Povežite se s nama

Gospodarstvo

Kožić: Pripremamo rebalans proračuna usmjeren na zdravstveni sustav, poduzetnike i poljoprivrednike

Danas sam u Fond za gospodarstvo uplatio svoju plaću za ožujak te predlažem da se država i županije odreknu dijela obveza po osnovi korištenja i kupnje državnog poljoprivrednog zemljišta i to županije u iznosu od 10, a država 25 posto.

Objavljeno

na

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić danas je putem službene internet stranice Županije u obraćanju javnosti predstavio mjere pomoći u prevladavanju krize uzrokovane koronavirusom. Zahvalio je svim županijskih pročelnicima, strankama, gradonačelnicima i načelnicima, te ekonomskim stručnjacima koji daju i koji će dati svoje prijedloge na regionalnoj razini.

-Zagrebačka županija pristupila je izradi rebalansa proračuna koji će u potpunosti biti usmjeren na zdravstveni sustav te naše poduzetnike i poljoprivrednike. Prilikom donošenja proračuna za ovu godinu napravili smo godišnji plan rada i  prijedloge natječaja i javnih poziva koji se trenutno revidiraju kako bi mjere bile prilagođene nenadanoj situaciji koja nas je sve zadesila. Zahvaljujemo se inicijativi županijskog SDP-a za osnivanjem fonda za gospodarstvo, no on je već osnovan, a ja sam osobno još jutros u njega uplatio cijelu svoju plaću za ožujak, a vjerujem da će to napraviti i ostali pozvani dužnosnici u Zagrebačkoj županiji. U spomenuti fond, iz kojeg će se sredstva uplaćivati našim gospodarstvenicama, bit će uplaćene uskrsnice i regresi svih djelatnika Zagrebačke županije. Naravno, pratimo Vladine upute što znači da slijede novi rezovi jer rashodovna strana proračuna mora sadržavati samo najnužnije troškove, a pregovara se i o smanjenju plaća. – poručio je župan.

-Inače, račun fonda otvoren za pomoć gospodarstvenicima pogođenima epidemijom koronavirusa COVID-19  na području Zagrebačke županije je HR8623400091800001006 Proračun Zagrebačke županije, poziv na broj odobrenja: HR68  7358 – OIB uplatitelja -3. Stoga koristim ovu priliku da pozovem naše gradove i općine, trgovačka društava i ustanove te sve zainteresirane da daju svoj doprinos.U spomenuti fond, iz kojeg će se sredstva uplaćivati našim gospodarstvenicama, bit će uplaćene uskrsnice i regresi svih djelatnika Zagrebačke županije. Naravno, pratimo  Vladine upute što znači da slijede novi rezovi jer rashodovna strana proračuna mora sadržavati samo najnužnije troškove, a pregovara se i o smanjenju plaća. No da bi planovi bili realni i provedivi dopustite da mi pojasnim kako se puni županijski proračun.  Sredstva se u najvećoj mjeri osiguravaju iz poreza na dohodak, a s obzirom na situaciju sredstva s te najznačajnije pozicije biti će znatno umanjena. Također, jedna od značajnih stavki prihodovnog dijela proračuna su i koncesije za mineralne sirovine na koje ne možemo računati s obzirom na Vladine mjere. Kako bismo napravili prvu procjenu potrebno je da prođu barem prva dva tjedna travanja kada ćemo moći biti precizniji s konkretnim iznosima kojima ćemo podupirat gospodarstvo. – objašnjava Kožić.

-Ono na čemu trenutno radimo je mjera za dodjelu bespovratnih potpora u cilju očuvanja radnih mjesta, likvidnosti te olakšavanja pokretanja obustavljene poslovne aktivnosti kod poduzetnika kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom obustavljena gospodarska aktivnost. Mjera bi bila namjenjna mikropoduzeticima do 10 zaposlenih, a potpore bi se dodjeljivale za podmirivanje troškova, od nabave opreme, sirovina, podmirenja kreditnih obveza, najam prostora, komunalnih troškova itd. Surađujemo s gospodarskom i obrtničkom komorom kako bi donijeli što kvalitetnije mjere koje će imati najučinkovitiji efekt za naše poduzetnike. Također, zalažemo se i za moratorij na otplatu kredita poduzetnika u kojima Zagrebačka županija sudjeluje subvencionirajući kamatu na te kredite.

S obzirom da smo županija  s najvećim brojem OPG-ova u državi imamo snažan potencijal u segmentu poljoprivredne proizvodnje i pozdravljamo sve vladine mjere kojima ćemo se i mi pridružiti sa svojim poticajima. Već otvoreni natječaj u sektoru poljoprivrede vrijedan 6,5 milijuna kuna temeljem kojeg poljoprivrednici i proizvođači hrane mogu ostvariti bespovratnu potporu u iznosu do 150.000 kuna uz intenzitet potpore od 30% do 70% prihvatljivih troškova ostaje otvoren i pozivam naše poljoprivrednike da se javljaju.

Iako virtualne tržnice već funkcioniraju u našim mnogobrojnim gradovima i općinama, ono na što svakako želimo skrenuti pozornost jesu problemi i apeli naših poljoprivrednika koji su se oslanjali na tržnice kao ključni kanal prodaje, a trenutno su u izrazito nezavidnoj poziciji jer bilježe znatan pad prihoda. Stoga apeliramo na Vladu RH i Nacionalni stožer civilne zaštite da razmotre otvaranje tržnica uz provođenje posebnih mjera higijene i zadržavanja socijalne distance.

S obzirom da smo još uvijek jedina Županija u RH koja na raspolaganju ima prvu ULO hladnjaču koja nije u vlasništvu trgovaca već poljoprivrednih proizvođača,  te Distributivni centar za voće i povrće, pozivam proizvođače iz naše i susjednih županija da koriste kapacitete hladnjače koji iznose 3000 tona. Trenutno smo u postupku nabave dodatnih strojeva i opreme za pakiranje i sortiranje ostalih  voćnih sorti.

Koristim ovu priliku da uistinu pohvalim Vladu RH koja je promptno reagirala i u kratkom roku izašla s dva paketa mjera kojima će se dati  podrška privatnom sektoru da prebrodi ovu veliku krizu. Sve te mjere uvelike će pomoći poduzetnicima u našoj županiji, a posebno je važno  podizanje iznosa minimalne plaće na 4000 kuna neto, te djelomično ili u cijelosti oslobođenje od poreznih obveza. Dajem i jedan prijedlog za kojeg vjerujemo da će ga podržati i druge županije: predlažem da se država i županije odreknu dijela obveza po osnovi korištenja i kupnje državnog poljoprivrednog zemljišta i to županije u iznosu od 10 posto, a država 25 posto.

Zdravstveni djelatnici u cijeloj RH daju svoj maksimum i iskazujem im svoje duboku poštovanje. Kao župan Zagrebačke županije posebice se zahvaljujem djelatnicima svih zdravstvenih ustanova na području naše županije koji doslovno danonoćno i predano rade, te zajedno sa Stožerom za civilnu zaštitu Zagrebačke županije poduzimaju sve kako bi javnozdravstvena zaštita građana bila na potrebnom nivou. Sve naravno provodimo sukladno uputama Nacionalnog stožera civilne zaštite koji radi sjajan posao na čemu im se u ime svih stanovnika Zagrebačke županije i svoje osobno ime od srca zahvaljujem. Ono što mogu poručiti da se u rebalansu Županijskog proračuna na zdravstvu neće štedjeti! – poručio je župan.

Zagrebačka županija u proteklih 20 godina u gospodarskom i društvenom razvoju bilježi samo rast. Razvojem poduzetničkih zona i mnogobrojnim mjerama bili smo uz naše gospodarstvenike u dobru, a biti ćemo i sada, u krizi. Bili smo uz naše općine i gradove, udruge civilnog društva, i sve naše stanovnike – biti ćemo i sada! Sada nije vrijeme za lijeve i desne, za politiziranje, za prepucavanje – sada je vrijeme za zajedništvo na koje pozivam! – zaključuje u svojem obraćanju župan Zagrebačke županije.

Gospodarstvo

Hrvatska među liderima rasta u EU! BDP skočio za 1,2 % u drugom kvartalu

Uz bok Danskoj i Rumunjskoj, Hrvatska bilježi jedan od najvećih kvartalnih rasta u Europskoj uniji, dok su najveća gospodarstva poput Njemačke i Italije zabilježila pad.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Hrvatska se u drugom tromjesečju svrstala među zemlje Europske unije s najbržim gospodarskim rastom, pokazali su novi podaci Eurostata objavljeni u petak. Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 1,2 % u odnosu na prethodno tromjesečje, što je Hrvatsku svrstalo uz bok Danskoj i Rumunjskoj, dok je prosjek rasta u eurozoni i EU bio znatno skromniji, 0,1 odnosno 0,2 %, piše Poslovni.hr.

Prema sezonski prilagođenim podacima, Danska je zabilježila najveći rast među članicama, 1,3 %, dok je Hrvatska odmah iza nje s jednakim rezultatom kao i Rumunjska. U istom razdoblju najveća gospodarstva poput Njemačke, Italije i Finske bilježila su pad aktivnosti, što dodatno naglašava razliku u trendovima unutar Unije.

Na godišnjoj razini Hrvatska je ostvarila rast od 3,2 %, isti kao i u prvom tromjesečju, a procjena za oba razdoblja podignuta je za 0,1 postotni bod u odnosu na ranije podatke. Najveći godišnji skok ponovno je zabilježila Irska s nevjerojatnih 18 %, dok su Bugarska i Cipar rasli nešto više od 3 %, slično kao i Hrvatska, Litva i Poljska.

Eurostat navodi da su osobna i državna potrošnja, kao i promjene u zalihama, imale pozitivan utjecaj na ukupni rast BDP-a u EU i eurozoni. S druge strane, Finska je stagnirala u usporedbi s istim razdobljem lani, dok je jedini pad na godišnjoj razini zabilježio Luksemburg.

Iako se EU u cjelini kreće sporijim tempom, Hrvatska je s rastom iznad prosjeka stala uz bok vodećim članicama, što pokazuje otpornost domaćeg gospodarstva u izazovnim europskim okolnostima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

POČELE PRIJAVE Udruženje obrtnika prikuplja izlagače za Gospodarski sajam

Održat će se u sklopu Gastro Turopolja

Objavljeno

na

Objavio/la

U iščekivanju najveće velikogoričke gastro manifestacije Gastro Turopolja, u sklopu koje će se održati i 7. Gospodarski sajam grada Velike Gorice, gradsko Udruženje obrtnika poziva obrtnike da se prijave i svojom ponudom daju vrijednost manifestaciji.

Interes se iskazuje putem maila [email protected] ili u Udruženju u Kurilovečkoj 5, a nakon toga slijedi slanje prijavnice za sudjelovanje .

Prijave su otvorene do 29. rujna ili do popunjenja mjesta.

Gospodarski sajam Velike Gorice održat će se 10. 11. i 12. listopada, istovremeno sa 24. Gastrom Turopolja u suorganizaciji s Turističkom zajednicom Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Zagrebačkoj županiji porasle više od prosjeka, evo koliko iznose

Državni zavod za statistiku objavio je podatke za lipanj i drugo tromjesečje 2025. prema kojima Zagrebačka bilježi jedan od najvećih porasta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju 2025. iznosila je 1.444 eura, što je manje nego u svibnju, ali gotovo 10 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Kako piše Župan.hr, Zagrebačka županija svrstala se među predvodnike rasta, s prosječnom plaćom od 1.467 eura u drugom tromjesečju i godišnjim rastom većim od 10 %.

U usporedbi sa svibnjem, lipanjska plaća bila je nominalno niža za 0,5 %, a realno za 0,7 %. Ipak, u odnosu na prošlogodišnji lipanj zabilježen je nominalni rast od 9,8 % te realni od 5,9 %. Promatrajući razdoblje od siječnja do lipnja, prosječna plaća iznosila je 1.432 eura, što je 10,4 % više nego u prvoj polovici 2024. godine.

Plaće su u drugom tromjesečju 2025. porasle u svim županijama. Zagrebačka bilježi povećanje od 10,6 %, čime se svrstava među županije s najvećim rastom, zajedno s Koprivničko-križevačkom (11 %), Istarskom i Požeško-slavonskom (10,3 %) te Međimurskom i Dubrovačko-neretvanskom (10,1 %).

Najviša prosječna plaća u drugom tromjesečju isplaćena je u Gradu Zagrebu, 1.660 eura. Slijede Zagrebačka županija (1.467 eura), Primorsko-goranska (1.452 eura) te Karlovačka (1.430 eura). Na dnu ljestvice i dalje su Virovitičko-podravska (1.276 eura) i Brodsko-posavska (1.299 eura).

Gleda li se samo lipanj, Zagrebačka županija zabilježila je rast plaća od 11 % u odnosu na lipanj prošle godine. Kad je riječ o djelatnostima, najviša prosječna plaća u lipnju isplaćena je u zračnom prijevozu (2.279 eura), dok je najniža ostala u proizvodnji odjeće (926 eura).

Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju nastavak trenda rasta plaća u svim županijama, pri čemu Zagrebačka županija prednjači s jednim od najvećih skokova. Iako je lipanjska plaća bila nešto niža nego mjesec prije, godišnji rast jasno pokazuje da je standard zaposlenih u regiji ipak u porastu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Potrošnja raste, ali sporije! srpanj donio povećanje od 1,4 %

Državni zavod za statistiku objavio je da je potrošnja u trgovini na malo u srpnju porasla 28. mjesec zaredom, no rast je znatno slabiji nego mjesec ranije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: AS Photography /pexels.com

U Hrvatskoj je u srpnju potrošnja u maloprodaji porasla za 1,4 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Kako prenosi Poslovni.hr, riječ je o 28. uzastopnom mjesecu rasta na godišnjoj razini, no stopa rasta znatno je manja nego u lipnju, kada je iznosila 7,5 %.

Prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u srpnju pala za 4 % u odnosu na lipanj. Istodobno, trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima bilježila je pad prometa od 1,9 %, dok je promet u segmentu neprehrambenih proizvoda, isključujući gorivo i maziva, zabilježio rast od 7,6 %.

U prvih sedam mjeseci ove godine ukupni promet u trgovini na malo porastao je za 3,8 % u usporedbi s istim razdobljem lani, pokazuju podaci DZS-a.

Kako potrošnja čini najveći dio bruto domaćeg proizvoda, njezin rast unatoč usporavanju upućuje na nastavak stabilnog kretanja gospodarstva. DZS podsjeća da je BDP u drugom tromjesečju ove godine porastao za 3,4 % u odnosu na isto razdoblje lani, što je već 18. kvartal zaredom rasta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnička komora upozorava! Do rujna povucite kozmetiku koja sadrži ovu supstancu

Komora poziva obrtnike da se što prije prilagode novim propisima i na vrijeme povuku proizvode sa zaliha.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Valeria Boltneva/pexels.com

Od 1. rujna 2025. na snagu stupa Uredba Komisije (EU) br. 2025/877 kojom se zabranjuje uporaba TPO-a (Trimethylbenzyldiphenylphosphine oxide) u kozmetičkim proizvodima, uključujući lakove za nokte. To znači da će nakon tog datuma svi proizvodi koji sadrže ovu supstancu biti povučeni s tržišta, kako iz trgovina tako i iz profesionalne upotrebe u kozmetičkim salonima.

Hrvatska obrtnička komora zatražila je službeno tumačenje Ministarstva zdravstva vezano uz primjenu uredbe i moguće prijelazne rokove. Međutim, dodatnih odgoda nema. Proizvodi s TPO-om nakon 1. rujna ne smiju biti dostupni potrošačima niti korišteni u salonima.

Zbog toga Komora poziva obrtnike da se što prije prilagode novim propisima i na vrijeme povuku proizvode sa zaliha. Naglašavaju kako se svi proizvodi s TPO-om moraju do navedenog roka ukloniti iz upotrebe i zbrinuti u reciklažnim dvorištima.

Oni koji ne prilagode poslovanje mogli bi se suočiti s regulatornim posljedicama.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno