Poveži se s nama

Kultura

‘Kaj buš’ ovaj put s Crnom Gorom i otokom Ugljanom kao začinima

Kajkavci iz Kalinovca, čakavci s otoka Ugljana i Crnogorci iz Kotora zajednički su se predstavili na 15. izdanju festivala “Kaj buš”

Objavljeno

Prvo malo čakavskog u predstavi “Ustaro vrime” udruge Điran s otoka Ugljana, zatim malo kajkavskog u predstavi “Koja kokoš, crlena el bela?” Kulturne udruge Tomislav Franjić iz Kalinovca, pa na kraju specifičan crnogorski govor u predstavi “Hotel Promaja” Teatra 303 iz Kotora. Tako je, u kratkim crtama, izgledao programa Kaj buša, 15. susreta pučkih kazališta kajkavskog govornog područja.

– Ove godine bilo je možda malo drukčije nego sad, jer Kaj buš je skraćenica od ‘kajkavci u Buševcu’, ali svake godine imamo i nekoga s drugih govornih područja, ne samo kajkavce. Ove godine smo ugostili naše prijatelje iz Crne Gore, iz Kotora, budući da znamo da rade dobre predstave s vrhunskim humorom, a čuli smo i malo čakavskog zahvaljujući gostima s Ugljana. Dakle, pokrili smo malo šire područje i vjerujem da su ljudi bili zadovoljni, da su se nasmijali, opustili i zabavili – rekao je Nenad Rožić iz Ogranka seljačke sloge Buševec.

Sudeći prema reakcijama publike, cilj je definitivno postignut. Gosti iz Crne Gore pošteno su nasmijali Buševčane i sve druge goste.

– Njegujemo satiru i humor, nama je smijeh uvijek lijek. Želimo da publika na tih sat vremena, koliko traje predstava, zaboravi na sve probleme koji ih okružuje, da se svi zajedno malo nasmijemo. Istovremeno, mi s tom našom satirom opominjemo one koji bi barem malo mogli promijeniti stvari, da nam svima bude koliko-toliko ljepše- kazao je Dragan Buzdovan iz Teatra 303.

Veza Kotora i Buševca rodila se još prije nekoliko mjeseci.

– Ogranak seljačke sloge iz Buševca je gostovao na smotri folklora koju smo mi organizirali u Istri, pa su nam rekli da bi voljeli imati nekoga iz Crne Gore na ovoj manifestaciji. Obećali smo im da će tako i biti, a obećanje smo ispunili. Nadam se da su ljudi zadovoljni, ali i da će se ova suradnja nastaviti. To nama i jest cilj, da povezujemo ljude i otvaramo prilike za suradnje koje će trajati i dalje – rekao je Ljubo Radović, tajnik Saveza Crnogoraca Hrvatske, i dodao:

– U pravilu organiziramo međunarodne kulturne manifestacije između dvaju susjednih i prijateljskih naroda, hrvatskog i crnogorskog. Kulture tih naroda sudaraju se u jako puno elemenata, puno je tu podudarnosti, a to želimo ljudima i pokazati.

Jedno divno prijateljstvo začeto je i s gostima s Ugljana.

– Prvi put sam u Buševcu i stvarno sam oduševljena. Zadovoljna sam i kako je predstava prošla, vidim da su svi razumijeli što govorimo, da je i publika zadovoljna – rekla je Ingrid Vukić, predsjednica udruge Điran s otoka Ugljana.

Aktivnosti i ideje ove udruge vrlo su slične onome što radi Ogranak seljačke sloge.

– Ideja je bila predstaviti naš otok, naše običaje, jedan naš običan dan, kroz otočke priče, naše ćakule, a sve završava igranjem kola. Bavimo se i folklorom, očuvanjem naše tradicije, zato predstava i je na našem narječju. Želimo da naša djeca uče o tome od nas starijih, pa da oni sačuvaju sve te naše vrijednosti. Nešto slično kao što se radi u Buševcu, pa ćemo im uzvratiti domaćinstvo kod nas na Ugljanu – zaključila je Ingrid Vukić.

HOTNEWS

Uspjesi Kumičića u mjesecu hrvatskog jezika

Iz Kumičića pristižu odlične vijesti – novinarski rad osmašice na LiDraNu predložen je na državnu razinu, a sedmaši i osmaši plasirali su se na županijsku razinu natjecanja iz hrvatskog jezika

Objavljeno

on

Mjesec hrvatskoj jezika nije mogao bolje početi. Učenici OŠ Eugena Kumičića postigli su odlične rezultate, te nastavljaju svoja natjecanja na državnoj smotri LiDraNa i županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika!

Na županijskoj smotri LiDraNo 2019., održanoj u Dugom Selu 21. veljače, goričku osnovnu školu predstavljali su hrabri mali prvašići Iva Gašparić i Fran Todorić, pod mentorstvom učiteljice Ljubice Skelin, izvevši tako dramsko-scensku točku pod nazivom “Na kuhači Greta”. Ujedno, hrabri dvojac bio je i najmlađi na smotri. U sve to uklopila se i Ida Nuković, učenica osmog razreda, čiji je novinarski rad pod nazivom ”Znala sam samo da volim nogomet”, mentorirala učiteljica Antonina Briševac. Intervju osmašice predložen je za državnu smotru.

Prof. Željka Blažetić, prof. Goranka Dimoski i prof. Damir Matošević zasigurno su ponosni na uspjehe svojih učenika – Kumičić je briljirao i na natjecanju iz hrvatskog jezika! Učenice sedmog razreda Anja Makek, Marija Šporčić i Tonka Leš,  te osmaši Krešimir Školneković, Ivana Perica, Iva Rukavina Kremer, Leticija Maričić,  i Elena Kovačević uspješno su se plasirali na županijsku razinu!

 

Nastavi čitati

Kultura

Spektakl u Kravarskom: ‘Svirali smo i u porušenoj crkvi, a evo nas već 28. put!’

Tamburaški orkestar HRT-a, pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda, nastupit će 1. ožujka u crkvi u Kravarskom na koncertu posvećenom hrvatskim braniteljima, što je nastavak tradicije koja traje još od ratne 1991. godine…

Objavljeno

on

Kad smo održali prvi koncert za branitelje? Uh, to je istovremeno i teško i lako pitanje. Sjećam se da je još rat bjesnio, Kravarsko jej bilo jako blizu prve linije fronte… Znam samo da smo davno počeli, kaže nam maestro Siniša Leopold, koji će dirigirati Tamburaškim sastavom HRT-a 1. ožujka u Kravarskom.

Maestro Leopold na prvu se neće sjetiti godine, ali službeni podaci kažu da je ovo 28. izdanje koncerta u čast hrvatskim braniteljima u Crkvi Uzvišenja Svetoga Križa. No detalji zato nepogrešivo ostaju u sjećanju, iako je riječ o 1991. godini…

– Pamtim da je dio krova crkve bio srušen, bilo je jako hladno, budući da su koncert uvijek krajem veljače ili početkom ožujka. Ali također pamtim i da je, koliko god je vani bilo hladno, atmosfera u crkvi bila vrela, emotivna, jer publika je bila razgaljena našim izvedbama – prisjeća se Leopold.

U sličnom se stilu nastavilo i dalje, kroz sve ove godine, pa će tako i ovoga puta cilj maestra Leopolda i njegova orkestra biti oboriti publiku s nogu. Za to će biti zaduženi domaći, lokalni glazbenici, ali i neka velika glazbena imena.

– I ove godine će domaći resursi biti u prvom planu. Od mladih i talentiranih pjevača, vokalnih solista iz pokupskoga kraja, pa do vokalnog ansambla Jana, a obično nam se pridruže i Stanko Šarić te Boris Ćiro Gašparac – rekao je Leopold i dodao:

– Spremamo i još jedno iznenađenje. Uvijek nam dođe neko veliko, zvjezdano ime s hrvatske glazbene scene, a nadam se da će se i ove godine ostvariti takvo nešto. U Kravarskom su dosad pjevale i sestre Husar, i kazališna prvakinja Danijela Pintarić, pa Renata Sabljak, Đani Stipaničev… Vjerujem da će nam se opet pridružiti neko takvo ime – kaže Leopold.

Iako, i sam je veliko ime u glazbenim krugovima. Ovaj skladatelj, glazbeni pedagog, dirigent i publicist, rođen prije 61 godinu u Grubišnom Polju, već je više od 30 godina šef-dirigent Tamburaškog sastava HRT-a.

– Voditi jedan profesionalni ansambl čak 34 godine predstavlja veliki uspjeh, moj najveći profesionalni uspjeh, ali i neopisivo zadovoljstvo. Naša gotovo tri i pol desetljeća sjedinje svakodnevni zajednički rad, druženja, na tisuće proba, nastupa diljem Hrvatske i svijeta, nekoliko tisuća snimki u arhivama HRT-a, doživljaje koji se pamte cijeli život i puno toga što je teško staviti na papir – kaže Siniša Leopold.

Nastavi čitati

HOTNEWS

Danas je Dan materinjeg jezika – Turopoljci, pospominjajte se po domaći!

Hrvatski jezik bogat je što zbog riječnika, to zbog dijalekata kojima se diljem Hrvatske priča – dio je to tradicije. Sigurni smo da naši Turopoljci i dan danas njeguju svoje lijepo ‘kaj’

Objavljeno

on

Deklice i dečeci dragog nam turopoljskog kraja, denes se slobodno prešećite po tratuvaru i rečite kteru lepu turopoljsku reč susedima, a snehe dok fanjke doma kuvaju, vredno ručak spravljaju, u to ime slobodno spiju jednu kupicu, popevaju si turopoljsku kiticu i potancaju! Mam bu Vam dan lepši!

Mlađe generacije, čitajući ovaj uvod, zasigurno ne razumiju značenje netom pročitanih riječi. Goričkim ulicama i okolnim naseljima sve rjeđe odzvanja turopoljski naglasak. Zašto je bitno očuvati ovaj dio turopoljske baštine,  svjesni su iz Ogranka Matice Hrvatske – Velika Gorica, stoga se neumorno trude u misiji očuvanja istog, organizirajući ‘Turopolske večeri’ na kojima se govori isključivo turopoljskim dijalektom, kako isto ne bi palo u zaborav.

Međunarodni dan materinjeg jezika obilježava se svake godine od 21. veljače 2000. godine s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinjeg jezika te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti. UNESCO kao organizacija Ujedinjenih naroda za promicanje suradnje među narodima na područjima obrazovanja, znanosti i kulture odredila je upravo današnji datum kao dan za obilježavanje. Istog datuma započinje i Mjesec hrvatskog jezika, koji svake godine obilježava Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, te završava 17. ožujka, kad je bila objavljena “Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika”, davne 1967. godine. Dani hrvatskoga jezika slave se od 1991. godine. Slobodno se razvija, njime se slobodno piše i govori, a od 1. srpnja 2012. postao je i službeni jezik Europske unije.

Jezik je oličenje pismenosti, kulture i identiteta, a dijalekt je nešto što naš jezik čini bogatijim. U vlastitom domu Turopoljci se s obitelji vole ‘pospominjati’ na svom dijalektu. Naš priznati pjesnik i nekadašnji predsjednik Matice Hrvatske, Dragutin Domjanić u svojoj poznatoj pjesmi ‘Kaj’ istaknuo je:

”Poznati su puti,
Tu vsegde je čuti,
Ljubljenu domaću mi reč!”

I zato… Turopolci, ponosno se pospominjajte kak su negdar naši stari pripovedali, najte na to zabiti jer nema nikaj lepše od našega domaćega kaj!

Nastavi čitati

Reporter 378 - 20.12.2018.

Facebook

Izdvojeno