Ljiljana Grozaj oduvijek je voljela ručni rad. Prvo je gledala kako njezina majka Eva šiva, hekla, štrika i veze goblene, a s osam godina uzela je vunu i igle te sama pokušala i – shvatila da joj dobro ide. Nakon toga se, kao rođena Slavonka, okušala i u zlatovezu. No, vjerojatno bi sve ostalo na tome da za svoj ‘gušt’ ponekad napravi kakav ručni rad da nije, sasvim slučajno, vidjela slike napravljene koncem i da se tada u njoj nije probudio inat.
– Jednom je došla u firmu kolegica u mirovini i pokazala što radi. Jako su mi se svidjeli njezini radovi, a ona mi nije htjela ispričati kako to radi. Od nje sam tada za 200-tinjak kuna kupila jednu takvu malu sliku. Tada nigdje nisam mogla naći kako se to zove, ni koja je to tehnika. Ali ja sam znatiželjna i nikada ne odustajem. Doma sam tu sliku toliko dugo proučavala, uzela sam jedan običan karton i na njemu ispikala rupice. Pokušavala sam dobiti to što je ona napravila dok nisam shvatila kako – ispričala je Ljiljana Grozaj koja je prije 10 godina tako otkrila pick point tehniku.
– Pick point tehnika se bazira na tome da izabrani motiv prenesem na karton s mnogo rupica. On služi kao šablona. Potom se drugi karton obloži plišanom tapetom i na njemu ispikaju rupice prema šabloni. Kroz te rupice se provlače niti svilenog ili metaliziranog konca kako bi se dobio željeni motiv – objasnila je.
Uskoro je na internetu pronašla jednu rusku stranicu s puno radova u toj tehnici i po malo počela raditi. Uglavnom je sama otkrivala kako se stvaraju pojedini elementi, a uskoro se svakodnevno od posla knjigovođe opuštala izradom slika raznih motiva.
– Svaka slika je originalna i jedinstvena. I kada radim iste motive, uvijek nešto promijenim. Od motiva sam radila cvijeće, ženske likove, jedno vrijeme su mi bila opsesija ženske face na kojima se ne vide oči nego ih prekriva šešir. Jedno vrijeme su me držali leptiri, pa sam u svim bojama i oblicima radila leptire, pa sunce, par pod kišobranom… – ispričala je umjetnica.
Za neke jednostavnije motive Ljiljani Grozaj treba oko četiri dana, a za komplicirane slike u ovoj tehnici potrebni su i mjeseci rada. No, Ljiljana je predano radila i skupio se tu velik broj djela. Sve to dovelo ju je do izložbi. Prvu je imala još 2012. godine u Galeriji Rudija Stipkovića u Svetom Križu Začretju, a na istom je mjestu 2014. postavljena i druga izložba njezinih radova. Ovoga puta, mogle su se vidjeti i njezine slike u tehnici fimo mase.
Nova strast je čipkanje
Kako joj je otac rodom iz Lepoglave, Ljiljana, koja danas živi u Lukavcu, došla je na ideju da nauči izrađivati lepoglavsku čipku, ali zbog posla nije mogla dva puta tjedno, šest mjeseci, odlaziti na tečaj, pa je to ostavila za mirovinu.
– Budući da ove godine idem u mirovinu, valjda ću imati dovoljno vremena da i to probam. U međuvremenu sam gledala i pašku čipku. Tražila sam na internetu neki tutorial iz kojeg bi naučila i nabasala sam na čunčanu čipku i time sam se oduševila – priča simpatična Ljiljana koja od svibnja prošle godine tako započela i sa čunčanjem, a u međuvremenu je upisala i tečaj paške čipke.
– Tatting je tehnika izrade te čipke. Po legendi su čunčanu čipku izrađivali mornari na brodovima tijekom dugih plovidbi, a po povratku kući poklanjali su ju svojim djevojkama i ženama. Datira s kraja 16. i početka 17. stoljeća. Kada su kraljevi na francuskim dvorovima vidjeli te čipke, htjeli su da se kod njih na dvoru zaposli čipkarica koja će tom tehnikom ukrašavati njihove odjevne predmete. Njome se može napraviti ovratnik, orukavlje, nakit, naušnice i ogrlice, narukvice… – ispričala je Grozaj koja se veseli mirovini jer će se tako moći više posvetiti svojoj umjetnosti.
Želja joj je organizirati i radionice na kojima bi prenijela svoje znanje, a nada se i skoroj izložbi u Velikoj Gorici. No, budući da Ljiljana ima još mnoštvo kreativnih ideja, kaže kako je moguće da na kraju ne uživa u mirovini, već pokrene neki drugi posao.
– Primijetila sam kako Gorica nema niti jednu suvenirnicu i da tu nemate gdje kupiti neki suvenir tipičan za Turopolje i običaje ovoga kraja. I to mi je prošlo kroz glavu. Možda jednog dana, tko zna, hoće li me sve ovo odvesti i u nekakav novi posao – priznaje Ljiljana.
A do tada je vrijeme za novu izložbu na kojoj će ova umjetnica pokazati što je radila posljednjih godinu i pol. Pod nazivom “Slikočipke” u Narodnom sveučilištu Dubrava u Zagrebu 7. prosinca Grozaj će imati prvu izložbu na kojoj će biti predstavljeni radovi u tatting tehnici. Osim toga, posjetitelji će moći vidjeti i njezine slike u pick point tehnici.
Velikogorička publika i svi zaljubljenici u poeziju od danas, 19. veljače, mogu sudjelovati u Natječaju u pisanju poezije koji organizira Gradska knjižnica Velika Gorica u suradnji s Katarinom Drvodelić. Natječaj je otvoren do 12. ožujka, a najbolja djela bit će predstavljena i nagrađena na Večeri poezije 19. ožujka u prostorima knjižnice.
Natječaj je namijenjen svima starijima od 18 godina, bez obzira pišu li poeziju amaterski ili profesionalno, uz uvjet da pjesma do sada nije objavljivana. Sudionici mogu poslati samo jedno djelo, maksimalno dvije kartice teksta (do 3.000 znakova), a tema je slobodna.
Stručni žiri, kojeg čine Marija Cvetnić Hubak, Ana Matak i Zdenka Mlinar, odabrat će najbolje radove. Pjesnici će svoje radove moći osobno predstaviti publici tijekom večeri, uz glazbenu pratnju i svečano proglašenje pobjednika.
Prijave se zaprimaju putem e-maila na [email protected] s nazivom poruke „NATJEČAJ U PISANJU POEZIJE / ime pjesme“. U prijavi je potrebno navesti šifru, ime i prezime, adresu, godinu rođenja i kontakt. Pjesme je također moguće predati u zatvorenoj kuverti u Središnjem odjelu knjižnice do roka natječaja.
Danas je u župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici održano misno slavlje povodom Čiste srijede, odnosno Pepelnice.
Time je započelo korizmeno vrijeme, razdoblje duhovne priprave za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Na misi je obavljen i obred pepeljenja, simboličan čin kojim vjernici ulaze u vrijeme posta, molitve i obraćenja.
O značenju Pepelnice i početku korizme govorio je župnik Norbert Ivan Koprivec.
– Pepelnica je pokornički čin koji čovjeka podsjeća na njegovu prolaznost, smrtnost i grešnost, ali istodobno i na zahvalnost jer nas je Gospodin otkupio od grijeha i smrti. U znaku posipanja pepelom, s jedne strane prepoznajemo vlastitu prolaznost na ovome svijetu, a s druge u vjeri i nadi gledamo prema novom i vječnom životu – rekao je velečasni Koprivec.
Govoreći o korizmi, vlč. Norbert Ivan Koprivec naglasio je kako je poziv na obraćenje upućen svima jednako. Korizma je, ističe, vrijeme u kojem se vjernici nastoje vratiti Bogu kroz „duhovne vježbe“ – molitvu, post, dobra djela i milostinju te tako produbljivati svoju vjeru.
– Milostinja i dobra djela otvaraju nas prema drugima i oblikuju naš odnos prema bližnjima. Molitva nas vodi Bogu, a post nas potiče na odricanje od nepotrebnoga, ali i od grijeha. Sve su to putovi koji nam pomažu da se vratimo Bogu – poručio je.
Dodao je kako svi ljudi imaju slabosti i grijehe, no nitko nije izgubljen. Upravo kroz molitvu, post i milostinju uvijek je moguće započeti iznova. Cilj korizmenog hoda, istaknuo je, jest rast u vjeri koja postaje vidljiva u svakodnevnom životu – u obitelji, na radnom mjestu i u odnosima s bližnjima kroz strpljivost, međusobno razumijevanje, slušanje i činjenje dobrih djela.
Također, danas je započelo i tradicionalno Biblijsko bdijenje, za koje je vlč. Koprivec podsjetio da je ova molitvena inicijativa započela upravo u župi Navještenja Blažene Djevice Marije prije 26 godina. Prošle je godine obilježen i mali jubilej – srebrna obljetnica bdijenja.
Ideja je, istaknuo je, potekla od samih vjernika koji su tadašnjem župniku mons. Josipu Frkinu predložili pokretanje bdijenja, a on je taj prijedlog prihvatio. Od tada se neprekidno održava već 26 godina.
– Biblijsko bdijenje potiče nas da češće uzimamo Božju riječ, da se njome hranimo, o njoj razmišljamo i osluškujemo što nam Bog govori te što je za nas dobro. Ako možda i ne čitamo redovito, možemo doći i slušati. Vjerujem da će Božja riječ pasti na plodno tlo naših srdaca – poručio je župnik.
Neprekidno danonoćno čitanje Svetog pisma, tijekom kojeg će Biblija biti pročitana u cijelosti, trajat će pet dana i noći. Završna svečanost i zahvala za pročitanu Bibliju bit će na misi u subotu, 28. veljače u 18 sati. Misu će predvoditi vlč. Marko Vuković, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
U utorak, 24. veljače 2026. u 18 sati, u Središnjem odjelu za odrasle Gradske knjižnice Velika Gorica gostuje velikogorička književnica Darija Žilić. Povod susreta je njezina nova zbirka poezije “Zmajevo cvijeće”, ali i nedavno objavljeni izbor iz poezije “Pjesme nevinosti i iskustva” u izdanju američkog Perlina Pressa.
Publika će imati priliku čuti više o njezinu dosadašnjem radu koji obuhvaća 24 knjige poezije, proze, eseja, kritika i intervjua.
Osim o knjigama, razgovor će se dotaknuti i njezinih nastupa na festivalima, susreta s umjetnicima te aktualnog uredničkog rada u novinama za kulturu Vijenac. Susret će moderirati književna promotorica i prevoditeljica Romana Perečinec.
U duhu fašničkog veselja, ali uz ozbiljnu dozu glazbenog talenta, Umjetnička škola Franje Lučića otvara vrata svoje Koncertne dvorane za „Koncert pod maskama“.
Koncert će se održati večeras, 17. veljače, s početkom u 19:00 sati.
Publiku očekuju nastupi velikog broja talentiranih učenika škole koji će izvoditi skladbe na klaviru, gitari, violončelu, trubi, harmonici, violini, rogu, flauti i saksofonu. Na programu su djela iz bogatog repertoara klasične glazbe.
Bit će to večer u kojoj će se spojiti kreativnost maski i ozbiljnost glazbenog izričaja. Svi ljubitelji dobre glazbe pozvani su podržati mlade umjetnike i uživati u njihovim izvedbama.
Dvodnevna sudačka škola u organizaciji Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) i Europske asocijacije mažoret timova (EMTA) održana je prošlog vikenda (14.-15. veljače 2026.) u Velikoj Mlaki. Sudjelovalo je 6 polaznica, četiri iz Hrvatske te po jedna iz Njemačke i Poljske.
Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. kola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Apsolvirana su tri sudačka seminara u dva dana. Polaznice su uspješno položile praktični dio ispita – ocjenjivanje koreografija na video snimkama. Zaokružen sudački ispit slijedi tek nakon što suci imaju dva probna suđenja uživo, uz mentora. Nakon toga suci stažiraju dva turnira, isto pod paskom mentora. Ako zadovolje standarde postaju mlađi nacionalni suci HUMT-a, a internacionalne polaznice postaju mlađe internacionalne sutkinje EMTA-a.
Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. kola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Instruktori su bile Milosava Katić, licencirani senior sudac HUMT-a, EMTA-a, IFMS-a i Lucija Palac, licencirani senior sudac HUMT-a i EMTA-a.
Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. kola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ispitna komisija HUMT-a: Milosava Katić, Lucija Palac i Katarina Ahel, licencirani junior sudac HUMT-a i EMTA-a.
Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. kola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ispitna komisija EMTA-a: Milosava Katić, Lucija Palac i Vlado Palac, licencirani senior sudac HUMT-a, EMTA-a, IFMS-a.
Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. kola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. kola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 14.-15.02.2026. kola za suce HUMT-a i EMTA-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Čelnici HUMT-a odnosno EMTA-a započeli su 2026. godinu vrlo ozbiljnom akcijom, osposobljavanjem novih sutkinja, jer ova godina bit će bogata mažoret natjecanjima. Izdvajaju se, kao i uvijek, regionalna natjecanja i državno prvenstvo. Međunarodni program će ove godine prvi put odvesti mažoretkinje iz HUMT-a odnosno EMTA-a na natjecanja u Njemačku (Grand Prix) odnosno Francusku (Europsko prvenstvo).