Povežite se s nama

Vijesti

Komunalna naknada zagrijala atmosferu na Gradskom vijeću

Šimunić: ‘U prvoj zoni živi 15 do 20 tisuća ljudi, onaj koje do sada imao komunalnu naknadu 1000 kuna, sada će plaćati 1500 kuna’

Objavljeno

na

Prijedlog vrijednosti boda za utvrđivanje komunalne naknade po m2 obračunske površine nekretnine na području Grada Velike Gorice izazivao je polemiku među vijećnicima Gradskog vijeća. Naime, u kolovozu ja na snagu stupio Zakon o komunalnom gospodarstvu, prema kojem jedinice lokalne samouprave moraju do kraja studenoga moraju donijeti odluku od vrijednosti boda za utvrđivanje komunalne naknade. Prema prijedlogu gradonačelnika Dražena Barišića ona bi iznosila 7,60 kuna po četvornom metru u prvoj komunalnoj zoni. Do te cifre u Gradu su došli procjenom troškova održavanja komunalne infrastrukture, kao i dostignutim nivoom komunalnog uređenja zahvaljujući velikim investicijama u izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Vladajući su upozorili kako 18 godina nije povećavana komunalna naknada.

Ovaj prijedlog ispred kluba SDP-a kritizirao Damir Šimunić. Kako kaže, vladajući se hvale da je Gorica uređeni grad pa bi po toj logici cijena komunalne naknade trebala biti niža, a ne povećavati se.

– Ako sam ja dobro izračunao, to je povećanje veće od 50 posto. Postavlja se pitanje što vas je motiviralo da predložite ovo povećanje. U prvoj zoni živi 15 do 20 tisuća ljudi, onaj koji je do sada imao komunalnu naknadu 1000 kuna, sada će plaćati 1500 kuna. Onaj koji je imao 500 kuna, plaćat će 750 kuna, idemo o tome govoriti. Što je s obrtnicima u Velikoj Gorici, koji plaćaju po 10 tisuća kuna, po novom obračunu plaćat će 15 kuna komunalnu naknadu – istaknuo je Šimunić.

Ispred kluba MOST-a za raspravu se javio Marko Šimac, koji je upozorio kako će novi nameti poslati lošu poruku potencijalnim investitorima.

– Mi se moramo po nečemu istaknuti od drugih gradova. Da bi ti ljudi iskazali interes da ovdje dođu i ulože svoj novac te postanu sastavni dio gospodarskog razvoja našeg kraja. Nažalost, migracijski trend u Gorici je također negativan i on se iz godine u godinu povećava. Naš odgovor, naša populacijska politika je idemo povećati komunalnu naknadu. Umjesto da potaknemo gospodarstvenike da dođu ovdje, mi im stavljamo dodatna opterećenja – izjavio je Šimac.

Gradsko vijeće 28.11.2018. Foto:Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Pero Josipović iz GLAS-a upozorio je kako je komunalna infrastruktura 10 godina zapostavljana, a u mjesto održavanja postavljeni su neki drugi prioriteti.

– Uspoređujemo se s nekim gradovima, koji ove godine nisu digli vrijednost boda komunalne naknade. Međutim, trebalo bi vidjeti kakav je njihov komunalni standard. Ne kod Ledane ili Muzeja Turopolja, nego u svojim naseljima. Ja sam, igrom slučaja, vezan za Zadar u kojem možete vidjeti nogostupe, biciklističke staze, javnu rasvjetu i ostalu infrastrukturu koja je izgrađena po naseljima. Imate osjećaj da ne živite u istoj zemlji. Mi čekamo biciklističku stazu za Staro i Novo Čiče osam godina. Nije li to sramota – upitao se Josipović

Vijećnik Zvonimir Stjepić iz Živog zida istaknuo je kako visina naknade može ostati ista, samo što mora biti donesena na godišnjoj razini.

– Ovdje ste iskoristili promjenu zakona, kako bi u paketu gurnuli ovo poskupljenje na jedan perfidni način. Cijelo vrijeme pričate priče kako je u gradu sve savršeno i sve dobro funkcionira, a dižete komunalnu naknadu za više od 50 posto – poručio je Stjepić.

Gradsko vijeće 28.11.2018. Foto:Anes Šuvalić/Cityportal.hr

HDZ-ov vijećnik Josip Jerleković nema ništa protiv povećanja naknade. U njegovoj Kozjači, koja se nalazi u petoj komunalnoj zoni, naknada će porasti tek minimalno.

– Za nekakvu prosječnu kuću od 100-tinjak kvadrata naknada će se povećati za 4,40 kune. Urbani dio grada je najrazvijeniji to je činjenica, a prikupljenim novcem upravo iz tog dijela financirat će se lokalne zajednice. U našem kraju se u zadnjih pet godine dosta toga izgradilo. Asfaltirane su dvije ulice i to treba javno reći, stavljena je javna rasvjeta, a sve to se financira iz naknade. U Kozjači je najviši vrh Vukomeričkih gorica, a zimska služba odlično funkcionira i to treba javno reći – pohvalio se Jerleković.

Na 10. sjednici Gradskog vijeća tri javne ustanove dobile su ravnateljice. Na mjesto ravnateljice Dječjeg vrtića Velika Gorica izabrana je Irena Kozmić, Sanada Puljiz Vidović za ravnateljicu Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica, a na mjesto ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta Anita Pišković. Jednoglasno je prihvaćen i Prijedlog Zaključka o odobrenju Programa rada Savjeta mladih GVG za 2019. godinu.

Vijesti

Zagrebačka županija povećala ulaganja u protupožarnu zaštitu, evo koliko je izdvojeno

Za protupožarnu zaštitu izdvojeno je 265 tisuća eura više nego lani, a Zagrebačka se svrstala uz bok županija koje najviše ulažu u vatrogastvo.

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas, 4. svibnja, na blagdan svetog Florijana zaštitnika vatrogasaca, tradicionalno se obilježava Dan vatrogastva, a upravo u tom povodu objavljeni su i podaci o izdvajanjima za protupožarnu zaštitu. Zagrebačka županija prošle je godine povećala izdvajanja za vatrogastvo i ušla među županije koje u proračunu imaju najveći udio namijenjen protupožarnoj zaštiti.

Prema dostupnim podacima koje prenosi Župan.hr, Zagrebačka županija je u 2025. godini za vatrogastvo izdvojila 265,7 tisuća eura više nego godinu ranije, što je svrstava među županije s najvećim rastom ulaganja u tom području.

Po udjelu u proračunu, Zagrebačka je dosegnula 0,39 %, čime se našla u društvu županija koje najviše izdvajaju za protupožarnu zaštitu. Ispred nje su Splitsko-dalmatinska (0,47 %), Karlovačka (0,46 %) i Šibensko-kninska (0,43 %), dok je Primorsko-goranska imala udio od 0,35 %.

Ukupno su županije (bez Sisačko-moslavačke, za koju podaci nisu bili dostupni) u 2025. godini za vatrogastvo izdvojile 35,1 milijun eura, što je gotovo 15 % više nego godinu prije, kada je ukupni iznos bio 30,6 milijuna eura.

Vatrogasci u Hrvatskoj djeluju kroz više od 2.100 različitih subjekata, uključujući javne postrojbe i dobrovoljna društva, a njihov posao nije vezan samo uz ljetne požare, već i uz prometne nesreće, tehničke intervencije i sve češće nepredvidive situacije koje traže brzu reakciju tijekom cijele godine.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Sport Zagrebačke županije’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Radovi u Zagrebu – zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, promet prebačen na suprotnu stranu

Zatvara se južni kolnik nadvožnjaka iznad Selske, a promet će se privremeno odvijati samo dvjema trakama

Objavljeno

na

Objavio/la

04.05.2026., Zagrebacka avenija, Zagreb - Zapoceli su radovi na odrzavanju nadvoznjaka na Zagrebackoj aveniji iznad Selske ceste. U prvoj fazi zatvara se juzni kolnik nadvoznjaka, dok ce se promet na sjevernom kolniku odvijati dvosmjerno, po jednom trakom u svakom smjeru. Na donjoj razini raskrizja promet ce se i dalje odvijati u oba smjera, s po dvije prometne trake za istok i zapad. Nakon zavrsetka radova na juznom kolniku, radovi se sele na sjeverni kolnik, uz zadrzavanje dvosmjernog prometa bez potpunog prekida u smjeru istok–zapad. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Radovi na nadvožnjaku Zagrebačke avenije iznad Selske ceste počinju danas u 9 sati, a vozače u Zagrebu odmah očekuju nove gužve i usporavanja. Tijekom izvođenja radova promet će biti sužen na dvije trake, odnosno jednu u svakom smjeru.

Kako piše Jutarnji.hr, u prvoj fazi zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, a sav promet prebacuje se na sjeverni kolnik, gdje će se voziti dvosmjerno.

Važno je naglasiti da će donja razina raskrižja ostati bez promjena, ondje će i dalje biti dostupne dvije trake u svakom smjeru.

Nakon što radovi na južnom kolniku završe, gradilište se seli na sjeverni kolnik. I tada će promet ostati organiziran dvosmjerno, bez potpunog prekida prometovanja u smjeru istok–zapad.

Nastavite čitati

Moja županija

TZ Zagrebačke županije postavlja održivost kao temelj razvoja destinacije

Zaključci panela usmjereni su prema jedinstvenoj poruci – dugoročna održivost ne podrazumijeva smanjenje razvoja, nego njegovo preusmjeravanje prema modelu koji uzima u obzir granice prostora i potrebe lokalne zajednice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Turizam više ne može biti promatran isključivo kroz broj dolazaka i ekonomski učinak, nego kroz njegov stvarni utjecaj na prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika – poruka je panela održanog u Zagrebačkoj županiji, gdje je održivost postavljena kao ključni okvir budućeg razvoja destinacije.

Rasprava pod nazivom „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma” održana je danas u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Okupljeni su bili predstavnici lokalne samouprave, turističkog sektora i organizacija za zaštitu prirode, uz fokus na pitanje koliko turizam može rasti, a da pritom ne naruši prirodne i društvene resurse.

Središnja tema otvorena je kroz dilemu koja sve češće prati razvoj destinacija – gdje završava turistički razvoj, a počinje preopterećenje prostora.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je da se pristup destinaciji u posljednjih nekoliko godina promijenio iz temelja te da se naglasak više ne stavlja na promociju, nego na upravljanje posljedicama turizma: „Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života.”

 U raspravi je naglašeno da odgovornost za turistički razvoj ne može biti isključivo na turističkim zajednicama, nego i na lokalnoj vlasti koja oblikuje prostor u kojem se turizam odvija. Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian upozorio je da bez koordinacije svih dionika održivost ostaje deklarativna: „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja.”

U drugom dijelu panela otvorena je i tema konkretnih lokalnih praksi i primjera suradnje između gradova, turističkih zajednica i gospodarstva. Istaknuto je da se održivost ne gradi isključivo strategijama, nego i konkretnim modelima povezivanja lokalnih resursa s turističkom ponudom, pri čemu se naglašava važnost očuvanja identiteta manjih sredina.

Turistička zajednica Zagrebačke županije najavila je nastavak razvoja politika koje povezuju turizam, okoliš i lokalnu zajednicu, uz daljnje jačanje održivosti kao temeljnog kriterija planiranja turističkog razvoja.

Nastavite čitati

Najave

Gradska četvrt Pleso organizira Turnir Plešana – prijave su otvorene, broj ekipa ograničen

Objavljeno

na

Objavio/la

Povoodm dana Gradske četvrti Pleso, u subotu 13. lipnja, održat će se “Turnir Plešana”. Broj sudionika je ograničen na maksimalno šest ekipa, a kotizacija iznosi 15 eura po igraču. Organizatori ističu i kako su hrana i piće osigurani za svaku ekipu.

Najuspješnije ekipe očekuju i nagrade, pobjedniku pripada pehar i 30 piva, drugoplasiranoj ekipi pehar i 20 piva, dok će treće mjesto osvojiti pehar i 10 piva.

Prijave za Turnir Plešana moguće su putem telefona na brojeve 098 810 020 (Slavko) i 097 699 5150 (Donny).

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija pokazala snagu domaće proizvodnje na sajmu u Skradinu

Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Oko 170 izlagača sudjelovalo je na 15. Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije, koji se od 30. travnja do 2. svibnja održavao na tri lokacije u Skradinu, nudeći posjetiteljima bogat presjek domaće proizvodnje i tradicije.

Među sudionicima bila je i Zagrebačka županija, ovogodišnji partner sajma, koja se predstavila kroz proizvode lokalnih proizvođača: „Sirevi Šestak“, OPG Đurinski, OPG Gregorić Snježana, OPG Marjanović Mile, OPG Aroniaexelanta, OPG Cesar Ivica, OPG Varga Nikolina, OPG Barišec – Samo ljuto, OPG Andruza i OPG Ježić Mladen.

Naglasak manifestacije bio je na povezivanju poljoprivrede, turizma i tradicijskih vrijednosti, što je istaknuto i na samom otvorenju. Šibensko-kninski župan Paško Rakić tom je prilikom poručio: „Imamo se čime pohvaliti – od poljoprivrede i stočarstva do vinarstva i tradicijskih proizvoda – a ovaj sajam upravo je mjesto gdje sve to dolazi do izražaja“.

U ime Zagrebačke županije događanju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je ukazao na važnost ovakvih susreta za razvoj domaće proizvodnje i njezinu integraciju u turističku ponudu. „Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske. Važno je da potičemo proizvodnju i konzumaciju domaćih proizvoda te da hrvatski proizvodi budu dio turističke ponude“, rekao je Tomljenović. Dodao je kako Zagrebačka županija sustavno podupire svoje poljoprivrednike kroz bespovratne potpore, koje obuhvaćaju širok raspon ulaganja.

Tijekom trodnevnog sajma posjetitelji su mogli sudjelovati u različitim programima, upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda te doživjeti autentičnu atmosferu Skradina.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno