Sa školskih jelovnika, uskoro bi trebali nestati krafne, burek, hrenovke i pizze, a zamijenili bi ih svježe voće i povrće. To je jedan od glavnih ciljeva Nacionalnog programa “Živjeti zdravo” koji je pokrenut i odobren od Vlade RH još 2015. godine, a sastoji se od pet komponenti. Prva od njih pet – Zdravstveno obrazovanje, koja se sastoji od pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti, bila je tema današnjeg sastanka u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica, predstavnika županijskih osnovnih škola s predstavnicima Zavoda za javno zdravstvo, kao provoditeljima projekta.
07.03.2018. – Velika Gorica – Predstavljanje Nacionalnog programa “Živjeti zdravo”. Foto:Petra Rožić/cityportal.hr
Da se prehrana u osnovnim školama mora drastično promijeniti, smatra nutricionistkinja Mirjana Matulić iz Zavoda za javno zdravstvo. “Na jelovnicima se nalaze lisnata, krafne, burek, pizze i hrenovke, a kako bi im pomogli i potaknuli da provedu što pravilniju prehranu, školama ćemo slati već gotove, jelovnike kreirane u Zavodu.” Matulić savjetuje školama da povećaju unos voća i povrća, da izbace gotove prozivode i smanje unos soli i unos šećera u napitcima poput čaja, kakaa ili bijele kave, ali postepeno. Riječ je o postupku koji traje. “Nadamo se da ćemo na kraju doći do određenih rezultata, ističe Matulić te dodaje kako će škole morati oformiti i timove za školsku prehranu.
S druge strane uz pravilnu prehranu veže se i tjelesna aktivnost. Slaven Krtalić, kineziolog iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u službi za promicanje zdravlja ističe kako je u 2015.godini identificirano 120 matičnih osnovnih škola u Hrvatskoj koje nemaju sportsku dvoranu. “U skladu s tim sklopili smo jedan višenamjesnki skup kinezioloških pomagala, torba s odgovarajućom opremom, a s kojima je moguće provesti 85 posto propisanih nastavnih tema, u prostorima škole ili oko škole, dodaje Krtalić. U naredne tri godine, plan je proći i sve područne škole, te onima koje nemaju dvoranu dostaviti isti taj komplet. Osim toga, a u suradnji s Ministarstvom obrazovanja i Agencijom za obrazovanje, provest će se i edukacija školskih timova, koje će činiti kineziolog i dvoje učitelja razredne nastave.
07.03.2018. – Velika Gorica – Predstavljanje Nacionalnog programa “Živjeti zdravo”. Foto:Petra Rožić/cityportal.hr
Sastanku je nazočila i zamjenica župana Nadica Žužak koja je istaknula kako joj je drago što se provodi ovakav program koji najmlađe, osim zdravog načina života, uči i tome koliko je bitno konzumirati lokalne proizvode, a kojih Zagrebačka županija na svojem području zaista ima. “Svima nam je važno da imamo jednu zdravu i mladu populaciju, dodala je Žužak.
Mala djela, velika radost: humanitarna akcija u vrtiću Lojtrica
Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih
Ukupno 19 djece iz Centra Slava Raškaj primilo je prigodne darove u humanitarnoj akciji koju su organizirali djelatnici Dječjeg vrtića Lojtrica, obilježavajući pritom Svjetski dan dobrih djela.
Riječ je o globalnoj inicijativi Good Deeds Day koja se od 2007. godine provodi diljem svijeta s ciljem poticanja ljudi na konkretne geste solidarnosti i širenje pozitivnih vrijednosti u zajednici. Upravo tim povodom, zaposlenici vrtićkog objekta u Smendrovićevoj ulici u Velikoj Mlaki odlučili su djelovati zajednički i usmjeriti pomoć onima kojima je najpotrebnija.
Humanitarna akcija bila je usmjerena na prikupljanje stvari prema stvarnim potrebama djece iz Centra. Popis želja sastavili su sami korisnici uz pomoć svojih odgojitelja i učitelja, čime je cijela inicijativa dobila osobniji i neposredniji karakter. Prikupljali su se odjeća, školski pribor, kozmetika i slatkiši.
