Povežite se s nama

Sport

‘Kako živi najbolji košarkaš Gorice? Iskreno, nitko nema pojma tko sam ja…’

Marko Baković (25) bio je nominiran za sportaša godine kao jedini predstavnik KK Gorice, godinu je zaključio s 27 koševa Škrljevu, a u novoj godini sam sebi želi zdravlje i – diplomu…

Objavljeno

na

U Godini nogometa, kako komotno možemo nazvati 2018., jedna od rijetkih crvljivih jabuka u bogatoj i raskošnoj košari hrvatskog sporta bila je košarka. U nacionalnom smislu, naravno, iz goričke perspektive to baš i nije tako. Gorica je kroz drugu ligu prohujala s vihorom, završila sezonu s čistim 22-0 i vratila se među prvoligaše, gdje je ove jeseni igrala važnu ulogu. Moglo je to biti i bolje od ovih 4-9, omjera s kojim se otišlo na zimske praznike, ali dovoljno je još vremena za popravke…

Za dobru goričku košarkašku godinu kao nagrada je stiglo priznanje Josipu Sesaru za trenera godine, a među nominiranima za sportaša godine bio je Marko Baković (25). A to bi valjda trebalo značiti da je upravo on u svijetu KK Gorice ove godine bio prvi među jednakima.

– Iskreno, nisam ni imao pojma da su me nominirali, to sam doznao deset sekundi prije nego što su me prozvali, ha, ha. Samo su mi rekli ‘ej, Baka, nominiran si’. Zašto, tko, kako, pojma nemam – sa smiješkom govori Baković i dodaje:

– Svakako lijepo priznanje. Nisam to očekivao, ali puno mi je srce jer je netko prepoznao sve ovo što radim, sav moj trud, kakav god da je. Nisam dobio nagradu, ali čast je biti tamo. Ipak dolazim iz momčadskog sporta, tu je nas 12, nisam domaći igrač, nisam neko ime, nisam poznat…

Skroman je momak taj Baković, gotovo da se srami govoriti o sebi, o svom značaju za momčad. Pa će tako umalo umrijeti od smijeha kad ga pitaš dogodi li mu se ikad da ga netko u Velikoj Gorici zaustavi na ulici, poželi mu čestitati na dobrim partijama, na svim onim zakucavanjima, bananama…

– Neee, ma kakvi… Više slučajno, kad ljudi kažu ‘ajme, koliki si’, pa doznaju da igram košarku. Nitko živ ne zna tko sam, ali Bogu hvala, živim svoj život – smješka se simpatični Baković.

Protegnuo se do 205 centimetara, skočan je i okretan, sposoban pokriti više pozicija, skočiti i zabiti. Trenutačno je na 15 koševa i 5,2 skokova u prosjeku, što su brojke koje potencijalno mogu izazvati i interes većih i jačih klubova.

– Ne želim se opterećivati time… Ponude? Potpuno iskreno, nitko živ se ne javlja. Pa pola ljudi ni ne zna tko sam i što sam. Ali možda je i bolje tako, neka me tu, neka sam živ i zdrav, samo da izdržim sezonu… Treba završiti i fakultet pa ćemo vidjeti što dalje – kaže Baković.

Ovo mu je drugi mandat u Gorici, prvi put bio je kao tinejdžer pa krenuo svojim putem. Da bi se vratio “kući”.

– Rođen sam u Tomislavgradu, od dolje sam, a u Zagreb sam došao sa 16 godina, u juniorski pogon Cedevite. Bio sam već pokušavao nešto i ovdje u Gorici prije nekih osam, devet godina, kad je trener bio Zvonimir Kovačević, ali tad sam još bio jako mlad, neafirmiran, i nisam se uspio snaći – prepričava Baković pa nastavlja:

– Nakon toga sam bio svugdje pomalo, malo lijevo, malo desno. Nešto sam igrao u drugoj ligi, zatim u Slavonskom Brodu u prvoj, onda u Čapljini, u prvoj ligi BiH, otišao sam malo i u Italiju, u Serie C, pa onda Kvarner i… I onda je sam imao jednu tešku ozljedu leđa. Vratio sam se u Zagreb, na studij, dvije godine sam igrao niži rang, a onda skužio da sam još dovoljno zdrav da mogu ovdje igrati.

I došao je ovdje. Jedan razgovor bio je dovoljan da odluči pokušati ponovno.

– Josip Sesar me kontaktirao još kad sam igrao za VERN, ispričao mi je kakav je plan i program, kakvu momčad želi… Svidjelo mi se sve to, a i čuo sam od drugih ljudi jako dobre stvari o Sesaru kao treneru i čovjeku. Odlučio sam pokušati, dali su mi dobru ponudu i evo me, tu sam. Šutim i radim – govori Marko.

– Kako je u drugom pokušaju? Ha, očito puno bolje nego u prvom, ha, ha… Zasad je stvarno sve ok, uživam s dečkima, super je ekipa, idemo sad samo napraviti što više ove godine.

Jedini kiks ove sezone, kaže trener Sesar, onaj je domaći poraz od Hermes Analitice, s kojom će Gorica igrati i u osmini finala Kupa Krešimira Ćosića. U tom je susretu “puklo” na slobodnim bacanjima, koja ni Bakoviću nisu baš najjača strana…

– A vježbam ih… Imao sam protiv Hermesa 1-7, ne bi bilo loše da se to ne ponavlja. Borba, što da vam kažem, treba iz dana u dan vježbati, raditi na sebi. Naravno da imam i mana u igri, da nemam, vjerojatno ne bih bio ovdje… – svjestan je Baković.

I njega živcira činjenica da Gorica nikoga nije uspjela pobijediti u gostima ove sezone. Svi jedva čekaju prvu.

– A nadam se da će konačno i to doći, puna mi je više kapa toga… Idemo na put, a pola nas je već s glavom dolje, u smislu ‘što ćemo sad’. Valjalo bi da i taj led probijemo – kaže Marko s lako prepoznatljivim hercegovačkim naglaskom.

A dok se čeka nastavak sezone, trebalo bi se malo pozabaviti i fakultetom.

– Studiram fizioterapiju, na trećoj sam godini. Volio bih to i raditi u budućnosti, jer ipak sam dosta toga naučio na sebi, na teži način. Kad je tako, počne te zanimati, kreneš istraživati… I zasad super ide. Mislim da zasad neću još ove dvije godine, tri su dovoljne za početak. Tu i tamo pomognem suigračima, više savjetom, jer nemam baš ni ja vremena, imam dovoljno svojih bolova, treba sebe izliječiti – smije se Baković.

U novoj godini ima vrlo konkretne želje i ciljeve.

– Najvažnije je ostati zdrav, nakon toga napraviti što bolji rezultat, diplomirati, pa ćemo vidjeti što budućnost nosi.

Najbliža budućnost nosi doček Nove godine.

– Bilo mi je važno malo otići kući, okupiti obitelj, ipak ih nisam vidio pet mjeseci. A za Novu godinu ću biti u Zagrebu, malo se proveseliti s djevojkom. I nazad na posao. Ovo je specifičan život, nema tu ni sveca ni petka, treba stalno raditi na sebi – zaključio je Baković.

Sport

FOTO VG Boys jesenski prvaci Lige veterana NSVG-a 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Jesenska polusezona 2025. Lige veteranskih momčadi Nogometnog saveza Velika Gorica (NSVG) završena je odigravanjem tri utakmice iz 13. kola (ostale su prebačene u proljetnu polusezonu, 16.03.2026.) i odgođenom utakmicom iz 07. kola Velika Mlaka 1947 – VG Boys.

Velika Gorica, 13.11.2025. Liga veterana NSVG-a. VNM Kurilovec – 02. mjesto. Foto: David Jolić/cityportal.hr

VG Boys (+31) su jesenski prvaci ispred Kurilovca (+28) zahvaljujući boljoj gol razlici od tri gola, bodovno su izjednačeni. Trećeplasirani Klas s utakmicom manje odigranom i bez poraza je na 3. mjestu, a najugodnije iznenađenje je plasman Dinama iz Novog Čiča na 4. mjesto.

Velika Gorica, 13.11.2025. Liga veterana NSVG-a. Velika Mlaka 1947 – VG Boys 1:5. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 13.11.2025. Liga veterana NSVG-a. Velika Mlaka 1947 – VG Boys 1:5. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Trenutačni poredak na ljestvici nije posve realan zbog činjenice da momčadi nisu odigrale jednaki broj utakmica, ali za titulu konačnog pobjednika Lige veterana 2025./2026. konkuriraju ravnopravno momčadi iz vodećeg kvarteta.

Velika Gorica, 13.11.2025. Liga veterana NSVG-a. Velika Mlaka 1947 – VG Boys 1:5. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 13.11.2025. Liga veterana NSVG-a. Velika Mlaka 1947 – VG Boys 1:5. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Proljetna polusezona trebala bi, prema rasporedu, započeti 16. ožujka 2026. godine.

Galerija fotografija

Liga veteranskih momčadi NSVG-a 2025./2026., 13. kolo

Rezultati 13. kola (07./10.11.2025.): Vatrogasac (Kobilić) – Velika Mlaka 1947 0:3, Buna (Mala Buna) – Hruševec (Donji Hruševec) 3:3, Lekenik – Kurilovec 0:4, Posavec (Orle) – Lukavec, Dinamo (Novo Čiče) – Gradići, VG Boys – Klas (Mičevec) (16.03.2026.), Polet (Buševec) slobodni. 07. kolo: Velika Mlaka 1947 – VG Boys 1:5 (0:3) (/ Tin Marković (2), Tomislav Škrinjarić (2), Nenad Šunjić).

Poredak nakon 13. kola: 1. VG Boys 27 (11 9 0 2 43:12), 2. Kurilovec 27 (11 9 0 2 39:11), 3. Klas 26 (10 8 2 0 54:13), 4. Dinamo 25 (11 8 1 2 42:17) 5. Vatrogasac 21 (11 7 0 5 25:20), 6. Lekenik 19 (12 6 1 5 28:31), 7. Velika Mlaka 1947 16 (10 5 1 5 26:24), 8. Lukavec 13 (11 4 1 6 17:19), 9. Buna 13 (12 4 1 7 17:24), 10. Polet 9 (11 3 0 8 14:28), 11. Hruševec 8 (12 2 2 8 13:45), 12. Posavec 5 (11 1 2 8 7:48), 13. Gradići 4 (10 1 1 8 7:40).

Nastavite čitati

Sport

Mladi vatreni opet u Gorici: ‘Cilj nam je samo jedan – pobijediti Litvu!’

Hrvatska U-21 reprezentacija u četvrtak u 17 sati dočekuje vršnjake iz Litve u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo, a za domaći teren izbornik Ivica Olić opet je izabrao naš Gradski stadion

Objavljeno

na

Objavio/la

U listopadu se hrvatska U-21 reprezentacija vratila u Veliku Goricu, ogled s Ukrajinom naši su mladi nogometaši odradili u velikom stilu i upisali vrijednu pobjedu, a mjesec dana poslije opet će se vratiti na naš stadion. U kombinacijama je bila i osječka Opus Arena, no izbornik Ivica Olić i njegovi igrači odabrali su upravo naš grad, naš stadion, na kojem su nekoć svoje utakmice igrali i mladi reprezentativci Modrić, Kranjčar, Eduardo…

Utakmica je na rasporedu u četvrtak s početkom u 17 sati, a s druge strane bit će Litva, posljednja momčad skupine kroz koju se naša reprezentacija pokušava izboriti za plasman na Europsko prvenstvo.

– Po prvi put u ovom ciklusu imamo dvije utakmice, ali naš fokus je na ovu prvu, a to je Litva. S obzirom da se radi, možemo reći, o tzv. autsajderu naše skupine, mi koji smo analizirali kako su oni do sada igrali, vidjeli smo da su se u svim utakmicama pokazali kao čvrst protivnik. Zbog toga je od prvog dana naš fokus na Litvi i pripremamo se samo za tu utakmicu, a poslije imamo dovoljno vremena da se fokusiramo na Mađarsku. Nadam se pozitivnom rezultatu i pozitivnom nizu. Nadam se i vjerujem da ćemo uspješno završiti ovu godinu – rekao je izbornik Ivica Olić.

Gostovanje u Budimpešti na rasporedu je pet dana kasnije, za tu će se utakmicu priključiti i Luka Vušković, koji je trenutačno u kadru A selekcije, a u njegovu izostanku kapetan će biti Lovro Zvonarek.

– Sigurno da je Litva jedna dobra momčad, kompaktna, koja već dugi niz godina igra u jednom te istom sistemu, u čvrstom bloku gdje se svi većinom brane, ali ne trebamo se toliko zamarati s njima, nego gledati nas da budemo najbolji i da našu igru, koju smo pokazali protiv Turske i Ukrajine, prenesemo na teren da to bude još bolje i da pobijedimo. To je jedini cilj u toj utakmici – rekao je Zvonarek.

Skupina H
1. Turska        5
2. Hrvatska   4
3. Ukrajina    4
4. Mađarska  3
5. Litva           1

Nastavite čitati

Sport

Dobar ždrijeb, velika prilika: Gorica protiv Đakova za završnicu Kupa

Košarkaši Gorice plasirali su se među 16 najboljih u Kupu Krešimira Ćosića osvojivši Kup regije Centar, a sljedeći korak nudi priliku protiv Đakova na domaćem parketu. Bolji iz tog ogleda ide na Final Eight…

Objavljeno

na

U prostorijama Hrvatskog košarkaškog saveza izvučeni su parovi prvog kruga drugog dijela SuperSport Kupa Krešimir Ćosić, odnosno osmine finala. Među 16 sudionika našli su se i košarkaši Gorice, koji su plasman u ovu fazu izborili osvajanjem Kupa za Regiju Centar u uvodnom dijelu sezone. Ždrijeb nije bio dirigiran, svatko je mogao na svakoga, pa je u svemu tome trebalo imati i malo sreće. Gorica je imala sreće…

Naime, ždrijeb je ovoga puta bio naklonjen Gorici u smislu da momčad trenera Damira Miljkovića nije izvukla nikoga od premijeligaša, nego – Đakovo. Klub je to koji se natječe u drugom rangu hrvatske košarke, baš kao i Gorica, momčad je to koju vodi vodi bivši trener i tajnik našega kluba Miron Češkić. Naravno da to ne znači i da je Gorica već čekirala kartu za četvrtfinale, trebat će se za to dobro pomučiti, ali činjenica je da je ždrijeb teško mogao biti bolji. Igraš protiv kluba iz svog ranga, na domaćem parketu, što će reći da je šansa tu. I da je treba zgrabiti.

Utakmica je prema kalendaru natjecanja na rasporedu 10. prosinca u Velikoj Gorici. Pobjeda znači odlazak na Završnicu Kupa, koja će se odigrati od 17. do 21. veljače 2026. godine. Osim Gorice i Đakova, za Final Eight će se boriti još i ovi parovi:

Omiš Čagalj Tours – Samobor, Cedevita Junior – Šibenka, Cibona – Zabok, Zadar – Dubrava, Split – Alkar, Kvarner – Dinamo Zagreb te Crikvenica/Škrljevo DepoLink-Dubrovnik.

Nastavite čitati

Sport

Devet Goričana u hrvatskoj karate reprezentaciji – Katja Braica donijela srebro

Na Balkanskom prvenstvu u karateu održanom u Rijeci, Hrvatska je osvojila srebro u ekipnom dijelu natjecanja, a važnu ulogu u tome imala je Velikogoričanka Katja Braica.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karate klub Velika Gorica (Katja Braica- prva zdesna)

Velikogoričanka Katja Braica, članica Karate kluba Velika Gorica, osvojila je srebrnu medalju s hrvatskom juniorskom reprezentacijom na Balkanskom prvenstvu u karateu održanom od 7. do 9. studenoga u Rijeci. Na natjecanju je sudjelovalo 1293 natjecatelja iz 13 zemalja, a Hrvatsku je predstavljalo devet boraca iz velikogoričkog kluba.

Balkansko prvenstvo okupilo je karatiste iz brojnih zemalja, a hrvatska reprezentacija ponovno je pokazala da može parirati najjačima. Karate klub Velika Gorica imao je čak devet reprezentativaca koji su izborili nastup kroz nacionalne kvalifikacije – Mia Čunčić, Franka Jerkin, Ema Jukić, Katja Braica, Matea Kordić, Antonio Brletić, Vito Hulina, Luka Lukačić i Nikola Huzjak.

U pojedinačnim nastupima Katja Braica i Franka Jerkin bile su najbliže medalji, obje osvojivši peta mjesta u svojim kategorijama. Katja je u juniorskoj konkurenciji -59 kg nizala pobjede protiv Turske, Rumunjske i Srbije, no nesretno je izgubila polufinale i borbu za broncu u zadnjim sekundama. Franka Jerkin, u kategoriji kadetkinja -54 kg, ostvarila je tri pobjede i dva tijesna poraza u konkurenciji od čak 53 natjecateljice.

Zapažen nastup imala je i Ema Jukić, koja je u prva dva kola slavila protiv predstavnica Rumunjske i Kosova, dok su Matea Kordić, Antonio Brletić, Vito Hulina, Luka Lukačić i Mia Čunčić također upisali vrijedne nastupe, ali bez plasmana na postolje.

Vrhunac je stigao posljednjeg dana natjecanja kada su održani ekipni mečevi. Hrvatsku su u juniorskim selekcijama predstavljali Katja Braica, Nikola Huzjak i Vito Hulina. Katja je u ženskoj ekipi nastupala u prvoj postavi i upisala sve pobjede u dvobojima protiv Cipra, Bugarske i Grčke, dok je u finalu od Bosne i Hercegovine poražena 0:2. Rezultat je Hrvatskoj donio srebro i naslov viceprvakinja Balkana.

U muškoj juniorskoj ekipi Nikola Huzjak nastupio je u prvoj postavi i otvorio pobjedom protiv Slovenije, dok su u konačnici hrvatski juniori zauzeli peto mjesto. Vito Hulina je u ekipnim mečevima bio zamjena.

Iako razloga za ponos ne nedostaje, vremena za odmor nema. Već idućeg vikenda velikogoričke karatiste očekuje međunarodni bodovni turnir u Osijeku, važan korak prema plasmanu na Europsko prvenstvo.

Nastavite čitati

Sport

Frajerčine s Udarnika! Lako za Istru, trebalo je izvući ovo s HAŠK-om…

Nogometaši Kurilovca samo 72 sata nakon najveće pobjede u klupskoj povijesti pobijedili HAŠK u prvenstvu 1-0, i to unatoč crvenom kartonu za Goziembaha već u četvrtoj minuti. Pobjeda je to i veća od najveće…

Objavljeno

na

Objavio/la

Uh, što bi tek Kurilovec napravio Dinamu…

Takvi su se komentari, logično i očekivano, krenuli gomilati po bespućima interneta nakon što je u nedjelju sastav iz Pule još malo približio otkazu dobrog čovjeka Marija Kovačevića, i to u režiji Salima Faga Lawala, Nigerijca koji je i četiri dana ranije startao u Kurilovcu. Kušec, Vujnović, Šarić, Banić i društvo uspjeli su ga zaustaviti, napraviti ono što nisu znali i mogli McKenna, Dominguez i ostatak ekipe iz Dinama, ali tu negdje možemo se i zaustaviti s usporedbama.

Iako, postoji još jedna poveznica… Istra je, naime, u nedjelju igrala protiv momčadi iz Maksimira, a Kurilovec je dan ranije na svom igralištu ugostio momčad iz Dinamova susjedstva, s obližnje Pešćenice. Samo 72 sata nakon prvog zvižduka suca Zdenka Lovrića iz Đakova, u već opjevanoj pobjedi u osmini finala Kupa, na istome je mjestu svojim zviždukom sudac Karlo Šaško iz Siska označio početak utakmice između Kurilovca i HAŠK-a.

I ne spominjemo mladog Šaška bez razloga, jer utakmica koja je označena posebno opasnom otvorena je upravo njegovom intervencijom. Već u četvrtoj minuti, naime, nakon gužve koja je nastala na terenu, sudac iz Siska pokazao je crveni karton Maku Goziembahu, kurilovečkom Nigerijcu, što je ionako zahtjevan posao pretvorilo u još težu misiju. Kurilovec je tako morao 86 i nešto minuta igrati s čovjekom manje, i to u susretu u kojem su mnogi strahovali da će “Senad Boysi” poletjeti, uljuljati se u nekakvu euforiju…

Srećom, ništa od toga! Možda baš i zahvaljujući toj nepredviđenoj komplikaciji na startu, Kurilovčani su odbacili krila i krenuli – giljati. I boriti se kao što su se borili i tri dana ranije, u potpuno drukčijem okruženju, pred TV kamerama i punim tribinama. Ovoga puta pozornost je bila puno manja, glamur se izgubio u maglovitoj suboti, ali Kurilovec je ponovno bio – briljantan! Samo pravi frajeri mogu nadići sve što su doživjeli tih prethodnih dana i krvavih koljena krenuti u borbu za prvenstvene bodove s čovjekom manje.

A kad je tako, kad frajeri od srijede u subotu postanu frajerčine, cijela ta priča i ne može završiti drukčije nego pozitivno, pobjednički, slavljenički. HAŠK je pokušao sve da bi spustio na zemlju “zvijezde iz Kurilovca”, a podršku su gosti imali i u liku mladića iz Siska spomenutog u gornjim redovima ovoga teksta, no sve to bilo je nedovoljno. Čak i s čovjekom manje na terenu Kurilovec je u prvom dijelu bio bolja momčad, Senadovi junaci imali su nekoliko jako dobrih prilika, ali na odmor se otišlo s nulom. Bez golova.

U svlačionici je Mourinho iz Gradića, poznatiji kao Senad Harambašić, još malo posložio stvari, još malo galvanizirao svoje momke, a oni su mu vratili na najbolji mogući način. Svi odreda, uključujući i golmana Leona Išeka, koji je u nastavku imao pune ruke posla. HAŠK je počeo koristiti nagomilani umor Kurilovčana, stvarao šanse, a Išek je uporno slao svoju poruku: “No passaran!” Nema gola, zaboravite na to!

S druge strane, stvarao je svoje prilike i Kurilovec, a potez odluke povučen je u 58. minuti. Sve bolji Dominik Furmek, autor drugoga gola protiv Istre, zatresao je mrežu HAŠK-a, svojim drugim prvenstvenim golom donio prednost Kurilovčanima, a to kraja je to “samo” trebalo sačuvati. Uspjeli su u tome momci u crveno-crnim dresovima u prvom redu zahvaljujući momčadskoj igri, zajedništvu i rijetko viđenoj borbenosti, pa na kraju cijele priče ostaje zaključak da je ova pobjeda i više nego zaslužena.

Ujedno, ona je na neki način možda i vrednija nego ona u srijedu. Protiv Istre je bilo spektakularno, protiv HAŠK-a je bilo fascinantno. Ali tako to izgleda kad se frajeri pretvore u frajerčine i pokažu da im ne pada napamet poletjeti u nepotrebne visine. Skromno, ponizno, zajednički i fajterski, Kurilovec je nastavio graditi svoju bajku. Šesta pobjeda u prvenstvu nije pomaknula Kurilovec sa šestoga mjesta, ali ostane li ova momčad i dalje u istom “modeu”, nema dvojbe da će i taj dio ići samo prema naprijed, prema gore.

U sljedećem kolu, na prvom sljedećem koraku, slijedi gostovanje kod Ponikvi…

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno