali i mi smo jako motivirani…’

Nogometaši Gorice u nedjelju od 18.30 sati gostuju kod Hajduka na Poljudu, u utakmici u kojoj bi “ponos grada” mogao biti značajno oslabljen neigranjem nekoliko ključnih igrača

Objavljeno

na

Objavio/la

Spektakularna utakmica u polufinalu Kupa u srijedu i poraz 6-3 od Dinama ostao je iza nogometaša Gorice, ali ostale su iza te utakmice i posljedice. Nekoliko igrača je ozlijeđeno, nekoliko upitno, a novi izazov nije ništa jednostavniji nego onaj prethodni – u nedjelju od 18.30 sati vrijeme je za gostovanje kod Hajduka na Poljudu.

– S obzirom na to da smo u srijedu imali zahtjevnu i iscrpljujuću kup utakmicu s Dinamom, drugačija je priprema za gostovanje u Splitu. Imamo i neke probleme s ozljedama, nemamo puni tjedan za pripremu, ali igrači koji će biti u kadru će odgovoriti zahtjevima. Nadam se da ćemo odigrati dobru utakmicu, iako je Hajduk na Poljudu favorit. Nas veseli igrati u takvoj atmosferi, a mislim da će i igrači biti iznimno motivirani i željni dobre izvedbe – rekao je trener Gorice Mario Carević.

Ozbiljan udarac za Goricu je izostanak iskusnog Ante Ercega, a još ozbiljniji bio bi neigranje Ikera Poza, koji je u najmanju ruku upitan. Ne bude li ni kapetana Jurice Pršira, što je također vrlo izvjesno, mogli bi Goričani desetkovani istrčati na Poljud. Međutim, alibiji se neće tražiti, Carević će pokušati složiti što konkurentniji kadar, koji će imati pravo nadati se nečemu na splitskom nogometnom zdanju.

– Mi smo u dobrom nizu jer u zadnjih devet utakmica imamo samo dva poraza od Dinama. Ako želimo rasti kao momčad, nevezano uz rezultat, moramo biti stabilni u svakoj utakmici i napredovati u stvarima u kojima nismo bili dobri te popravljati one koje mogu biti još bolje. Najviše inzistiram da budemo obrambeno stabilni. Protiv Dinama, koji je dosta bolji i kvalitetniji, bili smo u egalu do 60. minute, a onda upali u nekakvu ‘crnu rupu‘, a to je ono što se ne bi smjelo događati, bez obzira na kvalitetu suparnika – govori Carević.

I da, Gorica je u doista dobroj formi, izgleda posloženo i raspoloženo, ali sve bolji je u zadnjih nekoliko tjedana i Hajduk.

– Hajduk je u nekoliko zadnjih kola rasterećen i automatski mu je i izvedba značajno bolja. Kad je tenzija veća i kad si blizu borbe za nešto, onda izvedba može patiti. To je tako. Sad Splićani pokazuju baš ogromnu kvalitetu. Znamo da vole kontrolu posjeda, znamo da žele kontrolirati utakmicu, da imaju dosta jako dobrih pojedinaca, ali u takvoj atmosferi ćemo i mi biti motivirani. I možemo sigurno odigrati dobru utakmicu – uvjeren je trener Gorice.

Bitka za Europu i dalje nije izgubljena, Gorica je na šest bodova od te četvrte pozicije, ali trebat će našim nogometašima pravi pothvat da bi do toga cilja i došli. U tu kategoriju definitivno upada i eventualna pobjeda kod Hajduka, što se dogodilo dvaput u ovih nepunih osam prvoligaških godina. U prvom dolasku na Poljud, još tamo u ljeto 2018., Gorica je slavila 2-0, a pobjeda 4-2 upisana je krajem 2020. godine, u posljednjoj utakmici u kojoj je Goricu vodio Valdas Dambrauskas. I nakon koje je upravo u Hajduk otišao Mindaugas Nikoličius, tadašnji sportski direktor Gorice.

Ove nedjelje Goričane će kao igrači Hajduka dočekati Adrion Pajaziti i Anthony Kalik, ima i u goričkom kadru bivših igrača Hajduka, a malo prije 20.30 sati doznat ćemo tko će se ovoga puta veseliti…

MOGUĆIH PRVIH 11 GORICE
Matijaš – Perić, Filipović, Čabraja – Trontelj, Bakić, Kavelj, Bogojević – Pavičić, Epailly – Sule

Nastavite čitati

Sport

Novi uspjeh za AK Turopolje! Velikogoričani trčali u Slavoniji i vratili se s rekordima

Probijanje leda i novi osobni rekordi.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Atletski klub Turopolje/FB

Atletski klub Turopolje imao je svojih pet predstavnika na 22. Osječkom polumaratonu, koji je ujedno bio i četvrto kolo Hrvatske atletske cestovne lige. Velikogorički trkači u Slavoniji su odradili vrlo solidne nastupe, a najviše razloga za zadovoljstvo imao je Marko Budanko, koji je popravio osobni rekord za više od četiri minute.

Budanko je utrku završio s vremenom 1:37:08 (chip time), dok je službeni „gun time“ iznosio 1:37:21. Osobni rekord ostvario je i Ivan Križanović, koji je s vremenom 1:59:21 prvi put probio granicu od dva sata. Identično vrijeme imao je i Goran Siuc

Ivica Prpa završio je polumaraton u vremenu 1:50:40, dok je Valerija Prpa upisala poseban rezultat, uspješno je istrčala svoj prvi polumaraton te ciljem prošla za 2:14:55.

Nastavite čitati

Crna kronika

Provala na gradilištu u Velikoj Gorici – ukrali kablove, alate i odvezli kombi

Objavljeno

na

Objavio/la

Između 9. i 10. travnja na ograđenom gradilištu u Ulici Pavršnica, nepoznati počinitelji provalili su u građevinske kontejnere te ukrali više građevinskih električnih uređaja i bakrene kablove.

Osim opreme, lopovi su s gradilišta odvezli i teretni automobil Opel Movano zagrebačkih registracijskih oznaka, koji je u vlasništvu trgovačkog društva iz Zagreba.

Policija navodi i da je ukraden novac iz aparata za kavu, koji pripada drugom trgovačkom društvu iz Zagreba. Materijalna šteta procjenjuje se na više desetaka tisuća eura, a kriminalističko istraživanje je u tijeku.

Nastavite čitati

Vijesti

Pečati u putovnicama odlaze u povijest – EU uvodi potpuno digitalnu kontrolu ulaska i izlaska

Novi sustav evidentirat će datum i mjesto ulaska i izlaska, trajanje dopuštenog boravka, kao i slučajeve u kojima je putniku odbijen ulazak.

Objavljeno

na

Objavio/la

10.04.2026., Zagreb - U Medjunarodnoj zracnoj luci "dr. Franjo Tudjman" zapocela je puna primjena Entry/Exit sustava (EES), Prezentiran je ABC sustav granicne kontrole i EES kiosk. Rijec je o suvremenim rjesenjima u podrucju upravljanja granicama, ukljucujuci i EES sustav Europske unije, kojima se unapredjuje sigurnost i ubrzava granicna kontrola putnika, uz vecu razinu automatizacije i protocnosti prometa na zracnim granicnim prijelazima. Photo: Igor Soban/PIXSELL

Europska unija je od jučer, 10. travnja 2026. godine u potpunosti uvela sustav ulaska/izlaska EES, čime je završila faza postupnog uvođenja i prelazi se na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka vanjskih granica Schengena.

To znači da se državljanima trećih zemalja pri ulasku u schengenski prostor više neće pečatirati putovnice, već će se svi podaci automatski bilježiti elektronički. Novi sustav evidentirat će datum i mjesto ulaska i izlaska, trajanje dopuštenog boravka, kao i slučajeve u kojima je putniku odbijen ulazak. Boravak će se računati automatski putem integriranog kalkulatora.

Od početka primjene sustava 12. listopada 2025. do 1. travnja 2026., u Hrvatskoj je u EES sustavu kreirano i verificirano više od 3.750.000 dosjea državljana trećih zemalja.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno