Poveži se s nama

Kultura

Još kratko možete pogledati izložbu Emocije

Objavljeno

“Kristina Matijašić na svojoj prvoj samostalnoj izložbi izlaže 20 fotografija vrlo osmišljenih tematskih cjelina, interpretativnog karaktera, koje vode od zbiljskog preko ulaženja u prostore bezmjerja i približavanja nedokučivog ljudskog promatranja. Ljepotom svoje fotografske kompozicije iz dubokog intimnog poriva ulazi u začudni spektar ljudskih emocija”, kažu iz Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

 

Emocije, izložbu Kristine Matijašić, građani mogu pogledati do nedjelje, 6. ožujka.

Kultura

Freske iz Ščitarjeva zbog potresa više nisu u izložbenom dijelu Arheološkog muzeja

Zbog mogućih daljnjih potresa i oštećenja prostora, prebačene su u znatno sigurniji prostor muzeja, čuvaonicu Antičkog odjela

Objavljeno

on

Arheološki muzej u Zagrebu osigurao jedvije freske s prikazom ljudskih figura nađene u Ščitarjevu, rimskom gradu Andautonija, nastale najvjerojatnije krajem 1. stoljeća. Freske su bile izložene u stalnom postavu Antičkog odjela na drugom katu Muzeja. Na sreću, tijekom potresa 22. ožujka, ove freske nisu oštećene, ali zbog mogućih daljnjih potresa i oštećenja prostora, jučer su skinute sa svojih nosača na zidu i pohranjene u, za njih posebno izrađenu postojeću zaštitnu ambalažu. Nakon pakiranja, obje freske prebačene su iz izložbenog u znatno sigurniji prostor muzeja, čuvaonicu Antičkog odjela.

– Radi se o vrlo rijetkom i vrijednom nalazu koji pokazuje način ukrašavanja zidova figuralnim prikazima već u 1. stoljeću. Fragmenti oslikane zidne žbuke nađeni su prilikom arheoloških iskopavanja 1989. godine na lokaciji terme u Ščitarjevu, a konzervatorsko-restauratorskim radovima od pronađenih ulomaka sastavljene su dvije ljudske figure (visine 51 cm). Ove slikarije najvjerojatnije su ukrašavale zidove grobnice 1. stoljeća i predstavljaju plesača i svirača iz pratnje boga Dioniza te se ubrajaju među najznačajnije nalaze na prostoru rimskog grada Andautonije, lokalitetu gdje Arheološki muzej u Zagrebu vrši istraživanja već više od 50 godina – objasnili su iz muzeja.

Nastavi čitati

Kultura

Inspiracija u izolaciji: Knjižnica nagrađuje najbolja pisma

Nagrade za najbolja pisma su knjige

Objavljeno

on

Unatoč posebnim okolnostima uzrokovanim pandemijom koronavirusa, Gradska knjižnica Velika Gorica i ove godine, po deveti put, raspisuje natječaj Pišem ti pismo! Kako bi se prilagodili okolnostima, pozivaju građane da im šalju pisma inspirirana svojim iskustvima u ovo izazovno doba.

–  Sigurno je da se svatko od nas na drukčiji način nosi s iskustvima straha, pa i povremenim naletima panike, da svatko na drugačiji način doživljava izolaciju i socijalnu distancu koja nas udaljava od nama najbližih. Ovo je doba novih pitanja za svakog od nas u ovom vremenu koje nam naizgled ne nosi ništa lijepo, pitanja koja nas tjeraju da iznova preispitujemo sve što nam se do sada činilo tako važnim, a što iznenada postaje sasvim nebitno. Ovo je također doba u kojem se mijenjamo, nalazimo nove načine da otkrijemo ljepotu i nadu tamo gdje ju do sada nismo mogli vidjeti – objasnili su iz Gradske knjižnice Velika Gorica.

Svoja iskustva u doba korone građani mogu pisati svima koji su ih inspirirali, zadivili, onima koji im nedostaju, kao i onima na koje su iz nekog razloga ljuti.

– Ovo je prilika da im uputite svoju zahvalu, divljenje, kritiku, izrazite svoj ponos… Djeci koja su prisiljena ostati u kućama dok vani buja proljeće, naporima učitelja da se odjednom pretvore u IT stručnjake kako bi se ova školska godina privela uspješnom kraju, svojim starijima koji teško izlaze na kraj sa svojom samoćom, prijateljici s kojom želite jednostavno popiti kavu, poznanici medicinskoj sestri čije je zdravstveno stanje svakodnevna lutrija, nekome svome na drugom kraju planete u vremenu kad ne možete bez propusnice otputovati ni do Siska, a kamoli u drugu državu – pojasnili su iz knjižnice.

Natječaj je otvoren od 1. do 30. travnja, a pismo treba poslati e-mailom na adresu pisemtipismo2020@gmail.com.

Gradska knjižnica nagradit će knjigama natjecatelje u tri kategorije: Naj pismo odraslih, Naj srednjoškolsko pismo i Naj dječje pismo.

Nastavi čitati

Kultura

OSS Buševec već je 100 godina nositelj kulture u Turopolju

Cijelu ovu godinu posvetili su obilježavanju obljetnice, a najveći izazov je pronaći dovoljno veliku pozornicu kako bi nastupili svi koji žele biti dio rođendanskog programa

Objavljeno

on

U Buševcu vjerojatno ne postoji obitelj iz koje barem jedan član nije u Ogranku seljačke sloge. Ples i pjevanje u folklornoj, sviranje u tamburaškoj ili pak gluma u dramskoj sekciji samo su neke od aktivnosti koje njeguju. No, ukoliko se i dogodi da se netko ne uključi u folklorno ili dramsko stvaralaštvo, sigurno je u medijskoj ili etno sekciji, ili radu društva pomaže na kakav drugi način. Toliko je OSS važan u životu Buševčana. I tako već 100 godina.

– Imamo široku djelatnost i sigurno smo najkompletnije kulturno-umjetničko društvo u Hrvatskoj. Svake godine imamo 50 do 60 nastupa, a od manifestacija koje održavamo, među kojima su Dječje igre-međunarodni festival dječjeg folklora, Ivanje u Buševcu, Međunarodni festival tradicijskih glazbala, Kaj Buš i Božićni koncert, velik broj je već punoljetan – objasnio je predsjednik OSS Buševec Nenad Rožić.

Manifestacije, nastupe u zemlji i svijetu, kao uostalom i nagrade koje je ovo društvo primilo, teško je čak i pobrojati. Puni registratori programa i planova kako sačuvati kulturu i tradiciju stoje na policama Doma kulture u Buševcu, a oni koji su već ugledali svjetlo dana iz godine u godinu postaju sve veći i bolji. A kada se nešto radi s ljubavlju i kvalitetno, onda to privlači i druge entuzijaste. Dobar glas o Ogranku odavno se proširio van mjesta.

– Imamo ljude iz 17 okolnih mjesta koji svakodnevno dolaze na probe. Jako smo ponosni na to jer znači da smo otvoreni za sve i da ljudi rado dolaze kod nas pjevati, plesati, svirati i glumiti – zaključuje predsjednik Ogranka koji broji oko aktivnih 200 članova, pa im za probe nije dovoljan tek Kulturni dom, nego vježbaju i u susjednoj im osnovnoj školi.

Ogranak seljačke sloge Buševec – folklorna sekcija

Odgojili su generacije

– Odgajamo naše članove i publiku. Odgojili smo generacije. Nagrada nam je što znamo da tako mičemo djecu s ulice i da ih odgajamo u ljude koji će danas-sutra cijeniti svoju kulturu, ali i tuđu. Tu se stječu prijatelji i odgajaju ljudi širih nazora, koji nisu skloni porocima – objasnio je Nenad Rožić.

Generacije Buševčana odgojio je Ogranak, a kada postanu roditelji, članovi svoju djecu od malih nogu uključe u rad društva. Tako najmlađa članica nema još niti godinu dana. Najstarijoj članici je pak 92 godine.

– Rekao bih da je to ljudima u krvi, a kad vam jednom uđe u krv, teško se makne. Dokaz je to što imamo oko 50 počasnih članova, što se može postati ako imate 30 godina aktivnog rada u društvu. Imamo i one koji su 40 ili 50 godina aktivni. To je tradicija koja se prenosi s generacije na generaciju i nas bi bilo sramota da nam društvo propadne kad smo već postigli takav nivo – priznaje Rožić.

Predvodnici kulture u Turopolju

Po mnogočemu su u Buševcu bili prvi, a svoje vodstvo u kulturnoj djelatnosti Turopolja do danas su zadržali. Dramsku sekciju imaju od 1923. godine, a mogu se pohvaliti sa 130 premijera i više od 1200 odigranih predstava. Uprizorili su sva najveća literarna djela na kajkavskom, a prvi su u Hrvatskoj izveli i Hamleta na tom narječju.

Ogranak seljačke sloge Buševec – dramska sekcija

– Izdali smo dvije prekrasne knjige i vjerujem da takve nema niti jedno selo u Hrvatskoj, a bojim se da nemaju niti mnogi veći gradovi. Radi se o monografiji „Buševec“ i knjizi „Rodoslovlja buševskih obitelji“, kojom je obuhvaćeno 18 obitelji, a može ih se pratiti i po muškoj i po ženskoj liniji – objasnio je Rožić te dodao kako je OSS Buševec izdao i tri CD-a, dva s božićnim pjesmama te „Oj Buševec“ s turopoljskim melodijama.

Od 1967. čuvaju i tradiciju „Turopoljske svadbe“, medijskog spektakla koji dočarava davne svadbene običaje Turopolja. Izvode ju s KUD-om Dučec i KUD-om Nova Zora, a u prikazu sudjeluje oko 150 ljudi i izvodi se na dvije pozornice.

Dosjetljivi Buševčani

Kulturna djelatnost u Buševcu započela je već 1912. osnivanjem knjižnice i čitaonice te tamburaškog zbora, ali službeni datum osnivanja je 18. travnja 1920. od kada datira zapisnik s osnivačke skupštine društva. Svoje ime nikada nisu mijenjali. Službeni naziv je Prvo hrvatsko seljačko prosvjetno i dobrotvorno društvo Seljačka sloga Buševec, skraćeno Seljačka sloga Buševec.

– Mi smo prva seljačka sloga u Hrvatskoj i nakon toga su se počele osnivati u cijeloj Hrvatskoj i šire. Sada ih nije puno ostalo. Mi smo ga zadržali jer smo prvi i matični ogranak, a u ime smo riječ Ogranak dodali, kad se osnovala Matica u Zagrebu 1935-ih – objasnio je Nenad Rožić.

Društvo je jedno vrijeme bilo čak zabranjivano, ali su se tada u Buševcu dosjetili da djelatnost prebace pod DVD ili, u jednom trenutku, čak Sportsko društvo Polet. Zanimljivo je i kako su počeci šaha u Buševcu bili pod okriljem Ogranka seljačke sloge, tek naknadno su ga prebacili u SD Polet.

Ogranak seljačke sloge Buševec – tamburaši

Slavljenička 2020. godina

U svojim prostorijama Buševčani čuvaju 12 kompleta narodnih nošnji, instrumente za nekoliko orkestara, dramske rekvizite, fotografije, plakate predstava… Završavaju i uređenje Etno zadruge, koju planiraju ponuditi kao turistički proizvod kojim će prezentirati cjelokupnu folklornu baštinu. Sve je to podsjetnik na stoljeće rada, a obilježavat će ga kroz cijelu godinu. Prvi je na rasporedu 19. travnja, svečani koncert svih generacija OSS Buševec. Centralna proslava bit će u sklopu Ivanja u Buševcu kada će otvoriti i svoju Etno zadrugu, otkriti spomenik seljačkoj slozi, pripremiti izložbu „100 fotografija za 100 godina“ promovirati novu zastavu te pripremiti Turopolsku veselicu, a tjedan kasnije slijedi i Turopoljska svadba.

Nastavi čitati

Reporter 391 - 12.03.2020.

Facebook

Izdvojeno