‘Kupamo se u mrzlom Čiču! Zašto? Zašto što je super ušutkati vlastiti mozak…’
Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično, objašnjava Marina Drašković zašto su se ona i suprug odlučili početi kupati u jezeru na tri, četiri stupnja
Marina Drašković nekad je bila vrhunska sportašica, državna prvakinja u judu, a danas je majka i supruga. Osim oko obitelji, njezin se svijet vrti i oko pomaganja osobama s invaliditetom. Njihovoj integraciji u društvo, i to kroz omiljeni joj sport. Znate već priču o Judo klubu osoba s invaliditetom Fuji, ispričana je i opjevana već toliko puta, znate možda i koliko je Marina truda uložila u sve to, koliko je njezin klub s godinama narastao, koliko rad Fujija hvale na sve strane…
Prije samo koji dan predstavio je Fuji svoj projekt financiran sredstvima iz EU fondova, klub je dobio 1,2 milijuna kuna, Marina je lijepo objasnila na što će se taj novac potrošiti, kako će još više pomoći osobama s invaliditetom, ali ni sama nije bila ni svjesna što je sve čeka u tom procesu… Posla je puno, toliko da čovjeku dođe da, kao recimo u njezinu slučaju, skoči u hladno jezero!
“Pazi što si želiš, moglo bi ti se i ostvariti. Tako sam si ja jako htjela EU fondove, a nisam niti otprilike imala ideju što to u praksi znači. Inače se smatram osobom koja može podnijeti puno posla, ali danas sam imala žešći trenutak slabosti. Da sam mogla vratiti sve pare, vratila bi ih odmah. Onda sam se sjetila da je hladna voda jedino što mi um smiri odmah sada odmah. Jako mi se nije kupalo, došla sam na plažu i uvjeravala sebe da mi to ne treba. Sami sebi smo najveći protivnici. Ušla sam u vodu i oborila svoj rekord sa sedam minuta na deset minuta. I, što se promijenilo? Teoretski ništa. Isti posao koji sam imala ujutro čeka me i sada. Ali moja percepcija je drugačija. Naš stav je taj koji daje sud o tome koliko je nešto zahtjevno ili teško. Ako pomičeš granice u glavi, mijenjaš i vlastitu percepciju. EU fondovi nakon kupanja? Bitch please, nemrete biti toliko rigidni koliko ja mogu biti uporna”, napisala je Marina na svome Facebooku, a uz to je priložila i video kupanja u Čiču, koje je trenutačno na šest stupnjeva!
– Tako je barem bilo u srijedu, kad smo zadnji put mjerili – kaže nam Marina.
Jučer, danas… Dakle, kupanje u mrzlom Čiču nije “izolirani incident”.
– A ne, nikako. Krenuli smo 4. veljače, tad smo izmjerili da je voda na četiri stupnja, a u međuvremenu sam pokušavala ići na kupanje što sam češće mogla. U početku sam stizala četiri do pet puta tjedno, ali u zadnje par tjedana zbog posla ne stižem tako često. No jednom do dvaput tjedno mi je minimum – otkriva Marina.
I, neće to nikoga pretjerano iznenaditi, nije baš da uživa u svemu tome, u kupanju u “ledu”…
– Dugo mi je trebalo da se odlučim na to jer sam ekstra zimogrozna. I još se nisam navikla, svaki put mi je odvratno teško – govori Marina, a iznad glave se stvara sve više upitnika.
Dobro, pa čemu onda sve ovo?!
– E, to će ti bolje objasniti moj muž – kazala je Marina, pa ipak napravila kratak uvod u opsežno objašnjenje.
– Hladnoća je čest sinonim za neugodu. Međutim, ove zime je za nas poprimila potpuno novu dimenziju, jer hladnoća je pola zdravlja! Marko je s kupanjem u jezeru počeo prošlu jesen, a ja sam mu se pridružila u veljači ove godine. Temperatura jezera je tada bila tri, četiri stupnja. S vremenom je sve više ljudi počelo pokazivati zanimanje za ledeno kupanje pa trenutno imamo grupu od gotovo 15 redovnih kupača! – otkrila je Marina, a onda riječ dala i suprugu.
Marko, suprug, inače je glazbenik, svira klavijature u grupi Pravila igre, a na kupanje u hladnom jezeru gleda gotovo filozofski.
– Svakako je jedna od glavnih inspiracija bio čuveni Nizozemac Wim Hof, čovjek koji zbog svojih nevjerojatnih podviga na ekstremnoj hladnoći nosi nadimak ‘Ledeni čovjek’. On već godinama propovijeda i znanstveno utemeljeno dokazuje brojne korisnosti izlaganja hladnoći. Za sve zainteresirane toplo preporučujemo dokumentarni film o njegovoj metodi ‘Inside Superhuman World of the Iceman’, koji je dostupan na Youtubeu – objašnjava Marko pa nastavlja:
– Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično. S mentalne strane je super promatrati svoj mozak koji ti govori da to ne možeš, a ti ga ušutkaš i nastaviš po svome, pa dokažeš sam sebi da možeš. Da možeš svaki dan pobijediti sebe, promijeniti vlastitu percepciju i pogurati granice mogućeg i nemogućeg.
Cijela priča, tvrdi ovaj neobični bračni par, ima i značajnu zdravstvenu korist.
– Postoje brojni korisni učinci izlaganja hladnoći, od kojih kao najvažnije mogu izdvojiti poboljšanje cirkulacije, smanjenje upalnih procesa na razini cijelog tijela, blagotvorni stimulativni učinak na imunosni sustav te smanjenje anksioznosti. Možda i najvažniji benefit leži u tome što skok u hladnu vodu našim tijelima, otupjelim od pretjerane osjetilne ugode modernog života, pruža snažan podražaj koji nas može vratiti u doticaj sa iskonskom prirodom, sa snagom koju svi nosimo duboko u sebi. Važno je naglasiti da neoprezno i neodgovorno izlaganje prevelikoj hladnoći nosi ozbiljne rizike, prije svega rizik od pothlađenja ili hipotermije, koji mogu završiti i fatalno. Stoga preporučujemo oprez i postepenost u doziranju, naročito za početnike – kazao je Marko.
Eto, objašnjenje je temeljito i opsežno, a poziv da im se priključe svi zainteresirani je otvoren…
– Najbolja je ideja uvesti svakodnevnu rutinu tuširanja najhladnijom vodom koju možete podnijeti i na taj način polako dozvoliti tijelu da se navikne na hladnoću u vrlo kontroliranim uvjetima. S vremenom se onda može pristupiti kupanju u hladnom jezeru, po mogućnosti u društvu onih koji već imaju iskustva s takvom vrstom kupanja – zaključili su Marina i Marko.
Dakle, tko u ovome svemu može pronaći sebe, vrijeme je da se krene. Prvo hladno tuširanje, a onda Čiče. Prije nego se voda ugrije, a i to će se uskoro dogoditi. Na užas društva koje uživa u hladnoći..
Neobičan i zabrinjavajući incident dogodio se jučer ujutro u Velikoj Gorici, u ugostiteljskom objektu u Ulici Slavka Kolara, gdje je 55-godišnji gost navodno popio čašu prozirne tekućine za koju policija sumnja da bi mogla biti sredstvo za čišćenje.
Prema dosad utvrđenim informacijama, muškarac je oko 7:30 sati sjedio za šankom kada je popio sadržaj čaše koja se nalazila u njegovoj blizini. Policija navodi kako je tekućinu na prostoru oko šanka ili na sam šank najvjerojatnije ostavila 29-godišnja zaposlenica lokala.
Ozlijeđeni muškarac prevezen je u Kliničku bolnicu Dubrava, gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđen. Zagrebačka policija potvrdila je da je događaj prijavljen tek u popodnevnim satima, a za zaposlenicom koja se dovodi u vezu s ovim slučajem intenzivno se traga jer je trenutno nedostupna policijskim službenicima.
Na mjestu događaja obavljen je očevid, a kriminalističko istraživanje je u tijeku. Policija slučaj vodi zbog sumnje na kazneno djelo teških kaznenih djela protiv opće sigurnosti, u vezi s dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.
Uoči Cvjetnice, koja označava početak Velikog tjedna, Grad Velika Gorica i ove je godine organizirao tradicionalnu podjelu maslinovih grančica i drijenka građanima. Na platou Tržnog centra grančice su dijelili gradonačelnik Krešimir Ačkar, njegov zamjenik Neven Karas te predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić.
“Drijeneki i Maslinove grančice već su povijesna tradicija Turopolja uoči Cvjetnice te druženje sa sugrađanima kojima već unaprijed želimo poželjeti sretan i blagoslovljen Uskrs.
“Pozivamo na sve one vrijednosti koje nas treba najveći blagdan zapravo prisjetiti, a to je međusobno poštivanje i opraštanje. Ključna poruka, Velikog tjedna i vazmenoga trodnevlja koje je pred nama, je ta da se svako trpljenje, svaka muka isplati jer nakon nje dolazi radost kao što će i biti iduće nedjelje, radost Uskrsa”, poručio je gradonačelnik Ačkar.
Građani su grančice ponijeli sa sobom na blagoslov, u skladu s kršćanskom tradicijom koja podsjeća na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada su ga ljudi dočekali mašući palminim i maslinovim granama. Tradicija nošenja grančica potječe još iz 4. stoljeća, a u Hrvatskoj se običaji razlikuju prema regijama – dok se u priobalju koriste maslinove i palmine grane, u kontinentalnim krajevima češće su drijenak, vrba i druge biljke.
Maslinove grančice, simbol mira i nade, podijeljene su građanima kao znak ulaska u završne dane korizme i iščekivanja Uskrsa.
Foto: Ministarstvo rada mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike
Obnova zgrade Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica službeno kreće nakon što je u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike potpisan ugovor o izvođenju radova. Projekt je vrijedan 6.580.136 eura, a financirat će se iz državnog proračuna.
Dok traje obnova, Centar će svoje aktivnosti obavljati u prostoru Međunarodne zračne luke Zagreb, a povratak u obnovljenu zgradu planiran je u rujnu 2027. godine.
Radovi bi Centru trebali donijeti modernije i tehnološki opremljenije prostore, čime se planira značajno unaprijediti dostupnost i učinkovitost usluga koje Centar pruža. Ustanovu koristi ukupno 183 djece, korisnika sustava obrazovanja i usluga iz sustava socijalne skrbi.
Društvo žena Buševec i ove je godine uoči Uskrsa organiziralo humanitarnu akciju u kojoj su kupljeni prehrambeni paketi za one kojima je pomoć najpotrebnija. Ukupno je podijeljeno 25 paketa, 20 za socijalno ugrožene obitelji te pet za djecu s posebnim potrebama.
Paketi su dostavljeni korisnicima u Buševecu, Ogulincu, Vrbovu, Ruči, Sopu Bukevskom i Lekeniku.
“Već 12 godina organiziramo akciju za socijalno ugrožene, samce, djecu s posebnim potrebama i to ne samo u Buševcu, nego imamo i krug ljudi van Buševca kojima dajemo pakete. To su socijalno ugroženi ljudi, a najviše se radi o starijim osobama”, pojasnila je Lidija Rožić, predsjednica Društva.
Stožer civilne zaštite Grada Velike Gorice i dalje prati situaciju na terenu nakon olujnog nevremena te poručuje kako zasad nema većih materijalnih šteta na objektima, a najvažnije, nema ozlijeđenih. Vatrogasci i ostale hitne službe neprekidno su na terenu i rade na uklanjanju posljedica jakog vjetra. Građani se i dalje pozivaju na oprez, posebno u prometu, a za sve dojave i potrebe Stožer je otvorio dežurne telefone 099 423 1989 i 092 635 7000.
Povećan je broj vatrogasnih intervencija zbog porušenih stabala i odlomljenih grana, no prema trenutačno dostupnim informacijama nema dojava o većoj šteti na objektima.
U dječjim vrtićima zabilježen je manji broj djece nego inače, dok su djelatnici pojačano angažirani kako bi boravak djece protekao sigurno.
Prema prognozama, tijekom sutrašnjeg dana očekuje se postupno smirivanje vremena, no u prvom dijelu dana i dalje se očekuje jak, mjestimice i olujni sjeverni vjetar zbog čega će se upozorenje spustiti na žuti alarm. Iz Stožera ponovno apeliraju na građane da izbjegavaju nepotrebna putovanja, boravak na otvorenom te parkiranje vozila ispod stabala, dok hitne službe nastavljaju s radom na terenu.