Poveži se s nama

Kultura

‘Kaj buš’ ovaj put s Crnom Gorom i otokom Ugljanom kao začinima

Kajkavci iz Kalinovca, čakavci s otoka Ugljana i Crnogorci iz Kotora zajednički su se predstavili na 15. izdanju festivala “Kaj buš”

Objavljeno

Prvo malo čakavskog u predstavi “Ustaro vrime” udruge Điran s otoka Ugljana, zatim malo kajkavskog u predstavi “Koja kokoš, crlena el bela?” Kulturne udruge Tomislav Franjić iz Kalinovca, pa na kraju specifičan crnogorski govor u predstavi “Hotel Promaja” Teatra 303 iz Kotora. Tako je, u kratkim crtama, izgledao programa Kaj buša, 15. susreta pučkih kazališta kajkavskog govornog područja.

– Ove godine bilo je možda malo drukčije nego sad, jer Kaj buš je skraćenica od ‘kajkavci u Buševcu’, ali svake godine imamo i nekoga s drugih govornih područja, ne samo kajkavce. Ove godine smo ugostili naše prijatelje iz Crne Gore, iz Kotora, budući da znamo da rade dobre predstave s vrhunskim humorom, a čuli smo i malo čakavskog zahvaljujući gostima s Ugljana. Dakle, pokrili smo malo šire područje i vjerujem da su ljudi bili zadovoljni, da su se nasmijali, opustili i zabavili – rekao je Nenad Rožić iz Ogranka seljačke sloge Buševec.

Sudeći prema reakcijama publike, cilj je definitivno postignut. Gosti iz Crne Gore pošteno su nasmijali Buševčane i sve druge goste.

– Njegujemo satiru i humor, nama je smijeh uvijek lijek. Želimo da publika na tih sat vremena, koliko traje predstava, zaboravi na sve probleme koji ih okružuje, da se svi zajedno malo nasmijemo. Istovremeno, mi s tom našom satirom opominjemo one koji bi barem malo mogli promijeniti stvari, da nam svima bude koliko-toliko ljepše- kazao je Dragan Buzdovan iz Teatra 303.

Veza Kotora i Buševca rodila se još prije nekoliko mjeseci.

– Ogranak seljačke sloge iz Buševca je gostovao na smotri folklora koju smo mi organizirali u Istri, pa su nam rekli da bi voljeli imati nekoga iz Crne Gore na ovoj manifestaciji. Obećali smo im da će tako i biti, a obećanje smo ispunili. Nadam se da su ljudi zadovoljni, ali i da će se ova suradnja nastaviti. To nama i jest cilj, da povezujemo ljude i otvaramo prilike za suradnje koje će trajati i dalje – rekao je Ljubo Radović, tajnik Saveza Crnogoraca Hrvatske, i dodao:

– U pravilu organiziramo međunarodne kulturne manifestacije između dvaju susjednih i prijateljskih naroda, hrvatskog i crnogorskog. Kulture tih naroda sudaraju se u jako puno elemenata, puno je tu podudarnosti, a to želimo ljudima i pokazati.

Jedno divno prijateljstvo začeto je i s gostima s Ugljana.

– Prvi put sam u Buševcu i stvarno sam oduševljena. Zadovoljna sam i kako je predstava prošla, vidim da su svi razumijeli što govorimo, da je i publika zadovoljna – rekla je Ingrid Vukić, predsjednica udruge Điran s otoka Ugljana.

Aktivnosti i ideje ove udruge vrlo su slične onome što radi Ogranak seljačke sloge.

– Ideja je bila predstaviti naš otok, naše običaje, jedan naš običan dan, kroz otočke priče, naše ćakule, a sve završava igranjem kola. Bavimo se i folklorom, očuvanjem naše tradicije, zato predstava i je na našem narječju. Želimo da naša djeca uče o tome od nas starijih, pa da oni sačuvaju sve te naše vrijednosti. Nešto slično kao što se radi u Buševcu, pa ćemo im uzvratiti domaćinstvo kod nas na Ugljanu – zaključila je Ingrid Vukić.

Kultura

U goričkoj knjižnici sada možete posuditi knjige na engleskom jeziku

Tijekom godine fond Book cornera će nadopunjavati i stanom knjigom na drugim jezicima

Objavljeno

on

U novoj 2020. godini Gradska knjižnica Velika Gorica omogućila je svojim korisnicima novu uslugu – Book corner. Fond knjižnice tako je bogatiji za knjige na engleskom jeziku, a pronaći ih možete na Središnjem odjelu za odrasle.

– Tako ostvarujemo ono što već neko vrijeme najavljujemo, a to je pokretanje fonda na stranim jezicima. Za sada možete posuditi knjige na engleskom jeziku, a tijekom godine fond namjeravamo nadopunjavati i stanom knjigom na drugim jezicima. Pokretanje ovog dijela fonda možemo zahvaliti prije svega našim sugrađanima koji su nam tijekom godina donirali knjige na stranim jezicima, a većina njih čini naš početni fond strane knjige. Manji dio knjiga nabavljen je i kupnjom – kažu iz knjižnice.

U Book corneru je najviše beletristike, s engleskog govornog područja, ali i nekoliko naslova stručne literature i autora iz drugih govornih područja koji su prevođeni na engleski jezik. Prevladava ‘lako štivo’ – ljubavni i kriminalistički romani, a tu je i izbor klasika poput Jane Austin, Louise Alcott ili Nathaniela Hawthornea.

Nastavi čitati

Kultura

Koncert za pamćenje: U Gorici će nastupiti Zvonko Bogdan

Ulaznice su u prodaji od 27. siječnja

Objavljeno

on

Velikogoričane 12. veljače očekuje koncert velikog Zvonka Bogdana i 7 tamburaša. Panonski kralj starogradskih pjesama, romansi i sevdalinki koji je svoj život posvetio glazbi i u 50 godina umjetničkog rada izveo stotine pjesama, izdao brojne albume te osvajao nagrade i priznanja, nastupit će u Gradskoj sportskoj dvorani u povodu 60 godina Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

– Sve lijepe i sjetne nostalgične trenutke nitko ne može bolje dočarati nego ovaj glazbenik. Uz pomoć svojih sedam tamburaša velikogoričku će publiku provesti izvedbom narodnih pjesama od Konavala do Zagore, od Zagorja do Karpata, od Visokih Tatra do uzburkanog Balkana. Osam tamburaša s Petrovaradina, Ej salaši na sjeveru Bačke, Bunjevačko prelo, Markova čežnja, Fijaker stari, Kraj jezera i mnoge druge pjesme i dalje čuva za sve generacije kako se ne bi zaboravili ljudi koji su prije stotinu i više godina stihovima čuvali ravnicu i na njoj ostavljali dušu – najavili su iz Pučkog otvorenog učilišta ovaj koncert za pamćenje.

Ulaznice su u prodaji od 27. siječnja na blagajni Učilišta, a koštat će 80 kuna za tribinu i 100 kuna za parket.

Nastavi čitati

Kultura

Gradska knjižnica otkrila što su Goričani najviše čitali u 2019. godini

Objavljeno

on

Gradska knjižnica Velika Gorica objavila je rezultate posuđivanja knjiga u protekloj godini. Standardno, Goričani su najviše čitali stranu beletristiku, a u najpopularnijoj kategoriji pobjedu je odnijela trilogija “Djevojka iz Berlina” Ellie Midwood. Slijedi ju još jedna trilogija, a radi se o knjigama Nore Roberts “Rođena u vatri”, “Rođena iz leda” te “Rođena u grijehu”. Na treće mjesto zasjeo je “Dar” Julie Garwood.

Što se pak domaće književnosti tiče, na prvom mjestu po broju posuđivanja je Julijana Adamović i njen uradak “Divlje guske”. Najčitanija publicistika bila je knjiga “Ima li života prije smrti?” Roberta Torrea, a “Najgora djeca na svijetu” najčitanija je dječja knjiga.

Nastavi čitati

Reporter 389 - 19.12.2019.

Facebook

Izdvojeno