U provedbi akcije sudjelovali su svi zaposlenici – od odgojitelja i stručnog tima do djelatnika kuhinje i tehničkog osoblja, čime je dodatno naglašena snaga zajedništva unutar ustanove.
Darove je primilo osam djevojčica i jedanaest dječaka, a svako dijete dobilo je poklon od dva darivatelja. Svi prikupljeni paketi pažljivo su pripremljeni i zapakirani u ukrasne kutije, uz poruku:
„Draga djeco, neka vam ovaj dan bude podsjetnik da je dobrota supermoć koju svi imate. Koristite ju svaki dan!“
Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih, podsjećajući pritom na važnost svakodnevnog činjenja dobrih djela.
Sadnjom drveta u dvorištu dječjeg vrtića Lojtrica u Velikoj Mlaki obilježen je Dan planeta Zemlje, uz sudjelovanje djece, odgojitelja te djelatnika VG Čistoće i VG Komunalca.
U opuštenoj i edukativnoj atmosferi najmlađi su, uz podršku komunalnih službi, aktivno sudjelovali u sadnji, čime su na simboličan način dali doprinos očuvanju okoliša. Ovakve aktivnosti imaju važnu ulogu u razvijanju svijesti o prirodi i odgovornom ponašanju već od najranije dobi.
Tijekom susreta naglasak je stavljen na zajedništvo i važnost konkretnih poteza u zaštiti okoliša, a posađeno drvo ostaje kao trajni podsjetnik na tu poruku.
“Hvala svim mališanima i odgojiteljima na suradnji i prekrasnom druženju. Jer samo zajedničkim snagama možemo graditi ljepšu i zeleniju budućnost!”, poručili su iz VG Čistoće.
Jurjevski krijes zapaljen je i ove godine u Velikoj Mlaki, uoči blagdana sv. Jurja, u srijedu 22. travnja 2026. godine. Riječ je o jednom od najprepoznatljivijih i najljepših običaja Turopolja, koji simbolično označava dolazak proljeća, obnovu života i snagu zajedništva. Ovogodišnje obilježavanje ima i posebno povijesno značenje – Velika Mlaka slavi 700. obljetnicu prvog službenog spomena mjesta, čime se Jurjevo 2026. dodatno upisuje u kulturni i identitetski okvir lokalne zajednice.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Program je održan uz pokroviteljstvo Plemenite opčine turopoljske i sudjelovanje brojnih lokalnih udruga: Sučija Velika Mlaka, KUD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Podružnica umirovljenika Velika Mlaka, Plesni klub Barbara, UVDR VG – Klub Josip Zidar, URV 2. gardijske brigade Gromovi (Zagrebačka podružnica) te Mjesni odbor Velika Mlaka.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Očuvanje običaja kroz pjesmu i ples Za kulturno-umjetnički program zaslužan je bio KUD Velika Mlaka, koji je kroz folklorni i glazbeni nastup prikazao kako se nekada obilježavalo Jurjevo. Izvedene su tradicionalne pjesme koje su pratile jurjaške ophode kućama, poput ”I ovo se klanja” i ”Lepi Juro”, ”Turopolje moje drago” te ”Naše selo Mlaka je”, velikomlačka himna. Tijekom nastupa mlađi članovi KUD-a podijelili su grančice, simbol obnove i života, čime se dodatno naglašava povezanost tradicije i mlađih generacija.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Svečani trenutak – paljenje Jurjevskog krijesa Vrhunac večeri bilo je paljenje Jurjevskog krijesa, nakon čega je uslijedilo druženje uz tradicijske turopoljske kolače među kojima su zlevanka, buhtle, gibanica te Turopoljska savijača od čvaraka i sira.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Organizatori ističu kako Jurjevo u Velikoj Mlaki nije samo kulturna manifestacija, već i važan dio očuvanja lokalnog identiteta te povezivanja generacija. U nadi da će se nagodinu okupiti opet, podsjetili su na poznatu turopoljsku izreku: ”Tko ni pri kresu, taj bu k letu v lesu.”
Tekst: Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka
Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.
Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.
Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.
Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi. Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.
‘Dječja zrelost je nevjerojatna’
Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: “Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života. Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.