Povežite se s nama

Vijesti

‘Kupamo se u mrzlom Čiču! Zašto? Zašto što je super ušutkati vlastiti mozak…’

Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično, objašnjava Marina Drašković zašto su se ona i suprug odlučili početi kupati u jezeru na tri, četiri stupnja

Objavljeno

na

Marina Drašković nekad je bila vrhunska sportašica, državna prvakinja u judu, a danas je majka i supruga. Osim oko obitelji, njezin se svijet vrti i oko pomaganja osobama s invaliditetom. Njihovoj integraciji u društvo, i to kroz omiljeni joj sport. Znate već priču o Judo klubu osoba s invaliditetom Fuji, ispričana je i opjevana već toliko puta, znate možda i koliko je Marina truda uložila u sve to, koliko je njezin klub s godinama narastao, koliko rad Fujija hvale na sve strane…

Prije samo koji dan predstavio je Fuji svoj projekt financiran sredstvima iz EU fondova, klub je dobio 1,2 milijuna kuna, Marina je lijepo objasnila na što će se taj novac potrošiti, kako će još više pomoći osobama s invaliditetom, ali ni sama nije bila ni svjesna što je sve čeka u tom procesu… Posla je puno, toliko da čovjeku dođe da, kao recimo u njezinu slučaju, skoči u hladno jezero!

“Pazi što si želiš, moglo bi ti se i ostvariti. Tako sam si ja jako htjela EU fondove, a nisam niti otprilike imala ideju što to u praksi znači. Inače se smatram osobom koja može podnijeti puno posla, ali danas sam imala žešći trenutak slabosti. Da sam mogla vratiti sve pare, vratila bi ih odmah. Onda sam se sjetila da je hladna voda jedino što mi um smiri odmah sada odmah. Jako mi se nije kupalo, došla sam na plažu i uvjeravala sebe da mi to ne treba. Sami sebi smo najveći protivnici. Ušla sam u vodu i oborila svoj rekord sa sedam minuta na deset minuta. I, što se promijenilo? Teoretski ništa. Isti posao koji sam imala ujutro čeka me i sada. Ali moja percepcija je drugačija. Naš stav je taj koji daje sud o tome koliko je nešto zahtjevno ili teško. Ako pomičeš granice u glavi, mijenjaš i vlastitu percepciju. EU fondovi nakon kupanja? Bitch please, nemrete biti toliko rigidni koliko ja mogu biti uporna”, napisala je Marina na svome Facebooku, a uz to je priložila i video kupanja u Čiču, koje je trenutačno na šest stupnjeva!

– Tako je barem bilo u srijedu, kad smo zadnji put mjerili – kaže nam Marina.

Jučer, danas… Dakle, kupanje u mrzlom Čiču nije “izolirani incident”.

– A ne, nikako. Krenuli smo 4. veljače, tad smo izmjerili da je voda na četiri stupnja, a u međuvremenu sam pokušavala ići na kupanje što sam češće mogla. U početku sam stizala četiri do pet puta tjedno, ali u zadnje par tjedana zbog posla ne stižem tako često. No jednom do dvaput tjedno mi je minimum – otkriva Marina.

I, neće to nikoga pretjerano iznenaditi, nije baš da uživa u svemu tome, u kupanju u “ledu”…

– Dugo mi je trebalo da se odlučim na to jer sam ekstra zimogrozna. I još se nisam navikla, svaki put mi je odvratno teško – govori Marina, a iznad glave se stvara sve više upitnika.

Dobro, pa čemu onda sve ovo?!

– E, to će ti bolje objasniti moj muž – kazala je Marina, pa ipak napravila kratak uvod u opsežno objašnjenje.

– Hladnoća je čest sinonim za neugodu. Međutim, ove zime je za nas poprimila potpuno novu dimenziju, jer hladnoća je pola zdravlja! Marko je s kupanjem u jezeru počeo prošlu jesen, a ja sam mu se pridružila u veljači ove godine. Temperatura jezera je tada bila tri, četiri stupnja. S vremenom je sve više ljudi počelo pokazivati zanimanje za ledeno kupanje pa trenutno imamo grupu od gotovo 15 redovnih kupača! – otkrila je Marina, a onda riječ dala i suprugu.

Marko, suprug, inače je glazbenik, svira klavijature u grupi Pravila igre, a na kupanje u hladnom jezeru gleda gotovo filozofski.

– Svakako je jedna od glavnih inspiracija bio čuveni Nizozemac Wim Hof, čovjek koji zbog svojih nevjerojatnih podviga na ekstremnoj hladnoći nosi nadimak ‘Ledeni čovjek’. On već godinama propovijeda i znanstveno utemeljeno dokazuje brojne korisnosti izlaganja hladnoći. Za sve zainteresirane toplo preporučujemo dokumentarni film o njegovoj metodi ‘Inside Superhuman World of the Iceman’, koji je dostupan na Youtubeu – objašnjava Marko pa nastavlja:

– Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično. S mentalne strane je super promatrati svoj mozak koji ti govori da to ne možeš, a ti ga ušutkaš i nastaviš po svome, pa dokažeš sam sebi da možeš. Da možeš svaki dan pobijediti sebe, promijeniti vlastitu percepciju i pogurati granice mogućeg i nemogućeg.

Cijela priča, tvrdi ovaj neobični bračni par, ima i značajnu zdravstvenu korist.

– Postoje brojni korisni učinci izlaganja hladnoći, od kojih kao najvažnije mogu izdvojiti poboljšanje cirkulacije, smanjenje upalnih procesa na razini cijelog tijela, blagotvorni stimulativni učinak na imunosni sustav te smanjenje anksioznosti. Možda i najvažniji benefit leži u tome što skok u hladnu vodu našim tijelima, otupjelim od pretjerane osjetilne ugode modernog života, pruža snažan podražaj koji nas može vratiti u doticaj sa iskonskom prirodom, sa snagom koju svi nosimo duboko u sebi. Važno je naglasiti da neoprezno i neodgovorno izlaganje prevelikoj hladnoći nosi ozbiljne rizike, prije svega rizik od pothlađenja ili hipotermije, koji mogu završiti i fatalno. Stoga preporučujemo oprez i postepenost u doziranju, naročito za početnike – kazao je Marko.

Eto, objašnjenje je temeljito i opsežno, a poziv da im se priključe svi zainteresirani je otvoren…

– Najbolja je ideja uvesti svakodnevnu rutinu tuširanja najhladnijom vodom koju možete podnijeti i na taj način polako dozvoliti tijelu da se navikne na hladnoću u vrlo kontroliranim uvjetima. S vremenom se onda može pristupiti kupanju u hladnom jezeru, po mogućnosti u društvu onih koji već imaju iskustva s takvom vrstom kupanja – zaključili su Marina i Marko.

Dakle, tko u ovome svemu može pronaći sebe, vrijeme je da se krene. Prvo hladno tuširanje, a onda Čiče. Prije nego se voda ugrije, a i to će se uskoro dogoditi. Na užas društva koje uživa u hladnoći..

Vijesti

Otvorena tri obnovljena vatrogasna doma u okolici Petrinje

Obnova ova tri doma vrijedna je nešto više od 600 tisuća eura te je obuhvatila sanaciju, konstruktivne zahvate i potpunu modernizaciju objekata.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Na području Petrinje svečano su otvoreni obnovljeni domovi dobrovoljnih vatrogasnih društava Prnjavor Čuntićki, Taborište i Budičina, čime je nastavljen opsežan proces obnove vatrogasne infrastrukture nakon potresa.

Riječ je o dijelu najvećeg ulaganja u vatrogastvo na području Sisačko-moslavačke županije. Prema projektu koji je pokrenut na inicijativu župana Ivana Celjaka, iz državnog proračuna osigurano je više od 12 milijuna eura za obnovu ukupno 41 vatrogasnog objekta stradalog u potresu. Dosad je završena obnova njih 26 na području županije.

Na području grada Petrinje dosad je dovršeno pet obnovljenih objekata, dok se završetak još tri očekuje u narednom razdoblju. Ukupna vrijednost obnove svih DVD-ova na području grada procjenjuje se na 3,2 milijuna eura. Govoreći na otvorenju, župan Celjak čestitao je vatrogascima i mještanima triju naselja te naglasio njihovu dugogodišnju ulogu u očuvanju zajedništva i spremnosti na pomoć u kriznim situacijama. Istaknuo je i širi značaj dobrovoljnih vatrogasnih društava u ruralnim sredinama:

„Ovo nisu samo vatrogasni domovi, ovo su domovi svih mještana. Često kada govorimo o vatrogascima prva pomisao je da vatrogasci gase vatru, ali vi ste puno više od toga, vi ste nositelji društvenog života u svim našim ruralnim područjima. Vi okupljate mještane svih generacija, posebno djecu koja kroz vatrogastvo razvijaju disciplinu, odgovornost i pomaganje drugima. Vi kroz vatrogastvo motivirate djecu da se zbliže i još više povežu s mjestom u kojem žive. Vatrogasci često riskiraju svoje živote za našu sigurnost, a mi im vraćamo povijesnim ulaganjima u vatrogastvo“, istaknuo je župan Celjak.

DVD Prnjavor Čuntićki djeluje od 1982., s prekidom tijekom Domovinskog rata, a ponovno je aktiviran 2004. godine i danas ima više od 30 članova. Taborište, koje postoji još od 1936., a kao samostalno društvo od 1954., okuplja više od sto članova i ima važnu ulogu u lokalnoj zajednici. Budičina je najstarije od tri društva, osnovano 1927. godine, te danas broji oko 70 članova, s posebnim naglaskom na rad s mladima.

Obnova ova tri doma vrijedna je nešto više od 600 tisuća eura te je obuhvatila sanaciju, konstruktivne zahvate i potpunu modernizaciju objekata.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Vlada potvrdila snažan razvoj Velike Gorice i darovala zemljište vrijedno više od 31 milijun eura

Nova zona smještena je uz autocestu A11 Zagreb–Sisak te državnu cestu D31, svega nekoliko kilometara od centra Velike Gorice, što je čini posebno privlačnom za investitore i logističke aktivnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mario Žilec

Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici donijela odluku kojom se Gradu Velikoj Gorici daruje državno zemljište namijenjeno razvoju Gospodarske zone Kušanec–Istok, čime je projekt vrijedan više od 31 milijun eura dobio ključno institucionalno „zeleno svjetlo”. Riječ je o području koje bi trebalo otvoriti prostor za nova ulaganja, zapošljavanje i dugoročno jačanje lokalnog gospodarstva.

Odluka je donesena nakon što su ispunjeni propisani uvjeti, a cijeli proces, kako je pojašnjeno na sjednici, došao je pred Vladu zbog procijenjene vrijednosti zemljišta koja prelazi zakonski prag od 25 milijuna eura.

Ministar Branko Bačić istaknuo je kako se radi o zahvatu koji obuhvaća 51,6 hektara te ukupnu vrijednost zemljišta od 31,6 milijuna eura. Naglasio je i da su prethodno morali biti ispunjeni jasni kriteriji na razini Grada.

“Grad Velika Gorica prethodno je morao ispuniti dva uvjeta. Prvo je da je Gradsko vijeće donijelo Odluku o osnivanju gospodarske zone, a drugi uvjet je bio popunjenost do 80% izgrađenosti postojećih zona. Kako su oba uvjeta ispunjena, stečeni su uvjeti da Vlada RH daruje Velikoj Gorici ovu značajnu gospodarsku zonu, a obveza Grada je komunalno opremiti te isparcelirati tu zonu i u roku od pet godina početi je privoditi svrsi”, istaknuo je ministar Branko Bačić.

‘Otvorili smo prostor za novu fazu razvoja našega grada’

Podsjetimo, ideja o novoj gospodarskoj zoni nije novijeg datuma. Gradsko vijeće Velike Gorice je još 2024. godine jednoglasno prihvatilo osnivanje zone, na inicijativu gradonačelnika Krešimir Ačkar. Odluka je tada donesena zbog sve izraženijeg interesa investitora te činjenice da su postojeće poslovne zone, poput Rakitovca i Meridian 16, već dosegle visoku razinu popunjenosti. Gradonačelnik Ačkar pritom naglašava da se radi o strateškom projektu za budući razvoj grada: “Ova odluka nije došla slučajno. Ona je rezultat kontinuiranog zalaganja da Velika Gorica ostane među vodećim gradovima po pitanju investicija i gospodarskog razvoja. Iskoristili smo priliku koja nam se pružila kroz državnu imovinu i time otvorili prostor za novu fazu razvoja našega grada. Zona Kušanec–Istok donijet će nova radna mjesta, dodatno osnažiti naše gospodarstvo i dugoročno povećati prihode gradskog proračuna, kako bi sve zahtjeve naših sugrađana riješili na što adekvatniji način. Ovom prilikom želio bi još jednom zahvaliti Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejom Plekovićem, kao i resornom ministru Branku Bačiću na stalnoj podršci i izvrsnoj suradnji koju Grad Velika Gorica ima s državnom razinom”, rekao je gradonačelnik Ačkar.

Nova zona prostirat će se na približno 52 hektara zemljišta, a njezina prednost je, između ostalog, i iznimno povoljan prometni položaj. Smještena je uz autocestu A11 Zagreb–Sisak te državnu cestu D31, svega nekoliko kilometara od centra Velike Gorice, što je čini posebno privlačnom za investitore i logističke aktivnosti.

Ovom Vladinom odlukom formalno su otvoreni svi preduvjeti za početak provedbe projekta koji bi u sljedećem razdoblju trebao donijeti nove gospodarske prilike i dodatno ojačati razvoj Velike Gorice.

Nastavite čitati

Najave

“Matijaš grabancijaš dijak” po prvi put u Buševcu – rezervacija obavezna

Ulaz uz dobrovoljni prilog.

Objavljeno

na

Objavio/la

Pučko kazalište Ogranka Seljačke sloge Buševec premijerno će izvesti predstavu „Matijaš grabancijaš dijak“ u ponedjeljak, 6. travnja 2026. (Uskrsni ponedjeljak) u 19 sati u Domu kulture Buševec.

Riječ je o scenskoj adaptaciji poznatog djela Tituša Brezovačkog, napisanog prije više od dva stoljeća, koje i danas zadržava prepoznatljivu aktualnost kroz humor i društvenu kritiku.

Režiju predstave potpisuje Irena Rožić, dok je prilagodbu dramskog teksta napravio Ivan Rožić. U predstavi nastupaju glumci Pučkog kazališta: Nenad Lukić u ulozi Matijaša grabancijaša dijaka, Saša Robić kao Smolko te Dario Kovačić kao Vuksan.

Ulaz je moguć uz dobrovoljni prilog, a mjesto se može rezervirati putem telefona na broj 098 829 907 (Nenad).

Nastavite čitati

Vijesti

Knjižnica mijenja radno vrijeme povodom Uskrsa – saznajte sve detalje

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradska knjižnica Velika Gorica tijekom uskrsnih blagdana privremeno mijenja radno vrijeme.

U petak, 3. travnja 2026., Središnji odjel, Dječji odjel i Područna knjižnica Galženica radit će skraćeno, od 8 do 11 sati.

Nakon toga slijedi blagdanska pauza. U subotu, nedjelju i ponedjeljak sva tri odjela bit će zatvorena, što znači da posudbe i povrati neće biti mogući tijekom ta tri dana.

Nastavite čitati

Kultura

Gostovanja KUD-ova uz potporu: na raspolaganju 150.000 eura

Natječaj ostaje otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, a krajnji rok za prijavu je 15. prosinac 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Kulturno-umjetničke udruge iz Zagrebačke županije i ove će godine moći računati na financijsku potporu za gostovanja, budući da je Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Zagrebačke županije otvorila javni poziv ukupne vrijednosti 150.000 eura.

Riječ je o sredstvima namijenjenima pokrivanju putnih troškova za nastupe i gostovanja, kako unutar Hrvatske, tako i u inozemstvu. Svaka udruga može prijaviti najviše dva projekta – jedno gostovanje u zemlji i jedno izvan njezinih granica.

Natječaj ostaje otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, a krajnji rok za prijavu je 15. prosinac 2026. godine.

Sva potrebna dokumentacija, uključujući tekst javnog poziva i prijavne obrasce, dostupna je zainteresiranima, dok se dodatne informacije mogu dobiti putem telefona 01/6009-417 ili e-mail adrese [email protected].

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno