‘Kupamo se u mrzlom Čiču! Zašto? Zašto što je super ušutkati vlastiti mozak…’
Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično, objašnjava Marina Drašković zašto su se ona i suprug odlučili početi kupati u jezeru na tri, četiri stupnja
Marina Drašković nekad je bila vrhunska sportašica, državna prvakinja u judu, a danas je majka i supruga. Osim oko obitelji, njezin se svijet vrti i oko pomaganja osobama s invaliditetom. Njihovoj integraciji u društvo, i to kroz omiljeni joj sport. Znate već priču o Judo klubu osoba s invaliditetom Fuji, ispričana je i opjevana već toliko puta, znate možda i koliko je Marina truda uložila u sve to, koliko je njezin klub s godinama narastao, koliko rad Fujija hvale na sve strane…
Prije samo koji dan predstavio je Fuji svoj projekt financiran sredstvima iz EU fondova, klub je dobio 1,2 milijuna kuna, Marina je lijepo objasnila na što će se taj novac potrošiti, kako će još više pomoći osobama s invaliditetom, ali ni sama nije bila ni svjesna što je sve čeka u tom procesu… Posla je puno, toliko da čovjeku dođe da, kao recimo u njezinu slučaju, skoči u hladno jezero!
“Pazi što si želiš, moglo bi ti se i ostvariti. Tako sam si ja jako htjela EU fondove, a nisam niti otprilike imala ideju što to u praksi znači. Inače se smatram osobom koja može podnijeti puno posla, ali danas sam imala žešći trenutak slabosti. Da sam mogla vratiti sve pare, vratila bi ih odmah. Onda sam se sjetila da je hladna voda jedino što mi um smiri odmah sada odmah. Jako mi se nije kupalo, došla sam na plažu i uvjeravala sebe da mi to ne treba. Sami sebi smo najveći protivnici. Ušla sam u vodu i oborila svoj rekord sa sedam minuta na deset minuta. I, što se promijenilo? Teoretski ništa. Isti posao koji sam imala ujutro čeka me i sada. Ali moja percepcija je drugačija. Naš stav je taj koji daje sud o tome koliko je nešto zahtjevno ili teško. Ako pomičeš granice u glavi, mijenjaš i vlastitu percepciju. EU fondovi nakon kupanja? Bitch please, nemrete biti toliko rigidni koliko ja mogu biti uporna”, napisala je Marina na svome Facebooku, a uz to je priložila i video kupanja u Čiču, koje je trenutačno na šest stupnjeva!
– Tako je barem bilo u srijedu, kad smo zadnji put mjerili – kaže nam Marina.
Jučer, danas… Dakle, kupanje u mrzlom Čiču nije “izolirani incident”.
– A ne, nikako. Krenuli smo 4. veljače, tad smo izmjerili da je voda na četiri stupnja, a u međuvremenu sam pokušavala ići na kupanje što sam češće mogla. U početku sam stizala četiri do pet puta tjedno, ali u zadnje par tjedana zbog posla ne stižem tako često. No jednom do dvaput tjedno mi je minimum – otkriva Marina.
I, neće to nikoga pretjerano iznenaditi, nije baš da uživa u svemu tome, u kupanju u “ledu”…
– Dugo mi je trebalo da se odlučim na to jer sam ekstra zimogrozna. I još se nisam navikla, svaki put mi je odvratno teško – govori Marina, a iznad glave se stvara sve više upitnika.
Dobro, pa čemu onda sve ovo?!
– E, to će ti bolje objasniti moj muž – kazala je Marina, pa ipak napravila kratak uvod u opsežno objašnjenje.
– Hladnoća je čest sinonim za neugodu. Međutim, ove zime je za nas poprimila potpuno novu dimenziju, jer hladnoća je pola zdravlja! Marko je s kupanjem u jezeru počeo prošlu jesen, a ja sam mu se pridružila u veljači ove godine. Temperatura jezera je tada bila tri, četiri stupnja. S vremenom je sve više ljudi počelo pokazivati zanimanje za ledeno kupanje pa trenutno imamo grupu od gotovo 15 redovnih kupača! – otkrila je Marina, a onda riječ dala i suprugu.
Marko, suprug, inače je glazbenik, svira klavijature u grupi Pravila igre, a na kupanje u hladnom jezeru gleda gotovo filozofski.
– Svakako je jedna od glavnih inspiracija bio čuveni Nizozemac Wim Hof, čovjek koji zbog svojih nevjerojatnih podviga na ekstremnoj hladnoći nosi nadimak ‘Ledeni čovjek’. On već godinama propovijeda i znanstveno utemeljeno dokazuje brojne korisnosti izlaganja hladnoći. Za sve zainteresirane toplo preporučujemo dokumentarni film o njegovoj metodi ‘Inside Superhuman World of the Iceman’, koji je dostupan na Youtubeu – objašnjava Marko pa nastavlja:
– Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično. S mentalne strane je super promatrati svoj mozak koji ti govori da to ne možeš, a ti ga ušutkaš i nastaviš po svome, pa dokažeš sam sebi da možeš. Da možeš svaki dan pobijediti sebe, promijeniti vlastitu percepciju i pogurati granice mogućeg i nemogućeg.
Cijela priča, tvrdi ovaj neobični bračni par, ima i značajnu zdravstvenu korist.
– Postoje brojni korisni učinci izlaganja hladnoći, od kojih kao najvažnije mogu izdvojiti poboljšanje cirkulacije, smanjenje upalnih procesa na razini cijelog tijela, blagotvorni stimulativni učinak na imunosni sustav te smanjenje anksioznosti. Možda i najvažniji benefit leži u tome što skok u hladnu vodu našim tijelima, otupjelim od pretjerane osjetilne ugode modernog života, pruža snažan podražaj koji nas može vratiti u doticaj sa iskonskom prirodom, sa snagom koju svi nosimo duboko u sebi. Važno je naglasiti da neoprezno i neodgovorno izlaganje prevelikoj hladnoći nosi ozbiljne rizike, prije svega rizik od pothlađenja ili hipotermije, koji mogu završiti i fatalno. Stoga preporučujemo oprez i postepenost u doziranju, naročito za početnike – kazao je Marko.
Eto, objašnjenje je temeljito i opsežno, a poziv da im se priključe svi zainteresirani je otvoren…
– Najbolja je ideja uvesti svakodnevnu rutinu tuširanja najhladnijom vodom koju možete podnijeti i na taj način polako dozvoliti tijelu da se navikne na hladnoću u vrlo kontroliranim uvjetima. S vremenom se onda može pristupiti kupanju u hladnom jezeru, po mogućnosti u društvu onih koji već imaju iskustva s takvom vrstom kupanja – zaključili su Marina i Marko.
Dakle, tko u ovome svemu može pronaći sebe, vrijeme je da se krene. Prvo hladno tuširanje, a onda Čiče. Prije nego se voda ugrije, a i to će se uskoro dogoditi. Na užas društva koje uživa u hladnoći..
Zagrebačka županija i dalje drži titulu najsigurnije u Hrvatskoj, pokazali su podaci koje je na sjednici Županijske skupštine predstavio načelnik Policijske uprave zagrebačke Marko Rašić. Prema statistikama za prošlu godinu, na području županije zabilježeno je nešto više od tri tisuće kaznenih djela, što je pad od oko 5 % u odnosu na godinu ranije, dok je smanjen i broj prometnih nesreća.
“I ove godine smo po stopi kriminaliteta, najsigurnija županija u Republici Hrvatskoj. Bilježimo 1.029 kaznenih djela na 100 tisuća stanovnika. Imamo i dobru učinkovitost policije u uočavanju kriminalnih djela, povoljno stanje je stanje sigurnost i vezano za javni red i mir, također, u prometu. Najveći izazovi su nastaviti ovakav rad da zadržimo ovo stanje sigurnosti na zadovoljstvo naših građana”, dodao je Rašić
Foto: Zagrebačka županija/FB
Osim sigurnosti, jedna od glavnih tema bio je i proračun. Skupština je prihvatila godišnje izvješće o izvršenju proračuna za prošlu godinu, a iz županijske uprave poručuju kako je razlog slabije realizacije dijela planiranih rashoda vezan uz velike projekte školstva koji tek ulaze u fazu izvođenja radova.
“Imali smo ostvarenje od 96 % plana. Realizacija je 70 % od planiranog. Razlog tome je što smo osigurali sredstva iz NPOO-a za gradnju i dogradnju školskih objekata, a čija je realizacija sada, u 2026. godini u tijeku. Podsjetit ću da je Zagrebačka županija za 22 školska objekta, do sada, ishodila 98 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a. Ukupna vrijednost za ovih 22 objekta je 120 milijuna eura, kada tome pridodamo da je županija prijavila dodatno pet školskih objekata, u ovoj fazi imat ćemo 27 školskih objekata koje ćemo nadograđivati i graditi, a ukupna procijenjena vrijednost je preko 150 milijuna eura”, objasnio je Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačle županije.
Foto: Zagrebačka županija/FB
Na sjednici je donesena i odluka o ovogodišnjim dobitnicima javnih priznanja. Među njima su i Velikogoričanin Dražen Kurilovčan te Društvo žena Buševec, a priznanja će biti uručena na svečanoj sjednici povodom Dana županije 15. srpnja.
Vijećnici su tijekom aktualnog sata otvorili niz tema, od južne obilaznice Dugog Sela i rokova za izdavanje građevinskih dozvola do problema divljih odlagališta, projekata navodnjavanja i novih ulaganja u turističku infrastrukturu. Raspravljalo se i o proširenju kapaciteta školskih objekata, energetskim obnovama javnih zgrada te projektima u poljoprivredi i zdravstvu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
FOTO Najmlađi članovi SPK VEGA stigli kod Gradonačelnika – “Velika Gorica ne mora brinuti za budućnost”
Gradonačelnik Krešimir Ačkar primio je danas najmlađe članove SPK VEGA i čestitao im na rezultatima, radu i ustrajnosti u akrobatskom rock’n’rollu, poručivši kako su primjer svojim vršnjacima i ponos grada.
Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar danas je u gradskoj upravi ugostio najmlađe članove SPK VEGA, kojima je čestitao na sportskim uspjesima i predanosti akrobatskom rock’n’rollu.
U obraćanju mladim sportašima Ačkar je istaknuo kako ga posebno veseli što djeca nastavljaju trenirati s jednakim entuzijazmom i željom za napretkom.
“Toliko mi je srce puno kad vas vidim da niste odustali, da ste nastavili s jednakim żarom, entuzijazmom, ali i uspješnošću braniti boje svojeg kluba, a samim time i razvijati se u sportskom duhu, što svi mi roditelji želimo za svoju djecu. Želim vam i u budućnosti svima puno sreće, veliki Michael Jordan je rekao da uistinu talenat pobjeđuje utakmice, ali prvenstvo mogu dobiti samo kolektiv i timski rad. U tom kontekstu, vi ste jedni od najboljih u našem gradu, a kako možemo vidjeti i prema rezultatu, i u državi”, rekao je gradonačelnik.
Trener kluba, Tomislav Odžić, dodao je kako su mališani sve nagrade zaslužili svojim radom i trudom.
“Ovo je jedna od nagrada koju vam daje gradonačelnik ispred grada da znate da ste prepoznati i podržani od grada u kojem živite. Ostanite kakvi jeste, trudite se i dalje jer ispred nas je puno turnira, za dva dana smo na domaćem terenu gdje se borimo za najbolji mogući rezultat na svjetskoj sceni i Europskom prvenstvu”, dodao je Odžić.
Nakon uručenja nagrada i obraćanja samih sportaša, gradonačelnik je posebno pohvalio jednu stvar.
“Naš grad je bezbrižan za budućnost jer ne samo da toliko lijepo plešete akrobatski rock’n’roll, već imate i vještine govorništva, tako da se ne moram bojati kome ću jednog dana ostaviti Grad”, zaključio je Ačkar.
Kako je i tener najavio, svoje vještine ponovno će demonstrirati za dva dana, kao domaćin Europskog prvenstva i Svjetskog kupa u akrobatskom rock’n’rollu, velikog međunarodnog natjecanja koje će okupiti više od 1200 natjecatelja iz 15 zemalja.
Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar primio je danas Luku Azinovića, maturanta Gimnazija Velika Gorica, povodom njegovog uspjeha na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi održanoj u Varšavi od 14. do 17. svibnja 2026. godine.
Azinović je na natjecanju, koje je okupilo stotinjak sudionika iz cijelog svijeta, osvojio četvrto mjesto, čime se svrstao među najuspješnije mlade sudionike ovogodišnjeg izdanja olimpijade, čija je ovogodišnja tema bila “Sloboda i razum”.
“Bravo Luka i sretno u daljnjem školovanju i budućim postignućima”, poručio je gradonačelnik.
Velikogoričku publiku u utorak, 26. svibnja, očekuje gostovanje komedije “Pidžama za šestero”, predstave koja iza sebe ima brojne izvedbe i nagrade, a na pozornicu Doma kulture Galženica stiže u sklopu Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske. Predstava počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
Riječ je o komediji koja se vrti oko zamršenih ljubavnih odnosa, lažnih identiteta i niza nesporazuma koji iz scene u scenu dodatno kompliciraju situaciju među likovima. U središtu priče je Bernard koji pokušava sakriti ljubavni kaos u kojem se više nitko ne snalazi najbolje, ni supružnici, ni ljubavnici, ni kuharica.
Predstava je nastala u koprodukciji Gradskog kazališta mladih Vitez i Hrvatskog kulturnog centra Nova Bila. Režiju i adaptaciju teksta francuskog autora Marca Camelottija potpisuje Marko Mirković, a na pozornicu stupaju Slaven Katava, Ivanela Brković, Bruno Grebenar, Iljana Budimir Trupina, Ana Gabrić i Matej Baškarad.
Gostovanje u Velikoj Gorici dio je prvog izdanja Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske, novog nacionalnog programa koji se ove godine održava od 25. do 31. svibnja u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji s ciljem povezivanja Hrvata izvan domovine kroz kulturne i društvene sadržaje.
Ponovno otvorena rasprava o županijskom prostornom planu – evo kada će se održati javno izlaganje
Plan se mijenja zbog obnovljivih izvora energije, novih turističkih i gospodarskih zona te usklađivanja s novim zakonskim okvirom za istraživanje ugljikovodika.
Ponovna javna rasprava o Prijedlogu VIII. izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije otvorena je od 19. svibnja do 17. lipnja 2026. godine, a u istom razdoblju traje i rasprava o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš. Građani, stručnjaci i zainteresirana javnost mogu u tom roku pregledati dokumente i poslati svoje prijedloge i primjedbe.
“Pozivamo sve zainteresirane da pogledaju prostorni plan i stratešku studiju utjecaja na okoliš na internetskim stranicama Zagrebačke županije, na stranicama informacijskog sustava prostornog uređenja ili na stranicama našeg zavoda”, rekla je Željka Kučinić, ravnateljica Zavoda za prostorno ređenje ZŽ. Dodala je kako će tiskani elaborati i karte biti izloženi u svim gradovima i općinama na području Zagrebačke županije. Također, uvid u dokumentaciju moguć je u sjedištu Županije, radnim danom od 9 do 14 sati, u zgradi županijske uprave u Ulici Ivana Lučića 2a u Zagrebu.
Središnji događaj rasprave bit će javno izlaganje u utorak, 2. lipnja, s početkom u 10 sati, u hotelu International u Zagrebu (dvorana Sinergy). Tamo će stručnjaci predstaviti dopunjeni prijedlog plana i stratešku studiju te odgovarati na pitanja.
“Glavni ciljevi ovih izmjena i dopuna su definiranje lokacija i uvjeta za obnovljive izvore energije, zatim usklađenje s novim Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika kao i planiranje novih turističkih i gospodarskih zona”, objasnila je Kučinić.
Primjedbe i prijedlozi mogu se predati izravno u zapisnik tijekom javnog izlaganja ili poslati pisanim putem nadležnom upravnom odjelu Zagrebačke županije, zaključno do 17. lipnja.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.