‘Kupamo se u mrzlom Čiču! Zašto? Zašto što je super ušutkati vlastiti mozak…’
Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično, objašnjava Marina Drašković zašto su se ona i suprug odlučili početi kupati u jezeru na tri, četiri stupnja
Marina Drašković nekad je bila vrhunska sportašica, državna prvakinja u judu, a danas je majka i supruga. Osim oko obitelji, njezin se svijet vrti i oko pomaganja osobama s invaliditetom. Njihovoj integraciji u društvo, i to kroz omiljeni joj sport. Znate već priču o Judo klubu osoba s invaliditetom Fuji, ispričana je i opjevana već toliko puta, znate možda i koliko je Marina truda uložila u sve to, koliko je njezin klub s godinama narastao, koliko rad Fujija hvale na sve strane…
Prije samo koji dan predstavio je Fuji svoj projekt financiran sredstvima iz EU fondova, klub je dobio 1,2 milijuna kuna, Marina je lijepo objasnila na što će se taj novac potrošiti, kako će još više pomoći osobama s invaliditetom, ali ni sama nije bila ni svjesna što je sve čeka u tom procesu… Posla je puno, toliko da čovjeku dođe da, kao recimo u njezinu slučaju, skoči u hladno jezero!
“Pazi što si želiš, moglo bi ti se i ostvariti. Tako sam si ja jako htjela EU fondove, a nisam niti otprilike imala ideju što to u praksi znači. Inače se smatram osobom koja može podnijeti puno posla, ali danas sam imala žešći trenutak slabosti. Da sam mogla vratiti sve pare, vratila bi ih odmah. Onda sam se sjetila da je hladna voda jedino što mi um smiri odmah sada odmah. Jako mi se nije kupalo, došla sam na plažu i uvjeravala sebe da mi to ne treba. Sami sebi smo najveći protivnici. Ušla sam u vodu i oborila svoj rekord sa sedam minuta na deset minuta. I, što se promijenilo? Teoretski ništa. Isti posao koji sam imala ujutro čeka me i sada. Ali moja percepcija je drugačija. Naš stav je taj koji daje sud o tome koliko je nešto zahtjevno ili teško. Ako pomičeš granice u glavi, mijenjaš i vlastitu percepciju. EU fondovi nakon kupanja? Bitch please, nemrete biti toliko rigidni koliko ja mogu biti uporna”, napisala je Marina na svome Facebooku, a uz to je priložila i video kupanja u Čiču, koje je trenutačno na šest stupnjeva!
– Tako je barem bilo u srijedu, kad smo zadnji put mjerili – kaže nam Marina.
Jučer, danas… Dakle, kupanje u mrzlom Čiču nije “izolirani incident”.
– A ne, nikako. Krenuli smo 4. veljače, tad smo izmjerili da je voda na četiri stupnja, a u međuvremenu sam pokušavala ići na kupanje što sam češće mogla. U početku sam stizala četiri do pet puta tjedno, ali u zadnje par tjedana zbog posla ne stižem tako često. No jednom do dvaput tjedno mi je minimum – otkriva Marina.
I, neće to nikoga pretjerano iznenaditi, nije baš da uživa u svemu tome, u kupanju u “ledu”…
– Dugo mi je trebalo da se odlučim na to jer sam ekstra zimogrozna. I još se nisam navikla, svaki put mi je odvratno teško – govori Marina, a iznad glave se stvara sve više upitnika.
Dobro, pa čemu onda sve ovo?!
– E, to će ti bolje objasniti moj muž – kazala je Marina, pa ipak napravila kratak uvod u opsežno objašnjenje.
– Hladnoća je čest sinonim za neugodu. Međutim, ove zime je za nas poprimila potpuno novu dimenziju, jer hladnoća je pola zdravlja! Marko je s kupanjem u jezeru počeo prošlu jesen, a ja sam mu se pridružila u veljači ove godine. Temperatura jezera je tada bila tri, četiri stupnja. S vremenom je sve više ljudi počelo pokazivati zanimanje za ledeno kupanje pa trenutno imamo grupu od gotovo 15 redovnih kupača! – otkrila je Marina, a onda riječ dala i suprugu.
Marko, suprug, inače je glazbenik, svira klavijature u grupi Pravila igre, a na kupanje u hladnom jezeru gleda gotovo filozofski.
– Svakako je jedna od glavnih inspiracija bio čuveni Nizozemac Wim Hof, čovjek koji zbog svojih nevjerojatnih podviga na ekstremnoj hladnoći nosi nadimak ‘Ledeni čovjek’. On već godinama propovijeda i znanstveno utemeljeno dokazuje brojne korisnosti izlaganja hladnoći. Za sve zainteresirane toplo preporučujemo dokumentarni film o njegovoj metodi ‘Inside Superhuman World of the Iceman’, koji je dostupan na Youtubeu – objašnjava Marko pa nastavlja:
– Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično. S mentalne strane je super promatrati svoj mozak koji ti govori da to ne možeš, a ti ga ušutkaš i nastaviš po svome, pa dokažeš sam sebi da možeš. Da možeš svaki dan pobijediti sebe, promijeniti vlastitu percepciju i pogurati granice mogućeg i nemogućeg.
