‘Kupamo se u mrzlom Čiču! Zašto? Zašto što je super ušutkati vlastiti mozak…’
Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično, objašnjava Marina Drašković zašto su se ona i suprug odlučili početi kupati u jezeru na tri, četiri stupnja
Marina Drašković nekad je bila vrhunska sportašica, državna prvakinja u judu, a danas je majka i supruga. Osim oko obitelji, njezin se svijet vrti i oko pomaganja osobama s invaliditetom. Njihovoj integraciji u društvo, i to kroz omiljeni joj sport. Znate već priču o Judo klubu osoba s invaliditetom Fuji, ispričana je i opjevana već toliko puta, znate možda i koliko je Marina truda uložila u sve to, koliko je njezin klub s godinama narastao, koliko rad Fujija hvale na sve strane…
Prije samo koji dan predstavio je Fuji svoj projekt financiran sredstvima iz EU fondova, klub je dobio 1,2 milijuna kuna, Marina je lijepo objasnila na što će se taj novac potrošiti, kako će još više pomoći osobama s invaliditetom, ali ni sama nije bila ni svjesna što je sve čeka u tom procesu… Posla je puno, toliko da čovjeku dođe da, kao recimo u njezinu slučaju, skoči u hladno jezero!
“Pazi što si želiš, moglo bi ti se i ostvariti. Tako sam si ja jako htjela EU fondove, a nisam niti otprilike imala ideju što to u praksi znači. Inače se smatram osobom koja može podnijeti puno posla, ali danas sam imala žešći trenutak slabosti. Da sam mogla vratiti sve pare, vratila bi ih odmah. Onda sam se sjetila da je hladna voda jedino što mi um smiri odmah sada odmah. Jako mi se nije kupalo, došla sam na plažu i uvjeravala sebe da mi to ne treba. Sami sebi smo najveći protivnici. Ušla sam u vodu i oborila svoj rekord sa sedam minuta na deset minuta. I, što se promijenilo? Teoretski ništa. Isti posao koji sam imala ujutro čeka me i sada. Ali moja percepcija je drugačija. Naš stav je taj koji daje sud o tome koliko je nešto zahtjevno ili teško. Ako pomičeš granice u glavi, mijenjaš i vlastitu percepciju. EU fondovi nakon kupanja? Bitch please, nemrete biti toliko rigidni koliko ja mogu biti uporna”, napisala je Marina na svome Facebooku, a uz to je priložila i video kupanja u Čiču, koje je trenutačno na šest stupnjeva!
– Tako je barem bilo u srijedu, kad smo zadnji put mjerili – kaže nam Marina.
Jučer, danas… Dakle, kupanje u mrzlom Čiču nije “izolirani incident”.
– A ne, nikako. Krenuli smo 4. veljače, tad smo izmjerili da je voda na četiri stupnja, a u međuvremenu sam pokušavala ići na kupanje što sam češće mogla. U početku sam stizala četiri do pet puta tjedno, ali u zadnje par tjedana zbog posla ne stižem tako često. No jednom do dvaput tjedno mi je minimum – otkriva Marina.
I, neće to nikoga pretjerano iznenaditi, nije baš da uživa u svemu tome, u kupanju u “ledu”…
– Dugo mi je trebalo da se odlučim na to jer sam ekstra zimogrozna. I još se nisam navikla, svaki put mi je odvratno teško – govori Marina, a iznad glave se stvara sve više upitnika.
Dobro, pa čemu onda sve ovo?!
– E, to će ti bolje objasniti moj muž – kazala je Marina, pa ipak napravila kratak uvod u opsežno objašnjenje.
– Hladnoća je čest sinonim za neugodu. Međutim, ove zime je za nas poprimila potpuno novu dimenziju, jer hladnoća je pola zdravlja! Marko je s kupanjem u jezeru počeo prošlu jesen, a ja sam mu se pridružila u veljači ove godine. Temperatura jezera je tada bila tri, četiri stupnja. S vremenom je sve više ljudi počelo pokazivati zanimanje za ledeno kupanje pa trenutno imamo grupu od gotovo 15 redovnih kupača! – otkrila je Marina, a onda riječ dala i suprugu.
Marko, suprug, inače je glazbenik, svira klavijature u grupi Pravila igre, a na kupanje u hladnom jezeru gleda gotovo filozofski.
– Svakako je jedna od glavnih inspiracija bio čuveni Nizozemac Wim Hof, čovjek koji zbog svojih nevjerojatnih podviga na ekstremnoj hladnoći nosi nadimak ‘Ledeni čovjek’. On već godinama propovijeda i znanstveno utemeljeno dokazuje brojne korisnosti izlaganja hladnoći. Za sve zainteresirane toplo preporučujemo dokumentarni film o njegovoj metodi ‘Inside Superhuman World of the Iceman’, koji je dostupan na Youtubeu – objašnjava Marko pa nastavlja:
– Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično. S mentalne strane je super promatrati svoj mozak koji ti govori da to ne možeš, a ti ga ušutkaš i nastaviš po svome, pa dokažeš sam sebi da možeš. Da možeš svaki dan pobijediti sebe, promijeniti vlastitu percepciju i pogurati granice mogućeg i nemogućeg.
Cijela priča, tvrdi ovaj neobični bračni par, ima i značajnu zdravstvenu korist.
– Postoje brojni korisni učinci izlaganja hladnoći, od kojih kao najvažnije mogu izdvojiti poboljšanje cirkulacije, smanjenje upalnih procesa na razini cijelog tijela, blagotvorni stimulativni učinak na imunosni sustav te smanjenje anksioznosti. Možda i najvažniji benefit leži u tome što skok u hladnu vodu našim tijelima, otupjelim od pretjerane osjetilne ugode modernog života, pruža snažan podražaj koji nas može vratiti u doticaj sa iskonskom prirodom, sa snagom koju svi nosimo duboko u sebi. Važno je naglasiti da neoprezno i neodgovorno izlaganje prevelikoj hladnoći nosi ozbiljne rizike, prije svega rizik od pothlađenja ili hipotermije, koji mogu završiti i fatalno. Stoga preporučujemo oprez i postepenost u doziranju, naročito za početnike – kazao je Marko.
Eto, objašnjenje je temeljito i opsežno, a poziv da im se priključe svi zainteresirani je otvoren…
– Najbolja je ideja uvesti svakodnevnu rutinu tuširanja najhladnijom vodom koju možete podnijeti i na taj način polako dozvoliti tijelu da se navikne na hladnoću u vrlo kontroliranim uvjetima. S vremenom se onda može pristupiti kupanju u hladnom jezeru, po mogućnosti u društvu onih koji već imaju iskustva s takvom vrstom kupanja – zaključili su Marina i Marko.
Dakle, tko u ovome svemu može pronaći sebe, vrijeme je da se krene. Prvo hladno tuširanje, a onda Čiče. Prije nego se voda ugrije, a i to će se uskoro dogoditi. Na užas društva koje uživa u hladnoći..
Velikogorički brass festival: sedam dana glazbenog spektakla od klasike do elektronike
Raznolik program jubilarnog izdanja potvrđuje međunarodni karakter festivala i njegov spoj tradicije, suvremenih glazbenih pravaca i različitih izvedbenih formata.
Velika Gorica od 4. do 10. svibnja domaćin je 20. izdanja Velikogoričkog brass festivala, koji donosi sedam dana koncerata na više gradskih lokacija te program koji se kreće od klasične i sakralne glazbe do jazza, elektronike i tradicionalnih formi.
Festival otvara španjolski ansambl Spanish Brass (Luur Metals), koji 4. svibnja u 20 sati nastupa u Dvorani Gorica. Riječ je o jednom od vodećih svjetskih limenih puhačkih kvinteta s više od tri desetljeća karijere i preko trideset diskografskih izdanja, poznatom po inovativnom pristupu repertoaru.
Dan kasnije, 5. svibnja u Crkvi Navještenja BDM, nastupaju četvorica hrvatskih trubača – Luka Buljan, Mario Lončar, Petar Obradović i Dario Teskera – uz orguljaša Alena Kopunovića Legetina, u programu koji spaja trubu i orgulje u sakralnom ambijentu.
U srijedu, 6. svibnja, Park dr. Franje Tuđmana preuzima Jazz orkestar Oružanih snaga RH pod ravnanjem Davora Dropuljića, s repertoarom koji obuhvaća jazz i zabavnu glazbu.
Međunarodni dio programa nastavlja se 7. svibnja u Dvorani Galženica nastupom estonskih glazbenika Neemea Otsa, Toomasa Vane i Piret Randal, dok 8. svibnja isti park donosi eksperimentalni program projekta Eksterminator ‘81 i trubača Andreja Jakuša, koji spajaju elektroniku, jazz i suvremeni izraz.
Završni vikend donosi orkestralne i festivalske programe na otvorenom. U subotu, 9. svibnja, nastupaju Puhački orkestar DVD-a Velika Gorica i američki Christopher Newport University Wind Ensemble, uz soliste. Festival završava 10. svibnja koncertom sastava Mariachi Los Caballeros, poznatog po nastupima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Raznolik program jubilarnog izdanja potvrđuje međunarodni karakter festivala i njegov spoj tradicije, suvremenih glazbenih pravaca i različitih izvedbenih formata.
Dok se e-recepti za lijekove s liste HZZO-a u Hrvatskoj već godinama mogu poslati jednim klikom, za lijekove koji nisu na toj listi pacijenti i dalje moraju osobno dolaziti u ordinaciju po papirnati “bijeli recept”. No, čini se da bi se i taj dio sustava uskoro mogao digitalizirati.
Kako piše Dnevnik.hr, Ministarstvo zdravstva planira digitalizaciju tog procesa kroz novu nadogradnju sustava CEZIH, koja bi trebala donijeti ukupno 11 novih funkcionalnosti. Među njima je i uvođenje mogućnosti izdavanja “bijelog eRecepta”.
Prema najavljenom planu, sustav bi trebao biti spreman početkom 2027. godine. To bi značilo da pacijenti više ne bi morali dolaziti po papirnatu tiskanicu, nego bi liječnik mogao izdati recept elektronički, ako procijeni da je to opravdano.
Ministarstvo navodi da ovakve promjene zahtijevaju vrijeme, tehničke resurse i financijska ulaganja, te da se prioritet daje funkcijama koje koristi veći broj građana.
U Ivanić-Gradu u tijeku su radovi na energetskoj obnovi sportske dvorane Žeravinec, projektu vrijednom nešto više od 1,3 milijuna eura. Najveći dio novca osiguran je bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok će Zagrebačka županija sudjelovati s oko 163 tisuće eura, a ostatak financira Grad Ivanić-Grad. Obnova bi trebala donijeti manju potrošnju energije, ali i veći komfor korisnicima dvorane, koja je, prema riječima gradske uprave, svakodnevno zauzeta gotovo od jutra do kasnih večernjih sati.
Ugovor o sufinanciranju potpisali su zamjenik župana Ervin Kolarec i zamjenik gradonačelnika Ivanić-Grada Tomislav Cuvaj.
Radovi uključuju postavljanje fotonaponske elektrane, ugradnju dizalica topline za grijanje i hlađenje, kao i solarnih kolektora za pripremu tople vode. Posebno se ističe činjenica da će dvorana napokon dobiti sustav hlađenja, što će značajno olakšati treninge i utakmice tijekom ljetnih mjeseci. Uz to, projekt uključuje i energetsku obnovu zgrade, zamjenu stolarije te modernizaciju rasvjete, čime se očekuju i konkretne uštede.
Zamjenik gradonačelnika Tomislav Cuvaj naglasio je kako je Žeravinec najkorišteniji sportski objekt u gradu.
“Dvorana Žeravinec je sportski objekt u Ivanić-Gradu koji se najviše koristi, dakle od 7 ujutro kad je koriste osnovnoškolci do 23 sata kada je koriste sportaši, možemo reći da je iskorištena u svom punom kapacitetu. Nakon obnove parketa, na red je došla i ova obnova koja će stvarno povećati kvalitetu usluge u sportskoj dvorani i evo nadamo se ugošćavanju svih reprezentacija koje su i prije dolazile u naš grad”, rekao je Cuvaj.
Dodao je i kako projekt uključuje kompletnu energetsku obnovu, uključujući energetsku ovojnicu, rasvjetu, solarne kolektore i klimatizaciju.
Zamjenik župana Ervin Kolarec podsjetio je kako su Grad i Županija i ranije zajednički ulagali u sportsku infrastrukturu, uključujući izgradnju dvorana u okolnim naseljima te uređenje sportskih podova.
“Sufinanciranje energetske obnove sportske dvorane nastavak je te suradnje s ciljem osiguravanja najboljih mogućih uvjeta za bavljenje sportom, kao i značajnijih ušteda samim energentima.Na području Zagrebačke županije u tijeku 21,5 milijuna eura vrijedan ciklus energetskih obnova osam objekata, od čega čak tri u Ivanić-Gradu.Polovicu sredstava bespovratno smo osigurali iz NPOO-a, a za drugu polovicu pobrinuli smo se u vlastitom proračunu”, istaknuo je.
Kolarec je naveo i kako je Zagrebačkoj županiji odobreno ukupno oko 98 milijuna eura bespovratnih sredstava za realizaciju.
“Županija uz osigurana sredstva za energetsku obnovu, iz NPOO-a osigurala i rekordne iznose za gradnju i dogradnju škola. Zagrebačkoj županiji je iz NPOO-a odobreno bespovratno ukupno 98 milijuna eura za realizaciju 22 projekata, među kojima su tri škole s područja Ivanić-Grada. Tako je je za dogradnju OŠ Đure Deželića odobreno 9,1 milijuna eura, za dogradnju OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom 2,1 milijuna eura, a za proširenje gimnazijskih kapaciteta u SŠ Ivana Šveara 1,8 milijuna eura”, rekao je Kolarec.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.
Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.
Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.
Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi. Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.
‘Dječja zrelost je nevjerojatna’
Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: “Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života. Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.