Jurica Mihalj: VG Komunalac ni na koji način nije povezan s aferom Janaf
Elektrocenter Petek izvodit će radove koji čine oko 15 posto ukupno ugovorenih radova na izgradnji reciklažnog dvorišta, a preostali dio izvodit će članovi zajednice ponuditelja
Nakon što je odjeknula u javnosti, afera Janaf i nove informacije vezane uz nju ne prestaju pristizati. Pa je tako Telegram objavio kako je pod istragom i posao izgradnje novog reciklažnog dvorišta u Velikoj Gorici te su objavili i tajno snimljen razgovor ivanićgradskog poduzetnika Kreše Peteka s predsjednikom uprave VG Komunalca Juricom Mihaljem. Iz razgovora snimljenih sredinom travnja navodno proizlazi da je Petek i za taj posao, vrijedan oko tri milijuna kuna, imao dogovor s gradonačelnikom Draženom Barišićem.
– Čekaj, čekaj, daj ono… sa šefom sam razgovaral ono, nastavak reciklažnog. Ja bi nosil. Očeš ti s menom asfalte i to… – predlaže Petek Mihalju suradnju.
Mihalj mu na to uzvraća: “Čekaj, sa šefom si razgovarao da bi ti nosio”.
– Da – odgovara Petek.
Za komentar i objašnjenje vezano uz njegov telefonski razgovor s Petekom kontaktirali smo Juricu Mihalja, koji tvrdi kako VG Komunalac ni na koji način nije povezan s aferom Janaf te ga nitko od istražitelja nije imao niti razloga kontaktirati vezano uz taj slučaj.
– Gradonačelnik Dražen Barišić nije tražio od mene da nositelj Zajednice bude tvrtka Elektrocentar Petek. O bilo kakvim eventualnim nelegalnim radnjama, pritiscima na treće osobe i slično, što se tiče ovog ili ostalih projekata u Velikoj Gorici na kojima je Elektrocentar Petek izvodio radove, nemam saznanja, niti o istima želim išta komentirati ili insinuirati – kazao je Jurica Mihalj te objasnio i zašto je telefonom razgovarao s prvoosumnjičenim u aferi Janaf.
– Sjećam se da smo kratko razgovarali jednom prije pet mjeseci, kada me gospodin Petek nazvao i da je razlog poziva bio potencijalno zajedničko javljanje na natječaj za izgradnju reciklažnog dvorišta koji je bio objavljen u Oglasniku javne nabave. Također, sjećam se da je izrazio želju da bude nositelj posla, no činjenica je da smo na koncu mi bili nositelj Zajednice, a ne Elektrocentar Petek. ECP će u radovima sudjelovati s 15 posto ukupno ugovorene vrijednosti cijelog Ugovora. Nije mi poznato da li su postojali ikakvi dogovori i razgovori po ovom pitanju između g. Peteka i gradonačelnika Dražena Barišića, niti sam u iste, ukoliko su zaista postojali, bio involviran. Rado ću odgovoriti na sva eventualna pitanja kako bi javnost dobila cjelokupnu sliku o spornom tekstu za kojeg se nadam i vjerujem da nema u cilju diskreditiranje tvrtke VG Komunalca i mene osobno – zaključio je predsjednik uprave VG Komunalca Jurica Mihalj.
Radovi na izgradnji reciklažnog dvorišta u Velikoj Gorici su u tijeku, kaže Mihalj, a trenutno traju radovi na iskopima za izgradnju vodovodnog okna i vodovoda.
Zagrebačka županija raste najbrže u Hrvatskoj! od 2015. do danas skočila najviše po BDP-u
Od 2015. do 2023. bilježi najveći prosječni godišnji rast BDP-a po stanovniku, a rast su najviše pogurali građevina, poljoprivreda i uslužne djelatnosti.
Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.
Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.
Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.
Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.
Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Velika Gorica osigurala je 66,1 milijun eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za izgradnju i dogradnju osnovnih škola, čime se svrstala među gradove koji su povukli najviše sredstava u Hrvatskoj. Riječ je o pet projekata kojima je cilj osigurati uvjete za jednosmjensku nastavu i poboljšati školsku infrastrukturu.
Prema podacima portala Gradonačelnik.hr, najveći pojedinačni iznos, 25,1 milijun eura, odobren je za izgradnju Osnovne škole Kurilovec. Za novu školu u Rakarju/Plesu osigurano je 22,7 milijuna eura, dok je 9,9 milijuna eura namijenjeno rekonstrukciji i dogradnji Osnovne škole Vukovina sa sportskom dvoranom. Izgradnja škole u Šćitarjevu dobit će gotovo 4,9 milijuna eura, a dogradnja škole u Novom Čiču blizu 3,5 milijuna eura.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar poručio je kako su ova ulaganja temelj za uvođenje jednosmjenske nastave i ravnopravne uvjete za sve učenike, istaknuvši da je riječ o investiciji u budućnost grada i kao i djece koja žive u gradu.
Na nacionalnoj razini do sada je odobreno gotovo 1,3 milijarde eura za projekte izgradnje i dogradnje škola, od ukupno raspoloživih 1,8 milijardi eura. Za školske sportske dvorane odobreno je 178,8 milijuna od predviđenih 200,9 milijuna eura. Sredstva su dodijeljena kroz 30 poziva za ukupno 340 projekata.
Iako su u većini slučajeva nositelji projekata županije, oko trećine projekata vode gradovi. Nakon Zagreba, među gradovima koji su povukli najviše sredstava nalaze se Velika Gorica, Osijek, Pula, Zadar, Vinkovci, Karlovac, Samobor, Split, Šibenik i Zaprešić.
Povodom Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7. travnja, Patronažna služba Velika Gorica organizira preventivnu akciju za građane s ciljem podizanja svijesti o važnosti brige za zdravlje.
Građani će tom prilikom imati priliku besplatno izmjeriti krvni tlak i razinu šećera u krvi, ali i dobiti stručne savjete o zdravim životnim navikama. Akcija je usmjerena na prevenciju kroničnih bolesti te poticanje odgovornijeg odnosa prema vlastitom zdravlju.
Događaj će se održati u Domu zdravlja Velika Gorica, u utorak, 7. travnja 2026. godine, u vremenu od 8 do 10 sati.
Veliki petak, veliki izazov: ‘Ništa još nismo napravili, želimo biti što više!’
Nogometaši Gorice u petak u 18.15 sati gostuju kod Varaždina, koji trenutačno drži “europsku” poziciju na tablici. Uspije li Gorica opet slaviti na stadionu Varteks, prići će domaćinu na samo tri boda…
Na Gradskom stadionu u Velikoj Gorici ovih je dana vladao mir. Dobro, nije da i inače ima nekakvih turbulencija, ali dodatan spokoj uoči reprezentativne stanke donijela je ona fenomenalna pobjeda protiv Rijeke, novi odmak od borbe za ostanak i općenito dojam koji je ostao. Gorica je došla na svoje, Mario Carević sve je bliži onome što želi, onome na čemu svih ovih proteklih mjeseci radi sa svojim suradnicima, a budući da je liga izjednačena kao što jest, sve se brzo okrenulo. I Gorica u ovom trenutku ima više argumenata za gledati prema gore nego prema dolje.
Počevši od petka u 18.15 sati, kad na stadionu Varteks kreće prva utakmica posljednjeg, četvrtog kruga HNL-a. Točno 12 dana nakon Rijeke.
– Sigurno svakom treneru dobro dođe u određenom periodu takva stanka da nemamo utakmica. Igrom slučaja, zbog vremenskih uvjeta, nismo igrali ni prijateljsku utakmicu, žao mi je što je tako ispalo zbog igrača koji nisu u ritmu, ali ovima koji igraju stalno pauza je dobro došla. Kompletni smo, vratili su nas se iz reprezentacija Kavelj, Vrzić i Gashi, nadam se da će svi biti spremni. Radili smo dosta dobro, imali smo tri dana slobodno nakon Rijeke, uspjeli smo odmoriti i tijela i glave. Fokusirali smo se na neke stvari za koje vjerujem da ih možemo raditi bolje, ali u dobrom smo nizu i sad treba ostati fokusiran do kraja – kaže trener Carević.
Uvijek će, kao i svi treneri, naglasiti da je važna samo prva sljedeća utakmica, no ovoga puta ukazala se potreba i pogledati korak ili dva u budućnost.
– Čeka nas naporan ritam utakmicu, trebat će nam svaki igrač, morat ćemo rotirati i zato moramo biti maksimalno spremni i fokusirani. Igrat ćemo svaka tri-četiri dana, moramo jako paziti kako doziramo napore, da ostanemo svježi. Znamo da nas već u srijedu čeka polufinale Kupa s Dinamom, velika utakmica za nas, ali ne bih stavio fokus na tu utakmicu, jer Varaždin je za nas prva sljedeća utakmica. I iznimno je važna – ističe Carević.
Vukovar je na 11 bodova minusa na posljednjoj poziciji, a eventualnom pobjedom kod četvrtoplasiranog Varaždina može Gorica prići na samo svom protivniku na samo tri boda. I perspektive se otvaraju…
– Malo smo prodisali, s obzirom na to da smo se odvojili na tablici, da imamo zalihu bodova, a ova momčad po profilu igrača puno bolje egzistira kad nije prevelik pritisak. Kad toga nema, možemo ponuditi bolju igru, a samim time i rezultat. U dobrom smo ritmu, ali ništa još nismo napravili. Želimo skupljati bodove, želimo biti što bolje plasirani, a na kraju ćemo vidjeti što je naša realnost. Kup ćemo zasad staviti sa strane, ali bez obzira na protivnika, na to što je Dinamo favorit, vjerujem u moje igrače, vjerujem da možemo i tu nešto napraviti – ambiciozan je trener Gorice.
Goričani su znali imati problema s Varaždincima, uvijek su zahtjevan protivnik, ali nedavna pobjeda u četvrtfinalu Kupa, na istom ovom stadionu, pokazala je da se može.
– Bit će ovo bitno drukčija utakmica. Svaki put kad igramo protiv njih kažem da je Varaždin zbilja, vrlo konkurentan i znaju igrati na rezultat, imaju dobre pojedince prema gore, dosta su dobri i u tranziciji… Ako im ostavimo malo više prostora, oni će to kazniti, jer imaju gore dobre pojedince. Fokus je na nas, a malo je i teško pripremati utakmice s Varaždinom. Znaju se dobro prilagoditi, nekad izađu sa četiri, nekada s pet, ali rekao bih da nema tu velikih tajni. Znaju oni nas, znamo mi njih, igrali smo već više puta. Utakmica će se lomiti na detaljima, na inspiraciji pojedinca, a ja se nadam da ćemo mi zadržati tu defenzivnu stabilnost. Dugoročno, to je ključ dobrog rezultata. Prema naprijed stvaramo puno šansi, vjerujem da će tako biti i ovoga puta, a nadam se da će i realizacija biti dobra – zaključio je Carević i za kraj poručio:
– Veselim se utakmici! I jedni i drugi igramo dobar nogomet, vjerujem da će utakmica biti baš dobra.
Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.
Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.
Tko ima pravo na prijavu?
Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.
Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.
Koliko novca se može dobiti?
Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.
Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.
Kako se prijaviti?
Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.
Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.