Povežite se s nama

Vijesti

‘Kupamo se u mrzlom Čiču! Zašto? Zašto što je super ušutkati vlastiti mozak…’

Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično, objašnjava Marina Drašković zašto su se ona i suprug odlučili početi kupati u jezeru na tri, četiri stupnja

Objavljeno

na

Marina Drašković nekad je bila vrhunska sportašica, državna prvakinja u judu, a danas je majka i supruga. Osim oko obitelji, njezin se svijet vrti i oko pomaganja osobama s invaliditetom. Njihovoj integraciji u društvo, i to kroz omiljeni joj sport. Znate već priču o Judo klubu osoba s invaliditetom Fuji, ispričana je i opjevana već toliko puta, znate možda i koliko je Marina truda uložila u sve to, koliko je njezin klub s godinama narastao, koliko rad Fujija hvale na sve strane…

Prije samo koji dan predstavio je Fuji svoj projekt financiran sredstvima iz EU fondova, klub je dobio 1,2 milijuna kuna, Marina je lijepo objasnila na što će se taj novac potrošiti, kako će još više pomoći osobama s invaliditetom, ali ni sama nije bila ni svjesna što je sve čeka u tom procesu… Posla je puno, toliko da čovjeku dođe da, kao recimo u njezinu slučaju, skoči u hladno jezero!

“Pazi što si želiš, moglo bi ti se i ostvariti. Tako sam si ja jako htjela EU fondove, a nisam niti otprilike imala ideju što to u praksi znači. Inače se smatram osobom koja može podnijeti puno posla, ali danas sam imala žešći trenutak slabosti. Da sam mogla vratiti sve pare, vratila bi ih odmah. Onda sam se sjetila da je hladna voda jedino što mi um smiri odmah sada odmah. Jako mi se nije kupalo, došla sam na plažu i uvjeravala sebe da mi to ne treba. Sami sebi smo najveći protivnici. Ušla sam u vodu i oborila svoj rekord sa sedam minuta na deset minuta. I, što se promijenilo? Teoretski ništa. Isti posao koji sam imala ujutro čeka me i sada. Ali moja percepcija je drugačija. Naš stav je taj koji daje sud o tome koliko je nešto zahtjevno ili teško. Ako pomičeš granice u glavi, mijenjaš i vlastitu percepciju. EU fondovi nakon kupanja? Bitch please, nemrete biti toliko rigidni koliko ja mogu biti uporna”, napisala je Marina na svome Facebooku, a uz to je priložila i video kupanja u Čiču, koje je trenutačno na šest stupnjeva!

– Tako je barem bilo u srijedu, kad smo zadnji put mjerili – kaže nam Marina.

Jučer, danas… Dakle, kupanje u mrzlom Čiču nije “izolirani incident”.

– A ne, nikako. Krenuli smo 4. veljače, tad smo izmjerili da je voda na četiri stupnja, a u međuvremenu sam pokušavala ići na kupanje što sam češće mogla. U početku sam stizala četiri do pet puta tjedno, ali u zadnje par tjedana zbog posla ne stižem tako često. No jednom do dvaput tjedno mi je minimum – otkriva Marina.

I, neće to nikoga pretjerano iznenaditi, nije baš da uživa u svemu tome, u kupanju u “ledu”…

– Dugo mi je trebalo da se odlučim na to jer sam ekstra zimogrozna. I još se nisam navikla, svaki put mi je odvratno teško – govori Marina, a iznad glave se stvara sve više upitnika.

Dobro, pa čemu onda sve ovo?!

– E, to će ti bolje objasniti moj muž – kazala je Marina, pa ipak napravila kratak uvod u opsežno objašnjenje.

– Hladnoća je čest sinonim za neugodu. Međutim, ove zime je za nas poprimila potpuno novu dimenziju, jer hladnoća je pola zdravlja! Marko je s kupanjem u jezeru počeo prošlu jesen, a ja sam mu se pridružila u veljači ove godine. Temperatura jezera je tada bila tri, četiri stupnja. S vremenom je sve više ljudi počelo pokazivati zanimanje za ledeno kupanje pa trenutno imamo grupu od gotovo 15 redovnih kupača! – otkrila je Marina, a onda riječ dala i suprugu.

Marko, suprug, inače je glazbenik, svira klavijature u grupi Pravila igre, a na kupanje u hladnom jezeru gleda gotovo filozofski.

– Svakako je jedna od glavnih inspiracija bio čuveni Nizozemac Wim Hof, čovjek koji zbog svojih nevjerojatnih podviga na ekstremnoj hladnoći nosi nadimak ‘Ledeni čovjek’. On već godinama propovijeda i znanstveno utemeljeno dokazuje brojne korisnosti izlaganja hladnoći. Za sve zainteresirane toplo preporučujemo dokumentarni film o njegovoj metodi ‘Inside Superhuman World of the Iceman’, koji je dostupan na Youtubeu – objašnjava Marko pa nastavlja:

– Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično. S mentalne strane je super promatrati svoj mozak koji ti govori da to ne možeš, a ti ga ušutkaš i nastaviš po svome, pa dokažeš sam sebi da možeš. Da možeš svaki dan pobijediti sebe, promijeniti vlastitu percepciju i pogurati granice mogućeg i nemogućeg.

Cijela priča, tvrdi ovaj neobični bračni par, ima i značajnu zdravstvenu korist.

– Postoje brojni korisni učinci izlaganja hladnoći, od kojih kao najvažnije mogu izdvojiti poboljšanje cirkulacije, smanjenje upalnih procesa na razini cijelog tijela, blagotvorni stimulativni učinak na imunosni sustav te smanjenje anksioznosti. Možda i najvažniji benefit leži u tome što skok u hladnu vodu našim tijelima, otupjelim od pretjerane osjetilne ugode modernog života, pruža snažan podražaj koji nas može vratiti u doticaj sa iskonskom prirodom, sa snagom koju svi nosimo duboko u sebi. Važno je naglasiti da neoprezno i neodgovorno izlaganje prevelikoj hladnoći nosi ozbiljne rizike, prije svega rizik od pothlađenja ili hipotermije, koji mogu završiti i fatalno. Stoga preporučujemo oprez i postepenost u doziranju, naročito za početnike – kazao je Marko.

Eto, objašnjenje je temeljito i opsežno, a poziv da im se priključe svi zainteresirani je otvoren…

– Najbolja je ideja uvesti svakodnevnu rutinu tuširanja najhladnijom vodom koju možete podnijeti i na taj način polako dozvoliti tijelu da se navikne na hladnoću u vrlo kontroliranim uvjetima. S vremenom se onda može pristupiti kupanju u hladnom jezeru, po mogućnosti u društvu onih koji već imaju iskustva s takvom vrstom kupanja – zaključili su Marina i Marko.

Dakle, tko u ovome svemu može pronaći sebe, vrijeme je da se krene. Prvo hladno tuširanje, a onda Čiče. Prije nego se voda ugrije, a i to će se uskoro dogoditi. Na užas društva koje uživa u hladnoći..

Vijesti

KAKO SMANJITI RIZIK DEMENCIJE Kretanje jača pamćenje i emocionalnu ravnotežu

Kroz ove teme stručnjaci upozoravaju kako je mozak iznimno prilagodljiv organ čije zdravlje uvelike ovisi o svakodnevnim navikama, okruženju i životnim iskustvima. 

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay

Međunarodna javnozdravstvena kampanja Tjedan mozga i ove se godine obilježava diljem svijeta s ciljem podizanja svijesti o važnosti istraživanja mozga i očuvanja mentalnog zdravlja. Kampanja, koja traje od 16. do 22. ožujka, okuplja stručnjake, institucije i građane u više od 100 zemalja.

Ovogodišnje izdanje fokusira se na nekoliko aktualnih tema iz područja neuroznanosti, među kojima su povezanost mozga i kretanja, cirkadijalni ritam te neurobiologija ljubavi. Posebno se naglašava važnost tjelesne aktivnosti, koja potiče stvaranje novih neuronskih veza, poboljšava pamćenje i učenje te doprinosi emocionalnoj stabilnosti.

Demencija kao najveći izazov današnjice

Kroz ove teme stručnjaci upozoravaju kako je mozak iznimno prilagodljiv organ čije zdravlje uvelike ovisi o svakodnevnim navikama, okruženju i životnim iskustvima. Posebna pažnja usmjerena je na demenciju, jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Riječ je o sindromu obilježenom postupnim padom kognitivnih funkcija poput pamćenja, pažnje i rasuđivanja, što značajno otežava svakodnevno funkcioniranje oboljelih.

U borbi protiv tog izazova aktivno sudjeluje Hrvatski zavod za javno zdravstvo kroz europski projekt JADE Health. Riječ je o inicijativi koja okuplja 18 država članica Europske unije s ciljem smanjenja opterećenja demencijom i drugim neurološkim poremećajima.

Zajednička poveznica Tjedna mozga i projekta JADE Health upravo je naglasak na prevenciji. Istraživanja pokazuju da zdrave životne navike, poput redovite tjelesne aktivnosti, kvalitetnog sna i mentalne stimulacije, mogu značajno smanjiti rizik od razvoja demencije.

Prema riječima Danijele Štimac Grbić, voditeljice projekta JADE Health pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo:

”Mozak pamtimo kao nešto što ‘radi samo od sebe’, no istina je da ga svakodnevno oblikujemo svojim navikama – kretanjem, snom, učenjem i odnosima. Upravo zato prevencija mora započeti puno prije pojave prvih simptoma. Kroz JADE Health projekt želimo građanima približiti konkretne načine kako očuvati zdravlje mozga i smanjiti rizik od demencije.”

Tjedni plan za kognitivno vježbanje (15 min dnevno)

Ponedjeljak – Pamćenje + pažnja

  • (5 min) Zapamtite 5 riječi (npr. pas, more, knjiga…)
  • (5 min) Nakon pauze pokušajte ih ponoviti
  • (5 min) Brojanje unatrag od 50

Utorak – Vizualno pamćenje

  • (5 min) Promatrajte 6 predmeta na stolu
  • (5 min) Maknite ih pa ih pokušajte nabrojati
  • (5 min) “Što nedostaje?” (netko makne jedan predmet)

Srijeda – Jezik i koncentracija

  • (5 min) Pročitajte kratki tekst (novine ili članak)
  • (5 min) Prepričajte ga naglas
  • (5 min) Pronađite 5 riječi koje počinju na isto slovo

Četvrtak – Logika

  • (10 min) Križaljka ili lagani sudoku
  • (5 min) Brojanje unatrag po 3

Petak – Svakodnevno pamćenje

  • (5 min) Prisjetite se jučerašnjeg dana (što, gdje, s kim)
  • (5 min) Prisjetite se što ste radili prije 2–3 dana
  • (5 min) Nabrojite 5 stvari koje planirate sutra

Subota – Kreativno razmišljanje

  • (5 min) Smislite kratku priču od 3 riječi (npr. pas, kiša, park)
  • (5 min) Naučite 2–3 nove riječi (strani jezik ili zanimljive riječi)
  • (5 min) Ponovite ih bez gledanja

Nedjelja – Lagano ponavljanje

  • (5 min) Ponovite riječi iz prethodnih dana
  • (5 min) Traženje razlika (slike, novine)
  • (5 min) Duboko disanje i fokus na jednu misao

Nastavite čitati

Moja županija

Povijesni iskorak Siska: milijunsko ulaganje u moderni i održivi javni prijevoz

Ovi projekti predstavljaju snažan razvojni iskorak za Grad Sisak te potvrđuju uspješnost u povlačenju sredstava iz europskih i nacionalnih izvora.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Grad Sisak

U Sisku su danas potpisani ugovori za provedbu dvaju važnih projekata usmjerenih na unaprjeđenje javnog gradskog i prigradskog prijevoza te razvoj održive mobilnosti. Svečanost potpisivanja održana je u gradskoj vijećnici, uz prisustvo gradskog vodstva i predstavnika uključenih tvrtki.

