Povežite se s nama

Vijesti

Komunalna naknada zagrijala atmosferu na Gradskom vijeću

Šimunić: ‘U prvoj zoni živi 15 do 20 tisuća ljudi, onaj koje do sada imao komunalnu naknadu 1000 kuna, sada će plaćati 1500 kuna’

Objavljeno

na

Prijedlog vrijednosti boda za utvrđivanje komunalne naknade po m2 obračunske površine nekretnine na području Grada Velike Gorice izazivao je polemiku među vijećnicima Gradskog vijeća. Naime, u kolovozu ja na snagu stupio Zakon o komunalnom gospodarstvu, prema kojem jedinice lokalne samouprave moraju do kraja studenoga moraju donijeti odluku od vrijednosti boda za utvrđivanje komunalne naknade. Prema prijedlogu gradonačelnika Dražena Barišića ona bi iznosila 7,60 kuna po četvornom metru u prvoj komunalnoj zoni. Do te cifre u Gradu su došli procjenom troškova održavanja komunalne infrastrukture, kao i dostignutim nivoom komunalnog uređenja zahvaljujući velikim investicijama u izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Vladajući su upozorili kako 18 godina nije povećavana komunalna naknada.

Ovaj prijedlog ispred kluba SDP-a kritizirao Damir Šimunić. Kako kaže, vladajući se hvale da je Gorica uređeni grad pa bi po toj logici cijena komunalne naknade trebala biti niža, a ne povećavati se.

– Ako sam ja dobro izračunao, to je povećanje veće od 50 posto. Postavlja se pitanje što vas je motiviralo da predložite ovo povećanje. U prvoj zoni živi 15 do 20 tisuća ljudi, onaj koji je do sada imao komunalnu naknadu 1000 kuna, sada će plaćati 1500 kuna. Onaj koji je imao 500 kuna, plaćat će 750 kuna, idemo o tome govoriti. Što je s obrtnicima u Velikoj Gorici, koji plaćaju po 10 tisuća kuna, po novom obračunu plaćat će 15 kuna komunalnu naknadu – istaknuo je Šimunić.

Ispred kluba MOST-a za raspravu se javio Marko Šimac, koji je upozorio kako će novi nameti poslati lošu poruku potencijalnim investitorima.

– Mi se moramo po nečemu istaknuti od drugih gradova. Da bi ti ljudi iskazali interes da ovdje dođu i ulože svoj novac te postanu sastavni dio gospodarskog razvoja našeg kraja. Nažalost, migracijski trend u Gorici je također negativan i on se iz godine u godinu povećava. Naš odgovor, naša populacijska politika je idemo povećati komunalnu naknadu. Umjesto da potaknemo gospodarstvenike da dođu ovdje, mi im stavljamo dodatna opterećenja – izjavio je Šimac.

Gradsko vijeće 28.11.2018. Foto:Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Pero Josipović iz GLAS-a upozorio je kako je komunalna infrastruktura 10 godina zapostavljana, a u mjesto održavanja postavljeni su neki drugi prioriteti.

– Uspoređujemo se s nekim gradovima, koji ove godine nisu digli vrijednost boda komunalne naknade. Međutim, trebalo bi vidjeti kakav je njihov komunalni standard. Ne kod Ledane ili Muzeja Turopolja, nego u svojim naseljima. Ja sam, igrom slučaja, vezan za Zadar u kojem možete vidjeti nogostupe, biciklističke staze, javnu rasvjetu i ostalu infrastrukturu koja je izgrađena po naseljima. Imate osjećaj da ne živite u istoj zemlji. Mi čekamo biciklističku stazu za Staro i Novo Čiče osam godina. Nije li to sramota – upitao se Josipović

Vijećnik Zvonimir Stjepić iz Živog zida istaknuo je kako visina naknade može ostati ista, samo što mora biti donesena na godišnjoj razini.

– Ovdje ste iskoristili promjenu zakona, kako bi u paketu gurnuli ovo poskupljenje na jedan perfidni način. Cijelo vrijeme pričate priče kako je u gradu sve savršeno i sve dobro funkcionira, a dižete komunalnu naknadu za više od 50 posto – poručio je Stjepić.

Gradsko vijeće 28.11.2018. Foto:Anes Šuvalić/Cityportal.hr

HDZ-ov vijećnik Josip Jerleković nema ništa protiv povećanja naknade. U njegovoj Kozjači, koja se nalazi u petoj komunalnoj zoni, naknada će porasti tek minimalno.

– Za nekakvu prosječnu kuću od 100-tinjak kvadrata naknada će se povećati za 4,40 kune. Urbani dio grada je najrazvijeniji to je činjenica, a prikupljenim novcem upravo iz tog dijela financirat će se lokalne zajednice. U našem kraju se u zadnjih pet godine dosta toga izgradilo. Asfaltirane su dvije ulice i to treba javno reći, stavljena je javna rasvjeta, a sve to se financira iz naknade. U Kozjači je najviši vrh Vukomeričkih gorica, a zimska služba odlično funkcionira i to treba javno reći – pohvalio se Jerleković.

Na 10. sjednici Gradskog vijeća tri javne ustanove dobile su ravnateljice. Na mjesto ravnateljice Dječjeg vrtića Velika Gorica izabrana je Irena Kozmić, Sanada Puljiz Vidović za ravnateljicu Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica, a na mjesto ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta Anita Pišković. Jednoglasno je prihvaćen i Prijedlog Zaključka o odobrenju Programa rada Savjeta mladih GVG za 2019. godinu.

HOTNEWS

Ačkar postigao dogovor s Ministarstvom! Hitni pacijenti ponovno idu na Rebro

Nakon intenzivnih pregovora, dogovor je postignut.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Hitni pacijenti iz Velike Gorice ponovno će se voziti na Rebro. Gradonačelnik Krešimir Ačkar  postigao je dogovor s Ministarstvom zdravstva o promjeni režima prijevoza nakon intenzivnih pregovora. Odluka znači povratak na raniju praksu prema kojoj su pacijenti upućivani u KBC Zagreb, umjesto u tri druge zagrebačke bolnice.

Podsjetimo, zbog ranije odluke o preraspodjeli hitnih prijema, pacijenti su se prevozili u KB Dubrava, KBC Sestre milosrdnice i KB Sveti Duh. U praksi je to, kako se navodi, stvaralo poteškoće u organizaciji i produljivalo vrijeme potrebno za zbrinjavanje zbog većih udaljenosti.

“U takvoj situaciji je vrlo teško pružiti hitnu pomoć u potrebnom vremenu zbog velikih udaljenosti. Nismo to mogli pustiti tako zbog objektivnih razloga i zato sam tražio ministricu za pronalaženje drugog rješenja. I zajednički smo ga našli na dobrobit naših sugrađana”, rekao je Ačkar te zahvalio ministrici Hrstić na razumijevanju i pomoći, kao i voditelju velikogoričke hitne Siniši Golubu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Piletina, milijuni i podjele: kulminacija nezadovoljstva seli na zagrebačke ulice

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu, a najavljen je veliki prosvjed u Zagrebu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Adorable fluffy chick standing on wooden surface in sunlight. Perfect for spring themes.
Foto: Pexels.com

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu. Nakon tribine na kojoj su sudjelovali predstavnici ministarstava, lokalne vlasti i investitora, jasno je da projekt i dalje dijeli javnost. Donosimo ključne poruke i što slijedi, uključujući najavljeni prosvjed.

Na tribini 16. veljače u Sisku, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, sudjelovali su predstavnici nadležnih institucija, lokalne samouprave, građanskih inicijativa i investitora.

Ministar David Vlajčić poručio je da je jačanje domaće proizvodnje prioritet, istaknuvši kako je Hrvatska oko 84 posto samodostatna u proizvodnji piletine. Dodao je da su investicije dobrodošle, ali ne smiju ugroziti stabilnost sektora ni kvalitetu života lokalne zajednice.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir upozorila je na potrebu kumulativne procjene utjecaja projekta na okoliš i poljoprivredu, uključujući tlo, vode, emisije i rizik od poplava. Posebno je istaknula blizinu skladišta plina Okoli te mogući utjecaj na Park prirode Lonjsko polje, kao i potencijalne posljedice za male i srednje proizvođače.

S druge strane, iz tvrtke Premium Chicken Company poručuju da se projekt planira provesti u skladu sa svim zakonskim i ekološkim standardima te da su predviđene moderne tehnologije koje smanjuju utjecaj na okoliš. Ističu kako investicija donosi nova radna mjesta i jačanje domaće proizvodnje, uz poštivanje svih propisanih procedura.

U međuvremenu se u Zagrebu priprema veliki prosvjed protiv najavljenog megaprojekta. Organizatori, među kojima su udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija te lokalne inicijative, pozivaju građane da im se pridruže 21. veljače u 10 sati na Trgu kralja Tomislava.

Poručuju kako žele jasno izraziti protivljenje projektu koji nazivaju „pilićarskom ekobombom“. Tvrde da bi planirani zahvati mogli imati ozbiljne i dugoročne posljedice za okoliš, kvalitetu zraka, vodne resurse i život lokalnih zajednica.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija dodijelila 380 tisuća eura za kulturne udruge i umjetnike

Među korisnicima potpore je KUD Nova Zora iz Donje Lomnice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija nastavila je ulagati u kulturne aktivnosti dodjelom druge tranše ugovora vrijedne 380 tisuća eura za 160 udruga, samostalnih umjetnika i kulturno-umjetničkih društava. Ova sredstva nadovezuju se na prethodnih 290 tisuća eura namijenjenih stotinjak programa, a prema riječima zamjenika župana Ervina Kolarca, cilj je dugoročno podržati rad i djelovanje lokalnih kulturnih inicijativa.

“Zagrebačka županija daje snažnu podršku u radu i djelovanju naših udruga u kulturi”, istaknuo je Kolarec dodajući da su volonteri u tim udrugama posebno zaslužni jer svoje slobodno vrijeme posvećuju zajednici.

Među korisnicima potpore je KUD Nova Zora iz Donje Lomnice. Tajnica društva, Zlatica Krznarić, istaknula je važnost financijske potpore za organizaciju 30. obljetnice Vojkovih dana. “Znate kako je teško održati kulturno-umjetnički amaterizam i društva u zajednicama, stoga će nam ta sredstva pomoći da se program kvalitetnije odradi i da uključimo više sudionika, prvenstveno djecu i mlade”.

Sredstva je dobio i Eko-muzej Bistra, koji čuva lokalnu tradiciju i baštinu. “Podrškom Zagrebačke županije ove godine smo osigurali sredstva za program ‘Kultura za 10’, kojim obilježavamo deset godina postojanja. Planiramo javnu tribinu, radionice tradicijskog umijeća, izložbu akademske slikarice Marine Fernaržir i projekt ‘Interpretativna šetnja dvorcem Oršić’ koji sve više privlači posjetitelje”, rekla je predsjednica Klementina Batina.

Samoborska udruga Cirkultura, poznata po promociji suvremenog cirkusa, također koristi županijsku potporu. “Petnaestak godina primamo nesebičnu potporu Zagrebačke županije za naša dva glavna programa ‘Cufus – cirkusni ulični festival u Samoboru’ i program ‘Cirkuliranje’ za edukaciju i promociju cirkuskih vještina”, objašnjava predsjednik udruge Matija Vuletić.

Također, podršku je i dobila Udruga božićnih jaslica koja se bavi očuvanjem hrvatske sakralne baštine , a zahvaljujući kojoj Županija ima svoje mjesto u Vatikanu. “Definitivno puno nam znači vaša podrška za projekt međunarodne izložbe u Vatikanu gdje je Hrvatska zastupljena dugi niz godina, pogotovo zadnjih pet godina, Zagrebačka županija s ponosom stoji Trgu svetog Petra, na pločici imena i prezimena autora djela i onoga tko potpomaže rad udruge, a to je svakako Zagrebačka županija. Hvala vam od srca”, poručio je predsjednik udruge Perica Novosel.

Nastavite čitati

Najave

Darujte krv i spasite život – provjerite termine!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Crveni Križ Velika Gorica/FB

Ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Velika Gorica poziva sve sugrađane da se sljedeći tjedan odazovu akcijama dobrovoljnog darivanja krvi.

Termini u kojima je moguće darovati krv su:

Ponedjeljak, 23. veljače: 09:00-14:00

Utorak, 24. veljače: 12:00-18:00

Srijeda, 25. veljače: 13:00-19:00

Sve akcije dobrovoljnog darivanja krvi provode se u prostorijama Crvenog križa Velika Gorica, na adresi Cvjetno naselje 16.

– Osobe koje prvi put daruju krv moraju imati navršenih 18 godina. Prije darivanja preporučuje se nešto laganije pojesti, biti odmoran i zdrav – istaknula je ravnateljica, zahvalivši se unaprijed u ime Crvenog križa svim dobrim ljudima na odazivu.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Velika Gorica rekorder po uskrsnicama u Hrvatskoj – evo o kojem se iznosu radi i tko će je sve dobiti

Osigurano je oko pola milijuna eura.

Objavljeno

na

Velika Gorica i ove će godine svojim građanima isplatiti jednu od najvećih uskrsnica u zemlji, a redi se iznosu od 120 eura. Pravo na nju imat će gotovo 10.000 ljudi. Isplata počinje 23. ožujka i trajat će do 25. travnja u poslovnicama FINA-e.

Umirovljenici s mirovinom do 270 eura dobit će punu uskrsnicu od 120 eura, dok će oni s nešto višim mirovinama primiti manji iznos, od 40 do 65 eura, ovisno o visini mirovine. I korisnici nacionalne naknade za starije osobe, koji primaju 160,22 eura, također dobivaju 120 eura. Također, od ove godine pravo na uskrsnicu prošireno je i na nezaposlene hrvatske branitelje s prebivalištem u Velikoj Gorici, što će ostvariti oko 100 korisnika. Osim njih, uskrsnica se isplaćuje i korisnicima inkluzivnog dodatka I., II. i III. razine te osobne invalidnine kojima još nije izdano rješenje o inkluzivnom dodatku.

Za usporedbu, susjedni Zagreb isplaćuje 100 eura, Pula 80, Split 70, a Zaprešić 40 eura.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je kako je prag za dobivanje uskrsnice s 266 eura prije pet godina povećan na 750 eura, čime je znatno proširen broj korisnika.

“Od ove godine uskrsnicu će dobiti i naši nezaposleni hrvatski branitelji koji imaju prebivalište na području Velike Gorice. To je najmanje što možemo učiniti kao znak zahvalnosti i poštovanja prema onima koji su dali svoj doprinos stvaranju naše domovine. Za ovu mjeru iz gradskog proračuna izdvajamo oko pola milijuna eura, jer želimo konkretnim djelima pokazati da nam je socijalna osjetljivost i briga za naše sugrađane jedan od prioriteta “, rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Za umirovljenike i korisnike koji su već primili božićnicu u 2025. godini, zahtjev za isplatu uskrsnice nije potreban.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno