It’s TIME: Tajna uspjeha je fina klopa i ugodan ambijent!
Uoči domaćih utakmica, nogometaši Gorice snagu skupljaju u restoranu TIME u Kolodvorskoj ulici 64. Za dečke, ručak je spreman kad god i kako god požele a suradnja očito funkcionira…
Nedjelja prijepodne, nogometna atmosfera pomalo se usijava, jer u Veliku Goricu dolazi splitski Hajduk, po prvi put u povijesti pale se i reflektori… Dobra je stvar što se oko goričkog nogometa počela stvarati ugodna pozitivna nervoza. Utakmice se nestrpljivo iščekuju, kako među nogometašima tako i među navijačima, a tu nervozu nekako treba i ublažiti. Svatko ima neki svoj način, model, a ovaj put kao zgodna opcija učinilo se otići na vrhunsku kavu i lagani doručak u novi gradski restoran TIME.
Od početka je zvučalo kao vrlo zanimljiva ideja, otvoriti hotel na lokaciji na kojoj su donedavno funkcionirale neke gradske firme, ali posebnu pažnju izaziva upravo restoran. Primamljiv i vidljiv s ceste kojom se dolazi prema ovom dijelu grada, elegantno i toplo osvijetljen, djeluje kao nešto što se isplati vidjeti iz prve ruke. Ulazimo tako u restoran TIME nešto iza 11 sati, kad mise polako završavaju a crkvena zvona stapaju sa ugodnom pozadinskom glazbom restorana. Zapravo stižemo na vrijeme na nedjeljni ručak! Svi gosti odjeveni su u prepoznatljive crvene kombinacije, jednoobrazno, kao vojska. Pogađate, u pitanju su igrači HNK Gorice.
– Utakmica je u 15 sati i da bi igrači bili u najboljem mogućem izdanju, morali smo organizirati nešto raniji ručak – objašnjava trener Sergej Jakirović.
Ovo je bila sportska varijanta ručka, brižno i točno definiran jelovnik, kojeg restoranski tim priprema bez problema i s puno ljubavi. Igrači i vodstvo kluba uživaju, vidi se to i ovako sa strane, u svakom zalogaju. Čovjeku se učini da bi najradije da se ta utakmica malo odgodi, da mogu što duže uživati u delicijama na stolu. Meso, povrće, prilozi, pa na kraju štrukle i domaće štrudle koje mame zazubice… I strani igrači u čudu se pogledaju, kao da ne mogu vjerovati da dosad nisu otkrili i ovaj dio hrvatske gastronomske ponude.
Međutim, u restoranu TIME nema problema s tim. Kad god dečkima zatreba, kad god trener poželi, ručak je spreman i na stolu.
– Drago mi je i ugodno je gledati kako igrači uživaju. Želimo napraviti sve što je u našoj mogućnosti, da se svi naši gosti osjećaju što ugodnije ovdje kod nas – govori nam vlasnik hotela i restorana Klaudijo Maričić, poznati poduzetnik koji se odvažio u Velikoj Gorici otvoriti jedan ovako luksuzan i ugodan objekt.
I zasad mu, čini se, ide jako dobro. Kako s hotelom, tako i s restoranom TIME, koji je pomaknuo gastronomske granice Velike Gorice, sa novim projektom pod nazivom ”Soul Food” ili kako sami kažu, hrana koja ima dušu. Ono što je specifično i novo, svako jelo inspirirano je nekom pjesmom, pa tako možete okusiti ”Purple Rain” od Princea, ”Shape Of My Heart” od Stinga ili ”Keep On Movin” od Soul II Soul. Kakve se delicije kriju iza ovih glazbenih klasika, otkrit ćemo nekom drugom prilikom ili najbolje dođite sami i uvjerite se!
Osim gastronomije, interijer restorana gotovo svakog gosta ostavlja bez daha. Bogata glazbena kulisa, koja daje poseban ugođaj, pažljivo je birana iz privatne kolekcije koja broji više od 25.000 naslova. Impozantno, zar ne …
Decentno i elegantno uređenje interijera nadopunjuje se s velikom količinom svjetla, ljubazna posluga praktički je nevidljiva, a opet iznimno efikasna, a tu je i prostor koji funkcionira kao dnevni boravak, gdje se osim dobrog doručka, ručka ili večere, može popiti vrhunska espreso kava, pojesti dobar kolač i tako odmoriti misli od svakodnevnice…
Najvažnije od svega, ovo nije restoran isključivo vezan uz hotel, tu može doći tko god hoće. Poslovni ručak? Druženje s prijateljima? Romantična večera za zaljubljene? Sve može, restoran o kojem govorimo čini se itekako prikladan za sve navedene kombinacije. U gradu u kojem ponuda vrhunskih restorana nije na idealnoj razini, pojava ovakvog mjesta veliki je dobitak, bez ikakve dvojbe.
Već ova subota, povodom Martinja, dobra je prilika vidjeti kako sve to skupa izgleda izvan standardnih okvira ove tradicionalne fešte. Okupljanje je zakazano za 20 sati, za početak je spreman aperitiv dobrodošlice, nakon toga klasici u novom ruhu: sarma, pečenica s prilogom, štrudla od jabuka i umaku od vanilije. Svako nepce osvježit će se s legendarnim Trdenić vinima, Škrletom i Cabernet Sauvignonom, a sve to uz prikladnu zvučnu kulisu, za što će se pobrinuti velikogorički kantautor Vedran “Toughra” Ivorek i Josip Lukenda.
Zvuči kao dobra i drugačija martinjska kombinacija, koju ne bi trebalo propustiti. Uostalom, kad toliko uživaju naši nogometaši koji nas razveseljavaju iz vikenda u vikend, logično je da ćemo uživati i mi navijači …
FOTO Nastavak radova energetske obnove na stambenoj zgradi Trg grada Vukovara 1-7
Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica izvršilo je prijavu na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“ Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Nastavljaju se radovi na projektu Energetska obnova višestambene zgrade Trg grada Vukovara 1-7 u Velikoj Gorici, drugoj zgradi za koju su ostvarena bespovratna sredstva u okviru Nacionalnog plana opravka i otpornosti Obnova zgrada.
Bespovratna sredstva su dodjeljivana iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU slijedeće generacije“.
Iskazanom voljom suvlasnika/stanara stambene zgrade, Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica izvršilo je prijavu na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“ Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Odlukom suvlasnika radovi će obuhvaćati: rekonstrukciju vanjske ovojnice – vanjskih zidova i ravnih krovova, rekonstrukciju ovojnice grijanih prostora prema negrijanima.
Cilj izvođenja radova je povećanje energetske učinkovitosti i dekarbonizacija zgrada, odnosno smanjenje potrošnje električne energije i emisije CO2, te ostvarenje uštede potrebne energije od minimalno 50% Qh,nd.
U skladu s odredbama Poziva, kao opravdani i financijski prihvatljivi radovi izvodi se: obnova pročelja zgrade, sanacija ravnog krova zgrade, toplinska sanacija omotača grijanog dijela prema unutarnjim negrijanim prostorima, zamjena dijela postojeće stolarije nezadovoljavajućih karakteristika novom te razni vezni radovi.
Svrha radova:
Energetska obnova je proces kojim se postiže poboljšanje energetske učinkovitosti uz samu mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije. Poboljšanjem energetske učinkovitosti smanjuje se potrošnja energije i emisija stakleničkih plinova čime doprinosimo očuvanju okoliša.
Energetska obnova takvih zgrada je važna jer se time ostvaruje energetska učinkovitost zgrade što rezultira nižim troškovima energije, dok sam vizualni izgled obnovljene zgrade doprinosi atraktivnosti kako naselja tako i grada u cjelini.
Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica d.o.o. je u cilju poboljšanja kvalitete pružanja svojih usluga, u proteklih 7 godina, usmjerilo svoje djelovanje projektima energetske obnove višestambenih zgrada s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti kako bi unaprijedili kulturu stanovanja i poboljšali kvalitetu života svih korisnika te smanjili troškove za energiju.
Foto: AFP / FashionNetwork.com, Plastic particles from clothing are clogging oceans, objavljeno 22. veljače 2017
„Zašto spora moda?“, pitanje koje traži ozbiljan odgovor. Tema nije samo unikatnost i kvaliteta, već i njen utjecaj na društvo, ekonomiju i okoliš.
Bolje pitanje je – zašto brza moda? Ona je odraz današnjeg užurbanog društva u kojem sve mora biti odmah i sada. U toj utrci za brzinom i trendovima, odjeća postaje potrošna roba, a posljedice ostaju dugotrajne.
Kako tome stati na kraj?
Priliku za promišljanje i razgovor o alternativi brzoj modi donosi predavanje „Zašto spora moda“. Održat će se u ponedjeljak, 2. ožujka 2026. u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Prigodna izložba s istom tematikom bit će postavljena u Područnoj knjižnici Galženica od 2. ožujka 2026., a posjetiteljima će približiti važnost osvještavanja štetnih posljedica brze mode na društvo i okoliš.
Dizajnerice Vedrana Jurišinac, Nika Vrbica Pečnik i Ivona Šorša Hrvojić kroz izložbu i predavanje progovaraju o problemima brze mode te nude konkretna i primjenjiva rješenja.
Kroz edukativne materijale i kratku prezentaciju objasnit će negativne posljedice ubrzane proizvodnje odjeće te dati savjete kako malim promjenama u vlastitom odnosu prema odijevanju možemo doprinijeti većoj promjeni.
Nakon predavanja predviđena je rasprava, a svi zainteresirani pozvani su uključiti se, postaviti pitanja i podijeliti svoja razmišljanja.
O dizajnericama:
Vedrana Jurišinac stoji iza brenda Dada i Dunda, koji u suradnji s majkom izrađuje unikatne suvremene komade od tradicijskih, ručno rađenih i vezenih tkanina;
Nika Vrbica Pečnik autorica je brenda Salicula, koji spaja umjetnost i modu te istražuje održivost kroz rad s rabljenom odjećom;
Ivona Šorša Hrvojić vodi brend Darkona, inspiriran supkulturama, a temeljen na održivosti, funkcionalnosti i načelima spore mode.
Brza moda simbol je potrošačkog društva u kojem odjeća postaje jednokratna roba. Iza niskih cijena kriju se potplaćeni radnici, često žene i djeca, koji rade u nesigurnim i nehumanim uvjetima, izloženi štetnim kemikalijama.
Istodobno, tekstilna industrija proizvodi goleme količine otpada i ozbiljno onečišćuje okoliš. Također, odjeća loše kvalitete brzo završava na odlagalištima. Cijenu tako ne plaćamo samo novcem, već ljudskim pravima i zdravljem planeta.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u Republici Hrvatskoj u siječnju 2026. u prosjeku su više za 3,4 % u odnosu na siječanj 2025. Na mjesečnoj su razini u odnosu na prosinac 2025. porasle za 0,3 %.
Promatrano prema glavnim skupinama potrošnje, najveći porast cijena na godišnjoj razini zabilježen je u sljedećim kategorijama:
Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva – rast od 10,1 %, s najvećim doprinosom ukupnoj inflaciji;
Alkoholna pića i duhan – cijene više za 7,5 %;
Restorani i usluge smještaja – porast od 6,8 %;
Zdravstvo – cijene više za 4,1 %;
Rekreacija, sport i kultura – rast 3,3 %;
Hrana i bezalkoholna pića – povećanje od 2,1 %.
Ove promjene ukazuju na značajnije povećanje troškova života, posebice u segmentu stanovanja i energije, koji pozitivno utječu na ukupnu stopu inflacije.
DZS također bilježi da su neke skupine roba i usluga zabilježile pad cijena u odnosu na isti mjesec prethodne godine:
Usluge obrazovanja – pad od 1,6 %;
Pokućstvo i oprema za kuću – smanjenje od 0,9 %;
Prijevoz – pad cijena od 0,3 %.
Prema podacima DZS-a, pad cijena u ovim kategorijama donekle ublažava rast u ostalim dijelovima potrošačke košarice.
Tražite posao, razmišljate o zapošljavanju ili dodatnom usavršavanju? Evo prilike da iz prve ruke saznate koje su vam mogućnosti u 2026. godini.
Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Zagreb i Razvojna agencija Grada Velika Gorica VE-GO-RA u četvrtak, 27. veljače od 10 do 13 sati organiziraju prezentaciju u Poduzetničkom inkubatoru Velike Gorice (Podložnica 6).
Na prezentaciji pod imenom „Zapošljavanja kroz mjere aktivne politike zapošljavanja u 2026. godini” biti će predstavljene mjere zapošljavanja za mlade i osobe u nepovoljnom položaju, program POSAO+, potpore za usavršavanje zaposlenih te vaučeri za obrazovanje nezaposlenih i zaposlenih.
Nakon izlaganja predviđeno je i vrijeme za pitanja, a sudjelovanje je besplatno.
Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac 2025. iznosila je 1.494 eura. Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na studeni to je nominalno 0,3 % manje, ali je realno zabilježen blagi rast od 0,1 %. Usporedba s prosincem prošle godine pokazuje znatno veći pomak, neto plaće su nominalno porasle za 9,8 %, a realno za 6,3 %.
Prosječna bruto plaća iznosila je 2.087 eura. U odnosu na mjesec ranije nominalno je pala za 0,3 %, dok je na godišnjoj razini porasla za 11,2 %.
Medijalna neto plaća iznosila je 1.280 eura. To je 0,2 % više nego u studenom i 10,7 % više nego godinu ranije.
Najviše prosječne neto plaće isplaćene su u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, 2.835 eura, dok su najniže zabilježene u proizvodnji odjeće, gdje je prosjek iznosio 942 eura.