Povežite se s nama

Vijesti

Komunalna naknada zagrijala atmosferu na Gradskom vijeću

Šimunić: ‘U prvoj zoni živi 15 do 20 tisuća ljudi, onaj koje do sada imao komunalnu naknadu 1000 kuna, sada će plaćati 1500 kuna’

Objavljeno

na

Prijedlog vrijednosti boda za utvrđivanje komunalne naknade po m2 obračunske površine nekretnine na području Grada Velike Gorice izazivao je polemiku među vijećnicima Gradskog vijeća. Naime, u kolovozu ja na snagu stupio Zakon o komunalnom gospodarstvu, prema kojem jedinice lokalne samouprave moraju do kraja studenoga moraju donijeti odluku od vrijednosti boda za utvrđivanje komunalne naknade. Prema prijedlogu gradonačelnika Dražena Barišića ona bi iznosila 7,60 kuna po četvornom metru u prvoj komunalnoj zoni. Do te cifre u Gradu su došli procjenom troškova održavanja komunalne infrastrukture, kao i dostignutim nivoom komunalnog uređenja zahvaljujući velikim investicijama u izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Vladajući su upozorili kako 18 godina nije povećavana komunalna naknada.

Ovaj prijedlog ispred kluba SDP-a kritizirao Damir Šimunić. Kako kaže, vladajući se hvale da je Gorica uređeni grad pa bi po toj logici cijena komunalne naknade trebala biti niža, a ne povećavati se.

– Ako sam ja dobro izračunao, to je povećanje veće od 50 posto. Postavlja se pitanje što vas je motiviralo da predložite ovo povećanje. U prvoj zoni živi 15 do 20 tisuća ljudi, onaj koji je do sada imao komunalnu naknadu 1000 kuna, sada će plaćati 1500 kuna. Onaj koji je imao 500 kuna, plaćat će 750 kuna, idemo o tome govoriti. Što je s obrtnicima u Velikoj Gorici, koji plaćaju po 10 tisuća kuna, po novom obračunu plaćat će 15 kuna komunalnu naknadu – istaknuo je Šimunić.

Ispred kluba MOST-a za raspravu se javio Marko Šimac, koji je upozorio kako će novi nameti poslati lošu poruku potencijalnim investitorima.

– Mi se moramo po nečemu istaknuti od drugih gradova. Da bi ti ljudi iskazali interes da ovdje dođu i ulože svoj novac te postanu sastavni dio gospodarskog razvoja našeg kraja. Nažalost, migracijski trend u Gorici je također negativan i on se iz godine u godinu povećava. Naš odgovor, naša populacijska politika je idemo povećati komunalnu naknadu. Umjesto da potaknemo gospodarstvenike da dođu ovdje, mi im stavljamo dodatna opterećenja – izjavio je Šimac.

Gradsko vijeće 28.11.2018. Foto:Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Pero Josipović iz GLAS-a upozorio je kako je komunalna infrastruktura 10 godina zapostavljana, a u mjesto održavanja postavljeni su neki drugi prioriteti.

– Uspoređujemo se s nekim gradovima, koji ove godine nisu digli vrijednost boda komunalne naknade. Međutim, trebalo bi vidjeti kakav je njihov komunalni standard. Ne kod Ledane ili Muzeja Turopolja, nego u svojim naseljima. Ja sam, igrom slučaja, vezan za Zadar u kojem možete vidjeti nogostupe, biciklističke staze, javnu rasvjetu i ostalu infrastrukturu koja je izgrađena po naseljima. Imate osjećaj da ne živite u istoj zemlji. Mi čekamo biciklističku stazu za Staro i Novo Čiče osam godina. Nije li to sramota – upitao se Josipović

Vijećnik Zvonimir Stjepić iz Živog zida istaknuo je kako visina naknade može ostati ista, samo što mora biti donesena na godišnjoj razini.

– Ovdje ste iskoristili promjenu zakona, kako bi u paketu gurnuli ovo poskupljenje na jedan perfidni način. Cijelo vrijeme pričate priče kako je u gradu sve savršeno i sve dobro funkcionira, a dižete komunalnu naknadu za više od 50 posto – poručio je Stjepić.

Gradsko vijeće 28.11.2018. Foto:Anes Šuvalić/Cityportal.hr

HDZ-ov vijećnik Josip Jerleković nema ništa protiv povećanja naknade. U njegovoj Kozjači, koja se nalazi u petoj komunalnoj zoni, naknada će porasti tek minimalno.

– Za nekakvu prosječnu kuću od 100-tinjak kvadrata naknada će se povećati za 4,40 kune. Urbani dio grada je najrazvijeniji to je činjenica, a prikupljenim novcem upravo iz tog dijela financirat će se lokalne zajednice. U našem kraju se u zadnjih pet godine dosta toga izgradilo. Asfaltirane su dvije ulice i to treba javno reći, stavljena je javna rasvjeta, a sve to se financira iz naknade. U Kozjači je najviši vrh Vukomeričkih gorica, a zimska služba odlično funkcionira i to treba javno reći – pohvalio se Jerleković.

Na 10. sjednici Gradskog vijeća tri javne ustanove dobile su ravnateljice. Na mjesto ravnateljice Dječjeg vrtića Velika Gorica izabrana je Irena Kozmić, Sanada Puljiz Vidović za ravnateljicu Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica, a na mjesto ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta Anita Pišković. Jednoglasno je prihvaćen i Prijedlog Zaključka o odobrenju Programa rada Savjeta mladih GVG za 2019. godinu.

HOTNEWS

Započinje nova utrka za najbolji hrvatski OPG: prijave otvorene

Prijave su otvorene do 15. lipnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Aleksander Dumała/Pexels

Do 15. lipnja traju prijave za 13. izdanje izbora najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva „Zlata vrijedan”, projekta koji već više od desetljeća ističe najuspješnije domaće poljoprivrednike.

Natječaj zajednički provode Večernji list, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Hrvatska radiotelevizija s naglaskom na promociju poljoprivredne proizvodnje i prepoznavanje gospodarstava koja donose inovacije i razvoj ruralnih područja.

Sustav izbora temelji se na županijskoj zastupljenosti. U finale ulazi 21 OPG, po jedan iz svake županije i Grada Zagreba. Iz tog kruga stručni žiri potom bira tri najbolja gospodarstva, koja osvajaju i novčane nagrade. Uz glavnu konkurenciju, projekt uključuje i posebnu kategoriju za mlade poljoprivrednike. Ondje se iz troje kandidata bira najbolja mlada nada u poljoprivredi, koja također dobiva financijsku nagradu.

Dodatni element izbora čini glasovanje publike. Čitatelji Večernji list svojim glasovima odlučuju o jednom od dobitnika posebne nagrade.

Organizatori pozivaju sve nositelje OPG-ova koji žele javno predstaviti svoje gospodarstvo i rad na selu da se prijave u natječaj i ispune obrazac. Prijave su otvorene do 15. lipnja.

Nastavite čitati

Vijesti

Mama Marina otkriva kako izgleda život s osmero djece? “Peremo tri veš mašine dnevno, a u kući je uvijek kreativan nered”

Kila špageta, dvije kile mesa i tri veš mašine dnevno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević

Majčin dan danas će mnogi obilježiti ručkom, buketom cvijeća ili kratkim posjetom mami. Tim povodom, naši Gianna i Matko ugostili su Marinu Hrkač, majku osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, a raspon godina u obitelji ide od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.

“Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide”, počinje kroz smijeh, svjesna da prizor velike obitelji i dalje izaziva znatiželju gdje god se pojave.

Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.

Po struci je magistrica farmacije. Radila je, no nakon što su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće.

“Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24”, kaže Marina.

Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da svaki put postane lakše.

Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće “izdržati dan”, Marina ima zanimljivu teoriju, ponekad je s jednim djetetom teže nego s osmero.

“Kad je jedno, onda je sav fokus na jedno dijete i ono na mene. Kad ih je dvoje, već imaju neku svoju interakciju. A kad ih je više, stalno se netko ubacuje u ekipu”, objašnjava.

Naravno, to ne znači da je sve jednostavno. Najteže su, kaže, svađe i sukobi, pogotovo kad se u kući istovremeno događa i pubertet i dječje faze.

Dvije do tri veš mašine dnevno i kuhanje “na veliko”

Perilica rublja radi svakodnevno. “Peremo dvije do tri veš mašine dnevno”, kaže Marina.

A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak nije za četiri osobe nego za deset. Za bolonjez ide između kilu i dvije mesa, a špageta cijela kila. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje, 36 komada.

A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega.

No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za određene obaveze, nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.

Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je, kaže, uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je.

Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji im daje strukturu.

“Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu”, kaže Marina.

Dva auta i zidovi puni crteža

Za prijevoz koriste dva automobila sa sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima.

Putovanja su, priznaje, uvijek logistički izazov. Prisjeća se godine kada su imali petero djece i uspjeli ugurati kofere i sjedalice, iako ni danas ne znaju kako. Prošle godine nisu išli na more, ali ove planiraju i već unaprijed razmišljaju kako će sve organizirati.

Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća? Ona izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.

“Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered”, smije se Marina.

Jedna velika obitelj

U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drugačija nego što ljudi zamišljaju.

“Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali nisu svi mali. Generacijski su podijeljeni”, objašnjava.

Marina kaže da je svu djecu dojila, a doji i danas. Djecu doji otprilike do godine i pol. Još kod petog djeteta izračunala je da iza sebe ima šest godina dojenja te je oko pet tisuća puta dijete stavila na prsa, a danas je ta brojka, jasno, još veća.

“Strah ne bi trebao biti zapreka”

Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo. Kaže otvoreno, nijedna obitelj nije savršena.

“Nema savršenih roditelja ni djece. Ja se svaki put bojim poroda, ali svaki put mi bude lakše”, kaže.

Ipak, njezina poruka je da strah ne bi trebao biti razlog da se odustane.

“Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati”.

Nastavite čitati

Najave

Makrame radionica za Majčin dan – mame i djeca pozvani na zajedničko kreativno druženje

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Majčinog dana, Dječji odjel Gradske knjižnice Velika Gorica u ponedjeljak, 12. svibnja 2026. godine, organizira makrame radionicu namijenjenu mamama i djeci, s početkom u 18 sati.

Radionicu će voditi Mateja Fanuko, a sav materijal potreban za rad je osiguran što znači da polaznici ne trebaju donositi ništa osim dobre volje.

Prijave su obavezne, a zainteresirani se mogu prijaviti putem telefona na broj 6260689.

Nastavite čitati

Najave

“Dajte stvarima drugu priliku” – proljetni buvljak stiže u Kuče

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Udruga žena Kuče/FB

Udruga žena Kuče organizira proljetni buvljak koji će se održati u nedjelju, 17. svibnja, iza Društvenog doma u Kučama, od 14 do 18 sati.

Posjetitelji će moći razgledati ponudu, kupiti razne predmete po simboličnim cijenama ili jednostavno donijeti stvari koje im više ne trebaju i dati im novu priliku kroz razmjenu.

Organizatorice pozivaju sve zainteresirane da iskoriste proljetno poslijepodne za druženje i ugodnu šetnju među štandovima. Informacije i prijave dostupne su na broj 091 799 7074 (Zora).

Foto: Udruga žena Kuče/FB

Nastavite čitati

Najave

Patronažna služba Velika Gorica organizira nove trudničke tečaje i grupe za potporu u dojenju – poznati termini za svibanj

Prijave nisu potrebne.

Objavljeno

na

Objavio/la

Patronažna služba Velika Gorica nastavlja sa svojim redovnim trudničkim tečajevima i grupama za potporu u dojenju koji će se održati u svibnju u predavaonici Doma zdravlja Velika Gorica.

Prvi susret, grupa za potporu u dojenju, namijenjen roditeljima koji žele dobiti informacije i podršku vezanu uz dojenje te razmijeniti iskustva u sigurnom i stručnom okruženju, doržat će se 2. svibnja u 11 sati.

Dva dana kasnije, 14. svibnja u 15 sati održava se i trudnički tečaj, koji je namijenjen trudnicama i budućim roditeljima koji se žele pripremiti za dolazak djeteta te dobiti osnovne smjernice i savjete.

Oba događanja vodi Marica Čardžić, mag. med. tech., IBCLC savjetnica i patronažna sestra.

Iz Patronažne službe poručuju kako prijave nisu potrebne, a dodatne informacije građani mogu dobiti na brojeve 01/6379-703, 01/6379-704 i 01/6379-755 ili putem e-maila [email protected].

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno