‘Kupamo se u mrzlom Čiču! Zašto? Zašto što je super ušutkati vlastiti mozak…’
Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično, objašnjava Marina Drašković zašto su se ona i suprug odlučili početi kupati u jezeru na tri, četiri stupnja
Marina Drašković nekad je bila vrhunska sportašica, državna prvakinja u judu, a danas je majka i supruga. Osim oko obitelji, njezin se svijet vrti i oko pomaganja osobama s invaliditetom. Njihovoj integraciji u društvo, i to kroz omiljeni joj sport. Znate već priču o Judo klubu osoba s invaliditetom Fuji, ispričana je i opjevana već toliko puta, znate možda i koliko je Marina truda uložila u sve to, koliko je njezin klub s godinama narastao, koliko rad Fujija hvale na sve strane…
Prije samo koji dan predstavio je Fuji svoj projekt financiran sredstvima iz EU fondova, klub je dobio 1,2 milijuna kuna, Marina je lijepo objasnila na što će se taj novac potrošiti, kako će još više pomoći osobama s invaliditetom, ali ni sama nije bila ni svjesna što je sve čeka u tom procesu… Posla je puno, toliko da čovjeku dođe da, kao recimo u njezinu slučaju, skoči u hladno jezero!
“Pazi što si želiš, moglo bi ti se i ostvariti. Tako sam si ja jako htjela EU fondove, a nisam niti otprilike imala ideju što to u praksi znači. Inače se smatram osobom koja može podnijeti puno posla, ali danas sam imala žešći trenutak slabosti. Da sam mogla vratiti sve pare, vratila bi ih odmah. Onda sam se sjetila da je hladna voda jedino što mi um smiri odmah sada odmah. Jako mi se nije kupalo, došla sam na plažu i uvjeravala sebe da mi to ne treba. Sami sebi smo najveći protivnici. Ušla sam u vodu i oborila svoj rekord sa sedam minuta na deset minuta. I, što se promijenilo? Teoretski ništa. Isti posao koji sam imala ujutro čeka me i sada. Ali moja percepcija je drugačija. Naš stav je taj koji daje sud o tome koliko je nešto zahtjevno ili teško. Ako pomičeš granice u glavi, mijenjaš i vlastitu percepciju. EU fondovi nakon kupanja? Bitch please, nemrete biti toliko rigidni koliko ja mogu biti uporna”, napisala je Marina na svome Facebooku, a uz to je priložila i video kupanja u Čiču, koje je trenutačno na šest stupnjeva!
– Tako je barem bilo u srijedu, kad smo zadnji put mjerili – kaže nam Marina.
Jučer, danas… Dakle, kupanje u mrzlom Čiču nije “izolirani incident”.
– A ne, nikako. Krenuli smo 4. veljače, tad smo izmjerili da je voda na četiri stupnja, a u međuvremenu sam pokušavala ići na kupanje što sam češće mogla. U početku sam stizala četiri do pet puta tjedno, ali u zadnje par tjedana zbog posla ne stižem tako često. No jednom do dvaput tjedno mi je minimum – otkriva Marina.
I, neće to nikoga pretjerano iznenaditi, nije baš da uživa u svemu tome, u kupanju u “ledu”…
– Dugo mi je trebalo da se odlučim na to jer sam ekstra zimogrozna. I još se nisam navikla, svaki put mi je odvratno teško – govori Marina, a iznad glave se stvara sve više upitnika.
Dobro, pa čemu onda sve ovo?!
– E, to će ti bolje objasniti moj muž – kazala je Marina, pa ipak napravila kratak uvod u opsežno objašnjenje.
– Hladnoća je čest sinonim za neugodu. Međutim, ove zime je za nas poprimila potpuno novu dimenziju, jer hladnoća je pola zdravlja! Marko je s kupanjem u jezeru počeo prošlu jesen, a ja sam mu se pridružila u veljači ove godine. Temperatura jezera je tada bila tri, četiri stupnja. S vremenom je sve više ljudi počelo pokazivati zanimanje za ledeno kupanje pa trenutno imamo grupu od gotovo 15 redovnih kupača! – otkrila je Marina, a onda riječ dala i suprugu.
Marko, suprug, inače je glazbenik, svira klavijature u grupi Pravila igre, a na kupanje u hladnom jezeru gleda gotovo filozofski.
