Povežite se s nama

Gospodarstvo

HEP-Toplinarstvo: Evo zašto Velikogoričani imaju velike račune za grijanje

Objavljeno

na

Zašto su mnogi Velikogoričani dobili iznimno visoke račune za grijanje, koji su za prosinac i dvostruko veći u odnosu na mjesec ranije? Zbog čega dolazi do toliko velikih oscilacija u iznosima, isplati li se stanarima uopće štedjeti, koja je uloga razdjelnika i je li točno da je zamišljeno da stanari od njega imaju benefit? Na koji način se formira iznos računa, može li doći do pogreške te koja su postupanja HEP-Toplinarstva u slučaju prigovora njihovih korisnika, upitali smo tu tvrtku, na koju su ovih dana ogorčeni mnogi stanari.
 

Foto: Miljenko Milanović/Cityportal

Direktor Zdravko Zajec veće iznose računa pravda temperaturom zraka, koja je u prosincu, u odnosu na studeni, bila niža za 7,2 °C.
 
“Prema službenim podacima DHMZ-a prosječna temperatura za grad Zagreb i okolicu u studenome 2016. iznosila je 6,8 °C, a za mjesec prosinac 2016. prosječna temperatura iznosila je -0,4°C, što pokazuje da je mjesec prosinac bio za 7,2°C hladniji od mjeseca studenog 2016. Navedeno je automatski rezultiralo većom potrošnjom toplinske energije”, zaključio je Zajc, ističući kako je to utjecalo i na količinu toplinske energije isporučene krajnjim kupcima, koja je očitana na mjerilima toplinske energije.
 
Pitamo se, što nas onda očekuje na računu za siječanj, jer će se prema najavama meteorologa temperature idućih dana spuštati i na minus 13 °C , a i cijelog mjeseca su vladale iznimno niske temperature.
 

Foto: Miljenko Milanović/Cityportal

Zajec tvrdi da većina zgrada zbog razdjelnika troši manje energije
 
“Vezano za zgrade s ugrađenim razdjelnicima, ukupna količina isporučene toplinske energije očitana na zajedničkom mjerilu u toplinskoj podstanici u većini zgrada koje su ugradile razdjelnike se smanjila u odnosu na razdoblje prije ugradnje ovih uređaja”.
 
Nekima manji, drugima isti, a trećima veći računi
 
“Međutim, iako se nakon ugradnje razdjelnika ukupna potrošnja toplinske energije na nivou cijele zgrade u pravilu smanji, ugradnja razdjelnika i termostatskih ventila ne garantira automatski uštedu energije i niže troškove za toplinsku energiju za svaki stan/poslovni prostor u koji su razdjelnici ugrađeni – neki vlasnici stanova i poslovnih prostora dobiju manje, neki jednake, a neki veće račune za toplinsku energiju u odnosu na račune prije ugradnje razdjelnika.”
 
Zajec otkriva što utječe na potrošnju toplinske energije pojedinog stana ili poslovnog prostora:
 

  • Način ponašanja suvlasnika (podešavanje termostata na radijatoru, prozračivanje prostorija, držanje prozora otvorenih na kip i sl.)
  • Položaj i karakteristike stana/poslovnog prostora – veću količinu toplinske energije će potrošiti prostori na sjevernoj strani, zadnjem katu zgrade, iznad nezagrijanih garaža ili prolaza, prostori s lošom izolacijom i nekvalitetnom stolarijom.
  •  

Nadalje, direktor HEP-Toplinarstva tvrdi da razdjelnici motiviraju na štednju
 
“Bitno je naglasiti da razdjelnici nisu uređaji čijom ugradnjom se automatski postiže ušteda energije i niži računi za toplinsku energiju, već oni krajnje kupce motiviraju na racionalno korištenje toplinske energije i postizanje energetskih i financijskih ušteda.”
 
Račun trebate osporiti u roku 15 dana
 
“U slučaju da krajnji kupci imaju prigovor na iznos računa za toplinsku energiju imaju mogućnost pisanim prigovorom djelomično ili u cijelosti osporiti račun u roku od 15 dana od dana izdavanja računa, a nesporni dio računa dužni su podmiriti u roku dospijeća.”
 
Zagrepčani plaćanju manje od Goričana
 
“Nadalje, krajnji kupci HEP-TOPLINARSTVA d.o.o. u Zagrebu toplinskom energijom se opskrbljuju iz termoelektrana-toplana, za razliku od krajnjih kupaca iz Velike Gorice, koji se toplinskom energijom opskrbljuju iz područnih toplana, odnosno zasebnih kotlovnica. Postoji značajna razlika između proizvodnje toplinske energije u kogeneracijskim postrojenjima u termoelektranama-toplanama i postrojenjima zasebnih kotlovnica, a samim time i razlika u cijeni proizvedene toplinske energije. Proizvodnja energije u kogeneracijskom procesu je znatno efikasnija od proizvodnje u samostalnim kotlovnicama, zbog činjenice da se istovremeno, u jedinstvenom procesu, proizvode električna i toplinska energija. Iz navedenih razloga krajnji kupci toplinske energije iz Zagreba plaćaju nižu cijenu toplinske energije od krajnjih kupaca iz Velike Gorice”, stoji u priopćenju direktora HEP-Toplinarstva Zdravka Zajeca.
 

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno