‘Kupamo se u mrzlom Čiču! Zašto? Zašto što je super ušutkati vlastiti mozak…’
Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično, objašnjava Marina Drašković zašto su se ona i suprug odlučili početi kupati u jezeru na tri, četiri stupnja
Marina Drašković nekad je bila vrhunska sportašica, državna prvakinja u judu, a danas je majka i supruga. Osim oko obitelji, njezin se svijet vrti i oko pomaganja osobama s invaliditetom. Njihovoj integraciji u društvo, i to kroz omiljeni joj sport. Znate već priču o Judo klubu osoba s invaliditetom Fuji, ispričana je i opjevana već toliko puta, znate možda i koliko je Marina truda uložila u sve to, koliko je njezin klub s godinama narastao, koliko rad Fujija hvale na sve strane…
Prije samo koji dan predstavio je Fuji svoj projekt financiran sredstvima iz EU fondova, klub je dobio 1,2 milijuna kuna, Marina je lijepo objasnila na što će se taj novac potrošiti, kako će još više pomoći osobama s invaliditetom, ali ni sama nije bila ni svjesna što je sve čeka u tom procesu… Posla je puno, toliko da čovjeku dođe da, kao recimo u njezinu slučaju, skoči u hladno jezero!
“Pazi što si želiš, moglo bi ti se i ostvariti. Tako sam si ja jako htjela EU fondove, a nisam niti otprilike imala ideju što to u praksi znači. Inače se smatram osobom koja može podnijeti puno posla, ali danas sam imala žešći trenutak slabosti. Da sam mogla vratiti sve pare, vratila bi ih odmah. Onda sam se sjetila da je hladna voda jedino što mi um smiri odmah sada odmah. Jako mi se nije kupalo, došla sam na plažu i uvjeravala sebe da mi to ne treba. Sami sebi smo najveći protivnici. Ušla sam u vodu i oborila svoj rekord sa sedam minuta na deset minuta. I, što se promijenilo? Teoretski ništa. Isti posao koji sam imala ujutro čeka me i sada. Ali moja percepcija je drugačija. Naš stav je taj koji daje sud o tome koliko je nešto zahtjevno ili teško. Ako pomičeš granice u glavi, mijenjaš i vlastitu percepciju. EU fondovi nakon kupanja? Bitch please, nemrete biti toliko rigidni koliko ja mogu biti uporna”, napisala je Marina na svome Facebooku, a uz to je priložila i video kupanja u Čiču, koje je trenutačno na šest stupnjeva!
– Tako je barem bilo u srijedu, kad smo zadnji put mjerili – kaže nam Marina.
Jučer, danas… Dakle, kupanje u mrzlom Čiču nije “izolirani incident”.
– A ne, nikako. Krenuli smo 4. veljače, tad smo izmjerili da je voda na četiri stupnja, a u međuvremenu sam pokušavala ići na kupanje što sam češće mogla. U početku sam stizala četiri do pet puta tjedno, ali u zadnje par tjedana zbog posla ne stižem tako često. No jednom do dvaput tjedno mi je minimum – otkriva Marina.
I, neće to nikoga pretjerano iznenaditi, nije baš da uživa u svemu tome, u kupanju u “ledu”…
– Dugo mi je trebalo da se odlučim na to jer sam ekstra zimogrozna. I još se nisam navikla, svaki put mi je odvratno teško – govori Marina, a iznad glave se stvara sve više upitnika.
Dobro, pa čemu onda sve ovo?!
– E, to će ti bolje objasniti moj muž – kazala je Marina, pa ipak napravila kratak uvod u opsežno objašnjenje.
– Hladnoća je čest sinonim za neugodu. Međutim, ove zime je za nas poprimila potpuno novu dimenziju, jer hladnoća je pola zdravlja! Marko je s kupanjem u jezeru počeo prošlu jesen, a ja sam mu se pridružila u veljači ove godine. Temperatura jezera je tada bila tri, četiri stupnja. S vremenom je sve više ljudi počelo pokazivati zanimanje za ledeno kupanje pa trenutno imamo grupu od gotovo 15 redovnih kupača! – otkrila je Marina, a onda riječ dala i suprugu.
Marko, suprug, inače je glazbenik, svira klavijature u grupi Pravila igre, a na kupanje u hladnom jezeru gleda gotovo filozofski.
– Svakako je jedna od glavnih inspiracija bio čuveni Nizozemac Wim Hof, čovjek koji zbog svojih nevjerojatnih podviga na ekstremnoj hladnoći nosi nadimak ‘Ledeni čovjek’. On već godinama propovijeda i znanstveno utemeljeno dokazuje brojne korisnosti izlaganja hladnoći. Za sve zainteresirane toplo preporučujemo dokumentarni film o njegovoj metodi ‘Inside Superhuman World of the Iceman’, koji je dostupan na Youtubeu – objašnjava Marko pa nastavlja:
– Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično. S mentalne strane je super promatrati svoj mozak koji ti govori da to ne možeš, a ti ga ušutkaš i nastaviš po svome, pa dokažeš sam sebi da možeš. Da možeš svaki dan pobijediti sebe, promijeniti vlastitu percepciju i pogurati granice mogućeg i nemogućeg.
Cijela priča, tvrdi ovaj neobični bračni par, ima i značajnu zdravstvenu korist.
– Postoje brojni korisni učinci izlaganja hladnoći, od kojih kao najvažnije mogu izdvojiti poboljšanje cirkulacije, smanjenje upalnih procesa na razini cijelog tijela, blagotvorni stimulativni učinak na imunosni sustav te smanjenje anksioznosti. Možda i najvažniji benefit leži u tome što skok u hladnu vodu našim tijelima, otupjelim od pretjerane osjetilne ugode modernog života, pruža snažan podražaj koji nas može vratiti u doticaj sa iskonskom prirodom, sa snagom koju svi nosimo duboko u sebi. Važno je naglasiti da neoprezno i neodgovorno izlaganje prevelikoj hladnoći nosi ozbiljne rizike, prije svega rizik od pothlađenja ili hipotermije, koji mogu završiti i fatalno. Stoga preporučujemo oprez i postepenost u doziranju, naročito za početnike – kazao je Marko.
Eto, objašnjenje je temeljito i opsežno, a poziv da im se priključe svi zainteresirani je otvoren…
– Najbolja je ideja uvesti svakodnevnu rutinu tuširanja najhladnijom vodom koju možete podnijeti i na taj način polako dozvoliti tijelu da se navikne na hladnoću u vrlo kontroliranim uvjetima. S vremenom se onda može pristupiti kupanju u hladnom jezeru, po mogućnosti u društvu onih koji već imaju iskustva s takvom vrstom kupanja – zaključili su Marina i Marko.
Dakle, tko u ovome svemu može pronaći sebe, vrijeme je da se krene. Prvo hladno tuširanje, a onda Čiče. Prije nego se voda ugrije, a i to će se uskoro dogoditi. Na užas društva koje uživa u hladnoći..
Ambijentalna instalacija velikih dimenzija “Boginja”, najnoviji projekt Ane Ratković Sobota, otvara se u petak, 24. travnja u 19 sati u Galeriji Galženica, gdje će se moći razgledati do 15. svibnja 2026.
Riječ je o ciklusu u kojem autorica fokus pomiče s pejzaža na unutarnje, arhetipske strukture i odnos čovjeka s prirodom, istražujući (ne)ravnotežu ženskih i muških principa. Vizualni jezik spaja osobno iskustvo i univerzalnu simboliku.
Radovi su izvedeni na svili, korištenjem prirodnih pigmenata dobivenih iz biljaka te tradicionalno fiksirani kuhanjem na pari. Nijanse nastaju iz različitih izvora – od kore drveća do cvjetova i biljaka – a sam proces uključuje i dozu nepredvidivosti. Tekstili velikih formata rezultat su i autoričina usavršavanja batik tehnike tijekom boravka u Indoneziji.
Tematski se ciklus oslanja na istraživanja Marije Gimbutas o neolitičkim kulturama i simbolici Velike Boginje, što se očituje u pojednostavljenom, arhetipskom izrazu.
Ana Ratković Sobota (1988., Zagreb) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i članica je HZSU-a. Izlagala je samostalno i skupno u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovala u umjetničkim rezidencijama te u brojnim društveno angažiranim projektima, uključujući rad u bolnicama i zatvorskim ustanovama. Tijekom 2024. provela je istraživački projekt u Indoneziji te objavila umjetničku knjigu “Jezera”.
Završena je ovogodišnja županijska liga Lovačkog saveza Zagrebačke županije u lovnom streljaštvu, nakon odrađena posljednja dva kola. Ukupnu pobjedu u pojedinačnoj konkurenciji odnio je Mario Genzić s 239 bodova, dok je ekipno prvo mjesto pripalo LD Srna Samobor I, koji je ligu završio sa 769 bodova.
U 4. kolu, koje se pucalo u disciplini lovački parkur, Genzić je bio najbolji, ispred Marija Octenjaka i Stjepana Kelekovića. Ekipnu pobjedu odnijelo je LD Jastreb Sv. Nedjelja (71), ispred LD Srnjak Bratina (67) i LD Srna Samobor II (64).
U završnom, 5. kolu u disciplini karabin, prvo mjesto osvojio je Ivica Franjko, dok su Igor Klarić i Ivan Vitko zauzeli drugo i treće mjesto. Među ekipama je najbolji bio LD Zaprešić s 253 boda, ispred LD Srnjak Bratina (252) i LD Srna Samobor (249).
U ukupnom poretku lige drugo mjesto osvojio je Ivan Vitko s 238 bodova, a treće Josip Žeravica s 236, što potvrđuje da je borba za vrh bila odlučena u samoj završnici. Iza ekipnog pobjednika Samobora, drugo mjesto pripalo je LD Srnjak Bratina (766), a treće LD Jastreb Sv. Nedjelja I (751).
Na državno prvenstvo plasirali su se Ivan Vitko, Josip Žeravica, Stjepan Keleković i Mario Genzić.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Srednja strukovna škola Velika Gorica i Regionalni centar kompetentnosti otvaraju svoja vrata 24. travnja 2026. godine od 10 do 15 sati.
Posjetitelji će imati priliku upoznati ukupno 12 obrazovnih programa, među kojima su automehatroničar, operater za strojne obrade, monter strojarskih instalacija, elektroinstalater, elektromehaničar, frizer, konobar, kuhar, tehničar u strojarstvu, tehničar za mehatroniku, kozmetičar te pomoćni kuhar.
Poseban naglasak stavljen je na praktičan pristup – sadašnji učenici kroz radionice će demonstrirati vještine i znanja potrebna za pojedina zanimanja. Aktivnosti će se održavati u holu škole, učionicama i specijaliziranim kabinetima, čime će posjetitelji dobiti realan uvid u svakodnevni školski rad.
U sklopu Dana škole organiziran je i Festival znanosti s nekoliko tematskih programa.
Od 10 do 12 sati održava se program „Mreže: Čovjek, Priroda, Tehnologija“, koji uključuje izlaganje plakata o međusobnom odnosu čovjeka, prirode i tehnologije te etičkim pitanjima koja iz toga proizlaze.
U istom vremenu održava se i „Mreža znanja“, koja obuhvaća prezentacije i radionice iz područja fizike, predstavljanje učeničkih radova te kviz s pitanjima o značaju i važnosti broja π.
Program „Virtualno zavarivanje 2025.“ trajat će od 10 do 12:45 sati, a uključuje simulacije različitih postupaka zavarivanja, među kojima su MIG/MAG, REL, TIG/WIG, orbitalno, sučeono i kutno zavarivanje.
Također od 10 do 12:45 sati održava se radionica „Izradi svoje STEM didaktičke naprave 2025.“, u okviru koje će sudionici izrađivati didaktičke modele uz pomoć 3D printera te učiti o zupčanicima, prijenosima, osnovama mehanike i oprugama.
Organizatori pozivaju sve zainteresirane da se pridruže događanju i upoznaju mogućnosti koje škola nudi budućim učenicima.
Od ruševina do novih domova: Petrinja i okolica ulaze u završnicu obnove
Osim obnove, pokrenut je i niz projekata revitalizacije, poput ulaganja u lječilišni turizam u Topuskom i izgradnje Centra gaming industrije u Novskoj.
Na području pogođenom petrinjskim potresom do sada je u obnovu uloženo 1,91 milijarda eura, a većina planiranih zahvata nalazi se pri kraju, poručeno je tijekom posjeta potpredsjednika Vlade i ministra Branka Bačića Petrinji.
Prema podacima iznesenima tijekom obilaska, u Petrinji je obnovljeno oko 4200 lokacija te izgrađeno približno 200 novih obiteljskih kuća. Kada je riječ o projektima financiranim iz Fonda solidarnosti Europske unije, na području Sisačko-moslavačke županije ugovoreno ih je 416, od čega je 396 već završeno.
„ Što se tiče preostalih objekata na području grada Petrinje, do kraja godine završit ćemo bolnicu i zajedno s Vijećnicom, koja je u samom centru grada, dovršit ćemo sve one objekte javne namjene koje smo izvorno krenuli financirati iz Fonda solidarnosti, a nastavili financiranjem iz državnog proračuna, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, izjavio je ministar Bačić.
Uloga Caritasa i donatora
Dio stambene obnove realiziran je i uz potporu humanitarnih organizacija. Hrvatski Caritas, u suradnji s Ministarstvom, sudjelovao je u izgradnji sedam obiteljskih kuća, dok je ukupno uključen u 78 projekata na Banovini.
„Danas smo posebno radosni što smo završili projekt izgradnje sedam kuća, koje smo gradili zajedno s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Istaknuo bih kako je suradnja bila jako dobra. Ministarstvo je uklonilo kuće, očistilo teren i izgradilo temelje, na kojima smo onda mi izgradili ove kuće“, istaknuo je mons. Božo Radoš, predsjednik Hrvatskog Caritasa i biskup varaždinski, zahvalivši i svim donatorima.
Županija privodi kraju vlastite projekte
Tijekom sastanka održanog u Petrinji, kojem su uz ministra prisustvovali župan Ivan Celjak i gradonačelnica Magdalena Komes, razgovaralo se o dinamici obnove i daljnjim razvojnim planovima.
Župan Celjak naglasio je kako su radovi na objektima u nadležnosti Županije gotovo završeni te istaknuo i dodatne investicije usmjerene na revitalizaciju područja.
„Što se tiče obnove objekata koje su u nadležnosti Županije, mi smo završili obnovu otprilike 90% naših zgrada, a preostalo nam je još nekoliko objekata koje ćemo završiti tijekom ove godine. Osim obnove, u suradnji s Vladom RH pokrenuli smo i niz projekata revitalizacije, poput ulaganja vrijednog 40 milijuna eura u lječilišni turizam u Topuskom i izgradnje Centra gaming industrije u Novskoj, vrijednog ukupno oko 80 milijuna eura“, rekao je Celjak.
Crkva Navještenja Blažene Djevice Marija dobila je novu vanjsku rasvjetu koja naglašava njezinu sakralnu arhitekturu.
Sredstva za projekt osigurao je Grad Velika Gorica
“Zahvalni smo Gradu na sredstvima, jako sam zadovoljan kako crkva izgleda. Sad će se još i ljepše vidjeti centar grada”, rekao je župnik Norbert Ivan Koprivec.
Crkva je sagrađena 1692. godine i zaštićeno je kulturno dobro. Današnji izgled u velikoj mjeri duguje opsežnoj obnovi i proširenju krajem 19. stoljeća, kada je preuređena prema nacrtima Hermanna Bolléa. S novom rasvjetom sada još bolje dolazi do izražaja u večernjim satima, kada se njezini arhitektonski detalji jasnije vide i cijela građevina dobiva topliji te istaknutiji izgled.