Povežite se s nama

Gospodarstvo

Kinezi potpisali! ‘Gorica je lijep grad, a još je i na savršenoj lokaciji’

Kineski investitori su s Gradom Velikom Goricom i županijskim nogometnim savezom potpisali Sporazum kojim se formira partnerstvo s kompanijom Z-Run Well Ton Industry. Priča je tek na početku, ali sve vodi prema nečemu velikom i važnom…

Objavljeno

na

Soba 313, na trećem katu zgrade gradske uprave, u petak prijepodne bila je puna k’o šipak. Kamere, fotoaparati, ljudi u odijelima, brojna delegacija domaćina…

– Uh, koja gužva, ima nas k’o Kineza – prigodno se našalio netko čekajući da nam se priključe gosti iz daleke i prijateljske Kine.

Točnije bi, zapravo, bilo reći da se radi o partnerima nego o gostima, budući da je povod bio potpisivanje Sporazuma kojim se formira partnerstvo između Grada Velike Gorice, Nogometnog saveza Zagrebačke županije i kineske kompanije Z-Run Well Ton Industry. Radi se, poznato je to već, o projektu izgradnje sportske infrastrukture, prije svega stadiona, ali i drugih popratnih sadržaja.

– Velika mi je čast što imam priliku sjediti ovdje s vama, što smo došli do ove faze naše suradnje. Velika Gorica je grad koji ima idealan geografski položaj, lokacijski nam savršeno odgovara, a i sam grad nam se jako sviđa. Hrvatski nogomet privukao je pažnju prošlog ljeta na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, a mogu vam reći i da u Kini vaša reprezentacija ima jako puno navijača – sa smiješkom je rekla Jiang Yu, osnivačica kompanije Z-Run Well Ton Industry na tečnom kineskom.

Unešen je tako dašak Dalekog istoka u jedan velikogorički blagdanski petak, a u paketu je stigla i velika doza optimizma da se ovaj mega projekt doista kreće prema vrlo, vrlo ozbiljnoj fazi.

– Grad je prezentirao mogućnost ulaganja u sportsku infrastrukturu, koja podrazumijeva stadion s popratnim sadržajima. Kineska delegacija obišla je i potencijalni teren, koji prostorno i planski zadovoljava potrebe izgradnje stadiona, a rezultat toga je današnje potpisivanje Sporazuma. Velika Gorica je posljednjih nekoliko godina postala grad poželjan investitorima i veseli me činjenica da se taj interes proširio i van hrvatskih granica te da poslovne namjere iskazuju i strani investitori – kazao je gradonačelnik Dražen Barišić.

Uz njega su bili i zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec i pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, investicije i fondove EU Domagoj Ilečić, ali i predsjednik županijskog nogometnog saveza Nenad Črnko, ujedno i prvi čovjek HNK Gorice.

– Sportska infastruktura, koja je i predmet prvih aktivnosti definiranih ovim sporazumom, doprinijet će ne samo boljim uvjetima za rad i natjecanja, kako u našoj županiji, tako i u Hrvatskoj, već će i ova buduća suradnja, uvjeren sam, dati svoj doprinos razvoju nogometa u obje zemlje – vjeruje Črnko.

Nakon što je svatko od ključnih ljudi ovog projekta rekao svoje, krenulo se na potpisivanje i “štambiljanje” ugovora koji bi u budućnosti trebao donijeti puno toga dobroga. O detaljima je zasad teško govoriti, budući da je riječ o vrlo ranoj fazi cijele priče, no važno je da se ciljevi znaju. Kinezi će u narednom razdoblju provesti detaljnu analizu svega što su vidjeli, čuli i doživjeli u Velikoj Gorici, nakon čega bi se trebalo krenuti s projektnom dokumentacijom i svim drugim koracima uobičajnim u ovakvim situacijama.

Razvije li se sve u najboljem mogućem smjeru, u sljedećih nekoliko godina Velika Gorica bi mogla dobiti veliki stadion za 30-ak tisuća gledatelja, u to bi vjerojatno bio uklopljen i manji stadion, koji bi koristio i naš prvoligaš HNK Gorica, a u nagađanjima i projekcijama spominju se i hoteli, nogometni kamp, dvorane, ugostiteljski i trgovački objekti… Međutim, na sve to morat ćemo pričekati još neko vrijeme. I nadati se da će sve ispasti najbolje moguće…

Gospodarstvo

Poljoprivrednici, pozor – dvije važne novosti za OPG-ove!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Poslovni dnevnik

S ciljem poticanja domaće proizvodnje i kupnje domaćih proizvoda, država povlači konkretne poteze – povoljniji zajmovi i jasnije označavanje podrijetla voća i povrća.

Najavljeno je povećanje iznosa namijenjenih potpori poljoprivrednicima. Financijski instrument „Obrtna sredstva SP ZPP“ nudi zajmove od 1.000 do 25.000 EUR za financiranje repromaterijala i redovnog poslovanja.

Prijave se podnose izravno HAMAG-BICRO-u putem online sustava od 9. veljače 2026.

Pored zajmova, važna je i jasna oznaka podrijetla, koja pomaže da domaći proizvodi stignu na stol kupaca.

Inicijativa za poticanje kupnje domaćih proizvoda temelji se na pravilniku o tržišnim standardima i utvrđivanju pravila o kontrolama usklađenosti s tržišnim standardima za sektor voća i povrća, određene prerađene proizvode od voća i povrća i sektor banana.

Toni Grossi iz HPK poručuje da će jasnije označavanje pomoći potrošačima da lakše prepoznaju i češće biraju domaće proizvode.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Fortenova sprema prodaju PIK Vrbovca? Oglasila se i stranica Halo, inspektore

Nakon Leda i Belja, na red za prodaju bi mogao doći i PIK.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Marten Bjork/pexels.com

Fortenova grupa je navodno pokrenula proces prodaje mesne industrije PIK Vrbovec, doznaje portal Danica.hr iz menadžerskih krugova bliskih kompaniji. Kako tvrde, razgovori s potencijalnim kupcima već traju, a konačna odluka o novom vlasniku mogla bi biti poznata uskoro. U užem krugu navodno su jedna domaća i jedna strana tvrtka iz mesne industrije.

Fortenova je u sklopu restrukturiranja prema trgovini, logistici, komercijalnim nekretninama i sektoru pića, već prodala niz velikih prehrambenih kompanija, među kojima su Ledo, Belje, PIK Vinkovci, Vupik, Agrolaguna, Zvijezda i Dijamant. Stoga, prodaja PIK Vrbovca odgovara novom strateškom usmjerenju tvrtke.

Na šuškanje o prodaji osvrnula se i poznata Facebook stranica Halo, inspektore. “Pojam prehrambeni suverenitet upravo je stavljen na najveću kušnju. Gubitkom kontrole nad PIK-om, gubimo kontrolu nad našom sigurnošću. Hoće li vrbovečka šunka sutra biti iz Poljske, a juneći ćevapi iz Argentine, samo zapakirani pod starim imenom?”, poručili su.

Rasplet oko sudbine PIK Vrbovca trebao bi biti poznat uskoro, a ishod će svakako imati širi utjecaj na domaću prehrambenu industriju.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija među rekorderima rasta zaposlenosti! U deset godina 46 % više zaposlenih

U samom vrhu po zaposlenosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U Hrvatskoj je na kraju 2025. godine radilo gotovo 5 % više ljudi nego godinu ranije, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Među županijama koje se posebno ističu po rastu zaposlenosti je i Zagrebačka županija, koja je u posljednjih deset godina zabilježila čak 46 % više zaposlenih.

Prema podacima koje prenosi Župan.hr, u Zagrebačkoj županiji bilo je zaposleno 104.608 ljudi, čime se našla među pet županija s najvećim brojem zaposlenih, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Pozitivan trend vidi se i u obrtništvu. Zagrebačka županija ima gotovo 5.800 obrtnika, što je svrstava među vodeće županije u Hrvatskoj, uz daleko veće i turistički snažne regije.

Na razini cijele države, Hrvatska je na zadnji dan 2025. imala ukupno 1.729.787 zaposlenih. To je oko 21 tisuću više nego godinu ranije, gotovo 81 tisuću više nego krajem 2023. te više od 122 tisuće u odnosu na kraj 2022. godine. Najviše ljudi zaposleno je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i obrazovanju.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove podatke – evo kako se kretala zaposlenost u prosincu

Zadnji mjesec u 2025. je donio preokret na tržištu rada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andy Barbour/pexels.com

U Hrvatskoj je u prosincu 2025. bilo zaposleno 1.717.302 ljudi, što je manje nego mjesec ranije i nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je porastao broj nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je 4,6 %.

Pad zaposlenosti zabilježen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni broj zaposlenih smanjen je za 1 %, dok je u usporedbi s prosincem prethodne godine također zabilježen pad od jedan posto. Među zaposlenima je bilo 804.697 žena, a njihov broj također se smanjio, iako nešto blaže nego ukupna zaposlenost.

Najviše zaposlenih i dalje radi u pravnim osobama, gdje je u prosincu bilo zaposleno 1.487.287 ljudi. I u tom dijelu tržišta rada zabilježen je pad broja zaposlenih, kako u odnosu na studeni, tako i u usporedbi s prošlom godinom. Na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama smanjena je za 1,4 %.

S druge strane, nezaposlenost je nastavila rasti. U prosincu je broj nezaposlenih porastao za gotovo dva posto u odnosu na studeni, dok je među ženama rast iznosio 1,6 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za žene iznosila je 5,2 %, što je osjetno više od ukupnog prosjeka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, prosjek blizu 1.500 eura

Prosječna neto plaća u studenome porasla je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 1,9 % više nego u listopadu, a 9,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta primanja, i nominalno i realno, no istodobno otkrivaju i velike razlike među zaposlenima te djelatnostima.

Tako je prosječna bruto plaća u studenome je dosegnula 2.093 eura, što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,3 %, dok je u odnosu na studeni prošle godine viša za 10,2 %.

Ipak, medijalna plaća, koja bolje odražava koliko “zarađuje prosječan radnik”, bila je osjetno niža. Polovica zaposlenih u studenome je primila manje od 1.278 eura neto, što je čak blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10 %.

Razlike među sektorima ostaju izražene. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu, gdje je u studenome iznosila 2.315 eura, dok su najniže plaće zabilježene u proizvodnji odjeće, svega 967 eura. Sličan raspored vidljiv je i kod bruto plaća, koje su se u zračnom prijevozu penjale do 3.370 eura, a u tekstilnoj industriji ostale na 1.277 eura.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno