Kad smo održali prvi koncert za branitelje? Uh, to je istovremeno i teško i lako pitanje. Sjećam se da je još rat bjesnio, Kravarsko jej bilo jako blizu prve linije fronte… Znam samo da smo davno počeli, kaže nam maestro Siniša Leopold, koji će dirigirati Tamburaškim sastavom HRT-a 1. ožujka u Kravarskom.

Maestro Leopold na prvu se neće sjetiti godine, ali službeni podaci kažu da je ovo 28. izdanje koncerta u čast hrvatskim braniteljima u Crkvi Uzvišenja Svetoga Križa. No detalji zato nepogrešivo ostaju u sjećanju, iako je riječ o 1991. godini…

– Pamtim da je dio krova crkve bio srušen, bilo je jako hladno, budući da su koncert uvijek krajem veljače ili početkom ožujka. Ali također pamtim i da je, koliko god je vani bilo hladno, atmosfera u crkvi bila vrela, emotivna, jer publika je bila razgaljena našim izvedbama – prisjeća se Leopold.

U sličnom se stilu nastavilo i dalje, kroz sve ove godine, pa će tako i ovoga puta cilj maestra Leopolda i njegova orkestra biti oboriti publiku s nogu. Za to će biti zaduženi domaći, lokalni glazbenici, ali i neka velika glazbena imena.

– I ove godine će domaći resursi biti u prvom planu. Od mladih i talentiranih pjevača, vokalnih solista iz pokupskoga kraja, pa do vokalnog ansambla Jana, a obično nam se pridruže i Stanko Šarić te Boris Ćiro Gašparac – rekao je Leopold i dodao:

– Spremamo i još jedno iznenađenje. Uvijek nam dođe neko veliko, zvjezdano ime s hrvatske glazbene scene, a nadam se da će se i ove godine ostvariti takvo nešto. U Kravarskom su dosad pjevale i sestre Husar, i kazališna prvakinja Danijela Pintarić, pa Renata Sabljak, Đani Stipaničev… Vjerujem da će nam se opet pridružiti neko takvo ime – kaže Leopold.

Iako, i sam je veliko ime u glazbenim krugovima. Ovaj skladatelj, glazbeni pedagog, dirigent i publicist, rođen prije 61 godinu u Grubišnom Polju, već je više od 30 godina šef-dirigent Tamburaškog sastava HRT-a.

– Voditi jedan profesionalni ansambl čak 34 godine predstavlja veliki uspjeh, moj najveći profesionalni uspjeh, ali i neopisivo zadovoljstvo. Naša gotovo tri i pol desetljeća sjedinje svakodnevni zajednički rad, druženja, na tisuće proba, nastupa diljem Hrvatske i svijeta, nekoliko tisuća snimki u arhivama HRT-a, doživljaje koji se pamte cijeli život i puno toga što je teško staviti na papir – kaže Siniša Leopold.

Deklice i dečeci dragog nam turopoljskog kraja, denes se slobodno prešećite po tratuvaru i rečite kteru lepu turopoljsku reč susedima, a snehe dok fanjke doma kuvaju, vredno ručak spravljaju, u to ime slobodno spiju jednu kupicu, popevaju si turopoljsku kiticu i potancaju! Mam bu Vam dan lepši!

Mlađe generacije, čitajući ovaj uvod, zasigurno ne razumiju značenje netom pročitanih riječi. Goričkim ulicama i okolnim naseljima sve rjeđe odzvanja turopoljski naglasak. Zašto je bitno očuvati ovaj dio turopoljske baštine,  svjesni su iz Ogranka Matice Hrvatske – Velika Gorica, stoga se neumorno trude u misiji očuvanja istog, organizirajući ‘Turopolske večeri’ na kojima se govori isključivo turopoljskim dijalektom, kako isto ne bi palo u zaborav.

Međunarodni dan materinjeg jezika obilježava se svake godine od 21. veljače 2000. godine s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinjeg jezika te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti. UNESCO kao organizacija Ujedinjenih naroda za promicanje suradnje među narodima na područjima obrazovanja, znanosti i kulture odredila je upravo današnji datum kao dan za obilježavanje. Istog datuma započinje i Mjesec hrvatskog jezika, koji svake godine obilježava Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, te završava 17. ožujka, kad je bila objavljena “Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika”, davne 1967. godine. Dani hrvatskoga jezika slave se od 1991. godine. Slobodno se razvija, njime se slobodno piše i govori, a od 1. srpnja 2012. postao je i službeni jezik Europske unije.

Jezik je oličenje pismenosti, kulture i identiteta, a dijalekt je nešto što naš jezik čini bogatijim. U vlastitom domu Turopoljci se s obitelji vole ‘pospominjati’ na svom dijalektu. Naš priznati pjesnik i nekadašnji predsjednik Matice Hrvatske, Dragutin Domjanić u svojoj poznatoj pjesmi ‘Kaj’ istaknuo je:

”Poznati su puti,
Tu vsegde je čuti,
Ljubljenu domaću mi reč!”

I zato… Turopolci, ponosno se pospominjajte kak su negdar naši stari pripovedali, najte na to zabiti jer nema nikaj lepše od našega domaćega kaj!

Protekla 2018. godina bila je plodonosna za obnovu dječjih vrtića. Naime, projekte je u sklopu javnog poziva Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjerene na poboljšanje materijalnih uvjeta u predškolskim ustanovama za ulaganja na objektima četiri dječja vrtića uspješno prijavio i Grad Velika Gorica

Opremljeno je dječje igralište za Dječji vrtić Ciciban u Ulici Vladimira Vidrića, sanirana je zgrada Dječjeg vrtića Lojtrica u Velikoj Mlaki, te su zamijenjene vanjske ograde na dva objekta Dječjeg vrtića Žirek u Koprivničkoj ulici i Ulici kralja Stjepana Tomaševića. U okviru ovog poziva izrađen  je i glavni projekt energetske obnove za Dječji vrtić Žirek u Koprivničkoj ulici, u cilju novih ulaganja u energetsku obnovu ustanova odgoja i obrazovanja koju Grad Velika Gorica kontinuirano provodi.

Ukupna sredstva koja su uložena u obnovu spomenutih četiri objekata iznose 1.200.000,00 kuna uz doprinos Ministarstva u iznosu od 270.000,00 kuna.