Grad je osigurao značajna bespovratna sredstva kroz poziv za nabavu vozila na alternativni pogon, čime se realizira jedno od najvećih ulaganja u javni prijevoz u povijesti Siska. Ukupna vrijednost projekta iznosi 9,44 milijuna eura, dok se 7,56 milijuna eura financira iz Nacionalni plan oporavka i otpornosti putem Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

U sklopu projekta planirana je nabava 12 novih niskopodnih autobusa na alternativni pogon, koji će značajno unaprijediti kvalitetu javnog prijevoza. Vozila će biti prilagođena osobama s invaliditetom, starijima, roditeljima s djecom te svim korisnicima javnog prijevoza, uz veći stupanj sigurnosti, pouzdanosti i udobnosti.

Osim poboljšanja usluge, novi autobusi donose i ekološke koristi, poput smanjenja emisija štetnih plinova i buke, čime se dodatno podiže kvaliteta života u gradu.

Paralelno s nabavom vozila, provodi se i projekt izgradnje infrastrukture za njihovo punjenje. Planirana je instalacija najmanje 12 punionica za električne autobuse, koje će opsluživati osam solo i četiri midi vozila, čime se dodatno osigurava učinkovit i održiv sustav javnog prijevoza.

Projekt izgradnje punionica financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz program Ministarstva gospodarstva. Ukupna vrijednost tog projekta iznosi 2,16 milijuna eura, dok će se dio troškova, uključujući PDV, podmiriti iz vlastitih sredstava.

U realizaciji sudjeluju i privatni partneri – Novatec d.o.o., Wawa d.o.o., Autobus d.o.o. i Končar d.o.o. – čime se dodatno naglašava važnost suradnje javnog i privatnog sektora u velikim infrastrukturnim projektima.

Gradonačelnik Domagoj Orlić tom je prilikom istaknuo:

”Ovi projekti predstavljaju snažan razvojni iskorak za Grad Sisak te potvrđuju uspješnost u povlačenju sredstava iz europskih i nacionalnih izvora. Ulaganjem u održivi promet ne samo da se unapređuje kvaliteta javne usluge, već se dugoročno smanjuju troškovi, povećava energetska učinkovitost i doprinosi stvaranju modernog, zelenog i otpornog grada po mjeri svih građana”.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Otvoren natječaj za male poduzetnike – dijeli se 50.000 eura za društveno korisne ideje

Program „Pokreni nešto svoje“ nudi financijsku i mentorsku podršku onima koji žele razvijati poslovanje s pozitivnim utjecajem na zajednicu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cottonbro studio/pexels.com

Mikropoduzetnici i oni koji tek planiraju pokrenuti vlastiti posao s društvenim ili ekološkim ciljem mogu se prijaviti na program „Pokreni nešto svoje“, koji organiziraju ACT Grupa i Philip Morris Zagreb, a prijave su otvorene do 12. travnja 2026. godine.

Riječ je o šestomjesečnom programu podrške koji kombinira financijsku pomoć i mentorski rad sa stručnjacima, uz dodatnu vidljivost i prilike za umrežavanje. Ukupna vrijednost potpore iznosi 50.000 eura. Program će obuhvatiti deset odabranih poduzetničkih projekata. Pet najboljih dobit će pojedinačnu potporu od 7.000 eura, dok će preostalih pet dobiti po 3.000 eura.

Cilj programa je potaknuti razvoj poslovanja koje ne donosi samo profit, već i konkretne koristi za društvo ili okoliš, a priliku za prijavu imaju i postojeći poduzetnici i oni koji su tek u fazi osnivanja poslovanja. Osim financijske injekcije, sudionici mogu računati na mentorsku podršku i jačanje poslovnih kompetencija, što bi im trebalo pomoći u daljnjem razvoju i održivosti njihovih ideja. Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Crna kronika

VIDEO Pokušaj provale u Velikoj Buni! Provalnik razvaljivao vrata dok je žena bila u kući, sve je zabilježila kamerom

“Čula sam kao da vrata lupaju”.

Objavljeno

na

U Velikoj Buni danas je zabilježen pokušaj provale u obiteljsku kuću. Nepoznati muškarac pokušao je nasilno ući kroz vrata terase, no pobjegao je nakon što ga je vlasnica primijetila i posegnula za mobitelom.

“Ja danas nisam trebala biti doma nego na poslu, ali sam zbog nekih okolnosti slučajno ostalo doma. Kad je muž otišao, oni su počeli tu lupat, a ja sam bila gore na katu. Čula sam kao da vrata lupaju i nakon kratke pauze, počelo je opet. Kad sam se spuštala s kata, pogledam prema terasi, a ono čovjek nogom pokušava provaliti vrata”, ispričala nam je Vlatka Zgurić Dobrenić, u čiju je kuću provalnik pokušao ući.

Kada mu se približila, muškarac je počeo vikati kako ga netko progoni i želi napasti. U trenutku kada je pokušala snimiti situaciju mobitelom, udaljio se s mjesta događaja.

Vlatka je potom pokušala predvidjeti njegov smjer kretanja kroz kuću, a kako navodi, muškarac je pobjegao vozilom, plavim Golfom s koprivničkim registracijama.

O događaju je odmah obaviještena policija koja je obavila očevid.

Nastavite čitati

Priroda

Prvi dan proljeća! Što kaže Kristijan Božarov, a što naši sugrađani?

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

Danas je i službeno započelo proljeće, godišnje doba koje mnogima donosi novi početak, više energije i osmijeh na lice.

Astronomski gledano, proljeće počinje u trenutku kada se Sunce i Zemlja prividno poravnaju u ravnini ekvatora. Tada na sjevernoj polutki, kod nas, započinje proljeće, dok na južnoj počinje jesen. Kako objašnjava Kristijan Božarov s portala „Kad će kiša“, sve do 2050. godine proljeće će najčešće počinjati 20. ožujka, dok će se u razdoblju između 2050. i 2100. u nekim godinama pojavljivati već 19. ožujka. Tek u sljedećem stoljeću ponovno će se ustaliti 20. ožujka kao prvi dan proljeća.

No, iza svih tih astronomskih objašnjenja krije se ono najvažnije – osjećaj koji proljeće donosi. Povodom prvog dana proljeća sreli smo i pitali naše sugrađane što ih asocira na ovo godišnje doba.

– Dolazak proljeća znači kraj zime i ljepše vrijeme. Više smo vani, šetamo… nekako je život odmah ljepši – rekao nam je sugrađanin Javor.

Za Paulinu proljeće ima i osobnu notu:

– Povezujem ga sa svojim rođendanom. Kad dođe ljepše vrijeme, odmah sam sretnija i sve mi je nekako lakše. Kad se ujutro probudim i vidim sunce, puno se lakše dignem, čak i u šest ujutro.

Sličnog je razmišljanja i Vesna iz Donjeg Podotočja, kojoj je proljeće posebno drago:

– Rođena sam u proljeće i baš ga volim, zato sam i dobila ime Vesna.

Ne zaboravite, sutra je imendan Vesnama! Razveselite svoju Vesnu i uljepšajte joj dan malom pažnjom.

Dulji dani, toplije vrijeme i prve zrake sunca mnogima su dovoljan razlog za bolje raspoloženje, a parkovi, šetnice i terase uskoro će ponovno oživjeti. Jer proljeće, složit će se mnogi, nije samo godišnje doba – to je onaj osjećaj kad napokon malo lakše dišemo (osim onih na “peludnom frontu” – držite se).

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno