Poveži se s nama

Sport

Kahlina: Gorica je moj dom, ako i odem iz kluba, jednog dana ću se vratiti…

Briljantna godina u životu Kristijana Kahline završila je osvajanjem Kutije šibica, uz nagradu za najboljega golmana turnira. Nova godina mogla bi početi transferom, zainteresiranih itekako ima…

Objavljeno

Nevjerojatno je kakva je godina iza mene, baš čudesna… Počela je s odličnim proljećem u drugoj ligi, osvajanjem titule i plasmanom u prvu ligu, pa smo ove jeseni bili hit prvenstva, napravili fenomenalan rezultat, a na kraju sam uvršten i u najbolju momčad jeseni, kao prvi golman lige. I na kraju još i ovo što se sad dogodilo, osvajanje Kutije šibica, a uz to sam i proglašen najboljim golmanom turnira. Sve skupa stvarno nevjerojatno, vrtio je Kristijan Kahlina (26) s ponosom film godine iza nas.

Prošle godine u ovo vrijeme, realno, malo je tko znao za njega, samo su nogometni fanatici teške kategorije čuli za Kristijana Kahlinu, golmana drugoligaša Gorice. Danas? E, danas je priča kudikamo drugačija. Cijela Hrvatska je shvatila da je riječ o ozbiljnom golmanu, da dečko koji je do 27. godine čekao priliku u prvoligaškoj konkurenciji ima veliku kvalitetu, dostojnu puno viših razina od onih na kojima je dosad bio.

A u njegovu slučaju tu nema slučajnosti. Ma kakvi! Kahlinu će svi koji ga poznaju, svi suigrači i treneri, opisati kao profesionalca najviše kategorije. Kao velikog radnika, nogometnog fanatika, momka koji je svime što je uložio apsolutno zaslužio sve ono lijepo što mu se dogodilo ove godine. Uostalom, potvrdit će to i njegov odgovor na poziv dan nakon što je oduševio naciju svojom ulogom u finalu Kutije.

– Evo me, baš sam u teretani, zovem čim odradim trening – javio se Kale, kako ga zovu suigrači.

Znači, dan nakon tako važnog i intenzivnog događaja, nakon što se taj uspjeh i proslavio, već je bio na treningu?!

– Naravno, moram trenirati. To mi je posao, posvećen sam mu maksimalno i nema mi druge. Uostalom, trenirao sam ja svih ovih dana, niti jedan nisam propustio. Čak ni na Božić nisam uzeo slobodno, i tad sam odradio trening. Nema veze je li to teretana, rad s loptom, golmanski trening… Važno je da odradim trening. Ako ništa drugo, sve što sad napravim dovest će i do toga da su puno manje šanse za nekakvu ozljedu – objasio je Kahlina.

Dakle, tako mu je izgledao raspored ovih dana. Ujutro odradi trening, a poslijepodne navuče dres Manchester Uniteda i povuče svoju kvartovsku momčad Quattro Leones do nevjerojatnog podviga.

– Ma stvarno je bilo užitak sudjelovati u svemu tome… A taj dres Uniteda navukao sam za utakmicu trećega kola, u kojoj sam jako dobro branio, i ostao sam u njoj do kraja. Ispalo je super, pogotovo kad se dogodi da finale bude prva utakmica na turniru u kojoj nisam primio niti jedan gol. Dobivali smo 4-1, 5-1, 3-1, ali nikad do finala bez primljenoga gola. Lijepo se poklopilo – opet sa smiješkom govori Kahlina i nastavlja:

– Osjećaj je toliko dobar jer ovo nije napravili neka momčad skupljena sa svih strana, ovdje je riječ o mojim prijateljima, dečkima s kojima se družim, s kojima sam odrastao. A kad je tako, nije presudna kvaliteta, nosila nas je parola ‘idemo dati sve od sebe, pa što bude’. Tako smo se i ponašali, nije među nama bilo nikakvih ljutnji ili zamjeranja, svi smo bili kao jedan i ta pobjeda u finalu nam je konačna nagrada – presretan je Kahlina.

Photo: Goran Kovačić/PIXSELL

Još koji dan odmora, ako ta riječ uopće postoji u vokabularu ovog osebujnog mladića, pa slijedi povratak na travnate terene. Propalo je planirano putovanje za doček Nove godine, tako da će 5. siječnja, kad se Gorica okuplja na pripremama, dočekati u Zagrebu, s obitelji i djevojkom.

– Jesam se zaželio velikog nogometa? Iskreno, baš se i nisam stigao zaželjeti – nasmijao se Kale.

Ne dvoji da će i u nastavku sezone stvari funkcionirati jednako dobro kao jesenas, bez obzira na to što je pred Goricom ozbiljan izazov dokazivanja da prva polusezona nije bila slučajnost.

– Ne bojim se ja za nas. Nisam se bojao ni ljetos, kad smo kretali u tu prvoligašku priču, nema razloga za strah ni sad. Vjerujem u našu momčad, vjerujem i u sebe, u svoj rad. Sigurno će nas sad protivnici drugačije gledati, možda i više respektirati, a sasvim sigurno nas nitko više neće podcijenjivati. Kad je tako, odmah je sve nekako lakše, kad shvatiš da imaš nekakav status. Kao momčad, ali i ja kao pojedinac – kaže Kahlina.

Jedina moguća prepreka na putu do još jedne njegove briljantne goričke sezone u ovom je trenutku mogućnost da Kale napusti klub i potraži sreću negdje drugdje. Nije tajna da je njegov odlazak ozbiljna opcija.

– Je, rekao bih da je realno očekivati takav rasplet. Uživam u Gorici, osjećam se jako dobro, klub je organiziran izvanredno, stalno raste i napreduje, ali naravno da financijski ne može parirati puno bogatijim klubovima iz inozemstva. Eventualnim odlaskom van mogao bih si osigurati egzistenciju, naravno da bih s te strane volio da dođe do transfera – iskren je Kahlina.

Međutim, odmah je želio dodati još nešto.

– Ne znam hoću li otići ili ne, ne znam hoće li se to dogoditi sad, na ljeto ili nikad, ali jedno znam. Kad i ako odem iz Gorice, sigurno ću se jednog dana vratiti. Sigurno. Jako sam vezan za ovaj klub, ali i za ovaj kraj. Uostalom, moje se rođenje slavilo na fešti na Krušaku, imam i vikendicu desetak minuta vožnje od stadiona, tako da sam ovdje, u Gorici i Turopolju, praktički cijeli život. Ovo je moj dom i zato bih se volio svakako jednog dana vratiti – kazao je Kahlina.

Zasad je još tu, u puno treningu, u formi života i u svlačionici Gorice. Što će se događati dalje, tek ćemo vidjeti, no jedno je činjenica – zaslužio je da mu se dogodi ono što sam sebi najviše želi! Godinama se mučio u borbi da dođe do šanse u Dinamu, pa krenuo preko Vinogradara i Lučkog, došao do Gorice i zgrabio šansu koja se ukazala i rukama i nogama. Baš zato je zaslužio ostvarenje svih snova. Kojih? Pa evo, dres Manchester Uniteda mu dosta dobro stoji…

Sport

Fešta u magli! Tri crvena kartona u goričkom vraćanju dugova Belupu

Nogometaši Gorice pobijedili su Slaven Belupo 2-0 u 18. kolu HT Prve lige i naplatili barem dio dugova iz poraza u srijedu od istog protivnika u Kupu. Golove su zabili Zwolinski i Lovrić, a sudac Vučković isključio je po jednog igrača obje momčad i – trenera Gorice

Objavljeno

on

U nekom od budućih rječnika, jednoga dana, možda će uz riječ “dominacija” – nemojte se iznenaditi bude li tako – osvanuti fotografija iz prvog poluvremena ogleda nogometaša Gorice i Slaven Belupa. Dečki u bijelim dresovima, s grbom Gorice na prsima, definitivno su odradili posao koji je najlakše i najtočnije opisati terminom – totalna dominacija. I riješili sve što je trebalo riješiti u ovom susretu, praktički osigurali tri boda. Iako, znate već da s Goricom nikad nije dosadno. Nije bilo ni ovoga puta…

Već od prve sekunde, bez kartoniranih Marine i Suka, ali zato sa Zwolinskim i Ndiayeom u duetu, Gorica je krenula u totalni juriš, željna sportske osvete za težak poraz u srijedu, u četvrtfinalu Kupa. Gosti praktički nisu mogli doći do lopte, već u prvih šest, sedam minuta Gorica je nanizala tri lijepe situacije, a u 10. minuti dogodio se prijeloman trenutak. Jedna duga lopta iz obrane Gorice bila je preteška za obranu Belupa, završila je kod Lukasza Zwolinskog, on je dao za Justina Mathieua i pred Nizozemcem je bio prazan gol, kad ga je na 17 metara faulirao lijevi bek Belupa Bruno Goda. Sudac Ivan Vučković, o kojem će poslije biti još puno govora, kratko je razmišljao pa izvadio crveni karton.

Idealan rasplet te priče bio bi da je Kristijan Lovrić još i zabio iz tog slobodnog udarca, ali njegova je lopta prohujala iznad stative. I naravno da je Gorica nakon toga nastavila pritiskati još jače, pri čemu su se igrači Slaven Belupa snalazili kao riba na suhom. Nisu mogli odigrati ni jedno dodavanje, kamoli spojiti dva, pa je dojam bio da Gorica igra protiv kakvog niželigaša. Na trenutke je nemoć gostiju da išta odigraju izgledala gotovo smiješno, dominacija kakvu je imala naša momčad u tih prvih 45 minuta rijetko se viđa na ovim razinama nogometa.

I zato su ona dva gola prednosti, s kojima je završilo poluvrijeme, zapravo i premala razlika u odnosu na viđeno. Prvi gol zabio je Zwolinski, nakon što je sam sjajno prebacio loptu Lovriću, koji je pucao, golman Filipović kratko odnio, a Zwole sjajno pratio i zabio svoj treći gol ove sezone. Na 2-0 povisio je Lovrić u 34. minuti, u situaciji u kojoj nije imao puno teži posao od Zwolinskog. Mathieu se sjurio prema golu zdesna, nakon nove pogreške gostujuće obrane, dao loptu na drugu stranu, iako ne idealno, no za Lovrića dovoljno dobro. Imala je, osim ta dva gola, Gorica i još šest ili sedam jako dobrih šansi, još nekoliko situacija… Na kraju udarci 12-1, u okvir 6-0.

Magla je otežavala posao igračima, spustila se i prije početka utakmice, ali Gorici nije smetala… Foto: Slavko Midžor/PIXSELL

I sve je teklo savršeno glatko, u istome ritmu, Gorica je nastavila visoko pritiskati, a gosti glavinjati terenom, da bi se u 54. minuti ukazao sudac Vučković. Čovjek se prvo “proslavio” u 38. minuti, kad je prvo pokazao na jedanaesterac za Goricu, a zatim se predomislio i pokazao na korner koji uopće nije bio (?!), a u devetoj minuti nastavka odlučio je Cherifu Ndiayeu pokazati žuti karton zbog simuliranja. Bio mu je to drugi žuti, dakle drugi crveni u utakmici, pri čemu nije sasvim jasno je li Cherif zaista simulirao ili ga je golman “zakačio” po nozi…

Nakon toga se, logično, utakmica promijenila. Gosti su sad krenuli prema naprijed, napravili sve tri zamjene i pokušali zakomplicirati rasplet ovog susreta, a pritom je nervoza stalno rasla. Kulminirala je u 65. minuti, kad se trener Sergej Jakirović pobunio na jednu odluku iznimno neuvjerljivog suca Vučkovića, a ovaj mu je pokazao prvo žuti, a onda i crveni karton! Ljutito je Jakir otišao u svlačionicu, a kormilo je preuzeo njegov pomoćnik Saša Sabljak.

Imao je nekakve “prilikice” Belupo u svojim nastojanjima da nešto napravi prema napprijed, ali zapravo je opasnije iz protunapada prijetila Gorica. Sve to činilo je igrače gostujuće momčadi toliko nervoznima da su u 82. minuti izazvali i ozbiljnu gužvu pokraj vlastite klupe, nakon što je Stipe Bačelić-Grgić primitivno reagirao nakon jednog dosuđenog faula na Dvornekoviću. Sve je završilo žutim kartonima za inicijatora gužve, ali i za našeg Aleksandra Jovičića.

Nakon toga se konačno sve smirilo, i strasti među igračima i ritam aktivnosti na travnjaku, pa je zapravo valjalo samo dovršiti posao. Nakon svega, četiri minute sudačke nadoknade, u toj magluštini koja je dominirala ovog poslijepodneva čak i više nego Gorica u prvom poluvremenu, činilo se kao vječnost. Nasreću, Slaven Belupo više ni u jednom trenutku nije ozbiljno ugrozio gorički gol, a kamoli nedostižnu goričku prednost. I bodovi su ostali doma.

Dobro će jedna ovakva partija doći igračima Gorice nakon dva vezana poraza, poslužit će kao dokaz da mogu i znaju puno više nego protiv Lokomotive i u onom nesretnom ispadanju iz Kupa, ali i kao poticaj da slično bude i sljedećeg petka, kad dolazi kraj nogometne jeseni. U petak u 18 sati u Velikoj Gorici gostovat će zaprešićki Inter, utakmica je to koju Gorica dočekuje s jako dobrih 28 bodova. I s Europom kao pričom koja i dalje itekako ima pokrića.

HT Prva liga, 18. kolo

HNK GORICA – Slaven Belupo 2-0 (Zwolinski ’18, Lovrić ’34)

Nastavi čitati

Sport

‘Moramo pronaći snagu, kako god znamo, i pokušati srušiti Belupo’

Samo tri dana nakon ispadanja iz Kupa u četvrtfinalnom ogledu sa Slaven Belupom, nogometaši Gorice opet čekaju istog protivnika na svom stadionu. U subotu od 15 sati igra se 18. kolo HT Prve lige, a cilj je isprati gorak okus nakon srijede…

Objavljeno

on

Hladna je i siva bila ta srijeda navečer, i metereološki, ali i nogometno. Gorak okus u ustima ostao je nakon četvrtfinala Kupa, nakon utakmice protiv Slaven Belupa, nakon poraza koji se nije morao dogoditi. Ali, evo, dogodio se. Slaven Belupo je dvaput pošteno zapucao na gol, dvaput je zabio… Jedanput se Gorica vratila, Cherif Ndiaye pobjegao je obrani onako kako samo on zna, oranjem i kopanjem do gola, uspio izjednačiti jedanput, ali ne i drugi put. U polufinale je otišao koprivnički sastav, a Gorica će utjehu potražiti u hitnoj reprizi.

– Naravno da nam je žao što smo izgubili, pogotovo nakon što smo analizirali utakmicu, vidjeli kako je išla… Nekih 20-ak minuta Belupo je bio dobar, zabio gol i poveo, ali sve poslije toga prolazilo je u našoj dominaciji. Imali smo dosta prilika da to okrenemo, uspjeli izjednačiti, Cherif je pokušavao, tu je i stativa Lovrića, ali na kraju smo morali čestitati Belupu na pobjedi. I automatski smo se okrenuli onome što nas čeka u subotu, prvenstvna utakmica s istim protivnikom – kazao je trener Gorice Sergej Jakirović.

Nije bio ni izbliza nezadovoljan kao nakon Lokomotive u petak (0-4), i igračima je rekao da im nema što zamjeriti, ali ovoga puta nije imala Gorica ni komadić sreće. A novi izazov slijedi samo 66 sati nakon posljednjeg sučeva zvižduka.

– Nema vremena za veliki oporavak, sad je sve na dečkima. Pričali smo, odradili smo i posljednji trening, ali naravno da će ključno biti koliko ćemo se uspjeti oporaviti. Možda i osvježiti nekim rotacijama, barem koliko je to moguće… Sad ćemo se prebrojati, vidjeti koliko nas ima. Znamo da nema Marine i Suka zbog kartona, još neki igrači su roviti, što je i normalno u ovoj fazi sezone, jer nakupilo se tu svega. Međutim, moramo pronaći snage da odigramo dobru utakmicu i probamo pobijediti – kaže Jakir.

Ljubisavljevića i Ćelića također neće biti, vjerojatno ni Martina Maloče, pa će trener imati malo prilika za rotacije.

– Uvijek postoje pozicije na kojima se može zarotirati, ali ključna će biti energija igrača koji će nastupiti. Nadam se da će ukazanu priliku iskoristiti, da će se dobro prezentirati. Ali optimist sam, bez obzira na Kup. Svaka nova utakmica novo je dokazivanje – optimističan je Jakirović, odbijajući nazvati ova dva poraza “krizicom”.

– Znali smo već imati po dva poraza u nizu, ali ovo je specifično jer se radi o Kupu. Međutim, ja na ovo gledam kao da smo na šest bodova od drugog mjesta. I tako to treba gledati. Kako god završilo u ova dva zadnja kola, vjerujem da ćemo imati računicu, da ćemo dobrom doselekcijom na zimu imati jako velike šanse da se do zadnjega kola borimo za ono što želimo – najavio je Sergej.

Nemam što zamjeriti svojim igračima za Kup, bili su dobri, a ovo je nova šansa, kaže trener Jakirović… Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

Uzdrmani su nakon ova dva poraza i navijači, ali vjeruje trener da će se u subotu u 15 sati okupiti na tribinama Gradskog stadiona u velikom broju. I pomoći Gorici da se vrati na pobjedničke staze.

– Nadam se da će ljudi doći, da će nam pomoći kao i svaki put. Zahvalni smo im na svemu, a svjesni smo i da u ove zadnje dvije utakmice nisu bili zadovoljni. Što se tiče želje, htjenja, s Lokomotivom i moraju biti nezadovoljni, ali mislim da to protiv Belupa nije bio slučaj. Nemam što zamjeriti svojim dečkima, bili su dobri, no to je sport, ne završi uvijek kako želiš. Ali evo, u subotu je nova prilika i nadam se da ćemo razveseliti naše navijače – zaključio je trener.

Kojih 11 će odabrati za subotnji sraz, tko će biti spreman i koliko, gotovo je nemoguće predvidjeti. Sklon je Jakir iznenađnjima u sastavu, a neke pretpostavke kažu da bi to moglo izgledati ovako nekako:

Kahlina – Musa, Jovičić, Krizmanić, Čabraja – Čanađija, Babec – Dvorenković, Hamad, Lovrić – Cherif

Nastavi čitati

Sport

‘Uzdrmani smo, ali nećemo pasti psihološki, znamo što i kako radimo’

Nogometaši Gorice izgubili su 2-1 u četvrtfinalu Kupa Hrvatske od Slaven Belupa na domaćem terenu i oprostili se od nastavka natjecanja. Dvaput su gosti poveli, Gorica se prvi put uspjela vratiti, a drugi put je Lovrićev slobodnjak završio samo na stativi…

Objavljeno

on

Pet dana nakon lošeg dana protiv Lokomotive u prvenstvu, nogometaši Gorice doživjeli su novi loš dan. Ovoga puta sami nisu bili ni približno slabi kao u Kranjčevićevoj, ali bila je ovo utakmica u kojoj nije bilo prava na pogrešku. Nažalost, “pogreška” se dogodilo, točnije poraz se dogodio, pa će u polufinalu Kupa Hrvatske igrati Slaven Belupo.

– Vidjeli smo zanimljivu utakmicu, moram čestitati svojim igračima na prikazanom, ali nismo imali sportske sreće da potpuno preokrenemo utakmicu – rekao je trener Sergej Jakirović nakon poraza 2-1.

Poveli su gosti u 11. minuti, nakon kornera je stoper Božo Mikulić gotovo slučajno, u želji da prebaci loptu glavom na drugu stativu, pogodio mrežu goričkoga golmana Ivana Čovića. Pokušavala se Gorica vratiti, prijetila je, pokazivala više od gostiju, pa u 54. minuti konačno izjednačila preko Cherifa Ndiayea. I nakon toga su Goričani napadali, tražili pobjedu, ali u 78. minuti se dogodio kiks u obrani i jedan kontranapad Slaven Belupa golom je zaključio iskusni Ivan Krstanović.

– Mogli smo i izboriti produžetke da je ušao onaj slobodnjak Lovrića u 82. minuti, koji je završio na stativi. Limitirali smo Slaven Belupo, znali smo da su opasni iz prekida. No, kad čovjek skoči više od vas, teško je to braniti. Žao mi je zbog drugoga gola, tu smo malo zaspali… – analizirao je Jakirović.

Otvarala se velika šansa za povijesni proboj u polufinale Kupa, ždrijeb je odredio “prolaznog” protivnika i domaći teren u četvrtfinalu, ali ova se utakmica igrala u lošem trenutku za Goricu. Kako zbog uvjerljivog poraza pet dana ranije, tako i zbog silnih problema s ozljedama i izostancima. Nedostajala su tri od pet raspoloživih stopera, nije bilo ni Maloče, nedovoljno spreman je Maslowski…

– S obzirom na sve probleme koje imamo, ne mogu ništa zamjeriti dečkima koji su igrali. Na nekim mjestima smo deficitarni, tako da ćemo se u subotu morati dobro prebrojati i vidjeti koliko nas ima zdravih – okrenuo se već Jakirović sljedećem izazovu.

U subotu u 15 sati, naime, ponovno će Gorica igrati protiv Slaven Belupa doma, ovoga puta u prvenstvu. I bit će to utakmica koju bi, svim problemima unatoč, svakako trebalo dobiti. Nije se baš Gorici u ovih sezonu i pol prvoligaškog nogometa događalo da poveže dvije ovakve partije, jedan vrlo težak i jedan vrlo važan poraz, ali zato se i kaže da se na muci poznaju junaci…

– Da, može se reći da su nas ta dva poraza uzdrmala, ali siguran sam da moja momčad neće pasti u psihološkom smislu. Znam što i kako radimo ovdje u posljednjih godinu i pol dana, a na poraze treba gledati kao na sastavni dio sporta. Bitno je iz njih izvući pouke i krenuti dalje – zaključio je Jakirović.

Neka tako i bude.

Nastavi čitati

Reporter 388 - 21.11.2019.

Facebook

Izdvojeno