Cijela priča, tvrdi ovaj neobični bračni par, ima i značajnu zdravstvenu korist.
– Postoje brojni korisni učinci izlaganja hladnoći, od kojih kao najvažnije mogu izdvojiti poboljšanje cirkulacije, smanjenje upalnih procesa na razini cijelog tijela, blagotvorni stimulativni učinak na imunosni sustav te smanjenje anksioznosti. Možda i najvažniji benefit leži u tome što skok u hladnu vodu našim tijelima, otupjelim od pretjerane osjetilne ugode modernog života, pruža snažan podražaj koji nas može vratiti u doticaj sa iskonskom prirodom, sa snagom koju svi nosimo duboko u sebi. Važno je naglasiti da neoprezno i neodgovorno izlaganje prevelikoj hladnoći nosi ozbiljne rizike, prije svega rizik od pothlađenja ili hipotermije, koji mogu završiti i fatalno. Stoga preporučujemo oprez i postepenost u doziranju, naročito za početnike – kazao je Marko.
Eto, objašnjenje je temeljito i opsežno, a poziv da im se priključe svi zainteresirani je otvoren…
– Najbolja je ideja uvesti svakodnevnu rutinu tuširanja najhladnijom vodom koju možete podnijeti i na taj način polako dozvoliti tijelu da se navikne na hladnoću u vrlo kontroliranim uvjetima. S vremenom se onda može pristupiti kupanju u hladnom jezeru, po mogućnosti u društvu onih koji već imaju iskustva s takvom vrstom kupanja – zaključili su Marina i Marko.
Dakle, tko u ovome svemu može pronaći sebe, vrijeme je da se krene. Prvo hladno tuširanje, a onda Čiče. Prije nego se voda ugrije, a i to će se uskoro dogoditi. Na užas društva koje uživa u hladnoći..
Ako ste slučajno zaboravili, u srijedu je bio Dan planeta Zemlje. S obzirom na to koliko iz dana u dan sami zagađujemo prirodu, nije na odmet ljude malo češće podsjetiti koliko je važno čuvati naš planet. Djeca iz starije vrtićke skupine „Sovice” velikogoričkog crvenog Cicibana, sa svojim odgajateljicama Paulinom Mihaljević, Monikom Graovac i Suzanom Rajković, osmislili su zaista originalan način kako obilježiti ovaj dan.
Potaknuti razgovorima o važnosti očuvanja prirode i okoliša, mališani su marljivo pripremili eko poruke koje su samostalno osmislili i zapisali. S puno entuzijazma izašli su iz vrtića i zaustavljali prolaznike, dijeleći im svoje poruke o tome kako možemo čuvati naš planet. Njihove riječi bile su jednostavne, ali snažne – podsjetnici da ne bacamo smeće u prirodu, da štedimo vodu, brinemo o biljkama i životinjama te da svi zajedno možemo doprinijeti čišćem i zdravijem okolišu.Ova aktivnost pokazala je koliko je važno od najranije dobi razvijati svijest o očuvanju planeta Zemlje.
Odgajateljica Paulina kaže: “Djeca kroz ovakva iskustva uče odgovornost, brigu za zajednicu i prirodu koja nas okružuje. Upravo takvi mali koraci vode prema velikim promjenama, jer kada djeca usvoje ove vrijednosti, one ostaju s njima cijeli život”.
Poruka „Sovica“ jasna je svima – čuvajmo naš planet jer samo zajedno možemo učiniti svijet ljepšim i boljim mjestom za život.
Bravo za naše goričke mališane i želimo im da poruke koje su sami zapisivali, sami i prakticiraju u svakodnevnom životu.
„Danas slavimo 66 godina postojanja Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica – 66 godina znanja, kulture, kreativnosti i zajedništva! “
Upravo kroz ovu poruku iz Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica obilježavaju značajnu obljetnicu institucije koja već desetljećima oblikuje društveni i kulturni život grada. Tim povodom zahvalili su svima koji su bili dio njihova puta: „Hvala svima vama – polaznicima, posjetiteljima, suradnicima i prijateljima – koji ste dio naše priče i koji s nama već 66 godina stvarate prostor u kojem se uči, istražuje, stvara i uživa.“
Građane su ujedno pozvali da im se pridruže na proslavi. Rođendanski program održat će se u subotu, 25. travnja, s početkom u 10 sati na platou ispred Učilišta.
Mjesto gdje su počinjale brojne životne priče
Za velik broj građana Velike Gorice upravo je ova ustanova bila prostor prvih iskustava od prvog odlaska u kazalište ili kino, prvog koncerta ili izložbe, ali i prvog susreta s knjigom, glazbom ili stranim jezikom. Ondje su mnogi naučili prve note, zaplesali prve plesne korake, sjeli za upravljač automobila ili slušali program na lokalnoj radio postaji. Neki su upravo u Učilištu objavili svoju prvu knjigu ili postavili svoju prvu izložbu. Institucija je osnovana 1960. godine kao Narodno sveučilište općine Velika Gorica. Tijekom narednih desetljeća više je puta mijenjala naziv – među ostalim nosila je ime Narodno sveučilište „Juraj Kokot“ i Narodno sveučilište Velika Gorica – da bi 11. studenoga 1999. dobila današnji naziv.
Pučko otvoreno učilište Velika Gorica raspisalo je natječaj za dodjelu književne nagrade “Albatros 2026.”, koja se dodjeljuje s ciljem poticanja novih književnih autora i objave neobjavljenih rukopisa.
Za nagradu se mogu prijaviti neobjavljena djela iz više književnih područja:
roman, poezija ili zbirka kratkih priča
dramski tekstovi
dječja književnost (zbirka priča, zbirka pjesama ili slikovnica)
djela zavičajne tematike vezana uz područje Grada Velike Gorice ili Zagrebačke županije (roman, priče ili poezija)
Rukopisi moraju biti neobjavljeni te imati opseg od najmanje 50 do najviše 150 kartica za prozna djela.
Način prijave
Svaki autor dužan je dostaviti:
rukopis u tri tiskana primjerka
digitalnu verziju teksta na Wordu (CD ili USB memorija)
kratki životopis s osobnim podacima (adresa, broj telefona ili mobitela te e-mail)
Odabir i objava rezultata
O dobitniku nagrade odlučuje prosudbeni odbor koji imenuje organizator natječaja. Rezultati će biti objavljeni najkasnije do 1. listopada 2026. godine na službenoj stranici Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.
Nagrađeno djelo bit će objavljeno u tiskanom izdanju u prosincu 2026. godine, a nagrada uključuje novčani iznos od 1.200 eura, diplomu te izdavanje nagrađenog djela.
Rok za slanje ili osobnu predaju rukopisa je 19. lipnja 2026. godine
23.03.2026., Zagreb - Proljetno uredjenje parkova u Zagrebu koje provode vrijedni djelatnici Zrinjevca svake godine donosi i nove vrste koje privlace pozornost prolaznika. Carska krunica (Fritillaria Imperialis) uz kip Svetog Jurja kod Kamenitih vrata. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Danas, 23. travnja 2026. u 19:30 sati u središtu Zagreba održat će se besplatna tematska vođena tura “Noć viteza, vatre i zmaja”, koju organizira svima poznata “Purgerica”. Šetnja traje oko sat i 45 minuta, a okupljanje je kod kipa sv. Jurja ispred Kamenitih vrata. Tura je vezana uz obilježavanje Jurjeva i Noći knjige.
Kroz šetnju, obići će se gradske lokacije koje se povezuju s pučkim predajama i mitološkim motivima iz hrvatske tradicije. Organizatori navode kako je inspiriran starim narodnim pričama te književnim radovima autora poput Zdenka Bašića i Ivane Brlić Mažuranić.
Tijekom ture sudionici će se, kako je najavljeno, voditi kroz priče o jurjevskim običajima, simbolici vatre i proljetnim obredima koji su u prošlosti označavali kraj zime. Spominju se i motivi iz narodnih predaja o mitskim bićima i likovima iz slavenske mitologije.
Sudjelovanje je besplatno, no zbog ograničenog broja mjesta, potrebna je rezervacija putem SMS poruke na 0916363661 ili e-maila na [email protected]. Prilikom prijave potrebno je navesti ime, prezime i broj osoba.
Mala djela, velika radost: humanitarna akcija u vrtiću Lojtrica
Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih
Ukupno 19 djece iz Centra Slava Raškaj primilo je prigodne darove u humanitarnoj akciji koju su organizirali djelatnici Dječjeg vrtića Lojtrica, obilježavajući pritom Svjetski dan dobrih djela.
Riječ je o globalnoj inicijativi Good Deeds Day koja se od 2007. godine provodi diljem svijeta s ciljem poticanja ljudi na konkretne geste solidarnosti i širenje pozitivnih vrijednosti u zajednici. Upravo tim povodom, zaposlenici vrtićkog objekta u Smendrovićevoj ulici u Velikoj Mlaki odlučili su djelovati zajednički i usmjeriti pomoć onima kojima je najpotrebnija.
Humanitarna akcija bila je usmjerena na prikupljanje stvari prema stvarnim potrebama djece iz Centra. Popis želja sastavili su sami korisnici uz pomoć svojih odgojitelja i učitelja, čime je cijela inicijativa dobila osobniji i neposredniji karakter. Prikupljali su se odjeća, školski pribor, kozmetika i slatkiši.
U provedbi akcije sudjelovali su svi zaposlenici – od odgojitelja i stručnog tima do djelatnika kuhinje i tehničkog osoblja, čime je dodatno naglašena snaga zajedništva unutar ustanove.
Darove je primilo osam djevojčica i jedanaest dječaka, a svako dijete dobilo je poklon od dva darivatelja. Svi prikupljeni paketi pažljivo su pripremljeni i zapakirani u ukrasne kutije, uz poruku:
„Draga djeco, neka vam ovaj dan bude podsjetnik da je dobrota supermoć koju svi imate. Koristite ju svaki dan!“
Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih, podsjećajući pritom na važnost svakodnevnog činjenja dobrih djela.