‘Kupamo se u mrzlom Čiču! Zašto? Zašto što je super ušutkati vlastiti mozak…’
Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično, objašnjava Marina Drašković zašto su se ona i suprug odlučili početi kupati u jezeru na tri, četiri stupnja
Marina Drašković nekad je bila vrhunska sportašica, državna prvakinja u judu, a danas je majka i supruga. Osim oko obitelji, njezin se svijet vrti i oko pomaganja osobama s invaliditetom. Njihovoj integraciji u društvo, i to kroz omiljeni joj sport. Znate već priču o Judo klubu osoba s invaliditetom Fuji, ispričana je i opjevana već toliko puta, znate možda i koliko je Marina truda uložila u sve to, koliko je njezin klub s godinama narastao, koliko rad Fujija hvale na sve strane…
Prije samo koji dan predstavio je Fuji svoj projekt financiran sredstvima iz EU fondova, klub je dobio 1,2 milijuna kuna, Marina je lijepo objasnila na što će se taj novac potrošiti, kako će još više pomoći osobama s invaliditetom, ali ni sama nije bila ni svjesna što je sve čeka u tom procesu… Posla je puno, toliko da čovjeku dođe da, kao recimo u njezinu slučaju, skoči u hladno jezero!
“Pazi što si želiš, moglo bi ti se i ostvariti. Tako sam si ja jako htjela EU fondove, a nisam niti otprilike imala ideju što to u praksi znači. Inače se smatram osobom koja može podnijeti puno posla, ali danas sam imala žešći trenutak slabosti. Da sam mogla vratiti sve pare, vratila bi ih odmah. Onda sam se sjetila da je hladna voda jedino što mi um smiri odmah sada odmah. Jako mi se nije kupalo, došla sam na plažu i uvjeravala sebe da mi to ne treba. Sami sebi smo najveći protivnici. Ušla sam u vodu i oborila svoj rekord sa sedam minuta na deset minuta. I, što se promijenilo? Teoretski ništa. Isti posao koji sam imala ujutro čeka me i sada. Ali moja percepcija je drugačija. Naš stav je taj koji daje sud o tome koliko je nešto zahtjevno ili teško. Ako pomičeš granice u glavi, mijenjaš i vlastitu percepciju. EU fondovi nakon kupanja? Bitch please, nemrete biti toliko rigidni koliko ja mogu biti uporna”, napisala je Marina na svome Facebooku, a uz to je priložila i video kupanja u Čiču, koje je trenutačno na šest stupnjeva!
– Tako je barem bilo u srijedu, kad smo zadnji put mjerili – kaže nam Marina.
Jučer, danas… Dakle, kupanje u mrzlom Čiču nije “izolirani incident”.
– A ne, nikako. Krenuli smo 4. veljače, tad smo izmjerili da je voda na četiri stupnja, a u međuvremenu sam pokušavala ići na kupanje što sam češće mogla. U početku sam stizala četiri do pet puta tjedno, ali u zadnje par tjedana zbog posla ne stižem tako često. No jednom do dvaput tjedno mi je minimum – otkriva Marina.
I, neće to nikoga pretjerano iznenaditi, nije baš da uživa u svemu tome, u kupanju u “ledu”…
– Dugo mi je trebalo da se odlučim na to jer sam ekstra zimogrozna. I još se nisam navikla, svaki put mi je odvratno teško – govori Marina, a iznad glave se stvara sve više upitnika.
Dobro, pa čemu onda sve ovo?!
– E, to će ti bolje objasniti moj muž – kazala je Marina, pa ipak napravila kratak uvod u opsežno objašnjenje.
– Hladnoća je čest sinonim za neugodu. Međutim, ove zime je za nas poprimila potpuno novu dimenziju, jer hladnoća je pola zdravlja! Marko je s kupanjem u jezeru počeo prošlu jesen, a ja sam mu se pridružila u veljači ove godine. Temperatura jezera je tada bila tri, četiri stupnja. S vremenom je sve više ljudi počelo pokazivati zanimanje za ledeno kupanje pa trenutno imamo grupu od gotovo 15 redovnih kupača! – otkrila je Marina, a onda riječ dala i suprugu.
Marko, suprug, inače je glazbenik, svira klavijature u grupi Pravila igre, a na kupanje u hladnom jezeru gleda gotovo filozofski.
– Svakako je jedna od glavnih inspiracija bio čuveni Nizozemac Wim Hof, čovjek koji zbog svojih nevjerojatnih podviga na ekstremnoj hladnoći nosi nadimak ‘Ledeni čovjek’. On već godinama propovijeda i znanstveno utemeljeno dokazuje brojne korisnosti izlaganja hladnoći. Za sve zainteresirane toplo preporučujemo dokumentarni film o njegovoj metodi ‘Inside Superhuman World of the Iceman’, koji je dostupan na Youtubeu – objašnjava Marko pa nastavlja:
– Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično. S mentalne strane je super promatrati svoj mozak koji ti govori da to ne možeš, a ti ga ušutkaš i nastaviš po svome, pa dokažeš sam sebi da možeš. Da možeš svaki dan pobijediti sebe, promijeniti vlastitu percepciju i pogurati granice mogućeg i nemogućeg.
Cijela priča, tvrdi ovaj neobični bračni par, ima i značajnu zdravstvenu korist.
– Postoje brojni korisni učinci izlaganja hladnoći, od kojih kao najvažnije mogu izdvojiti poboljšanje cirkulacije, smanjenje upalnih procesa na razini cijelog tijela, blagotvorni stimulativni učinak na imunosni sustav te smanjenje anksioznosti. Možda i najvažniji benefit leži u tome što skok u hladnu vodu našim tijelima, otupjelim od pretjerane osjetilne ugode modernog života, pruža snažan podražaj koji nas može vratiti u doticaj sa iskonskom prirodom, sa snagom koju svi nosimo duboko u sebi. Važno je naglasiti da neoprezno i neodgovorno izlaganje prevelikoj hladnoći nosi ozbiljne rizike, prije svega rizik od pothlađenja ili hipotermije, koji mogu završiti i fatalno. Stoga preporučujemo oprez i postepenost u doziranju, naročito za početnike – kazao je Marko.
Eto, objašnjenje je temeljito i opsežno, a poziv da im se priključe svi zainteresirani je otvoren…
– Najbolja je ideja uvesti svakodnevnu rutinu tuširanja najhladnijom vodom koju možete podnijeti i na taj način polako dozvoliti tijelu da se navikne na hladnoću u vrlo kontroliranim uvjetima. S vremenom se onda može pristupiti kupanju u hladnom jezeru, po mogućnosti u društvu onih koji već imaju iskustva s takvom vrstom kupanja – zaključili su Marina i Marko.
Dakle, tko u ovome svemu može pronaći sebe, vrijeme je da se krene. Prvo hladno tuširanje, a onda Čiče. Prije nego se voda ugrije, a i to će se uskoro dogoditi. Na užas društva koje uživa u hladnoći..
Gradska knjižnica Velika Gorica 12. i 13. prosinca, provodi akciju djelomičnog oprosta zakasnina u sva tri svoja odjela, a svi koji kasne s povratom knjiga moći će podmiriti dug jedinstvenim iznosom od sedam eura. Akcija vrijedi i za korisnike koji trenutno ne duguju knjige, ali imaju staru blokadu zbog ranijih kašnjenja.
Povodom Dana Svete Lucije i Dana Grada, knjižnica je odlučila otvoriti vrata svima koji su se godinama skrivali od pulta za povrat knjiga. Bez obzira koliko dugo knjiga stoji kod vas, tih će se dana sve moći vratiti uz simboličnu naplatu.
Knjige je, dakako, potrebno donijeti u odjel iz kojeg su posuđene, bilo da je riječ o Središnjem odjelu za odrasle, Dječjem odjelu ili Područnoj knjižnici Galženica. Oni koji više ni ne znaju gdje je koja knjiga završila mogu se javiti knjižnici osobno ili telefonom, kako bi se situacija razjasnila. Isto vrijedi i za korisnike koji u džepu nemaju nijednu tuđu knjigu, ali ih sustav i dalje drži blokiranima zbog starih dugovanja. I oni će moći “počistiti” račun za sedam eura, ali uz osobni dolazak.
Iz knjižnice poručuju da je ovo idealna prilika da se knjige napokon vrate na police i ponovno krenu u ruke čitatelja. A za sve koji godinama odgađaju taj potez, ako nije sad, kad je?
Muzej Turopolja poziva na pogled u velikogoričku prošlost.
U četvrtak 11. prosinca u prostoru Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja bit će otvorena dokumentarna izložba “Medicina u Turopolju”.
Izložba je dokumentarnog karaktera koja tekstovima i fotografijama kroz 6 plakata vodi kroz 6 tematskih cjelina: Asanacija u Mraclinu, Apoteka i rodilište, Javna bolnica, Crveni križ, Ratna bolnica te Dom zdravlja i Veterinarska stanica.
Autor izložbe je viši kustos povjesničar Josip Popovčić, a otvorenje je u 18 sati.
Podjelom staklenki meda učenicima prvog razreda osnovnih škola, Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, u suradnji s lokalnim proizvođačima meda, provode projekt Školski medni dan.
Danas je blagdan sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara, a u ime Zagrebačke županije podjeli meda prvašićima u Osnovnoj školi Bedenica sudjelovao je zamjenik župana Damir Tomljenović.
-Ovim projektom želimo educirati djecu o važnosti konzumiranja meda i njegovog uključivanja u prehranu, uz istovremenu promociju meda proizvedenoga na hrvatskim pčelinjacima što će pridonijeti boljem tržišnom pozicioniranju hrvatskih pčelara. Zagrebačka županija kontinuirano pomaže pčelare kojih ima 610 registriranih s oko 30 tisuća košnica. Kupnjom lokalno uzgojenog meda podupremo domaće pčelare – podsjetio je Tomljenović.
-Iako je Bedenica jedna od najmanjih općina u Zagrebačkoj županiji, ima što za pokazati, a to su, među ostalim, poljoprivrednici i registrirani pčelari koji marljivo rade i doprinose promicanju imena i ugleda općine. Pčele su neophodne za bioraznolikost i opstojnost našeg svijeta. Zahvaljujem županijskom Upravnom odjelu za poljoprivredu za pomoć i ulaganje u naše poljoprivrednike, jer bez zdrave poljoprivrede i uspješnih poljoprivrednika nema ni uspjeha države – rekao je načelnik Općine Bedenica Slavko Cvrlja.
Na području općine Bedenica je i puno pčelara koji se bave i proizvodnjom medenjaka – istaknuo je ravnatelj škole Krunoslav Ujlaki.
-Svoje tržište, osim na kućnom pragu, proizvođači nalaze i u svetištu u Mariji Bistrici, a obzirom da se med dijeli u prvom razredu, djeca o njemu uče i vjerujem da će ovo pozitivno utjecati na njihove prehrambene navike – dodao je ravnatelj.
Kratko predavanje prvašićima održao je lokalni pčelar Branko Mahnet koji je u ovaj projekt uključen od 2018. godine.
-Tržište je prepuno svakakvih proizvoda koji se ne bi smjeli zvati medom i jako je važno da djeca znaju prepoznati kvalitetan med i da ih to prati kroz cijeli život. Najpouzdanija metoda prepoznavanja “pravog meda” je okus. Kada ga stavite u usta on mora imati okus voska, peludi i košnice dok ostali koji imaju okus po nekakvom sirupu – nisu prirodni proizvodi. Najbolje je zapravo imati svog pčelara, jer nijedan mali pčelar neće se baviti s umjetnim sladilima i aromama – objasnio je Mahnet.
Podjelom staklenki meda učenicima prvog razreda osnovnih škola, ovim se projektom želi promovirati med iz hrvatskih pčelinjaka i podignuti svijest najmlađih o potrebi konzumacije zdravih i domaćih proizvoda.
U projekt je uključena i Zagrebačka županija pa će tako 1.568 učenika iz 31 škole kojima je Županija osnivač, dobiti prigodne pakete sa slikovnicom i unificiranom staklenkom meda.
Med će u osnovne škole dostaviti 15 pčelara s područja Zagrebačke županije.
( Foto: Radio Zelina )
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Udruga žena Kuče poziva na još jednu radionicu u nizu!
Vezenje – stoljetna tradicija ukrašavanja tkanina iglom i koncem, koja se koristila za personalizaciju odjeće i kućanskih potrepština, čime se isticao prestiž, danas se koristi za umjetničko izražavanje i modne detalje, čuvajući kulturnu baštinu.
Ovladajte vještinom vezenja kako bi kod kuće i sami mogli ukrašavati razne materijale. Radionica će se održati 11. prosinca u Društvenom domu Kuče s početkom u 18 sat.
-Dođite na kreativno druženje gdje ćemo zajedno učiti i stvarati prekrasne vezene motive. Veselimo se vašem dolasku! Prijave su obavezne na: 099 623 6367 – ističu iz Udruge.
Gradski zbor Franjo pl. Lučić proteklog je vikenda gostovao u Austriji, u gradiću Neuberg an der Murz, gdje je održao koncert adventskih i božićnih pjesama iz bogate tradicije hrvatske zborske baštine.
Brojna publika s oduševljenjem je pratila izvedbe, a posebno ih je dirnulo iznenađenje na samom kraju – izvedba pjesme „Tiha noć“ na njemačkom jeziku, koja je potaknula okupljene da se pridruže zboru u zajedničkom pjevanju.
-Doista je bio užitak pjevati u jednom osobitom ambijentu povijesne zgrade nevjerojatne akustike, pred vrlo discipliniranom publikom. Mi smo uživali pjevajući, a osjetili smo i da je publika uživala u našoj izvedbi. Osobito su bili iznenađeni izvedbom Tihe noći na njemačkom jeziku i pjevali su zajedno s nama – rekla je voditeljica zbora prof. Irena Markulin.
Predsjednica zbora i organizatorica putovanja Lidia Capković Martinek, također je istaknula važnost ovakvih gostovanja.
-Uvijek se i sami iznenadimo kako strana publika reagira na prekrasne adventske i božićne pjesme hrvatske baštine. Upravo zbog toga je osobito zadovoljstvo organizirati ovakva putovanja – rekla je Capković Martinek.
Inače, nastup u Austriji još je jednom potvrdio kvalitetu i umjetničku snagu Gradskog zbora Franjo pl. Lučić, koji svojim izvedbama njeguje hrvatsku glazbenu tradiciju, promovira Veliku Goricu i Republiku Hrvatsku izvan njenih granica.