Povežite se s nama

Gospodarstvo

Kinezi potpisali! ‘Gorica je lijep grad, a još je i na savršenoj lokaciji’

Kineski investitori su s Gradom Velikom Goricom i županijskim nogometnim savezom potpisali Sporazum kojim se formira partnerstvo s kompanijom Z-Run Well Ton Industry. Priča je tek na početku, ali sve vodi prema nečemu velikom i važnom…

Objavljeno

na

Soba 313, na trećem katu zgrade gradske uprave, u petak prijepodne bila je puna k’o šipak. Kamere, fotoaparati, ljudi u odijelima, brojna delegacija domaćina…

– Uh, koja gužva, ima nas k’o Kineza – prigodno se našalio netko čekajući da nam se priključe gosti iz daleke i prijateljske Kine.

Točnije bi, zapravo, bilo reći da se radi o partnerima nego o gostima, budući da je povod bio potpisivanje Sporazuma kojim se formira partnerstvo između Grada Velike Gorice, Nogometnog saveza Zagrebačke županije i kineske kompanije Z-Run Well Ton Industry. Radi se, poznato je to već, o projektu izgradnje sportske infrastrukture, prije svega stadiona, ali i drugih popratnih sadržaja.

– Velika mi je čast što imam priliku sjediti ovdje s vama, što smo došli do ove faze naše suradnje. Velika Gorica je grad koji ima idealan geografski položaj, lokacijski nam savršeno odgovara, a i sam grad nam se jako sviđa. Hrvatski nogomet privukao je pažnju prošlog ljeta na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, a mogu vam reći i da u Kini vaša reprezentacija ima jako puno navijača – sa smiješkom je rekla Jiang Yu, osnivačica kompanije Z-Run Well Ton Industry na tečnom kineskom.

Unešen je tako dašak Dalekog istoka u jedan velikogorički blagdanski petak, a u paketu je stigla i velika doza optimizma da se ovaj mega projekt doista kreće prema vrlo, vrlo ozbiljnoj fazi.

– Grad je prezentirao mogućnost ulaganja u sportsku infrastrukturu, koja podrazumijeva stadion s popratnim sadržajima. Kineska delegacija obišla je i potencijalni teren, koji prostorno i planski zadovoljava potrebe izgradnje stadiona, a rezultat toga je današnje potpisivanje Sporazuma. Velika Gorica je posljednjih nekoliko godina postala grad poželjan investitorima i veseli me činjenica da se taj interes proširio i van hrvatskih granica te da poslovne namjere iskazuju i strani investitori – kazao je gradonačelnik Dražen Barišić.

Uz njega su bili i zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec i pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, investicije i fondove EU Domagoj Ilečić, ali i predsjednik županijskog nogometnog saveza Nenad Črnko, ujedno i prvi čovjek HNK Gorice.

– Sportska infastruktura, koja je i predmet prvih aktivnosti definiranih ovim sporazumom, doprinijet će ne samo boljim uvjetima za rad i natjecanja, kako u našoj županiji, tako i u Hrvatskoj, već će i ova buduća suradnja, uvjeren sam, dati svoj doprinos razvoju nogometa u obje zemlje – vjeruje Črnko.

Nakon što je svatko od ključnih ljudi ovog projekta rekao svoje, krenulo se na potpisivanje i “štambiljanje” ugovora koji bi u budućnosti trebao donijeti puno toga dobroga. O detaljima je zasad teško govoriti, budući da je riječ o vrlo ranoj fazi cijele priče, no važno je da se ciljevi znaju. Kinezi će u narednom razdoblju provesti detaljnu analizu svega što su vidjeli, čuli i doživjeli u Velikoj Gorici, nakon čega bi se trebalo krenuti s projektnom dokumentacijom i svim drugim koracima uobičajnim u ovakvim situacijama.

Razvije li se sve u najboljem mogućem smjeru, u sljedećih nekoliko godina Velika Gorica bi mogla dobiti veliki stadion za 30-ak tisuća gledatelja, u to bi vjerojatno bio uklopljen i manji stadion, koji bi koristio i naš prvoligaš HNK Gorica, a u nagađanjima i projekcijama spominju se i hoteli, nogometni kamp, dvorane, ugostiteljski i trgovački objekti… Međutim, na sve to morat ćemo pričekati još neko vrijeme. I nadati se da će sve ispasti najbolje moguće…

Gospodarstvo

DZS objavio nove podatke – evo kako se kretala zaposlenost u prosincu

Zadnji mjesec u 2025. je donio preokret na tržištu rada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andy Barbour/pexels.com

U Hrvatskoj je u prosincu 2025. bilo zaposleno 1.717.302 ljudi, što je manje nego mjesec ranije i nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je porastao broj nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je 4,6 %.

Pad zaposlenosti zabilježen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni broj zaposlenih smanjen je za 1 %, dok je u usporedbi s prosincem prethodne godine također zabilježen pad od jedan posto. Među zaposlenima je bilo 804.697 žena, a njihov broj također se smanjio, iako nešto blaže nego ukupna zaposlenost.

Najviše zaposlenih i dalje radi u pravnim osobama, gdje je u prosincu bilo zaposleno 1.487.287 ljudi. I u tom dijelu tržišta rada zabilježen je pad broja zaposlenih, kako u odnosu na studeni, tako i u usporedbi s prošlom godinom. Na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama smanjena je za 1,4 %.

S druge strane, nezaposlenost je nastavila rasti. U prosincu je broj nezaposlenih porastao za gotovo dva posto u odnosu na studeni, dok je među ženama rast iznosio 1,6 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za žene iznosila je 5,2 %, što je osjetno više od ukupnog prosjeka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, prosjek blizu 1.500 eura

Prosječna neto plaća u studenome porasla je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 1,9 % više nego u listopadu, a 9,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta primanja, i nominalno i realno, no istodobno otkrivaju i velike razlike među zaposlenima te djelatnostima.

Tako je prosječna bruto plaća u studenome je dosegnula 2.093 eura, što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,3 %, dok je u odnosu na studeni prošle godine viša za 10,2 %.

Ipak, medijalna plaća, koja bolje odražava koliko “zarađuje prosječan radnik”, bila je osjetno niža. Polovica zaposlenih u studenome je primila manje od 1.278 eura neto, što je čak blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10 %.

Razlike među sektorima ostaju izražene. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu, gdje je u studenome iznosila 2.315 eura, dok su najniže plaće zabilježene u proizvodnji odjeće, svega 967 eura. Sličan raspored vidljiv je i kod bruto plaća, koje su se u zračnom prijevozu penjale do 3.370 eura, a u tekstilnoj industriji ostale na 1.277 eura.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Imate ideju za projekt? Saznajte kako ga financirati na ovoj radionici

Objavljeno

na

Objavio/la

Razvojna agencija Grada Velike Gorice u suradnji s Nacionalnom kontaktnom točkom programa EU-a „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“ poziva sve zainteresirane na interaktivnu radionicu projektnih ideja koja će se održati 11. veljače u VG Poduzetničkom inkubatoru, od 10 do 16 sati.

Radionica je prilika za sve koji žele doznati više o trenutačno otvorenim i planiranim natječajima za financiranje projekata u ovoj godini te razraditi vlastite ideje kroz praktične vježbe u grupama.

Sudjelovanje zahtijeva prethodnu prijavu, a zainteresirani se mogu prijaviti najkasnije do 9. veljače ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija u prosincu 3,3 %, najviše poskupjeli režije i restorani

Godišnji rast cijena usporen na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ilustrativna/pexels.com

U prosincu 2025. potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u prosjeku 3,3 % više nego u istom mjesecu godinu ranije, dok su u odnosu na studeni blago pale za 0,4 %, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Na razini cijele 2025. godine inflacija je u prosjeku iznosila 3,7 %.

Iako je mjesečni pad cijena donio kratko predah kućnim budžetima, godišnja slika i dalje pokazuje osjetan rast troškova života. Najveći pritisak na inflaciju dolazio je iz kategorije stanovanja, troškovi vode, struje, plina i drugih energenata porasli su za 8,4 % i dali najveći pojedinačni doprinos ukupnom rastu cijena. Značajno su poskupjeli i restorani i hoteli (7,6 %), što se osjetilo u cijenama ugostiteljskih usluga, dok su cijene u komunikacijama porasle za 5,3 %. Alkohol i duhan bili su skuplji za 4,6 %, zdravstvo za 4,3 %, a rekreacija i kultura za 3,4 %. Hrana i bezalkoholna pića porasli su za 2,8 %, što je i dalje jedan od važnijih faktora inflacije zbog velike težine te stavke u potrošačkoj košarici.

S druge strane, inflaciju su ublažili padovi cijena u prijevozu, koji je bio jeftiniji za 1,8 %, te nešto niže cijene odjeće i obuće i obrazovanja.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe unutar Europske unije, godišnja inflacija u prosincu iznosila je 3,8 %. U odnosu na studeni cijene su po toj metodologiji pale za 0,3 %, dok je prosjek za cijelu 2025. bio 4,4 %. Ukratko, kraj godine donio je blagi mjesečni pad cijena, ali režijski troškovi i uslužni sektor i dalje su ostali glavni generatori inflacije.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Manje novca u proračunu, isti iznosi potpora za buduće poduzetnike – evo tko i pod kojim uvjetima može do njih

Uvedene su i dvije važne novosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Na posljednjoj sjednici Vlade u protekloj godini prihvaćene su Mjere aktivne politike zapošljavanja za 2026., koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a koje uključuju i potpore za samozapošljavanje u iznosima do 20.000 eura. Iako je za mjere u proračunu osigurano manje novca nego ove godine, ključni iznosi za pokretanje vlastitog posla ostaju nepromijenjeni. Kako piše Srednja.hr, Hrvatski zavod za zapošljavanje u 2026. godini provodit će ukupno osam mjera aktivne politike zapošljavanja, za koje je u državnom proračunu predviđeno nešto više od 125 milijuna eura. To je osjetno manje nego u 2025., kada je za devet mjera bilo osigurano gotovo 163 milijuna eura, no mjera koja najviše zanima buduće poduzetnike, potpora za samozapošljavanje, ostaje financijski ista.

Iznos potpore ovisi o vrsti poslovanja i djelatnosti. Za obrt s paušalnim oporezivanjem moguće je dobiti do 7.000 eura, bez obzira na djelatnost, pod uvjetom da je ona na popisu prihvatljivih. Isti iznos predviđen je i za neke djelatnosti poput obrazovanja, zdravstvene i socijalne skrbi ili opskrbe energijom.

Veći iznosi rezervirani su za one nešto zahtjevnije sektore. Do 10.000 eura može se ostvariti za pojedine djelatnosti u prerađivačkoj industriji, telekomunikacijama i računalnom programiranju. Za određene odjeljke prerađivačke industrije, kao i za građevinarstvo, potpora se penje do 15.000 eura, dok oni koji ispune kriterije zelenog ili digitalnog radnog mjesta mogu dobiti i maksimalnih 20.000 eura. U tom slučaju obvezno je dodatno ulaganje od najmanje 3.000 eura, bez PDV-a, u troškove koji doprinose zelenoj ili digitalnoj tranziciji.

Novost u mjeri samozapošljavanja je i stroži pristup radu na crno, odnosno uvođenje dodatnih uvjeta i sankcija za one koji prekrše pravila. Također, mjere za 2026. donose i jednu važnu novost, potporu za zapošljavanje osoba s invaliditetom na nepuno radno vrijeme. Dosad je ta mogućnost postojala isključivo za puno radno vrijeme, a izmjena je uvedena na prijedlog Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.

Iako konačni podaci za 2025. još nisu zaključeni, HZZ navodi da je do kraja studenoga dodijeljeno 3.994 potpore za samozapošljavanje. Najviše interesa bilo je u građevinarstvu, gdje je evidentirano 1.158 novih korisnika, slijede ostale uslužne djelatnosti s 888 potpora te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s njih 612. Iz Zavoda ističu i da većina korisnika uredno ispunjava ugovorne obveze. Prema podacima za 2022. godinu, od 6.378 odobrenih zahtjeva, ugovori su raskinuti u 273 slučaja, što je manje od 4 %.

 

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno