Povežite se s nama

Kultura

Kako se razvijao naš grad doznajte na izložbi ”Kultura stanovanja u Velikoj Gorici (1945. – 1990.)”

Brojni arhitekti oblikovali su velikogorički prostor sukladno zahtjevima i potrebama svoga vremena, istovremeno ostavljajući prostore na korištenje zajednici u budućnosti.

Objavljeno

na

U petak, 17. prosinca u 19 sati, u Galeriji Galženica, otvara se izložba ”Kultura stanovanja u Velikoj Gorici (1945. – 1990.)”, koja je dio izložbenog projekta ”Moderni grad – arhitektura i urbanizam Velike Gorice”.

Autorica koncepcije izložbe je Antonia Vodanović. Kustosice izložbe su Kristina Vujica, Antonia Vodanović i Ivana Haničar Buljan. Dizajn postava izložbe potpisuje Ana Vuko, koja je ujedno i autorica pratećeg foto eseja o velikogoričkim stambenim naseljima. Dizajn kataloga i plakata potpisuje Marinela Žinić Ačkar. Ortofoto stambenih naselja izradio je Gordan Horvat, a prostorne prikaze stanova i kuća Ivana Reić.

Stambeno pitanje, stanogradnja, stambena oskudica te kvalitetno i priuštivo stanovanje jednako su aktualne teme danas, kao i u drugoj polovini 20. stoljeća, s tim da su se promjenom ekonomskih i društvenih paradigmi znatno promijenile i stambene politike.

Stjepan Planić, Kuća Arbanas, iz knjige Kultura stanovanja

Izložba prikazuje temu individualnog i kolektivnog stanovanja u Velikoj Gorici te je podijeljena u dva segmenta. Na donjoj etaži galerije predstavljena je kultura stanovanja kroz izabrane primjere velikogoričkih kuća Stjepana Planića, jednog od najznačajnijih modernih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća, koji je važan protagonist prije i poslijeratne izgradnje na području Velike Gorice gdje je realizirao veći broj privatnih obiteljskih kuća u Zagrebačkoj ulici i u okolici grada, kao i objekte društvene namjene te naselje za individualno stanovanje u Turopolju.

Naselje Bratstvo, foto Ana Vuko

Za razumijevanje Planićeve arhitekture i pristupa organizaciji prostora za stanovanje, iznimno je bitna njegova posthumno objavljena knjiga ”Kultura stanovanja”, zamišljena kao slikovnica za djecu, ali poučna i za odrasle, koju je dijelom opremio primjerima nekih od velikogoričkih kuća. Bio je protiv tipski organiziranog stanovanja, želio je organizirati život vlasnicima kuća sukladno njihovim stvarnim potrebama i stvoriti humane prostore. Njegove kuće su jednostavno oblikovane, funkcionalne, brze i jeftine izgradnje, projektirane prema životnim potrebama investitora s kojima je razmjenjivao brojna pisma vezano za koncipiranje životnog prostora. Smatrao je da je vlastita kuća s vrtom idealno stambeno rješenje, stoga po uzoru na japansku stambenu arhitekturu, projektira jednostavne slobodnostojeće kuće-kocke s ravnim krovovima pozicionirane unutar vrtova, a spoj s prirodom postiže i kroz otvaranje stambenih prostora prema vrtu te velike staklene stijenke.

 

Naselje JNA, foto Ana Vuko

Drugi dio izložbe obrađuje temu izgradnje velikogoričkih stambenih naselja. Naime, sve do završetka Drugog svjetskog rata Velika Gorica zadržava strukturu poluurbanog longitudinalnog naselja koje se formira izgradnjom obiteljskih kuća uz glavnu Zagrebačku ulicu, okruženu velikim poljoprivrednim zemljištima koja će se od pedesetih godina naovamo početi urbanizirati izgradnjom novih stambenih naselja. U vrijeme kada Velika Gorica dobiva Skicu direktivne osnove dijela naselja s detaljima (1949. – 1952.) nastaju idejna rješenja za naselja Staro Sajmište, Naselje JNA i Naselje Bratstvo. Riječ je o prvim naseljima realiziranim nakon Drugog svjetskog rata, koja koncepcijom podsjećaju na radnička naselja s kraja 19. stoljeća. Tijekom 70-ih godina zbog planiranog povećanja broja stanovnika Zagreba, i potrebe za rasterećenjem sve rastućeg grada, dio stanogradnje izmješta se u Veliku Goricu koja 1974. godine postaje jedna od zagrebačkih općina, pa uz državne poticaje stanogradnji (Fond solidarnosti), na nekadašnjim oranicama nastaju naselja Galženica, Visoki brijeg, Pionir, Chromos i 8. mart, a 1981. donosi se i PUP naselja Veliko Polje.

Naselje Pionir (Podbrežnica), foto Ana Vuko

U vizuri grada ponajviše se izdvaja naselje za kolektivno stanovanje Galženica, kao novi urbani centar, sada već policentričnog naselja, a njegova realizacija trajala je od 1972. – 1980. godine pod vodstvom G. P. Industrogradnja. Zbog kreiranja novih otvorenih i zatvorenih javnih prostora, od posebnog je arhitektonsko-urbanističkog značaja za grad stambeno naselje Gorica III – Galženica jug gdje se projektantica Hrvojka Paljan vodila postulatima tzv. urbane sociologije i njemačkim uzorima planiranja grada, promišljajući prostor kao mjesto susreta, društvene interakcije i socijalizacije njegovih stanovnika umjesto ”spavaonice” u kakva su se zbog lošeg promišljanja prostora pretvarala monofunkcionalna naselja bez društvenih sadržaja. Od posebnog je značaja bilo formiranje trga Veljka Vlahovića kao centralnog javnog prostora za druženje građana, interakciju, socijalizaciju, dječju igru, održavanje kulturnih manifestacija, proslava i sl., s ciljem podizanja kvalitete života u naselju. Formiranjem trga projektantica H. Paljan željela je stvoriti urbano naselje i na taj način ukloniti nedostatke na koje su upozoravali urbani sociolozi. Da bi se podigla kultura stanovanja u naselju, 1980. otvoren je Dom kulture Galženica s knjižnicom, manjom kino dvoranom polivalentnog karaktera i Galerijom Galženica, objedinjujući tako brojne značajne funkcije bitne za modernizaciju i urbanizaciju Velike Gorice te stvaranje gradske sredine u punom smislu te riječi.

Naselje Veliko Polje, foto Ana Vuko

Arhitekti poput Stjepana Planića, Hrvojke Paljan, Otona Strgara, Đure Mirkovića, Branka Vasiljevića, Jasminke Gornik, Rajka Šafrana i dr., u drugoj polovici 20. stoljeća oblikovali su velikogorički prostor sukladno zahtjevima i potrebama svoga vremena, istovremeno ostavljajući prostore na korištenje zajednici u budućnosti.

Izložba je otvorena od 17. 12. – 24. 12. 2021. / 3. 1. – 21. 1. 2022.

Kultura

Za vikend jubilarne 20. Dječje igre u Buševcu, a stižu i mali folkloraši iz Slovačke, Moldavije i Slovenije

Program u Domu kulture u Buševcu bit će u subotu 27. travnja od 17 sati.

Objavljeno

na

Objavio/la

‘Malo po malo i dogurali smo do jubilarnih 20 godina’ – objavili su iz Ogranka Seljačke sloge Buševec čime su ujedno i najavili novo izdanje tradicionalnog međunarodnog dječjeg folklornog festivala ‘Dječje igre’ koje će se ove godine održati od 25. do 29. travnja.

– Festival se odvija pod okriljem organizacije CIOFF Hrvatska stoga možemo reći da je jedini pravi folklorni dječji festival u Hrvatskoj koji traje čak pet dana, a organiziramo ga u suradnji s KUD-om Pušća i KUD-om ”Kraluš” iz Stupnika. Da je bilo lako, nije ali je zasigurno bilo uvijek veselo i s puno dječjeg smijeha, radosti i energije koja nam je dodatno dala vjetar u leđa u ovih dva desetljeća – istaknuo je predsjednik OSS Buševec Nenad Rožić.

Na pozornicu buševskog doma kulture stat će više od 250 malih folkloraša do 15 godina Nastupit će mali fokloraši iz KUD-a Dučec iz Mraclina, KUD-a Kraluš iz Stupnika, KUD-a Bosiljak iz Čučerja, FS ‘Rosmarija’ iz Slovačke, FG ‘Opincuta’ iz Moldavije te FS ‘Iskraemeco’ iz Slovenije. Tu su i tri dječje sekcije Ogranka Seljačke sloge Buševec.

– Svaki put kad prvi put iščekujemo naše goste iz neke druge države, na našim, a i na njihovim licima uvijek vidite veliki upitnik, neizvjesnost čak i strah što nas sve tu čeka. Međutim već nakon prvog upoznavanja osjeti se olakšanje, jer mi folkloraši u cijelom svijetu, imamo jedno veliko srce puno ljubavi i prijateljstva koje želimo podijeliti sa svima i s ponosom predstavljamo kulturu i običaje svoje zemlje – govori Rožić.

Nesmunjivo je da će i ovoga puta veselo i zabavno, dječje smijeha i veselja neće nedostajati. Po završetku programa organizatori su i ovoga puta pripremili druženje uz starinske dječje igre, pa će se mali čuvari tradicije okušati u skakanju u vrećama, bacanju potkove ili nošenju jaja u drvenim žlicama.

– I nakon ovih 20 godina, znamo kako će i ovaj puta sve ovo završiti – suzama, što se tako brzo rastajemo, ali isto tako i s novim prijateljstvima, ljubavima i sigurno nezaboravnim druženjima – dodaje Rožić.

Program u Domu kulture u Buševcu bit će u subotu 27. travnja od 17 sati.

 

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Jurjevski krijes u Kobiliću

Objavljeno

na

Objavio/la

Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Povodom blagdana Jurjeva (23. travnja) članovi Plemenite opčine turopoljske, sučija Kobilić, Stjepan Brigljević i prijatelji pripremili su i zapalili Jurjevski krijes. U tradicionalnom ceremonijalu sudjelovali su vatrogasci DVD-a Kobilić i VIS Danice. Krijes je zapaljen u najavljeno vrijeme(19:30 sati) na prostoru kod Društvenog doma.

Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Danice su pjevale prigodne pjesme, a za bolje raspoloženje i druženje okupljenih poslužena su pića i domaće delicije, za djecu sokovi i slastice, a za odrasle više vrsta pića koja se i inače služe u ovakvim prigodama.

Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kasnije je druženje s otvorenog nastavljeno u Društvenom domu, bilo je praćeno pjesmom Danica, koje su prezentirale svoj široki repertoar i nisu prestajale.

Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kod Hrvata svetom Jurju često se daje pridjev zeleni. Tradicija slavljenja Jurjeva posebno je raširena u Turopolju.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

Članice Sparka na poetskom festivalu ‘Beč u proljeće’ predstavile knjigu Zdenke Mlinar

Manifestacija je okupila velik broj pjesnikinja i pjesnika iz više europskih zemalja.

Objavljeno

na

Velikogorička Udruga umjetnika SPARK i ove se godine odazvala pozivu na poetski festival “Beč u proljeće” u organizaciji Hrvatske zajednice umjetnika u Austriji. Manifestacija je već treću godinu za redom, okupila velik broj pjesnikinja i pjesnika iz više europskih zemalja koji su pristigli  iz ljubavi prema poeziji i pisanoj riječi bez granice.

Foto: Udruga umjetnika SPARK

Na manifestaciji je sudjelovalo pet članica goričkog Sparka, Zdenka Mlinar, Nevenka Lang, Gordana Gerhardinger, Marina Maras i Marica Mihac. Druge večeri  ovog kulturnog događanja održano je i nekoliko promocija knjiga, a jedna od njih bila je i promocija hrvatsko-makedonskog izdanja knjige “Na otoku MIRAKUL”, autorice Zdenke Mlinar. Promotorice su bile Nevenka Lang i sama autorica.

Foto: Udruga umjetnika SPARK

– Bile smo na mnogo poetsko-glazbenih manifestacija, ali ova nam je tako dobro sjela i uvukla se pod kožu, da ćemo je dugo, dugo pamtiti.
Pjesnici iz mnogih dijelova Europe predstavili su se najbolje što su znali. Osjećaja i topline nije nedostajalo, tako smo se srodili i razumjeli kao tijelo sastavljeno od jednog, jedinog suptilnog poetskog duha. I naš uvaženi veleposlanik u Austriji komentirao je: “Kakvi divni i posebni ljudi” – rekla nam je na kraju bivša “Sparkova” predsjednica Nevenka Lang.

Foto: Udruga umjetnika SPARK

Organizaciju festivala “Beč u proljeće” 2024. podržali su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji, njegova Ekselencija Danijel Glunčić te konzul Republike Hrvatske u Austriji Mate Bačić.

Foto: Udruga umjetnika SPARK

Nastavite čitati

Kultura

Svestrana gorička umjetnica Jasna Vuga izložila je svoje radove u izlogu Knjižnice Galženica

‘Malo riječi, malo boje’ naziv je njene nove izložbe.

Objavljeno

na

‘Malo riječi, malo boje’ tako je Jasna Vuga, velikogorička pjesnikinja koja i slika, nazvala svoju novu izložbu koju možete pogledati u izlogu Knjižnice Galženica.

Vugin je slikarski zanos počeo 1993. godine na nagovor prijateljice, a svojom se izložbom želi predstaviti publici kao svestrani stvaralac.

Uz likovne radove na kojima možemo vidjeti cvijeće, sakralnu tematiku, ali i aktove, u postavu su izložene i neke njezine pjesme te unikatne ogrlice od glinamola koje izrađuje.

Foto: FB Knjižnica Galženica

Voli crtati u akvarelu, pastel kredama, ugljenom i običnom olovkom. Spomenimo i kako je Vuga autorica četrnaest samostalnih zbirki pjesama koje možete posuditi i u goričkoj knjižnici.

Ovo nije prva autoričina izložba, već smo imali prilike vidjeti njezine radove i to u prosincu 2022. godine kada je povodom Dana grada predstavila svoje radove kroz izložbu ‘Moj pogled na grad’.

Izložba se može razgledati u izlogu Knjižnice Galženice do 05. svibnja.

Nastavite čitati

Kultura

Pošaljite neobjavljen rukopis i osvojite ‘Albatros’

Natječajem se želi afirmirati nova djela i nova imena u hrvatskoj književnosti

Objavljeno

na

Do 14. lipnja neafirmirani hrvatski pisci imaju priliku poslati svoj rukopis na novi natječaj za književnu nagradu ‘Albatros’ koji je raspisalo Pučko otvoreno učilište Velika Gorica.

Natječajem se želi afirmirati nova djela i nova imena u hrvatskoj književnosti. Prijaviti možete roman, poeziju, zbirku kratkih priča, dramska djela, djela zavičajne tematike s područja Grada Velike Gorice…

Rezultati natječaja bit će objavljeni do 1. listopada, a nagrađena knjiga će izaći iz tiska u prosincu ove godine. Uz tiskanje knjige, pobjednika očekuje i novčana nagrada od 665 eura. Detalje natječaja pronađite ovdje. 

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno