Povežite se s nama

CityLIGHTS

Ljubav Afrikanca i Turopoljke: U srcu Južne Afrike upoznao sam Hrvaticu, sada uživamo kod nje u Mičevcu

Marija je u Južnoafričkoj Republici završila osnovnu, srednju školu i dva fakulteta

Objavljeno

na

Hennie Jooste 2008. godine doselio se u Mičevec zajedno sa suprugom Marijom. Ona je stigla na domaći teren kojeg je napustila s četiri godine, kada su njezini roditelji otišli u svijet trbuhom za kruhom. Afrikancu Henniju trebalo se pak prilagoditi na sasvim drugi mentalitet ljudi, naučiti jezik i dobiti posao.

06.09.2017.-Mičevec-Marija&Hennie. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

„Ako me netko pita od kuda si ti, ja mu odgovaram da sam iz Mičevca. Ako je i dalje znatiželjan i propitkuje, kažem mu da sam pravi Afrikanac. Tek tada mi ne vjeruje jer u tom slučaju očekuje crnca, a ja bijele puti kao pravi Turopoljac“, našalio se 42-godišnji Hennie.

‘Samo jednom ljubav pokuca na vrata’

Ljubav na prvi pogled dogodila se 1996. godine na Hennijevom domaćem terenu, u Južnoafričkoj Republici, 70 km južno od Johannesburga, u gradu Vanderbijlpark. Od tada zaljubljeni Afrikanac najviše voli pjesmu Miše Kovača „Samo jednom ljubav pokuca na vrata“. On je doslovce pokucao na Marijina vrata, nakon čega više ništa nije bilo isto.

„Moji roditelji i ja tražili smo drugu kuću. Majka mi je dala četiri-pet adresa iz novina koje sam trebao obići, kako bi odabrali onu koja nam najviše odgovara. Pokucao sam tako na jedna vrata i iza njih je stajala žena mog života. To je bila Marija Radujković, čiji su roditelji iznajmljivali kuću“.

06.09.2017.-Mičevec-Marija&Hennie. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

Marija je u Južnoj Africi završila osnovnu, srednju školu i dva fakulteta – Likovnu akademiju i andragogiju, znanost koja se bavi proučavanjem učenja odraslih. Dok je studirala, radila je u očevoj tvrtki za proizvodnju nehrđajućeg čelika, nakon čega se zaposlila na akademiji gdje je devet godina predavala likovnu umjetnost.

Njezini roditelji dobro su se snašli u Africi, već ih je u startu čekao solidan posao. Marijin otac preko prijatelja je čuo da Južna Afrika traži ljude različitih struka i kvalifikacija te odmah prima i njihove najbliže članove obitelji. On se kao trgovac zaposlio u željezari na taljenju željeza, dok mu je žena u istoj tvrtki više od 20 godina vozila kran na visini od 35 metara.

„Bilo je muškaraca koji su to mogli raditi, ali oni su izabrali moju mamu jer su smatrali da su žene opreznije. Otac je na početku dobio ugovor na dvije godine, osigurali su nam smještaj, čak su nam u dva navrata platili avionske karte. Po isteku ugovora od dvije godine trebali smo odlučiti hoćemo li ostati u Africi ili vratiti se u Mičevec. Nakon što smo izabrali Južnoafričku Republiku, željezara nam je pomogla da dobijemo stalan boravak u toj zemlji“.

06.09.2017.-Mičevec-Marija&Hennie. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

Hennie je završio ekonomsku školu, nakon čega je radio u očevoj građevinskoj tvrtki. Zatim se zaposlio na Likovnoj akademiji gdje je radila i Marija. Nakon što je država fakultetima uskratila 50 posto financiranja, oboje ostaju bez posla. Novo radno mjesto tako skoro nisu uspjeli pronaći pa su odlučili napustiti Afriku i doseliti se u Hrvatsku, kod nje u Mičevec.

„Moja majka i brat su došli u našu rodnu kuću u Mičevec dvije godine prije nas, nakon što mi je u Južnoj Africi umro tata. Majka bez njega tamo više nije željela biti. Kada smo i mi stigli, Hennie je posao pronašao u roku tri mjeseca“.

Ključna je bila tvrtka za proizvodnju čeličnih nosivih konstrukcija Produkt Bastal u Lazini Čičkoj. Hennie kaže kako je tamo dobio priliku života. Suvlasnik tvrtke s kojim je obavio razgovor odlučio mu je dati toliko potreban posao. Naučio je raditi za CNC strojem, pronašao nove prijatelje, a hrvatski počeo sve bolje i bolje govoriti.

U Africi imali ‘glavu u torbi’

Pričaju nam kako u Hrvatskoj imaju manji standard nego u Južnoj Africi, ali znatno veću kvalitetu života. Ljudski je život tamo u svakodnevnoj opasnosti jer agresivnih i naoružanih bandi ima više nego ikad. Ako im je potreban točno određeni tip automobila, vozače zaustavljaju na cesti i oduzimaju im vozilo. Za plijen su spremni i ubiti.

„Činiti razbojništva su nažalost i prisiljeni zbog neimaštine. U crnačkih obitelji ima i po deset članova, a nitko od njih uglavnom ne radi. Područje Johannesburga zadnjih godina naseljavaju doseljenici iz Nigerije i Zambije, koji sa sobom donose veliki kriminal i probleme s drogom. Nakon 7 sati navečer ti ne smiješ biti vani jer riskiraš živu glavu. Osjećaš se kao da si u zatvoru, pogotovo zato jer na vratima i prozorima moraš imati rešetke da bi uopće svoju kuću mogao osigurati“.

S druge strane, posvuda i na samom kućnom pragu ima dosta otrovnih životinja – zmija, škorpiona i pauka. Zanimalo me je kako su onda u tim okolnostima uopće provodili slobodno vrijeme i družili se s drugim ljudima te postoji li npr. kultura ispijanja kave kao i kod nas.

„Što se tiče otrovnih životinja ljudi su educirani pa s tim žive. Druženja nema tijekom radnih dana, vikendom se ljudi sastaju, rade roštilj, ali su još više po restoranima gdje je sigurnije. S druge strane, ovdje u Hrvatskoj su svi u nekoj žurbi dok ne spomeneš kavu, ali za nju uvijek ima vremena. U Južnoj Africi to nije slučaj. A kada je u pitanju vjera, nedjeljom se mi katolici kao i ovdje okupljamo u crkvi“, priča nam Hennie Jooste, za kojeg možemo reći da je veliki obožavatelj hrvatske gastronomije. Uživa u sarmi, knedlama, štrudlama i gibanicama. Jedino mu nedostaju posebno dimljene afričke kobasice, kakve se ne mogu nabaviti na našem tržištu.

„Imao sam 20 godina i 85 kilograma kada sam upoznao svoju ženu. U roku godinu dana dobio sam 25 kilograma. Daj Hennie probaj ovo, pa daj probaj ono, a sve je toliko ukusno od hrvatske kuhinje da nisam mogao odoljeti”.

Čarobna prostranstva

Mariji kao umjetnici najviše nedostaju velika afrička prostranstva i ceste ‘ravne kao svijeća’. Uživala je u činjenici da je jedno selo od drugog udaljeno minimalno 50 kilometara.

„Zbog toga me nije smetalo da u autu uvijek moraš imati alat za popravak, spremnu rezervnu gumu, kako bi si sam mogao pomoći u slučaju kvara. Ali ta prostranstva su toliko čarobna, da sam ih sa sobom ponijela u brojnim foto albumima“.

U sklopu rodne kuće Marija Radujković Jooste (46) ima atelje Art’ M u kojem je izlaže svoje najdraže umjetničke slike. Pored njega je i učionica gdje održava tečajeve likovnog jezika i pripreme za upis u školu primijenjene umjetnosti. Također, likovni predaje i u velikogoričkom Centru za djecu, mlade i obitelj.

Galerija fotografija:

CityLIGHTS

FOTO Besplatni pregledi i poruke podrške: Velika Gorica obilježila Dan hitne medicine

Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

U Velikoj Gorici danas je obilježen Nacionalni dan hitne medicinske službe, uz preventivnu akciju tijekom koje su građani mogli besplatno provjeriti osnovne zdravstvene pokazatelje i dobiti savjete liječnika.

Program se održavao od 9 do 13 sati ispred ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Ulici Matice hrvatske 5, gdje su zainteresirani imali priliku izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu šećera i lipida u krvi te zasićenost kisikom. Na temelju dobivenih rezultata, građanima su bili dostupni i individualni liječnički savjeti.

Velik odaziv građana na preventivnu akciju

Među onima koji su iskoristili priliku za pregled bila je i Mara koja kaže: „Došla sam, pročitala sam na portalu, da se danas može provjeriti tlak i šećer. Odlučila sam provjeriti svoje stanje. Podržavam djelatnike i sretan im njihov dan!“ Sličan razlog dolaska imala je i Marica: „Tu sam zato jer imam povišenu masnoću pa da si izmjerim. Djelatnicima sve najbolje i svaka im čast na njihovom radu.“

Iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije ističu kako je riječ o dijelu šireg ciklusa proljetnih preventivnih aktivnosti koje se provode u devet gradova s naglaskom na rano otkrivanje i prevenciju kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar zahvalio je djelatnicima hitne službe na njihovom radu: „Jedno veliko hvala svim djelatnicima Hitne medicinske službe i u ime cijele zajednice naših sugrađanki i sugrađana, čestitamo im njihov dan! Želio bih istaknuti važnost i bitnost njihovog djelovanja, njihovih postupaka koji su onda kada nam je najpotrebnije, najbitniji. Njihova stručnost, njihov entuzijazam i njihovo djelovanje je spasilo toliko života na području našeg grada.“

Kontinuirana ulaganja i razvoj sustava

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec također je čestitao djelatnicima njihov dan, istaknuvši njihovu ulogu u sustavu: „Danas imamo Nacionalni dan Hitne medicinske službe na razini Republike Hrvatske. Svim našim vrijednim djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, čestitam njihov dan. Zahvaljujem im se na doprinosu koji daju, na tome što su profesionalni, što su požrtvovani i što su uvijek tu kada naši žitelji i naši građani trebaju njihovu pomoć“

Govoreći o ulaganjima u sustav, Kolarec je naglasio: „Zagrebačka županija zna da je prijeko potrebno svake godine obnavljati vozni park. Prije svega, da imaju kvalitetna vozila, da imaju sigurna vozila, da imaju opremljena vozila. U tu svrhu smo ove godine osigurali 900 tisuća eura kako bi mogli kupiti jedanaest vozila.“

Pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak pridružila se čestitkama: „Pridružujem se čestitkama svim hitnjacima koji 365 dana u godini 24 sata brinu o našim hitnim stanjima i spašavaju mnoge živote. Zahvaljujem se na njihovom radu i požrtvovnosti.“ Dodatno je istaknula i proračunska izdvajanja za zdravstveni sustav: „Kako je već i prije rekao zamjenik, gotovo 1,9 milijuna eura osigurano je u proračunu Zagrebačke županije. Prije svega vodimo jako računa o nabavi automobila za hitnu medicinu, ali i za dijalizu, za sanitet. I što reći, evo, puno hrabrosti i sreće, mi smo tu da osiguramo novce, mislim da Zavod radi stabilno. Možemo jedino pozvati na razumijevanje i jednu komunikaciju koju moramo ipak u današnje vrijeme malo na višu razinu dignuti. Rade vrlo stresan i odgovoran posao i moramo im biti podrška u tome.“

Osim preventivnih pregleda, događanje je imalo i edukativnu komponentu, s ciljem približavanja rada hitne medicinske službe građanima te jačanja suradnje s lokalnom zajednicom. Djelatnici su pritom predstavljeni kao ključna karika u sustavu zbrinjavanja hitnih pacijenata.

Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja, a proglasio ga je Hrvatski sabor 2013. godine, čime se Hrvatska pridružila državama koje nastoje dodatno istaknuti važnost i ulogu hitne medicine u zdravstvenom sustavu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Mladi kuhari u Velikoj Gorici pripremili jela s autohtonim sastojcima Zagrebačke županije

Natjecanje u sklopu Hrvatskog kuharskog kupa okupilo je kuhare do 35 godina, a pripremljeno je i 100 obroka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

U Velikoj Gorici je danas održano treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa, koje je organizirano u suradnji s Hrvatskim kuharskim savezom, Gradom Velika Gorica i Srednjom strukovnom školom Velika Gorica.

Natjecanje je okupilo mlade kuhare do 35 godina, a naglasak je bio na korištenju autohtonih namirnica, očuvanju kulinarske baštine te održivim praksama u gastronomiji. Sudionici su pripremali jela koristeći proizvode karakteristične za Zagrebačku županiju, među kojima su bili i turopoljski tartufi s ciljem promocije lokalnih resursa i tradicije.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Erich Glavica istaknuo je kako je Hrvatski kuharski kup projekt koji se provodi diljem zemlje s jednim jasnim ciljem.

“Ovo je aktivnost koju provodimo po cijeloj Hrvatskoj i jako smo sretni da su nas ugostili u Velikoj Gorici. Upravo naš cilj je naći mlade talente. Imamo profesionalne kuhare koji se već natječu, ali volimo uključiti mlade, dati im zadane teme i raditi s njima da vidimo tko od njih ima potencijala te ih uvježbamo kako bismo ih vodili na olimpijade i svjetska prvenstva”, rekao je Glavica

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Tijekom natjecanja pripremljeno je 100 obroka namijenjenih učenicima Srednje strukovne škole Velika Gorica. Time je mladim kuharima omogućeno da predstave svoju kreativnost, ali i približe lokalnu gastronomiju mlađoj populaciji.

Program je započeo u 9 sati svečanim otvorenjem Kupa uz gradonačelnika Velike Gorice Krešimira Ačkara.

“Iznimno mi je drago da se 10 mladih kuhara našlo na ovom 3. kolu natjecanja kuhara na nacionalnom nivou. Ono što me posebno veseli je da ih čak osam dolazi iz Velike Gorice, što nam garantira gastronomsku budućnost na zadovoljstvo svih nas krajnjih korisnika”, rekao je Ačkar.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Dodao je kako je posebno važno da mladi kuhari kroz ovakva natjecanja stječu nova znanja i vještine, te se upoznaju s lokalnim autohtonim proizvodima.

“Sretni smo što će implementirati neke naše gastronomske autohtone oblike kao što su turopoljski tartufi i samim time gastronomija će u budućnosti biti, u našem gradu, na jednoj zavidnoj razini kakva do sada i nije bila”.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Nakon toga, krenula je priprema jela koju su izvodili mladi kuhari, a posjetitelji su imali mogućnost pratiti cijeli proces.

“Bio sam u kuhinji i tamo je jedna vrlo profesionalna atmosfera i jako je zanimljivo za mlade ljude koliko su predani tome, koliko su se posvetili svakom detalju koji čini razliku. Zanima me gdje će ti mladi biti za četiri godine i kakvi će to stručnjaci biti”, naglasio je gradonačelnik.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

U poslijepodnevnom dijelu programa održan je edukativni segment posvećen turopoljskom škrletu. U sklopu njega održano je predavanje o sljubljivanju pjenušaca Zagrebačke županije s jelima, kao i predstavljanje povijesti i značaja turopoljskog škrleta.

Predsjednik Hrvatskog Sommelier kluba Darko Lugarić naglasio je kako je cilj edukacije podizanje razine gastronomije kroz povezivanje hrane i vina, osobito kod mladih

“Hrvatski Sommelier Klub i Hrvatsko-bugarski savez djeluju u jednom zajedničkom cilju, a to je podignuti gastronomiju na jedan viši nivo. Hranu uvijek prati dobro vino. Misija je danas upoznati mlade učenike koliko su hrana i vino partnerski povezani”, rekao je Lugarić.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Dodao je kako gastronomija ne završava samo na tanjuru.

“Nije uvijek najvažnije napraviti samo jedan tanjur i tu priča staje, već je otvorena za jedan drugi segment, a to je nadopuna pićem, to jest vinom. Mi smo na kraju vinska zemlja, turistička zemlja koja jednom tako cjelovitom proizvodu daje odgovarajuću težinu”, zaključio je.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

VE-GO-RA otkriva kako do HZZ potpore za samozapošljavanje

Prijave na mjeru otvorene su do 30. rujna 2026. godine, odnosno do iskorištenja predviđenih sredstava.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Anna Shvets/Pexels

Hrvatski zavod za zapošljavanje i dalje provodi mjere poticanja samozapošljavanja, a u 2026. godini iznosi potpora kreću se od 7.000 do 20.000 eura, ovisno o vrsti poslovnog subjekta i karakteru projekta. Upravo o tim mogućnostima i uvjetima bit će riječi na radionici koju organizira Razvojna agencija VE-GO-RA u Velikoj Gorici.

Edukativni susret zakazan je za 6. svibnja 2026. godine, od 16:00 do 18:00 sati, u Poduzetničkom inkubatoru. Radionicu vodi Josipa Matić iz VE-GO-RA-e, a fokus će biti na praktičnim koracima potrebnima za prijavu na mjeru samozapošljavanja.

Sudionicima će biti objašnjeno kako izgleda postupak prijave, što je ključno u izradi poslovnog plana te koji se uvjeti moraju ispuniti prije ulaska u vlastiti poslovni projekt. Predviđen je i prostor za individualna pitanja vezana uz konkretne poslovne ideje.

Program je namijenjen širokom krugu zainteresiranih – od nezaposlenih osoba koje tek razmatraju pokretanje vlastitog posla, preko onih koji su već u fazi razvoja poduzetničke ideje pa sve do mladih koji završavaju obrazovanje i razmišljaju o ulasku u poduzetništvo. Obuhvaća i osobe koje planiraju promjenu karijere i žele započeti samostalnu djelatnost.

U okviru HZZ mjere, najveći iznos potpore od 20.000 eura odnosi se na projekte u zelenim i digitalnim djelatnostima, dok se do 15.000 eura može ostvariti za ostale poslovne oblike. Za paušalne obrte predviđena je potpora do 7.000 eura.

Pravo na korištenje mjere imaju osobe koje su prijavljene na HZZ kao nezaposlene, koje prethodno nisu koristile ovu vrstu potpore te koje u posljednje dvije godine nisu imale aktivno poslovanje.

Prijave na mjeru otvorene su do 30. rujna 2026. godine, odnosno do iskorištenja predviđenih sredstava.

Prijavite se za VE-GO-RA radionicu ovdje.

Za detaljne informacije posjetite službenu stranicu mjera zapošljavanja ovdje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica priprema obilježavanje Dana branitelja: dogovorene ključne aktivnosti

Obilježavanje će obuhvatiti svetu misu, polaganje vijenaca i paljenje svijeća, dok je za kraj predviđeno i zajedničko druženje branitelja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Grad Velika Gorica

Dan branitelja grada Velike Gorice i ove će se godine obilježiti 10. svibnja, na datum koji podsjeća na 1991. godinu i početak organiziranog naoružavanja Narodne zaštite.

Tim povodom Grad priprema program kojim će se odati počast svim poginulim, nestalim, ranjenim i preminulim hrvatskim braniteljima, ali i iskazati zahvalnost svima koji su sudjelovali u obrani grada i države.

Kako bi se usuglasili detalji obilježavanja, u Gradskoj upravi održan je koordinacijski sastanak s predstavnicima braniteljskih udruga koje djeluju na području Velike Gorice. Riječ je o udrugama koje i danas aktivno čuvaju uspomenu na razdoblje Domovinskog rata, a sastanak je vodio zamjenik gradonačelnika Neven Karas.

Prema dogovorenom programu, obilježavanje će obuhvatiti svetu misu, polaganje vijenaca i paljenje svijeća, dok je za kraj predviđeno i zajedničko druženje branitelja u Društvenom domu Pleso.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Lukas ostvario izviđački san: na Jurjevo postao poletarac

Zakletva i obećanja se polažu uvijek za svečanije prigode kada je više djece iz Udruge tamo jer to djeci ostaje zauvijek u sjećanju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turopoljska udruga skauta "TuR"

Na središnjoj proslavi Turopoljskog Jurjeva, održanoj u nedjelju 26. travnja, izviđački pokret u Velikoj Gorici dobio je nove najmlađe članove – među njima i Lukasa Kotromana Sliška, koji je položio obećanje i postao poletarac.

Izviđački odred „Tur“ osnovan je još 1992. godine, u jeku Domovinskog rata, s ciljem da djeci čiji su roditelji bili na bojišnici omogući strukturirane aktivnosti, druženje i boravak u prirodi gdje god je to bilo moguće. Tijekom godina odred je prerastao u Turopoljsku udrugu skauta „TUR“, kako danas djeluje.

U fokusu rada udruge nalaze se zaštita okoliša, boravak u prirodi te suradnja s lokalnom zajednicom – gradskim institucijama, ustanovama i drugim udrugama. Kroz izviđački program djecu i mlade potiče se na razvoj fizičkih, društvenih i emocionalnih vještina, ali i na odgovornost prema zajednici i prirodi. Skautske aktivnosti većinom se odvijaju na otvorenom i uključuju kretanje, igru, natjecanja i učenje kroz praktičan rad. Višednevni boravci u prirodi dodatno uključuju sportske i rekreativne sadržaje, od jutarnje gimnastike do organiziranih natjecanja koja testiraju spretnost, brzinu i snalažljivost.

Poseban naglasak stavlja se i na očuvanje lokalne tradicije. Članovi udruge već deset godina sudjeluju u manifestaciji „Turopoljsko Jurjevo“, koja je proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske. U sklopu obilježavanja, skauti redovito sudjeluju u izradi Jurjevskog krijesa u Velikoj Gorici. Svečanost na Jurjevo bila je prilika da Lukas i službeno postane dio te zajednice. Njegovo obećanje glasi:

„Obećavam da ću
Biti dobar poletarac
Voljeti svoju Domovinu,
Poštivati svoju i vjeru drugih ljudi,
Učiti i poštovati Izviđačke zakone.“

Nakon ceremonije Lukas je izjavio da je „jako sretan i ponosan“, dodajući kako mu znači što su u Udruzi prepoznali njegov trud, zalaganje i redovite dolaske.

Uz njega, izviđačke zavjete  položilo je još troje djece, dva dječaka i jedna djevojčica, a predsjednik udruge Alen Konjević naglasio je važnost ovakvih trenutaka: „Zavjeti i obećanja se polažu uvijek za svečanije prigode kada je više djece iz Udruge tamo jer to djeci ostaje zauvijek u sjećanju. Posebnost ove priče je u tome što se zapravo Sveti Juraj u skautskom pokretu slavi kao zaštitnik.“

Prvi koraci su napravljeni, a pred mladim članovima sada su brojna nova iskustva koja će ih oblikovati kroz boravak u prirodi, timski rad i osobni razvoj.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno