Povežite se s nama

Gospodarstvo

Inovaciju ovog Buševčana već koriste hoteli, toplice i vodovodi, a sada je dobila i međunarodno priznanje

Kada je 1987. godine pokrenut projekt izgradnje fontane Manduševac, upravo je Franjo Trumbetaš dobio zadatak da napravi da u njemu bude pitka voda

Objavljeno

na

Franjo Trumbetaš osvojio je na 18. Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2020 zlatnu medalju za elektrolitički uređaj te posebnu IFIA nagradu (Međunarodna federacija udruženja izumitelja i izuma) koju je dobio u konkurenciji 189 izlagača. Veliko je to priznanje za njega i obrt Bovje promet d.o.o. te dokaz kako je Oksieko – uređaj za proizvodnju dezinfekcijskog sredstva široke primjene elektrolitičkim postupkom – izniman proizvod.

– Ja na tom proizvodu radim preko 10 godina, već se primjenjuje na lokalnim vodovodima, bazenima za kupanje, u hotelima i slično, ali nisam prije izlagao. Nisam ni planirao dok me nisu pozvali iz Hrvatske obrtničke komore i Udruženja obrtnika Zagreb. O nikakvoj nagradi nisam ni sanjao. Nakon 10 godina ljudi su prepoznali moj rad i trud. Dosta me to iznenadilo, posebno jer je ocjenjivački sud odlučio nagraditi moj proizvod, iako su drugi imali više reklama. Medalje su mi otvorile vrata za suradnju – komentirao je Trumbetaš nagrade koje mu je 17. listopada uručila Udruga inovatora Hrvatske.

– Uređaj radi na principu elektrolize i mislim da će nakon ovog ljudi prestati biti skeptični prema mom proizvodu i da će ga prepoznati. Prije mjesec dana sam dao u Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar da mi naprave atest učinkovitosti mog stroja i od njih je stigla potvrda da za 3 minute stroj uništava baterije i viruse, tako da to dokazuje mogućnosti njegove primjene – objasnio je Trumbetaš koji tvrtku vodi iz Buševca, ali mu je obrt smješten u Zagrebu.

Korisnost Franjinih inovativnih proizvoda već su prepoznali brojni hoteli, među kojima je i Amfora na Hvaru, Krapinske i Stubičke toplice, gradski vodovodi…

– Hoteli dugo stoje zatvoreni i onda na proljeće kada se otvaraju moraju zagrijavati vodu na 80 stupnjeva da bi se uništila bakterija legionela, a s dodavanjem našeg proizvoda Bovjesept u sistem voda može biti 35 ili 40 stupnjeva, dovoljno za tuširanje, a ne može se pojaviti legionela. To znači ogromnu uštedu energije za hotele. Primjenu ima i u bolnicama, a već radimo i u toplicama. Naime, ako se dodaje u bazen pacijentima rana brže zacijeli, a nema miris po kloru – kaže Trumbetaš.

Foto: Udruga inovatora Hrvatske

Veliko znanje i iskustvo kriju se iza brojnih priznanja koja je do sada dobio Trumbetaš. No, kako bi se razvio kvalitetan proizvod i k tome još inovativan, potrebni su i trud, mukotrpan rad te konstantno učenje. Neke od inovativnih ideja koje je razvio, kaže, u međuvremenu su i ukradene.

Unatoč svemu tome, Obrt Bovje promet je opstao i dobro radi, a ove godine slavi i 100 godina postojanja. Franjo Trumbetaš ga je naslijedio kao zadnji učenik njegova osnivača Vjekoslava Bosilja, koji je po sebi i nazvao tvrtku.

– Bosilj Vjekoslav je nekada radio te uređaje za dezinfekciju, plinske klorinatore i radili smo po cijeloj Jugoslaviji, a naši su kupci bili svi veliki komunalni vodovodi, od Triglava do Đevđelije. Ja sam njega naslijedio obrt jer sam bio njegov zadnji učenik. Prve hemodijalize u Hrvatskoj sam ja radio po svim bolničkim centrima – objašnjava Franjo Trumbetaš i dodaje kako danas njegovu opremu koristi i gorički vodovod, zagrebački bazeni Šalata, Jarun i Utrine, ali i gradski vodovodi u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Još jedna zanimljiva priča koja se veže uz ovaj obrt je i njegova veza sa zagrebačkim Manduševcem. Naime, upravo je u Trumbetaševoj radionici 1987. godine nastajao projekt za ovaj danas zaštitni znak metropole.

24.09.2020., Zagreb – Na Trgu bana Jelacica oko Mandusevca aktivisti Zednog grada projekta Instituta Kroatienpod vodstvom Jasmine Vukas i Hrvoja Ryznara. Autor projekta je Sasa Simpraga, a provodi se u partnerstvu s platformom 1POSTOZAGRAD.
Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

– Projekt za zagrebački Manduševac je stajao u mom uredu, za njega sam bio sponzor Gradu Zagrebu, i zahtjev je bio da voda bude pitka. Ja sam napravio ispod Manduševca postrojenje za obradu vode. Sada je mutna. Naime, promjenom vlasti se promijenilo i tko održava fontane i više nije voda pitka, nažalost… – ispričao je Franjo Trumbetaš.

No, tko zna, vlasti se mijenjaju… Pa će tako možda, upravo zahvaljujući Buševčanu Franji, Zagrepčani i turisti koji posjete Zagreb, opet jednom moći piti vodu iz Manduševca. Do tada, Bovje promet i Franjo Trumbetaš će nastaviti poslovati i isporučivati uređaje za dezinfekciju vode, plinske klorinatore, otopinske klorinatore te dozirne pumpe.

Gospodarstvo

Zagrebačka županija među rekorderima rasta zaposlenosti! U deset godina 46 % više zaposlenih

U samom vrhu po zaposlenosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U Hrvatskoj je na kraju 2025. godine radilo gotovo 5 % više ljudi nego godinu ranije, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Među županijama koje se posebno ističu po rastu zaposlenosti je i Zagrebačka županija, koja je u posljednjih deset godina zabilježila čak 46 % više zaposlenih.

Prema podacima koje prenosi Župan.hr, u Zagrebačkoj županiji bilo je zaposleno 104.608 ljudi, čime se našla među pet županija s najvećim brojem zaposlenih, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Pozitivan trend vidi se i u obrtništvu. Zagrebačka županija ima gotovo 5.800 obrtnika, što je svrstava među vodeće županije u Hrvatskoj, uz daleko veće i turistički snažne regije.

Na razini cijele države, Hrvatska je na zadnji dan 2025. imala ukupno 1.729.787 zaposlenih. To je oko 21 tisuću više nego godinu ranije, gotovo 81 tisuću više nego krajem 2023. te više od 122 tisuće u odnosu na kraj 2022. godine. Najviše ljudi zaposleno je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i obrazovanju.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove podatke – evo kako se kretala zaposlenost u prosincu

Zadnji mjesec u 2025. je donio preokret na tržištu rada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andy Barbour/pexels.com

U Hrvatskoj je u prosincu 2025. bilo zaposleno 1.717.302 ljudi, što je manje nego mjesec ranije i nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je porastao broj nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je 4,6 %.

Pad zaposlenosti zabilježen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni broj zaposlenih smanjen je za 1 %, dok je u usporedbi s prosincem prethodne godine također zabilježen pad od jedan posto. Među zaposlenima je bilo 804.697 žena, a njihov broj također se smanjio, iako nešto blaže nego ukupna zaposlenost.

Najviše zaposlenih i dalje radi u pravnim osobama, gdje je u prosincu bilo zaposleno 1.487.287 ljudi. I u tom dijelu tržišta rada zabilježen je pad broja zaposlenih, kako u odnosu na studeni, tako i u usporedbi s prošlom godinom. Na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama smanjena je za 1,4 %.

S druge strane, nezaposlenost je nastavila rasti. U prosincu je broj nezaposlenih porastao za gotovo dva posto u odnosu na studeni, dok je među ženama rast iznosio 1,6 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za žene iznosila je 5,2 %, što je osjetno više od ukupnog prosjeka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, prosjek blizu 1.500 eura

Prosječna neto plaća u studenome porasla je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 1,9 % više nego u listopadu, a 9,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta primanja, i nominalno i realno, no istodobno otkrivaju i velike razlike među zaposlenima te djelatnostima.

Tako je prosječna bruto plaća u studenome je dosegnula 2.093 eura, što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,3 %, dok je u odnosu na studeni prošle godine viša za 10,2 %.

Ipak, medijalna plaća, koja bolje odražava koliko “zarađuje prosječan radnik”, bila je osjetno niža. Polovica zaposlenih u studenome je primila manje od 1.278 eura neto, što je čak blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10 %.

Razlike među sektorima ostaju izražene. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu, gdje je u studenome iznosila 2.315 eura, dok su najniže plaće zabilježene u proizvodnji odjeće, svega 967 eura. Sličan raspored vidljiv je i kod bruto plaća, koje su se u zračnom prijevozu penjale do 3.370 eura, a u tekstilnoj industriji ostale na 1.277 eura.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Imate ideju za projekt? Saznajte kako ga financirati na ovoj radionici

Objavljeno

na

Objavio/la

Razvojna agencija Grada Velike Gorice u suradnji s Nacionalnom kontaktnom točkom programa EU-a „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“ poziva sve zainteresirane na interaktivnu radionicu projektnih ideja koja će se održati 11. veljače u VG Poduzetničkom inkubatoru, od 10 do 16 sati.

Radionica je prilika za sve koji žele doznati više o trenutačno otvorenim i planiranim natječajima za financiranje projekata u ovoj godini te razraditi vlastite ideje kroz praktične vježbe u grupama.

Sudjelovanje zahtijeva prethodnu prijavu, a zainteresirani se mogu prijaviti najkasnije do 9. veljače ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija u prosincu 3,3 %, najviše poskupjeli režije i restorani

Godišnji rast cijena usporen na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ilustrativna/pexels.com

U prosincu 2025. potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u prosjeku 3,3 % više nego u istom mjesecu godinu ranije, dok su u odnosu na studeni blago pale za 0,4 %, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Na razini cijele 2025. godine inflacija je u prosjeku iznosila 3,7 %.

Iako je mjesečni pad cijena donio kratko predah kućnim budžetima, godišnja slika i dalje pokazuje osjetan rast troškova života. Najveći pritisak na inflaciju dolazio je iz kategorije stanovanja, troškovi vode, struje, plina i drugih energenata porasli su za 8,4 % i dali najveći pojedinačni doprinos ukupnom rastu cijena. Značajno su poskupjeli i restorani i hoteli (7,6 %), što se osjetilo u cijenama ugostiteljskih usluga, dok su cijene u komunikacijama porasle za 5,3 %. Alkohol i duhan bili su skuplji za 4,6 %, zdravstvo za 4,3 %, a rekreacija i kultura za 3,4 %. Hrana i bezalkoholna pića porasli su za 2,8 %, što je i dalje jedan od važnijih faktora inflacije zbog velike težine te stavke u potrošačkoj košarici.

S druge strane, inflaciju su ublažili padovi cijena u prijevozu, koji je bio jeftiniji za 1,8 %, te nešto niže cijene odjeće i obuće i obrazovanja.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe unutar Europske unije, godišnja inflacija u prosincu iznosila je 3,8 %. U odnosu na studeni cijene su po toj metodologiji pale za 0,3 %, dok je prosjek za cijelu 2025. bio 4,4 %. Ukratko, kraj godine donio je blagi mjesečni pad cijena, ali režijski troškovi i uslužni sektor i dalje su ostali glavni generatori inflacije.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno