KATJA MATKOVIĆ MIKULČIĆ Velikogoričani vole svoju knjižnicu!
Djelatnici Gradske knjižnice već dugi niz godina u svojim programima navode potrebu nabave bibliokombija koji bi knjigu i kulturne programe doveo u rubna područja grada Velike Gorice i tako omogućio dostupnost knjige svim našim sugrađanima
Gradska knjižnica Velika Gorica 08. ožujka obilježava svoj dan, i to na datum kad su datirana pravila Prve čitaonice u Velikoj Gorici. Pravila, koja se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu, donesena su 8. ožujka 1885. godine, a godinu dana kasnije s radom je započela prva javna knjižnica na području Turopolja.
Povodom 135. obljetnice Gradske knjižnice Velika Gorica ravnateljica Katja Matković Mikulčić obratila se svim korisnicima, suradnicima i sugrađanima.
-Čini mi se kao da je to bilo jučer kad smo svečano prije pet godina obilježili 130. obljetnicu otvaranja Prve čitaonice u Velikoj Gorici čija je pravna slijednica današnja Gradska knjižnica. Tom prilikom izdali smo lijepu i informativnu monografiju o našem radu. Bilo je svečano, uz nazočnost državnog tajnika Ministarstva kulture gosp. Ivice Poljička, predstavnika knjižničarske zajednice iz cijele Hrvatske, predstavnika strukovnih udruženja te brojnih suradnika i prijatelja knjižnice. Lijep i sunčan dan pogodovao je da smo se dugo zadržali u neformalnom druženju poslije same svečanosti.
-Ove godine obilježavamo 135. godinu od otvaranja Prve čitaonice ali u skroz promijenjenim okolnostima što je posljedica pandemije koronavirusa i potresa koji su obilježili proteklu 2020. godinu, a posljedice će se sanirati još dugi niz godina. Sve se promijenilo, nekako utihnulo, prebacilo se u virtualni svijet. Ljubitelji dobre knjige unatoč svemu redovito navraćaju u knjižnicu jer se knjiga u novonastalim okolnostima pokazala lijekom za izoliranost, samoću ili kao utjeha. Najviše nam je žao naših najmlađih korisnika. Dječji odjel, koji je do pred godinu dana vrvio dječjim posjetima i grajom, je utihnuo. Vrijedni djelatnici čitali su djeci priče putem društvenih mreža, ali živi posjet knjižnici je skroz nešto drugo. Ta interakcija djece i knjižničara može biti presudna u motivaciji djece da čitaju slikovnice i knjige od najranije dobi. Nadamo se da će se sadašnja situacija uskoro promijeniti i da ćemo petnaestogodišnjicu rada Dječjeg odjela u lipnju moći proslaviti najrazličitijim aktivnostima i opet privući djecu u ugodne prostore knjižnice. I obljetnicu Područne knjižnice Galženica nismo mogli dostojno obilježiti kako to doliči punktu koji je odgojio generacije čitatelja, priredio stotine izložbi, susreta s književnicima i likovnim stvarateljima. Sve je nekako prošlo u tišini.
Matković Mikulčić s ponosom ističe kako knjižničare ništa ne može pokolebati.
-Oni rade i smišljaju za Vas nove programe i iznenađenja pogotovo u ovoj obljetničkoj godini koja se poklapa s Godinom čitanja 2021. koju je pod motom „Čitajmo da ne ostanemo bez riječi“ proglasilo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Pratite nas redovito na našim mrežnim stranicama na kojima ćemo vas izvještavati o svim aktivnostima u sve tri lokacije knjižnice i sudjelujte u našim programima. Naći će se tu programa za naše sugrađane od onih najmlađih do najstarijih kao i vrijednih nagrada.
Da Velikogoričani vole svoju knjižnicu dokazuju brojke unatrag pet godina:
Prinovljeno je 28.033 nova naslova koji su bili ponuđeni korisnicima za čitanje; Fond knjižnice iznosi 137.319 svezaka i najbogatiji je u Zagrebačkoj županiji
Knjižnicu je posjetilo 305.432 korisnika, bez čitača novina i časopisa koje ne evidentiraju
Cirkulacija knjižne građe je iznosila 1.054.414 svezaka
Posjet mrežnim stranicama se povećao sa 44.495 na 100.966 pregleda; ukupno je u proteklih pet godina bilo 366.547 pregleda
Broj realiziranih kulturnih programa na promicanju knjige i čitanja bio je 601
-Iako možemo biti zadovoljni ovim brojkama, što ne znači da se ne može još bolje i više, djelatnici Gradske knjižnice već dugi niz godina u svojim programima navode potrebu nabave bibliokombija koji bi knjigu i kulturne programe doveo u rubna područja grada Velike Gorice i tako omogućio dostupnost knjige svim našim sugrađanima. Vjerujemo da ćemo to ostvariti prije nove obljetnice. – zaključuje Matković Mikulčić.
Jubilej 45. obljetnica Biblioteke Albatros obilježena je danas (četvrtak, 20.11.2025., početak u 19 sati) u Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Uvodnu riječ imao je Stipe Bilić, voditelj izdavačke djelatnosti POU-a, koji je dao kratki pregled osnutka, djelovanja i izdavačke djelatnosti Biblioteke Albatros. Ravnateljica POU-a Anita Pišković prigodnim riječima pozdravila je posjetitelje te dodijelila zahvalnice utemeljiteljima i urednicima Biblioteke Albatros.
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Biblioteka Albatros utemeljena je 1980. godine kako bi mladi i nepoznati pisci dobili prilikupredstaviti svoja književna ostvarenja široj čitalačkoj publici. Biblioteka Albatros trebala je objediniti mnoge sredine kroz književno stvaralaštvo , ali je na kraju ostala samo velikogorička i usprkos tome postala poznata diljem Hrvatske, a i šire.
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Već prve godine 1980. tiskano je šest knjiga, koje su nekim autorima bile književni prvijenci, koji su kasnije obilježili hrvatsku književnost. Među njima treba istaknuti Zlatu Cundeković, Maju Gjerek i Renea Matoušeka, hrvatskog branitelja ubijenog u Vukovaru. Dvije autorice prvih izdanih knjiga Biblioteke Albatros su Zlata Cundeković i Jolanda Marija Pažanin.
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Biblioteka Albatros je kroz svoju dosadašnju djelatnost objavila mnoge značajne knjige: Monografija Grada Velike Gorice, Povijest plemenite općine turopoljske Ivana Rožića, monografije likovnih umjetnika Dragutina Trumbetaša, kao i njegove romane, Mate Lovrića, Mladena Mikulina i drugih, kao i mnogobrojne slikovnice za najmlađe i knjige dobitnika Književne nagrade Albatros.
Do danas u Biblioteci Albatros izdane su 144 knjige: 44 zbirke pjesama, 43 romana, 23 djela publicistike, 16 monografija, 15 slikovnica i jedna zvučna knjiga. Pisana riječ ostaje vječni spomen na događaje i ljude stoga Biblioteka Albatros, koja je ostavila svoj trag kroz ovih 45 godina djelovanja, planira i u budućnosti dati prigodu piscima i istraživačima da njihovi radovi budu ukoričeni i dostupni svima.
Na kraju treba reći veliko hvala inicijatorima, osnivateljima, urednicima, grafičarima, ilustratorima, kao i svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u stvaranju i radu Biblioteke Albatros.
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Uz podsjećanje na početke Biblioteke Albatros u drugom dijelu večeri promovirane su i dvije knjige u izdanju Biblioteke Albatros o Novom Čiču: Novo Čiče – autor Đuro Mesić i KUD Čiče – Naših dvadeset godina. Uvod je prezentirala dr.sc. Petra Batelja Majić, a zatim su govorili Đuro Mesić i vlč. Marijan Prepeljanić.
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Glazbeni dio večeri odlično je otpjevala vokalna skupina starije životne dobi KUD-a Čiče. Nakon službenog dijela uslijedilo je druženje uz piće i domaće kolače.
Novi naslov Boška Prosenjaka: “Dječji orkestar” je knjiga koja se sluša…
Velikogorički književnik Božidar Prosenjak na ovogodišnjem Interliberu je promovirao svoje novo djelo, zvučnu knjigu “Dječji orkestar”. Prošlo je 36 godina otkad je izašao “Divlji konj”, a susjed Boško i dalje radi i stvara…
Božidar Prosenjak rođenjem je Podravac, iz sela Kuzminca, ali već desetljećima, još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, on je i naš susjed Boško. Ujedno, on je i čovjek iz lektire, jer njegov kultni dječji roman “Divlji konj” jedan je od obaveznih naslova u osnovnoškolskom obrazovanju, a danas je vitalni 77-godišnjak koji i dalje radi i stvara.
Na velikoj sajmu knjiga Interliber Boško Prosenjak je tako bio jedan od autora koji su predstavili svoja nova djela. Pod naslovnom “Dječji orkestar” krije se zvučna knjiga zamišljena kao edukativno putovanje svijetom glazbala. Knjigu je izdala zagrebačka izdavačka kuća Alfa, i to u uglednoj biblioteci Knjiga za mladež.
Posebnost ovoga djela je i u tome što je Prosenjak i ovoga puta dao priliku iznimno nadarenom mladom ilustratoru Jakovu Kneževiću, desetogodišnjem dječaku iz spektra koji s roditeljima i svojom okolinom komunicira crtežima.
– Glazba ima intimnu važnost u razvoju djeteta jer pozitivno utječe na njegove tjelesne i umne sposobnosti te omogućuje izgrađivanje estetskog odnosa prema umijeću pjevanja, sviranja i umjetnosti općenito – ističe profesorica Diana Novoselić iz kuće Alfa.
– Rana i predškolska dob optimalno je vrijeme za otkrivanje, poticanje i oblikovanje djetetovih glazbenih sposobnosti. Naime, djeca koja su sudjelovala u glazbenim aktivnostima imaju bolju motoričku koordinaciju i bolju vokalizaciju tonalnih i ritamskih obrazaca u odnosu na djecu koja nisu bila obuhvaćena glazbenim programom. Glazba utječe na stjecanje i dijeljenje radosti za cijeli život. Otkriva ljepotu zajedništva i raznolikosti i daje sigurnost u nastupu, posebno kod darovite djece.
Ova glazbena priča, uz stihove Božidara Prosenjaka, ilustracije Jakova Kneževića i videozapise učenika Glazbenoga učilišta “Elly Bašić”, podrška je u procesu odgoja djeteta i unapređivanja njegovih glazbenih potencijala, dodaje se u opisu novog Prosenjakova djela.
Film „260 DANA“ u goričkom kinu: Istinita priča o Domovinskom ratu na velikom platnu
Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine, a prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji.
Nakon svjetske premijere u Osijeku i projekcija u gradovima diljem Hrvatske, na platno Kina Gorica stigao je jedan od najočekivanijih filmova godine – „260 DANA“.
Prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji, a koji su u potpunosti ispunili dvoranu Gorica, potvrđujući veliki interes za ovaj jedinstveni filmski projekt.
Nakon goričke premijere, film koji na svjetski referentan način progovara o Domovinskom ratu, jednom od najvažnijih dijelova hrvatske povijesti, moći će se pogledati i u Kinu Gorica od 21. do 25. studenoga.
Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine. Prikazuje život desetogodišnjeg Marijana i njegove obitelji čiji miran i idiličan život iznenada razara Domovinski rat. Sukob pustoši mali grad Dalj, a obitelj doživljava izdaju svojih najbližih prijatelja i susjeda. Nakon 260 dana zatočeništva i nezamislivog nasilja, odlučuju se na hrabre poteze kako bi izborili slobodu, stavljajući na kušnju vlastitu hrabrost i izdržljivost.
Godinama kasnije, u Marijanovu trgovinu ulazi čovjek koji u njemu ponovno budi bolne uspomene koje je želio zaboraviti, prisiljavajući ga da ih proživi iznova. Unatoč golemim životnim patnjama, Marijan nastavlja živjeti u duhu oprosta, tražeći pozitivno u budućnosti, umjesto da se vraća u prošlost.
Film je sniman u Hrvatskoj, dok je postprodukcija realizirana u Hollywoodu. Uz Oskarovku Anne Dudley, koja potpisuje naslovnu glazbu, i Oskarovca Barryja Morrowa kao supervizora scenarija, redatelj je Jakov Sedlar. U filmu nastupaju i holivudske zvijezde Tim Roth, Armand Assante i Angela Molina.
Ovog petka u Galeriji Galženica od 19 sati očekuje nas zatvaranje izložbe „Galženica: Urbana utopija na periferiji“ koje će obilježiti zadnji Dobar Štoos u kvartu u ovoj sezoni, a posjetitelje očekuje i jedan happening Ivana Gundića.
-To je outsourcing rad koji se bavi pitanjem sjećanja, odnosno može li umjetnički rad postati roba, predmet trgovine. Pa tako jedno sjećanje na kvart Galženicu, autor nudi publici na kupovinu. To sjećanje nije njegovo, ono je posredovano, a vlasnik sjećanja je naš Velikogoričanin, filozof, pjesnik, pisac – Zlatko Majsec. Naime, Majsec i autor Gundić ranije ove godine potpisali su jedan ugovor o suradnji u svrhu stvaranja ovog zajedničkog rada – najavila je Ana Katulić iz Štoos teatra.
Na kraju večeri za dobru atmosferu pobrinut će se DJ Coco Schliff.
Biblioteka Albatros obilježava 45 godina djelovanja četvrtkom, 20. studenog u 19 sati, u Gradskoj vijećnici. Povodom obljetnice održat će se tribina i promocija dviju knjiga posvećenih Novom Čiču, a događaj će podsjetiti na dugogodišnji doprinos Biblioteke Albatros lokalnoj književnoj sceni.
Od svog osnutka, Biblioteka Albatros fokusirala se na promociju nepoznatih i domaćih autora te na objavljivanje djela koja obrađuju lokalnu tematiku.
Tijekom godina, iz nje je proizašla i Književna nagrada Albatros, koja dodatno potvrđuje njezinu važnost u kulturnom životu Velike Gorice i Turopolja.