Povežite se s nama

Gospodarstvo

Kožić: Pripremamo rebalans proračuna usmjeren na zdravstveni sustav, poduzetnike i poljoprivrednike

Danas sam u Fond za gospodarstvo uplatio svoju plaću za ožujak te predlažem da se država i županije odreknu dijela obveza po osnovi korištenja i kupnje državnog poljoprivrednog zemljišta i to županije u iznosu od 10, a država 25 posto.

Objavljeno

na

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić danas je putem službene internet stranice Županije u obraćanju javnosti predstavio mjere pomoći u prevladavanju krize uzrokovane koronavirusom. Zahvalio je svim županijskih pročelnicima, strankama, gradonačelnicima i načelnicima, te ekonomskim stručnjacima koji daju i koji će dati svoje prijedloge na regionalnoj razini.

-Zagrebačka županija pristupila je izradi rebalansa proračuna koji će u potpunosti biti usmjeren na zdravstveni sustav te naše poduzetnike i poljoprivrednike. Prilikom donošenja proračuna za ovu godinu napravili smo godišnji plan rada i  prijedloge natječaja i javnih poziva koji se trenutno revidiraju kako bi mjere bile prilagođene nenadanoj situaciji koja nas je sve zadesila. Zahvaljujemo se inicijativi županijskog SDP-a za osnivanjem fonda za gospodarstvo, no on je već osnovan, a ja sam osobno još jutros u njega uplatio cijelu svoju plaću za ožujak, a vjerujem da će to napraviti i ostali pozvani dužnosnici u Zagrebačkoj županiji. U spomenuti fond, iz kojeg će se sredstva uplaćivati našim gospodarstvenicama, bit će uplaćene uskrsnice i regresi svih djelatnika Zagrebačke županije. Naravno, pratimo Vladine upute što znači da slijede novi rezovi jer rashodovna strana proračuna mora sadržavati samo najnužnije troškove, a pregovara se i o smanjenju plaća. – poručio je župan.

-Inače, račun fonda otvoren za pomoć gospodarstvenicima pogođenima epidemijom koronavirusa COVID-19  na području Zagrebačke županije je HR8623400091800001006 Proračun Zagrebačke županije, poziv na broj odobrenja: HR68  7358 – OIB uplatitelja -3. Stoga koristim ovu priliku da pozovem naše gradove i općine, trgovačka društava i ustanove te sve zainteresirane da daju svoj doprinos.U spomenuti fond, iz kojeg će se sredstva uplaćivati našim gospodarstvenicama, bit će uplaćene uskrsnice i regresi svih djelatnika Zagrebačke županije. Naravno, pratimo  Vladine upute što znači da slijede novi rezovi jer rashodovna strana proračuna mora sadržavati samo najnužnije troškove, a pregovara se i o smanjenju plaća. No da bi planovi bili realni i provedivi dopustite da mi pojasnim kako se puni županijski proračun.  Sredstva se u najvećoj mjeri osiguravaju iz poreza na dohodak, a s obzirom na situaciju sredstva s te najznačajnije pozicije biti će znatno umanjena. Također, jedna od značajnih stavki prihodovnog dijela proračuna su i koncesije za mineralne sirovine na koje ne možemo računati s obzirom na Vladine mjere. Kako bismo napravili prvu procjenu potrebno je da prođu barem prva dva tjedna travanja kada ćemo moći biti precizniji s konkretnim iznosima kojima ćemo podupirat gospodarstvo. – objašnjava Kožić.

-Ono na čemu trenutno radimo je mjera za dodjelu bespovratnih potpora u cilju očuvanja radnih mjesta, likvidnosti te olakšavanja pokretanja obustavljene poslovne aktivnosti kod poduzetnika kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom obustavljena gospodarska aktivnost. Mjera bi bila namjenjna mikropoduzeticima do 10 zaposlenih, a potpore bi se dodjeljivale za podmirivanje troškova, od nabave opreme, sirovina, podmirenja kreditnih obveza, najam prostora, komunalnih troškova itd. Surađujemo s gospodarskom i obrtničkom komorom kako bi donijeli što kvalitetnije mjere koje će imati najučinkovitiji efekt za naše poduzetnike. Također, zalažemo se i za moratorij na otplatu kredita poduzetnika u kojima Zagrebačka županija sudjeluje subvencionirajući kamatu na te kredite.

S obzirom da smo županija  s najvećim brojem OPG-ova u državi imamo snažan potencijal u segmentu poljoprivredne proizvodnje i pozdravljamo sve vladine mjere kojima ćemo se i mi pridružiti sa svojim poticajima. Već otvoreni natječaj u sektoru poljoprivrede vrijedan 6,5 milijuna kuna temeljem kojeg poljoprivrednici i proizvođači hrane mogu ostvariti bespovratnu potporu u iznosu do 150.000 kuna uz intenzitet potpore od 30% do 70% prihvatljivih troškova ostaje otvoren i pozivam naše poljoprivrednike da se javljaju.

Iako virtualne tržnice već funkcioniraju u našim mnogobrojnim gradovima i općinama, ono na što svakako želimo skrenuti pozornost jesu problemi i apeli naših poljoprivrednika koji su se oslanjali na tržnice kao ključni kanal prodaje, a trenutno su u izrazito nezavidnoj poziciji jer bilježe znatan pad prihoda. Stoga apeliramo na Vladu RH i Nacionalni stožer civilne zaštite da razmotre otvaranje tržnica uz provođenje posebnih mjera higijene i zadržavanja socijalne distance.

S obzirom da smo još uvijek jedina Županija u RH koja na raspolaganju ima prvu ULO hladnjaču koja nije u vlasništvu trgovaca već poljoprivrednih proizvođača,  te Distributivni centar za voće i povrće, pozivam proizvođače iz naše i susjednih županija da koriste kapacitete hladnjače koji iznose 3000 tona. Trenutno smo u postupku nabave dodatnih strojeva i opreme za pakiranje i sortiranje ostalih  voćnih sorti.

Koristim ovu priliku da uistinu pohvalim Vladu RH koja je promptno reagirala i u kratkom roku izašla s dva paketa mjera kojima će se dati  podrška privatnom sektoru da prebrodi ovu veliku krizu. Sve te mjere uvelike će pomoći poduzetnicima u našoj županiji, a posebno je važno  podizanje iznosa minimalne plaće na 4000 kuna neto, te djelomično ili u cijelosti oslobođenje od poreznih obveza. Dajem i jedan prijedlog za kojeg vjerujemo da će ga podržati i druge županije: predlažem da se država i županije odreknu dijela obveza po osnovi korištenja i kupnje državnog poljoprivrednog zemljišta i to županije u iznosu od 10 posto, a država 25 posto.

Zdravstveni djelatnici u cijeloj RH daju svoj maksimum i iskazujem im svoje duboku poštovanje. Kao župan Zagrebačke županije posebice se zahvaljujem djelatnicima svih zdravstvenih ustanova na području naše županije koji doslovno danonoćno i predano rade, te zajedno sa Stožerom za civilnu zaštitu Zagrebačke županije poduzimaju sve kako bi javnozdravstvena zaštita građana bila na potrebnom nivou. Sve naravno provodimo sukladno uputama Nacionalnog stožera civilne zaštite koji radi sjajan posao na čemu im se u ime svih stanovnika Zagrebačke županije i svoje osobno ime od srca zahvaljujem. Ono što mogu poručiti da se u rebalansu Županijskog proračuna na zdravstvu neće štedjeti! – poručio je župan.

Zagrebačka županija u proteklih 20 godina u gospodarskom i društvenom razvoju bilježi samo rast. Razvojem poduzetničkih zona i mnogobrojnim mjerama bili smo uz naše gospodarstvenike u dobru, a biti ćemo i sada, u krizi. Bili smo uz naše općine i gradove, udruge civilnog društva, i sve naše stanovnike – biti ćemo i sada! Sada nije vrijeme za lijeve i desne, za politiziranje, za prepucavanje – sada je vrijeme za zajedništvo na koje pozivam! – zaključuje u svojem obraćanju župan Zagrebačke županije.

Gospodarstvo

Velike novosti za obrtnike! Vlada šalje novi zakon u Sabor, evo što bi se moglo promijeniti

Komorski doprinos smanjuje se na 1,5 %, uvodi se institut obiteljskog obrta, a nasljednicima se olakšava nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukasz Radziejewski/pexels.com

Vlada je danas u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim želi olakšati poslovanje obrtnicima, smanjiti dio njihovih troškova i modernizirati sustav strukovnog obrazovanja. Među važnijim novostima su niži komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, uvođenje obiteljskog obrta te jasnije definirana prava obrtnika nakon odlaska u mirovinu.

Kako piše Poslovni.hr, jedna od ključnih promjena odnosi se na komorski doprinos. Prema prijedlogu, stopa bi se smanjila s dosadašnja dva na 1,5 % osnovnog osobnog odbitka, što bi obrtnicima trebalo donijeti niže mjesečne izdatke.

Uz to, zakon predviđa i jasnije uređenje Majstorske škole kao javne ustanove koja bi provodila programe obrazovanja i usavršavanja za obavljanje obrta. Osnivač bi bila Hrvatska obrtnička komora, uz mogućnost uključivanja više osnivača, a cilj je brže osposobljavanje mladih za tržište rada i modernizacija cjeloživotnog obrazovanja.

Novost je i institut obiteljskog obrta. Obrtnicima bi u poslu mogli pomagati članovi kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, čime se želi potaknuti obiteljsko uključivanje u posao i lakše očuvanje obrta kao tradicije. Također, prijedlog donosi i promjene vezane uz nasljeđivanje obrta. Nakon smrti obrtnika, nasljednici koji žele nastaviti posao mogli bi to učiniti bez obveze ispunjavanja posebnih uvjeta poput stručne spreme ili položenog majstorskog ispita. Time bi se, između ostalog, olakšalo i imenovanje privremenog poslovođe dok traje ostavinski postupak.

Izmjenama se dodatno precizira i pravo obrtnika koji su otišli u mirovinu. Prema prijedlogu, moći će nastaviti obavljati registriranu djelatnost bez obustave isplate mirovine, što bi trebalo omogućiti dulji ostanak na tržištu rada i zadržavanje kvalitete usluga i proizvoda.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Ministarstvo dijeli bespovratna sredstva – otvoren poziv za kulturne i kreativne industrije

Cilj je jačanje poslovanja i konkurentnosti sektora

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je 5. svibnja Javni poziv za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama u 2026. godini, kojim će dodjeljivati bespovratna sredstva poslovnim subjektima iz četiri područja, izvedbenih umjetnosti, književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti, vizualnih umjetnosti te audiovizualnih djelatnosti. Prijave se podnose isključivo elektronički, a poziv je otvoren do 5. lipnja u 17 sati.

Poseban naglasak stavljen je na projekte koji donose unaprjeđenje poslovnih modela, povećanje prihoda i konkurentnosti, kao i poboljšanje procesa proizvodnje i distribucije kulturno-umjetničkih sadržaja.

Ovaj poziv, ističu iz Ministarstva, nadovezuje se na raniju investiciju „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz koju je sektoru dodijeljeno više od 35 milijuna eura. Ujedno predstavlja nastavak programa poticanja poduzetništva koji se provodio do 2022. godine.

Više informacija dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno