Povežite se s nama

Gospodarstvo

Kožić: Pripremamo rebalans proračuna usmjeren na zdravstveni sustav, poduzetnike i poljoprivrednike

Danas sam u Fond za gospodarstvo uplatio svoju plaću za ožujak te predlažem da se država i županije odreknu dijela obveza po osnovi korištenja i kupnje državnog poljoprivrednog zemljišta i to županije u iznosu od 10, a država 25 posto.

Objavljeno

na

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić danas je putem službene internet stranice Županije u obraćanju javnosti predstavio mjere pomoći u prevladavanju krize uzrokovane koronavirusom. Zahvalio je svim županijskih pročelnicima, strankama, gradonačelnicima i načelnicima, te ekonomskim stručnjacima koji daju i koji će dati svoje prijedloge na regionalnoj razini.

-Zagrebačka županija pristupila je izradi rebalansa proračuna koji će u potpunosti biti usmjeren na zdravstveni sustav te naše poduzetnike i poljoprivrednike. Prilikom donošenja proračuna za ovu godinu napravili smo godišnji plan rada i  prijedloge natječaja i javnih poziva koji se trenutno revidiraju kako bi mjere bile prilagođene nenadanoj situaciji koja nas je sve zadesila. Zahvaljujemo se inicijativi županijskog SDP-a za osnivanjem fonda za gospodarstvo, no on je već osnovan, a ja sam osobno još jutros u njega uplatio cijelu svoju plaću za ožujak, a vjerujem da će to napraviti i ostali pozvani dužnosnici u Zagrebačkoj županiji. U spomenuti fond, iz kojeg će se sredstva uplaćivati našim gospodarstvenicama, bit će uplaćene uskrsnice i regresi svih djelatnika Zagrebačke županije. Naravno, pratimo Vladine upute što znači da slijede novi rezovi jer rashodovna strana proračuna mora sadržavati samo najnužnije troškove, a pregovara se i o smanjenju plaća. – poručio je župan.

-Inače, račun fonda otvoren za pomoć gospodarstvenicima pogođenima epidemijom koronavirusa COVID-19  na području Zagrebačke županije je HR8623400091800001006 Proračun Zagrebačke županije, poziv na broj odobrenja: HR68  7358 – OIB uplatitelja -3. Stoga koristim ovu priliku da pozovem naše gradove i općine, trgovačka društava i ustanove te sve zainteresirane da daju svoj doprinos.U spomenuti fond, iz kojeg će se sredstva uplaćivati našim gospodarstvenicama, bit će uplaćene uskrsnice i regresi svih djelatnika Zagrebačke županije. Naravno, pratimo  Vladine upute što znači da slijede novi rezovi jer rashodovna strana proračuna mora sadržavati samo najnužnije troškove, a pregovara se i o smanjenju plaća. No da bi planovi bili realni i provedivi dopustite da mi pojasnim kako se puni županijski proračun.  Sredstva se u najvećoj mjeri osiguravaju iz poreza na dohodak, a s obzirom na situaciju sredstva s te najznačajnije pozicije biti će znatno umanjena. Također, jedna od značajnih stavki prihodovnog dijela proračuna su i koncesije za mineralne sirovine na koje ne možemo računati s obzirom na Vladine mjere. Kako bismo napravili prvu procjenu potrebno je da prođu barem prva dva tjedna travanja kada ćemo moći biti precizniji s konkretnim iznosima kojima ćemo podupirat gospodarstvo. – objašnjava Kožić.

-Ono na čemu trenutno radimo je mjera za dodjelu bespovratnih potpora u cilju očuvanja radnih mjesta, likvidnosti te olakšavanja pokretanja obustavljene poslovne aktivnosti kod poduzetnika kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom obustavljena gospodarska aktivnost. Mjera bi bila namjenjna mikropoduzeticima do 10 zaposlenih, a potpore bi se dodjeljivale za podmirivanje troškova, od nabave opreme, sirovina, podmirenja kreditnih obveza, najam prostora, komunalnih troškova itd. Surađujemo s gospodarskom i obrtničkom komorom kako bi donijeli što kvalitetnije mjere koje će imati najučinkovitiji efekt za naše poduzetnike. Također, zalažemo se i za moratorij na otplatu kredita poduzetnika u kojima Zagrebačka županija sudjeluje subvencionirajući kamatu na te kredite.

S obzirom da smo županija  s najvećim brojem OPG-ova u državi imamo snažan potencijal u segmentu poljoprivredne proizvodnje i pozdravljamo sve vladine mjere kojima ćemo se i mi pridružiti sa svojim poticajima. Već otvoreni natječaj u sektoru poljoprivrede vrijedan 6,5 milijuna kuna temeljem kojeg poljoprivrednici i proizvođači hrane mogu ostvariti bespovratnu potporu u iznosu do 150.000 kuna uz intenzitet potpore od 30% do 70% prihvatljivih troškova ostaje otvoren i pozivam naše poljoprivrednike da se javljaju.

Iako virtualne tržnice već funkcioniraju u našim mnogobrojnim gradovima i općinama, ono na što svakako želimo skrenuti pozornost jesu problemi i apeli naših poljoprivrednika koji su se oslanjali na tržnice kao ključni kanal prodaje, a trenutno su u izrazito nezavidnoj poziciji jer bilježe znatan pad prihoda. Stoga apeliramo na Vladu RH i Nacionalni stožer civilne zaštite da razmotre otvaranje tržnica uz provođenje posebnih mjera higijene i zadržavanja socijalne distance.

S obzirom da smo još uvijek jedina Županija u RH koja na raspolaganju ima prvu ULO hladnjaču koja nije u vlasništvu trgovaca već poljoprivrednih proizvođača,  te Distributivni centar za voće i povrće, pozivam proizvođače iz naše i susjednih županija da koriste kapacitete hladnjače koji iznose 3000 tona. Trenutno smo u postupku nabave dodatnih strojeva i opreme za pakiranje i sortiranje ostalih  voćnih sorti.

Koristim ovu priliku da uistinu pohvalim Vladu RH koja je promptno reagirala i u kratkom roku izašla s dva paketa mjera kojima će se dati  podrška privatnom sektoru da prebrodi ovu veliku krizu. Sve te mjere uvelike će pomoći poduzetnicima u našoj županiji, a posebno je važno  podizanje iznosa minimalne plaće na 4000 kuna neto, te djelomično ili u cijelosti oslobođenje od poreznih obveza. Dajem i jedan prijedlog za kojeg vjerujemo da će ga podržati i druge županije: predlažem da se država i županije odreknu dijela obveza po osnovi korištenja i kupnje državnog poljoprivrednog zemljišta i to županije u iznosu od 10 posto, a država 25 posto.

Zdravstveni djelatnici u cijeloj RH daju svoj maksimum i iskazujem im svoje duboku poštovanje. Kao župan Zagrebačke županije posebice se zahvaljujem djelatnicima svih zdravstvenih ustanova na području naše županije koji doslovno danonoćno i predano rade, te zajedno sa Stožerom za civilnu zaštitu Zagrebačke županije poduzimaju sve kako bi javnozdravstvena zaštita građana bila na potrebnom nivou. Sve naravno provodimo sukladno uputama Nacionalnog stožera civilne zaštite koji radi sjajan posao na čemu im se u ime svih stanovnika Zagrebačke županije i svoje osobno ime od srca zahvaljujem. Ono što mogu poručiti da se u rebalansu Županijskog proračuna na zdravstvu neće štedjeti! – poručio je župan.

Zagrebačka županija u proteklih 20 godina u gospodarskom i društvenom razvoju bilježi samo rast. Razvojem poduzetničkih zona i mnogobrojnim mjerama bili smo uz naše gospodarstvenike u dobru, a biti ćemo i sada, u krizi. Bili smo uz naše općine i gradove, udruge civilnog društva, i sve naše stanovnike – biti ćemo i sada! Sada nije vrijeme za lijeve i desne, za politiziranje, za prepucavanje – sada je vrijeme za zajedništvo na koje pozivam! – zaključuje u svojem obraćanju župan Zagrebačke županije.

Gospodarstvo

Piletina, milijuni i podjele: kulminacija nezadovoljstva seli na zagrebačke ulice

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu, a najavljen je veliki prosvjed u Zagrebu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Adorable fluffy chick standing on wooden surface in sunlight. Perfect for spring themes.
Foto: Pexels.com

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu. Nakon tribine na kojoj su sudjelovali predstavnici ministarstava, lokalne vlasti i investitora, jasno je da projekt i dalje dijeli javnost. Donosimo ključne poruke i što slijedi, uključujući najavljeni prosvjed.

Na tribini 16. veljače u Sisku, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, sudjelovali su predstavnici nadležnih institucija, lokalne samouprave, građanskih inicijativa i investitora.

Ministar David Vlajčić poručio je da je jačanje domaće proizvodnje prioritet, istaknuvši kako je Hrvatska oko 84 posto samodostatna u proizvodnji piletine. Dodao je da su investicije dobrodošle, ali ne smiju ugroziti stabilnost sektora ni kvalitetu života lokalne zajednice.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir upozorila je na potrebu kumulativne procjene utjecaja projekta na okoliš i poljoprivredu, uključujući tlo, vode, emisije i rizik od poplava. Posebno je istaknula blizinu skladišta plina Okoli te mogući utjecaj na Park prirode Lonjsko polje, kao i potencijalne posljedice za male i srednje proizvođače.

S druge strane, iz tvrtke Premium Chicken Company poručuju da se projekt planira provesti u skladu sa svim zakonskim i ekološkim standardima te da su predviđene moderne tehnologije koje smanjuju utjecaj na okoliš. Ističu kako investicija donosi nova radna mjesta i jačanje domaće proizvodnje, uz poštivanje svih propisanih procedura.

U međuvremenu se u Zagrebu priprema veliki prosvjed protiv najavljenog megaprojekta. Organizatori, među kojima su udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija te lokalne inicijative, pozivaju građane da im se pridruže 21. veljače u 10 sati na Trgu kralja Tomislava.

Poručuju kako žele jasno izraziti protivljenje projektu koji nazivaju „pilićarskom ekobombom“. Tvrde da bi planirani zahvati mogli imati ozbiljne i dugoročne posljedice za okoliš, kvalitetu zraka, vodne resurse i život lokalnih zajednica.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

EU steže pravila – Shein i Temu pod povećalom

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karolina Grabowska/pexels.com
Foto: Karolina Grabowska/pexels.com

Europska unija odlučila je ukinuti dosadašnje izuzeće od carinskih davanja za pošiljke vrijednosti do 150 eura.

Takvo što je godinama omogućavalo kupcima naručivanje robe s platformi poput Shein i Temu bez dodatnih troškova pri ulasku u EU.

Nova pravila stupit će na snagu u srpnju 2026. godine, a predviđaju uvođenje fiksne carinske pristojbe od oko tri eura po paketu. Mjera će se primjenjivati na male pošiljke koje dolaze izvan Europske unije, ponajprije iz Kine, odakle dolazi velik broj narudžbi s popularnih online platformi.

Prema procjenama europskih institucija, ovakav sustav izbjegavanja carina za pošiljke manje vrijednosti dovodi do neravnopravnog položaja domaćih trgovaca. Također dovodi i do otežane kontrole kvalitete i sigurnosti proizvoda koji ulaze na europsko tržište.

Cilj novih pravila je izjednačiti tržišne uvjete između europskih i izvan-europskih prodavatelja te pojačati nadzor nad robom koja ulazi u EU.

Za kupce u Hrvatskoj i ostalim državama članicama to znači povećanje troškova za manje narudžbe izvan EU. To bi moglo usporiti naručivanje s platformi Temu i Shein koje su u kratkom roku stekle gotovo kultni status.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Novi podaci HZZ-a za Veliku Goricu, evo koja su zanimanja najtraženija

Rast nezaposlenosti na mjesečnoj, ali pad na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Na području Velike Gorice krajem siječnja 2026. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 905 nezaposlenih osoba, što je 3,7 % više nego mjesec ranije. U odnosu na siječanj 2025. godine, broj nezaposlenih je ipak manji za 9,5 %.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije je zaposleno 71 osoba, a najviše novih radnika našlo je posao kao prodavači i prodavačice.

S druge strane, poslodavci su prijavili 222 slobodna radna mjesta. Među zanimanjima koja se najviše traže prednjače poštari (27 mjesta), čistači (16) i medicinske sestre i medicinski tehničari opće njege (13).

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija dodjeljuje sredstva za razvoj poduzetništva

Gradovi i općine! Iskoristite sredstva za gospodarske zone i poduzetničkih inkubatore.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija će ove godine gradovima i općinama dodijeliti milijun eura za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora.

Sredstva mogu iskoristiti za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture te komunalnih vodnih građevina do zone i u zoni, kao i za uređenje okoliša.

Također, sredstva se dodjeljuju i za izgradnju i opremanje poduzetničkih inkubatora i njihovih okoliša.

Maksimalno ostvariv iznos potpore je 150 tisuća eura, a postotak sufinanciranja ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine.

Županijski poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. Studenoga.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Istraživanje pokazalo – Standardna košarica potvrđuje trend rasta cijena

Objavljeno

na

Objavio/la

trgovina

– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.

Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.

Koliko je to u kunama?

– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.

Što sadrži standardna košarica?

Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.

Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.

Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.

Sudjelovati možete klikom na poveznicu.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno