‘Kupamo se u mrzlom Čiču! Zašto? Zašto što je super ušutkati vlastiti mozak…’
Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično, objašnjava Marina Drašković zašto su se ona i suprug odlučili početi kupati u jezeru na tri, četiri stupnja
Marina Drašković nekad je bila vrhunska sportašica, državna prvakinja u judu, a danas je majka i supruga. Osim oko obitelji, njezin se svijet vrti i oko pomaganja osobama s invaliditetom. Njihovoj integraciji u društvo, i to kroz omiljeni joj sport. Znate već priču o Judo klubu osoba s invaliditetom Fuji, ispričana je i opjevana već toliko puta, znate možda i koliko je Marina truda uložila u sve to, koliko je njezin klub s godinama narastao, koliko rad Fujija hvale na sve strane…
Prije samo koji dan predstavio je Fuji svoj projekt financiran sredstvima iz EU fondova, klub je dobio 1,2 milijuna kuna, Marina je lijepo objasnila na što će se taj novac potrošiti, kako će još više pomoći osobama s invaliditetom, ali ni sama nije bila ni svjesna što je sve čeka u tom procesu… Posla je puno, toliko da čovjeku dođe da, kao recimo u njezinu slučaju, skoči u hladno jezero!
“Pazi što si želiš, moglo bi ti se i ostvariti. Tako sam si ja jako htjela EU fondove, a nisam niti otprilike imala ideju što to u praksi znači. Inače se smatram osobom koja može podnijeti puno posla, ali danas sam imala žešći trenutak slabosti. Da sam mogla vratiti sve pare, vratila bi ih odmah. Onda sam se sjetila da je hladna voda jedino što mi um smiri odmah sada odmah. Jako mi se nije kupalo, došla sam na plažu i uvjeravala sebe da mi to ne treba. Sami sebi smo najveći protivnici. Ušla sam u vodu i oborila svoj rekord sa sedam minuta na deset minuta. I, što se promijenilo? Teoretski ništa. Isti posao koji sam imala ujutro čeka me i sada. Ali moja percepcija je drugačija. Naš stav je taj koji daje sud o tome koliko je nešto zahtjevno ili teško. Ako pomičeš granice u glavi, mijenjaš i vlastitu percepciju. EU fondovi nakon kupanja? Bitch please, nemrete biti toliko rigidni koliko ja mogu biti uporna”, napisala je Marina na svome Facebooku, a uz to je priložila i video kupanja u Čiču, koje je trenutačno na šest stupnjeva!
– Tako je barem bilo u srijedu, kad smo zadnji put mjerili – kaže nam Marina.
Jučer, danas… Dakle, kupanje u mrzlom Čiču nije “izolirani incident”.
– A ne, nikako. Krenuli smo 4. veljače, tad smo izmjerili da je voda na četiri stupnja, a u međuvremenu sam pokušavala ići na kupanje što sam češće mogla. U početku sam stizala četiri do pet puta tjedno, ali u zadnje par tjedana zbog posla ne stižem tako često. No jednom do dvaput tjedno mi je minimum – otkriva Marina.
I, neće to nikoga pretjerano iznenaditi, nije baš da uživa u svemu tome, u kupanju u “ledu”…
– Dugo mi je trebalo da se odlučim na to jer sam ekstra zimogrozna. I još se nisam navikla, svaki put mi je odvratno teško – govori Marina, a iznad glave se stvara sve više upitnika.
Dobro, pa čemu onda sve ovo?!
– E, to će ti bolje objasniti moj muž – kazala je Marina, pa ipak napravila kratak uvod u opsežno objašnjenje.
– Hladnoća je čest sinonim za neugodu. Međutim, ove zime je za nas poprimila potpuno novu dimenziju, jer hladnoća je pola zdravlja! Marko je s kupanjem u jezeru počeo prošlu jesen, a ja sam mu se pridružila u veljači ove godine. Temperatura jezera je tada bila tri, četiri stupnja. S vremenom je sve više ljudi počelo pokazivati zanimanje za ledeno kupanje pa trenutno imamo grupu od gotovo 15 redovnih kupača! – otkrila je Marina, a onda riječ dala i suprugu.
Marko, suprug, inače je glazbenik, svira klavijature u grupi Pravila igre, a na kupanje u hladnom jezeru gleda gotovo filozofski.
– Svakako je jedna od glavnih inspiracija bio čuveni Nizozemac Wim Hof, čovjek koji zbog svojih nevjerojatnih podviga na ekstremnoj hladnoći nosi nadimak ‘Ledeni čovjek’. On već godinama propovijeda i znanstveno utemeljeno dokazuje brojne korisnosti izlaganja hladnoći. Za sve zainteresirane toplo preporučujemo dokumentarni film o njegovoj metodi ‘Inside Superhuman World of the Iceman’, koji je dostupan na Youtubeu – objašnjava Marko pa nastavlja:
– Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično. S mentalne strane je super promatrati svoj mozak koji ti govori da to ne možeš, a ti ga ušutkaš i nastaviš po svome, pa dokažeš sam sebi da možeš. Da možeš svaki dan pobijediti sebe, promijeniti vlastitu percepciju i pogurati granice mogućeg i nemogućeg.
Cijela priča, tvrdi ovaj neobični bračni par, ima i značajnu zdravstvenu korist.
– Postoje brojni korisni učinci izlaganja hladnoći, od kojih kao najvažnije mogu izdvojiti poboljšanje cirkulacije, smanjenje upalnih procesa na razini cijelog tijela, blagotvorni stimulativni učinak na imunosni sustav te smanjenje anksioznosti. Možda i najvažniji benefit leži u tome što skok u hladnu vodu našim tijelima, otupjelim od pretjerane osjetilne ugode modernog života, pruža snažan podražaj koji nas može vratiti u doticaj sa iskonskom prirodom, sa snagom koju svi nosimo duboko u sebi. Važno je naglasiti da neoprezno i neodgovorno izlaganje prevelikoj hladnoći nosi ozbiljne rizike, prije svega rizik od pothlađenja ili hipotermije, koji mogu završiti i fatalno. Stoga preporučujemo oprez i postepenost u doziranju, naročito za početnike – kazao je Marko.
Eto, objašnjenje je temeljito i opsežno, a poziv da im se priključe svi zainteresirani je otvoren…
– Najbolja je ideja uvesti svakodnevnu rutinu tuširanja najhladnijom vodom koju možete podnijeti i na taj način polako dozvoliti tijelu da se navikne na hladnoću u vrlo kontroliranim uvjetima. S vremenom se onda može pristupiti kupanju u hladnom jezeru, po mogućnosti u društvu onih koji već imaju iskustva s takvom vrstom kupanja – zaključili su Marina i Marko.
Dakle, tko u ovome svemu može pronaći sebe, vrijeme je da se krene. Prvo hladno tuširanje, a onda Čiče. Prije nego se voda ugrije, a i to će se uskoro dogoditi. Na užas društva koje uživa u hladnoći..
Na semaforu na križanju Ulice Slavka Kolara i Zagrebačke ulice dogodio se lakši prometni sudar u kojem je jedno vozilo udarilo u stražnji dio drugog automobila. Na mjesto događaja izašla je policija koja obavlja očevid.
Za sada nema informacija o ozlijeđenima.
Ako možete, koristite zaobilazne trase dok traje očevid.
Otišlo tridesetak koševa po utakmici: Rimac i Kalajžić napustili Goricu
Košarkaši Gorice u posljednjih će šest kola regularnog dijela prvenstva biti slabiji za Filipa Kalajžića i Niku Rimca, koji su otišli u Sloveniju, odnosno natrag u Dubravu
Ove su zime, tijekom one kratke pauze u sezoni, košarkaši Gorice dobili dva značajna, čak i zvučna pojačanja. Filipa Kalajžića, naime, znamo kao perspektivnog juniora Cibone, kao igrača nekoliko naših premijerligaških klubova, i samim time bilo je jasno da će biti veliko pojačanje. Da je veliko pojačanje vrlo brzo po dolasku pokazao je i Niko Rimac, mladi bek Dubrave, dečko čije ime je u tom trenutku bilo zvučno zbog poznatog oca, Slavena Rimca.
I jedan i drugi lijepo su se uklopili u sustav trenera Damira Miljkovića, no cijelo je vrijeme tinjala mogućnost da ovi angažmani budu i naprasno prekinuti. Upravo to se i dogodilo samo dva mjeseca nakon što su došli. Prva objava iz kluba dotaknula se centra Kalajžića.
“Uoči utakmice protiv Đakova rastali smo se s Filipom Kalajžićem, koji svoj daljnji igrački put nastavlja u slovenskom KK GGD Šenčur, koji se natječe u Prvoj ligi. Kale, hvala ti na svemu i sretno u daljnjoj karijeri”, poruka je iz KK Gorice koju je slijedila još jedna slična, ovoga puta s bekom Rimcem u glavnoj ulozi.
“Utakmica protiv Đakova bila je posljednja koju je u dresu našeg kluba odradio Niko Rimac. Na oproštaju je ubacio 21 poen i uvelike pomogao da upišemo dvanaestu ovosezonsku pobjedu.
Niko se sada vraća u Dubravu u Premijer ligu, a mi mu od srca zahvaljujemo na svemu što je pružio u našem dresu i želimo puno uspjeha u daljnjoj karijeri”.
Rimac je u prosjeku ubacivao nešto manje od 16 koševa po utakmici, Kalajžić je bio na 13,7 poena, čemu je dodavao i po gotovo osam skokova po susretu. U prijevodu, Gorica ostaje bez tridesetak poena, što će reći da se šanse da se dostigne Omiš smanjuju za jednu razinu. Šest kola je do kraja regularnog dijela sezone, a Omišani bježe Goričanima za dvije pobjede… U nedjelju naši košarkaši gostuju kod Marsonije u Slavonskom Brodu.
Javna vatrogasna postrojba Velika Gorica u suradnji sa školama djeci približava rad vatrogasaca, ali ih i uči kako pravilno reagirati u kriznim situacijama.
Pogledajte kako je protekao njihov posjet i što su sve mališani naučili.
Potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić danas je posjetio Sisak i Sisačko-moslavačku županiju, gdje je sa županom Ivanom Celjakom i gradonačelnikom Domagojem Orlićem uručio ugovore novim korisnicima stambenog zbrinjavanja.
„U Sisku danas, zajedno sa županom i gradonačelnicima, uručujemo ugovore našim sugrađanima ovdje na području Sisačko-moslavačke županije. Riječ o ukupno 61 stanu, 49 stanova odnosi se na stambeno zbrinjavanje, dok je 12 stanova namijenjeno rješavanju stambenog pitanja za deficitarna zanimanja na području Sisačko-moslavačke županije“, rekao je Bačić.
Najamnina za ove stanove iznosi samo 0,36 eura po četvornom metru, a nakon pet godina stanari će ih moći otkupiti po povoljnijim uvjetima.
Ministar i župan obišli su gradilište zgrade u Ulici Ivana Meštrovića, drugu po veličini zgradu oštećenu u potresu. „Kada se obnove zgrade u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda i Ulici Ivana Meštrovića, u njihove ćemo stanove vratiti oko 250 obitelji, što nas zaista jako veseli“, istaknuo je Celjak.
Zgrada u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda, s 144 stambene jedinice, potpuno je nova i prve obitelji planiraju se useliti početkom travnja. „Time ćemo postupno privoditi kraju konstruktivnu obnovu svih višestambenih zgrada na području grada Siska“, zaključio je Bačić.
Ministarstvo gospodarstva otvorilo je prijave za stipendije namijenjene učenicima koji se školuju za obrtnička zanimanja. Riječ je o projektu „Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima“ za školsku godinu 2025./2026., a prijave su otvorene do 30. ožujka.
Stipendije su namijenjene učenicima koji pohađaju trogodišnje strukovne programe za zanimanja koja su na tržištu rada označena kao deficitarna na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Potporu je moguće dobiti i za druga trogodišnja zanimanja ako se na određenom području nalaze na popisu deficitarnih zanimanja. Više informacija dostupno je ovdje.