– Svakako je jedna od glavnih inspiracija bio čuveni Nizozemac Wim Hof, čovjek koji zbog svojih nevjerojatnih podviga na ekstremnoj hladnoći nosi nadimak ‘Ledeni čovjek’. On već godinama propovijeda i znanstveno utemeljeno dokazuje brojne korisnosti izlaganja hladnoći. Za sve zainteresirane toplo preporučujemo dokumentarni film o njegovoj metodi ‘Inside Superhuman World of the Iceman’, koji je dostupan na Youtubeu – objašnjava Marko pa nastavlja:
– Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično. S mentalne strane je super promatrati svoj mozak koji ti govori da to ne možeš, a ti ga ušutkaš i nastaviš po svome, pa dokažeš sam sebi da možeš. Da možeš svaki dan pobijediti sebe, promijeniti vlastitu percepciju i pogurati granice mogućeg i nemogućeg.
Cijela priča, tvrdi ovaj neobični bračni par, ima i značajnu zdravstvenu korist.
– Postoje brojni korisni učinci izlaganja hladnoći, od kojih kao najvažnije mogu izdvojiti poboljšanje cirkulacije, smanjenje upalnih procesa na razini cijelog tijela, blagotvorni stimulativni učinak na imunosni sustav te smanjenje anksioznosti. Možda i najvažniji benefit leži u tome što skok u hladnu vodu našim tijelima, otupjelim od pretjerane osjetilne ugode modernog života, pruža snažan podražaj koji nas može vratiti u doticaj sa iskonskom prirodom, sa snagom koju svi nosimo duboko u sebi. Važno je naglasiti da neoprezno i neodgovorno izlaganje prevelikoj hladnoći nosi ozbiljne rizike, prije svega rizik od pothlađenja ili hipotermije, koji mogu završiti i fatalno. Stoga preporučujemo oprez i postepenost u doziranju, naročito za početnike – kazao je Marko.
Eto, objašnjenje je temeljito i opsežno, a poziv da im se priključe svi zainteresirani je otvoren…
– Najbolja je ideja uvesti svakodnevnu rutinu tuširanja najhladnijom vodom koju možete podnijeti i na taj način polako dozvoliti tijelu da se navikne na hladnoću u vrlo kontroliranim uvjetima. S vremenom se onda može pristupiti kupanju u hladnom jezeru, po mogućnosti u društvu onih koji već imaju iskustva s takvom vrstom kupanja – zaključili su Marina i Marko.
Dakle, tko u ovome svemu može pronaći sebe, vrijeme je da se krene. Prvo hladno tuširanje, a onda Čiče. Prije nego se voda ugrije, a i to će se uskoro dogoditi. Na užas društva koje uživa u hladnoći..
SOS Dječje selo Lekenik u Hrvatskoj dobilo je prve solarne panele koji će napajati Društveni centar i dječji vrtić. Solarni sustav snage 100 kilovata pušten je u trajni pogon, a njegovim radom grijanje, rasvjeta, kuhinja i utičnice sada koriste isključivo sunčevu energiju. Projekt realizira Zelena energetska zadruga (ZEZ) u suradnji s SOS Dječjim selom Hrvatska, Raiffeisen bankom, Biomasa grupom i Kufner grupom.
Prva faza projekta, koja uključuje panele na Društvenom centru, već je dovršena, a u drugoj fazi planira se postavljanje dodatnih 250 kW na krovove svih petnaest kuća u kojima žive SOS mame i djeca. Kada se druga faza završi, ukupna instalirana snaga bit će 350 kW, što će Lekenik učiniti prvim solarnim dječjim selom u Hrvatskoj.
Projekt, vrijedan 340.000 eura, omogućit će značajne uštede. SOS Dječje selo dosad je na energiju trošilo više od 80.000 eura godišnje. Očekuje se da će kroz životni vijek sustava od 25 godina uštede doseći oko 1,17 milijuna eura, koji će biti usmjereni na skrb i edukaciju djece.
Sutra će se u dvorani Pučkog otvorenog učilišta održati simpozij na temu Sigurnost hrane i zaštita potrošača u organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici i Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Događaj okuplja stručnjake kako bi raspravljali o najnovijim istraživanjima i trendovima u sigurnosti hrane. Pojedina predavanja govorit će o prisutnosti mikotoksina (otrovne tvari koje proizvode određene vrste plijesni, a imaju toksičan učinak na ljude i životinje) te percepciji i mišljenju potrošača. Najviše će se pozornosti pridati samoj sigurnosti hrane i zaštiti potrošača.
Simpozij završava otvorenom raspravom u kojoj će sudionici moći postavljati pitanja stručnjacima, a ovaj događaj pruža priliku za bolje razumijevanje kako znanost i regulativa štite potrošače, ali i kako sami možemo biti pažljiviji pri izboru hrane koju konzumiramo.
01.07.2025., Velika Gorica - Croatia Airlines (CA) i Medjunarodna zracna luka Zagreb (MZLZ) obiljezili su uvodjenje pet novih ovosezonskih linija CA Zagreba sa Hamburgom, Madridom, Milanom, Pragom i Bukurestom docekom putnika s prvog leta Hamburg-Zagreb obavljenog novim zrakoplovom Airbus A220. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
U Zračnu luku Zagreb bi danas trebala sletjeti dva zrakoplova s evakuiranim hrvatskim državljanima i putnicima drugih nacionalnosti s Bliskog istoka, neslužbeno doznaje N1. Prvi avion iz Dubaija očekuje se oko 13:30 po hrvatskom vremenu, dok bi drugi, u organizaciji Croatia Airlinesa, trebao stići kasno navečer.
U prvom zrakoplovu nalazi se 39 hrvatskih državljana, ali i putnika iz više drugih zemalja. Drugi zrakoplov, u vlasništvu Croatia Airlinesa, trebao bi sletjeti između 23 sata i ponoći u zagrebačku zračnu luku. Prema neslužbenim informacijama, njime će u Hrvatsku stići ranjive skupine te hrvatski državljani.
Evakuacija se provodi zbog eskalacije oružanih sukoba na Bliskom istoku koji uključuju SAD, Izrael i Iran. Zbog intenzivnih raketnih napada i nestabilne sigurnosne situacije, okolne su zemlje postale izravno ugrožene, o čemu smo pisali ranije.
Zagrebačka županija ostvarila je međunarodno priznanje za svoju politiku održivog razvoja i postignuća u upravljanju destinacijom. Putem Turističke zajednice Zagrebačke županije i kroz program Green Destinations Awards dodijeljena joj je Silver Green Destinations Award razina priznanja.
Time je potvrđena izvrsnost djelovanja Zagrebačke županije.
Potrebno je naglasiti mjerljiv napredak u odnosu na 2024. godinu, kada je Zagrebačka županija prvi put stekla Bronze razinu.
– Napredak s Bronze na Silver razinu u relativno kratkom razdoblju potvrđuje da smo održivost ugradili u strateško upravljanje destinacijom. Sustavno radimo na jačanju suradnje na svim razinama: od lokalnih turističkih zajednica i kulturnih društava do županijskih institucija i gospodarstva – rekla je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivane Alilović.
Najviša ocjena ostvarena je u području Kulture i Tradicije (8,3), a visoke ocjene ostvarene su i u segmentima Društvene Dobrobiti (7,8) te Prirode i krajolika (7,5).
Green Destinations Award predstavlja važan korak kojim se Zagrebačka županija dodatno pozicionira kao destinacija koja održivost temelji na dokazima, transparentnosti i kontinuiranom unapređenju.
Zagrebačka županija, prema izvješću auditora, održivost smatra dugoročnim razvojnim procesom. Također su dane preporuke za budućnost, najviše u području okoliša i klimatskih politika, koje će biti jedan od prioriteta u sljedećem razdoblju.
Više informacija na službenoj stranici TZZŽ-a, klikom OVDJE.
Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana dodatno su se zaoštrile, što je uzrokovalo snažne reakcije na svjetskim energetskim tržištima.
Utjecaj tih događaja već je vidljiv i u Hrvatskoj, gdje su promjene osjetne ponajviše na benzinskim postajama. Kako navodi portal 24sata, litra Eurosupera 95 trenutačno se prodaje za oko 1,46 eura, što je najviša cijena u proteklih godinu dana. Eurodizel stoji oko 1,48 eura po litri, što je najskuplja razina u posljednje dvije godine. Eskalacija na Bliskom istoku ozbiljno je poremetila jedan od najvažnijih pravaca za transport nafte – Hormuški tjesnac. Riječ je o uskom morskom prolazu između Irana i Omana kojim se svakodnevno odvija ogroman dio svjetske trgovine energentima. Prema podacima EIA, procjenjuje se da kroz Hormuški tjesnac prolazi oko 20 milijuna barela nafte dnevno, što predstavlja otprilike petinu globalne potrošnje nafte.
Pogoršanje sigurnosnih okolnosti u regiji potaknulo je dio međunarodnih brodara i energetskih kompanija da privremeno izmijene svoje plovne pravce te izbjegnu prolazak kroz to područje. Neizvjesnost dodatno produbljuju poruke iz Teherana o mogućoj blokadi tjesnaca, što na energetskim tržištima pojačava zabrinutost zbog opskrbe i potiče rast cijena nafte.
Problemi s poskupljenjem goriva ne utječu samo na promet, već i na svakodnevni život građana. Naš sugrađanin Nikola tako ističe: ” Mislim da sada plaćamo najveće cijene goriva što svakako utječe na budžet svake obitelji jer danas je auto neophodan za život. Smatram da neće biti u redu ako se poskupljenje goriva ponovo odrazi na povećanje cijena hrane i osnovnih potreba budući da je već sada sve teže podmiriti sve mjesečne troškove”.