Soba 313, na trećem katu zgrade gradske uprave, u petak prijepodne bila je puna k’o šipak. Kamere, fotoaparati, ljudi u odijelima, brojna delegacija domaćina…

– Uh, koja gužva, ima nas k’o Kineza – prigodno se našalio netko čekajući da nam se priključe gosti iz daleke i prijateljske Kine.

Točnije bi, zapravo, bilo reći da se radi o partnerima nego o gostima, budući da je povod bio potpisivanje Sporazuma kojim se formira partnerstvo između Grada Velike Gorice, Nogometnog saveza Zagrebačke županije i kineske kompanije Z-Run Well Ton Industry. Radi se, poznato je to već, o projektu izgradnje sportske infrastrukture, prije svega stadiona, ali i drugih popratnih sadržaja.

– Velika mi je čast što imam priliku sjediti ovdje s vama, što smo došli do ove faze naše suradnje. Velika Gorica je grad koji ima idealan geografski položaj, lokacijski nam savršeno odgovara, a i sam grad nam se jako sviđa. Hrvatski nogomet privukao je pažnju prošlog ljeta na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, a mogu vam reći i da u Kini vaša reprezentacija ima jako puno navijača – sa smiješkom je rekla Jiang Yu, osnivačica kompanije Z-Run Well Ton Industry na tečnom kineskom.

Unešen je tako dašak Dalekog istoka u jedan velikogorički blagdanski petak, a u paketu je stigla i velika doza optimizma da se ovaj mega projekt doista kreće prema vrlo, vrlo ozbiljnoj fazi.

– Grad je prezentirao mogućnost ulaganja u sportsku infrastrukturu, koja podrazumijeva stadion s popratnim sadržajima. Kineska delegacija obišla je i potencijalni teren, koji prostorno i planski zadovoljava potrebe izgradnje stadiona, a rezultat toga je današnje potpisivanje Sporazuma. Velika Gorica je posljednjih nekoliko godina postala grad poželjan investitorima i veseli me činjenica da se taj interes proširio i van hrvatskih granica te da poslovne namjere iskazuju i strani investitori – kazao je gradonačelnik Dražen Barišić.

Uz njega su bili i zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec i pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, investicije i fondove EU Domagoj Ilečić, ali i predsjednik županijskog nogometnog saveza Nenad Črnko, ujedno i prvi čovjek HNK Gorice.

– Sportska infastruktura, koja je i predmet prvih aktivnosti definiranih ovim sporazumom, doprinijet će ne samo boljim uvjetima za rad i natjecanja, kako u našoj županiji, tako i u Hrvatskoj, već će i ova buduća suradnja, uvjeren sam, dati svoj doprinos razvoju nogometa u obje zemlje – vjeruje Črnko.

Nakon što je svatko od ključnih ljudi ovog projekta rekao svoje, krenulo se na potpisivanje i “štambiljanje” ugovora koji bi u budućnosti trebao donijeti puno toga dobroga. O detaljima je zasad teško govoriti, budući da je riječ o vrlo ranoj fazi cijele priče, no važno je da se ciljevi znaju. Kinezi će u narednom razdoblju provesti detaljnu analizu svega što su vidjeli, čuli i doživjeli u Velikoj Gorici, nakon čega bi se trebalo krenuti s projektnom dokumentacijom i svim drugim koracima uobičajnim u ovakvim situacijama.

Razvije li se sve u najboljem mogućem smjeru, u sljedećih nekoliko godina Velika Gorica bi mogla dobiti veliki stadion za 30-ak tisuća gledatelja, u to bi vjerojatno bio uklopljen i manji stadion, koji bi koristio i naš prvoligaš HNK Gorica, a u nagađanjima i projekcijama spominju se i hoteli, nogometni kamp, dvorane, ugostiteljski i trgovački objekti… Međutim, na sve to morat ćemo pričekati još neko vrijeme. I nadati se da će sve ispasti najbolje moguće…

Povodom dana škole OŠ Jurja Habdelića, na inicijativu ravnatelja škole Davora Vidovića  s ciljem podizanja svijesti o očuvanju ekosustava, zajedno s udrugom Ekoregija Velika Gorica, VG Čistoćom i VG Vodoopskrbom proveden je projekt edukacije velikogoričkih osnovnoškolaca na temu postupanja s otpadom, recikliranja te zaštite vodnih resursa u kojem je sudjelovalo oko 690 učenika od prvog do osmog razreda. Dio učenika posjetio je hrvatsko reciklažno dvorište i odlagalište otpada Mraclinska Dubrava, te vodocrpilište Velika Gorica.

Ostali učenici s entuzijazmom su se okušali u likovnim radionicama, kroz koje su imali prilike izraziti vlastitu kreativnost u izradi raznih predmeta od otpada i recikliranih materijala.

17.04.2019. Velika Gorica – Dan škole Jurja Habdelića. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

-Od otpada smo stvarali radove u obliku cvijeća i prirode, na svaku smo napisali motivacijsku poruku koju bi trebalo ispoštovati. I od recikliranog materijala se može svašta napraviti, ljudi ih često bacaju u prirodu, što nije najpametnije jer se ne može razgraditi kako treba. Voljela bih da se ovako zanimljive i korisne radionice češće organiziraju –  ispričala nam je učenica sedmog razreda Lara Lukačić.

Svi su sudionici izrazili želju da sličnih radionica bude više, jer su ovom prigodom naučili ponešto o važnosti održivog postupanja s prirodom koju svi toliko volimo.

17.04.2019. Velika Gorica – Dan škole Jurja Habdelića. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

– Jako mi se svidjela radionica jer volim raditi s prirodom i okolišem, a nije mi bilo teško jer kada nešto voliš, to sve ide lagano. Definitivno bih voljela više ovakvih radionica – otkrila nam je učenica petog razreda Nikolina Čerkez.

Profesorica Sanja Kalambura s Veleučilišta Velika Gorica nadzirala je likovnu radionicu, a u razgovoru nam je otkrila da će u okviru projekta ‘Pametno gospodarenje otpadom Grada Velike Gorice’ ovakvih radionica biti još.

17.04.2019. Velika Gorica – Dan škole Jurja Habdelića. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

– Koncept radionice bio je malo zahtjevniji, zbog koloriranja i sastavljanja slogana vezanog uz sliku, no rezultat je itekako vidljiv. Što se tiče ovog projekta financiranog iz fondova EU, sličan oblik radionice biti će proveden u 22 školska objekta, a do 2020. godine biti će još puno sličnih radionica. Odlična je to prilika za praktičan rad kroz koji djeca puno nauče. Možda i kroz redovnu nastavu  likovnog u školama bude sličnih prilika – kazala nam je profesorica Sanja Kalambura s Veleučilišta Velika Gorica.

17.04.2019. Velika Gorica – Dan škole Jurja Habdelića. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Već drugu godinu, zajedno s Ekoregijom Velika Gorica, kroz ovu hvalevrijednu suradnju potiče se i promovira održivi razvoj kao i zdraviji život na lokalnom području. Inicijativu su podržali važni velikogorički dionici komunalnog sustava – VG Čistoća i VG Vodoopskrba, koji dijele zajednički cilj prenošenja ljubavi prema okolišu i na najmlađe stanovnike lokalne zajednice. Kreativna djela Habdelićevih osnovnoškolaca biti će izložena u prostorima škole i Ekoregije Velika Gorica.

Galerija fotografija

Da se u Turopolju može uspješno poslovati, najbolji je primjer tvrtka 3DMediArt d.o.o. iz Mraclina, koja je nedavno proslavila 10 rođendan. U jednom desetljeću svoga postojanja uspjeli su se nametnuti i danas drže preko 40 posto hrvatskog tržišta jumbo plakata. Mjesečno proizvedu 3000 jumbo plakata standardnih i izvanstandardnih dimenzija. Kako nam je rekao direktor Domagoj Orlić otkrio nam je da je profesionalnost i dobar odnos s kupcima preduvjet za uspjeh.

– Za svakog tko vrijedno i pošteno radi, ima mjesta na tržištu. Kvaliteta i odnos prema kupcima, važniji su ponekad i od cijene samog proizvoda. To je nešto što kupci prepoznaju. Kad smo počinjali bilo je jako teško steći povjerenje klijenata, jer tržišni igrači ne vole riskirati s novim i nepoznatim tvrtkama. Izborili smo se za svoje mjesto zahvaljujući konstantnom kvalitetom, brzinom i poštivanju rokova isporuke – rekao nam je Orlić.

Foto: Petar Brnada

Konstantno ulaganje u opremu i edukaciju ovu tvrtku pozicioniralo je kao lidera u segmentu produkcije velikih formata s kapacitetom do 500 jumbo plakata dnevno.

– Konstantno smo ulagali u edukacije naših djelatnika i to se pokazalo kao pravi put. Strojevi bez educiranih ljudi za njima ne mogu sami raditi. U svakom poslu najbitniji su ljudi – dodao je.

Kako smo doznali, nove tehnologije koje postaju sve važnije u oglašivačkom sektoru, nisu ugrozile jumbo plakate kao medij kojim se dolazi do publike. Sve je veća potražnja za njima na tržištu. Kako bi podmirile sve veće narudžbe, morali su investirati i u strojeve. U ovom trenutku raspolažu strojevima vrijednim 2 milijuna kuna.

– Imamo pet velikih strojeva, a svaki vrijedi oko 400 tisuća kuna. Sve smo kupili sami, bez ikakvih državnih, europskih ili bilo kakvih drugih subvencija – pohvalio nam se direktor.