Ljiljana Grozaj oduvijek je voljela ručni rad. Prvo je gledala kako njezina majka Eva šiva, hekla, štrika i veze goblene, a s osam godina uzela je vunu i igle te sama pokušala i – shvatila da joj dobro ide. Nakon toga se, kao rođena Slavonka, okušala i u zlatovezu. No, vjerojatno bi sve ostalo na tome da za svoj ‘gušt’ ponekad napravi kakav ručni rad da nije, sasvim slučajno, vidjela slike napravljene koncem i da se tada u njoj nije probudio inat.
– Jednom je došla u firmu kolegica u mirovini i pokazala što radi. Jako su mi se svidjeli njezini radovi, a ona mi nije htjela ispričati kako to radi. Od nje sam tada za 200-tinjak kuna kupila jednu takvu malu sliku. Tada nigdje nisam mogla naći kako se to zove, ni koja je to tehnika. Ali ja sam znatiželjna i nikada ne odustajem. Doma sam tu sliku toliko dugo proučavala, uzela sam jedan običan karton i na njemu ispikala rupice. Pokušavala sam dobiti to što je ona napravila dok nisam shvatila kako – ispričala je Ljiljana Grozaj koja je prije 10 godina tako otkrila pick point tehniku.
– Pick point tehnika se bazira na tome da izabrani motiv prenesem na karton s mnogo rupica. On služi kao šablona. Potom se drugi karton obloži plišanom tapetom i na njemu ispikaju rupice prema šabloni. Kroz te rupice se provlače niti svilenog ili metaliziranog konca kako bi se dobio željeni motiv – objasnila je.
Uskoro je na internetu pronašla jednu rusku stranicu s puno radova u toj tehnici i po malo počela raditi. Uglavnom je sama otkrivala kako se stvaraju pojedini elementi, a uskoro se svakodnevno od posla knjigovođe opuštala izradom slika raznih motiva.
– Svaka slika je originalna i jedinstvena. I kada radim iste motive, uvijek nešto promijenim. Od motiva sam radila cvijeće, ženske likove, jedno vrijeme su mi bila opsesija ženske face na kojima se ne vide oči nego ih prekriva šešir. Jedno vrijeme su me držali leptiri, pa sam u svim bojama i oblicima radila leptire, pa sunce, par pod kišobranom… – ispričala je umjetnica.
Za neke jednostavnije motive Ljiljani Grozaj treba oko četiri dana, a za komplicirane slike u ovoj tehnici potrebni su i mjeseci rada. No, Ljiljana je predano radila i skupio se tu velik broj djela. Sve to dovelo ju je do izložbi. Prvu je imala još 2012. godine u Galeriji Rudija Stipkovića u Svetom Križu Začretju, a na istom je mjestu 2014. postavljena i druga izložba njezinih radova. Ovoga puta, mogle su se vidjeti i njezine slike u tehnici fimo mase.
Nova strast je čipkanje
Kako joj je otac rodom iz Lepoglave, Ljiljana, koja danas živi u Lukavcu, došla je na ideju da nauči izrađivati lepoglavsku čipku, ali zbog posla nije mogla dva puta tjedno, šest mjeseci, odlaziti na tečaj, pa je to ostavila za mirovinu.
– Budući da ove godine idem u mirovinu, valjda ću imati dovoljno vremena da i to probam. U međuvremenu sam gledala i pašku čipku. Tražila sam na internetu neki tutorial iz kojeg bi naučila i nabasala sam na čunčanu čipku i time sam se oduševila – priča simpatična Ljiljana koja od svibnja prošle godine tako započela i sa čunčanjem, a u međuvremenu je upisala i tečaj paške čipke.
– Tatting je tehnika izrade te čipke. Po legendi su čunčanu čipku izrađivali mornari na brodovima tijekom dugih plovidbi, a po povratku kući poklanjali su ju svojim djevojkama i ženama. Datira s kraja 16. i početka 17. stoljeća. Kada su kraljevi na francuskim dvorovima vidjeli te čipke, htjeli su da se kod njih na dvoru zaposli čipkarica koja će tom tehnikom ukrašavati njihove odjevne predmete. Njome se može napraviti ovratnik, orukavlje, nakit, naušnice i ogrlice, narukvice… – ispričala je Grozaj koja se veseli mirovini jer će se tako moći više posvetiti svojoj umjetnosti.
Želja joj je organizirati i radionice na kojima bi prenijela svoje znanje, a nada se i skoroj izložbi u Velikoj Gorici. No, budući da Ljiljana ima još mnoštvo kreativnih ideja, kaže kako je moguće da na kraju ne uživa u mirovini, već pokrene neki drugi posao.
– Primijetila sam kako Gorica nema niti jednu suvenirnicu i da tu nemate gdje kupiti neki suvenir tipičan za Turopolje i običaje ovoga kraja. I to mi je prošlo kroz glavu. Možda jednog dana, tko zna, hoće li me sve ovo odvesti i u nekakav novi posao – priznaje Ljiljana.
A do tada je vrijeme za novu izložbu na kojoj će ova umjetnica pokazati što je radila posljednjih godinu i pol. Pod nazivom “Slikočipke” u Narodnom sveučilištu Dubrava u Zagrebu 7. prosinca Grozaj će imati prvu izložbu na kojoj će biti predstavljeni radovi u tatting tehnici. Osim toga, posjetitelji će moći vidjeti i njezine slike u pick point tehnici.
Folklorni ansambl Turopolje obilježit će 50 godina djelovanja koncertom koji će se održati 28. prosinca u 20 sati u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica, uz slobodan ulaz za sve posjetitelje.
Pedeset godina kontinuiranog rada, nastupa i očuvanja folklorne baštine FA Turopolje zaokružit će koncertom kojim ansambl obilježava važnu obljetnicu u svojoj povijesti. Jubilej je povod za poseban program, koji će, kako poručuju organizatori, biti bogatiji nego ikad prije.
FA Turopolje već pola stoljeća zauzima važno mjesto u kulturnom životu Velike Gorice, a ova obljetnica označava kontinuitet i predanost radu. Ulaz na koncert je besplatan, a vrata Pučkog otvorenog učilišta otvorena su za sve koji žele večer provesti uz pjesmu i ples povodom velikog jubileja folklornog ansambla.
Puhački orkestar Dobrovoljnog vatrogasnog društva Velika Gorica održat će u subotu, 20. prosinca, s početkom u 18 sati, svoj osmi samostalni božićno-novogodišnji koncert u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica. Koncert je besplatan za sve posjetitelje, a publici donosi raznolik glazbeni program.
Kako ističe dirigent orkestra Miro Taradi, tradicija samostalnih božićno-novogodišnjih koncerata započela je 2017. godine, a ovogodišnje izdanje nastavlja u istom duhu. “Ovo je naš osmi samostalni božićno-novogodišnji koncert. Program se sastoji od instrumentalnih skladbi za puhački orkestar raznih žanrova, svjetovnog i duhovnog karaktera. Dakle, za svakog će se naći ponešto”, rekao je Taradi.
Posebno mjesto u programu zauzimat će i glazba iz animiranih filmova, među kojima su “Kako istrenirati zmaja” i “Priča o igračkama”, kao i druge poznate teme iz Pixarove produkcije. Nakon prvog dijela koncerta, publici će se predstaviti i gosti , Trio trombon-tuba iz Glazbene škole Pavla Markovca iz Zagreba.
Drugi dio koncerta otvorit će kršćanska himna iz 19. stoljeća, kod nas poznata pod nazivom “Bliže, o Bože moj”, a u programu će se naći i praizvedba turopoljske himne u obradi za puhački orkestar, što će biti njezina prva takva izvedba na ovim prostorima. Koncert će voditi Alen Konjević.
Ogranak Seljačke sloge Buševec u nedjelju, 21. prosinca, organizira tradicionalni Božićni koncert kojim se obilježava 30. obljetnica njegova održavanja, a koncert će se s početkom u 18 sati održati u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Buševcu.
Riječ je o manifestaciji koja se već tri desetljeća održava uoči Božića i koja je postala prepoznatljiv dio blagdanskog kulturnog života Buševca.
Svi zainteresirani pozvani su pridružiti se slavlju.
15. prosinca 2025. godine Muzej Turopolja na adresi Trg kralja Tomislava 1 u Velikoj Gorici do daljnjega zatvara svoja vrata za posjetitelje – stoji u obavijesti na službenoj stranici našega gradskog muzeja.
Naime, natječaj za obnovu zgrade nakon potresa bliži se kraju i uskoro počinje cjelokupna revitalizacija zgrade Muzeja. Osim građevinskih radova predviđen je i novi stalni postav nakon čega će Muzej zasjati novim sjajem.
Foto: Marija Vrbanus
Ostale lokacije – Kurija Modić Bedeković, Zavičajna zbirka Vukomeričkih Gorica i Etno kuća Šćitarjevo – otvorene su za posjete po dogovoru.
Muzejska suvenirnica bit će preseljena u prostor Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja na adresi Šetalište Franje Lučića 15, gdje će se privremeno održavati i ostali programi Muzeja Turopolja.
Velikogorička novinarka Sandra Sarija u utorak 16. prosinca u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta održat će promociju svoje knjige “Velikogoričke priče” nastalu od priča koje piše o ljudima koje čine naš grad, njihovim sudbinama, postignućima i posebnostima.
Prvu priču Sandra je napisala povodom Dana grada 2022. godine o Juri Cundekoviću, kako kaže, „legendi naših zgrada“ a uslijedile su priče o Rojcu i ekipi, spiderman/vatrogascu Maksimilijanu, Buvljakušama, poštarici Anamariji, izviđačima…
Sada je odlučila predstaviti i prvo ukoričeno izdanje.