Poveži se s nama

Politika

Gradonačelnik Barišić podnio Gradskom vijeću izvješća o radu i proračunu

Dnevni red 14. sjednice Gradskog vijeća imao je 13 točaka. Dobili smo novog vijećnika, prezentirana su dva izvješća, jedna ulica dobila je novi naziv, a pričalo se i kreditima, zbrinjavanju otpada, uređenju grada…

Objavljeno

Nakon što su odradili Aktualni sat, gradski vijećnici okrenuli su se ostalim točkama dnevnog reda. Prvo je riješena jedna “zamjena igrača” u Vijeću, budući da je vijećnik MOST-a Marko Šimac svoj mandat stavio u mirovanje, a na njegovo mjesto došao je Damir Slojšek. Novi vijećnik je prisegnuo, nakon čega je riječ dobio gradonačelnik Dražen Barišić.

U sklopu druge točke dnevnog reda gradonačelnik je podnio prijedlog Godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna za 2018. godinu. Govorio je o javnim potrebama u socijalnoj skrbi i zdravstvu, o programu javnih potreba u kulturi, školstvu, predškolskom odgoju, tehničkoj kulturi, sportu, djelovanju za mlade, javnim potrebama za djecu te o izvršenju programa građenja i održavanja komunalne infrastrukture. Puno tema, puno rečenoga, a oporba je reagirala ističući, kako tvrde, negativnosti u ovom izvješću.

– Gradonačelnik je i sam dobro primjetio da ćemo mi iz oporbe spomenuti manjak u proračunu od 13,5 milijuna kuna, a on je vezan uz naše primjedbe kod donošenja proračuna, kad smo govorili da proračun nije realan, da je prenapuhan. Korigirali smo proračun četiri puta, imali smo dvije preraspodjele i dva rebalansa, i svejedno došli do manjka od 13,5 milijuna kuna. Najkraće rečeno, radi se o vrlo rizičnom upravljanju financijama – rekao je Damir Šimunić iz SDP-a i dodao:

– Ne možemo podržati ovo izvješće, jer se događa ista stvar iz godine u godinu. Nemojmo relativzirati manjak od 13 milijuna kuna. To je velik novac, ne možemo se postaviti kao da je to mala stvar.

Karmen Rak iz MOST-a istaknula je kako misli da neke stavke u proračunu nisu dobro planirane ni procijenjene, a povela se i priča o izgradnji sortirnice i reciklažnog dvorišta, naglasivši posebnu brigu o okolišu, ali i spomenuvši ponovno tih 13,5 milijuna kuna…

– Ova vlast željela je biti u 2018. uspješnija nego godinu prije, a slušajući ova izvješća, ali i šetajući gradom, siguran sam da smo u tome i uspjeli. Moramo u svemu tome reći i kako se ovaj manjak u proračunu odrazio na sve što se događalo u gradu. Može se isticati i negativno, govoriti o manjku, ali vidimo ovdje i da su prihodi više nego korektni, većina projekta je izvedena više od 90%, tako da mislim da možemo biti zadovoljni. Bilo je planirano da će se od  imovine prikupiti 20 milijuna kuna, a prikupljeno je 10,2 milijuna, zbog čega se moralo zagrabiti u proračun kako bi se realizirali projekti. Jedna stavka iz proračuna nije išla po planu, ali zato smo pokušali izbjeći da se zbog toga obustavljaju određeni projekti. Bila je to strateška odluka i vjerujemo da ćemo minus pokriti tijekom 2019. – kazao je Darko Bekić iz HDZ-a i nastavio:

– Iz ovoga se može izvući jedna pouka, odnosno zaključak: sve društvene skupine dobile su ono što im je obećano, sve obaveze su podmirene i Grad nije generirao nikakav novi dug. Ovo možemo smatrati prolaznom pojavom, koja se sigurno neće događati u sljedećim proračunima. Grad normalno funkcionira, nema razloga ni za kakvu uzbunu, ova administracija vodi Grad i donosi odluke koje možda nisu uvijek popularne, ali kroz godine smo se uvjerili da dobro funkcioniraju.

Opet se javio Damir Šimunić iz SDP-a…

– Obaveze Grada su 125 milijuna kuna s kreditnim obvezama i svim ostalim, a uz to smo generirali i manjak od 13 milijuna kuna. Budimo korektni jedni prema drugima i recimo da situacija nije baš toliko dobra kao što govori kolega Bekić. Puno tu stvari nisam ni spomenuo, od Kučkog mosta, prometnica… Imamo velik proračun, a u njegovoj realizaciji imamo problem. S ovim što imamo moglo se i puno više napraviti, i to bez manjka koji je nastao – istaknuo je Šimunić, a nadovezao se Tomislav Jakovljević iz Živog zida:

– Veliki Gaj Julije Cezar imao je čovjeka koji je svaki dan išao s njim i govorio mu: ‘Ti nisi Bog, ti si samo čovjek’. Tako bi i mi trebali, govoriti realno. Naravno da će vladajući govoriti da je sve super, ali činjenica je da smo mi svake godine u minusu. Kad čujem kako se govori o drugim gradovima, koji su u puno većem minusu, sjetim se svog oca, koji mi je uvijek govorio: ‘Nemoj se uspoređivati s lošijima od sebe!’ Ajmo se uspoređivati s Bjelovarom, koji je najtransparentniji grad u Hrvatskoj. Kad to sve dođe na naplatu, bit će ‘spašavaj se tko može’…

Nakon izvješća o proračunu, slijedilo je izvješće o radu gradonačelnika u drugih šest mjeseci 2018. godine.

– Kao gradonačelnik u trećem mandatu nastavio sam raditi na projektima koji su se pokazali kao potreba naših sugrađana. Ponosan sam što smo dobili novi vrtić Ciciban, povijesni projekt je i gradski bazen, koji ćemo nastaviti razvijati i dalje, izgradnjom vanjskih bazena, a Velika Gorica se etablirala kao rekorder po izdvajanju za obrazovanje, koji je na 39,6 posto, što je četiri puta veće od hrvatskog prosjeka. Izdana je građevinska dozvola za reciklažno dvorište na površini od 3000 m2, uz istočnu obilaznicu, započeli su radovi na spomen parka 153. brigade u Buni, a u rujnu je završila gradnja kružnog toka. Ta investicija od 4,5 milijuna kuna pokazala se vrlo pozitivnom, iako u nekim razdobljima dana dođe do kratkotrajnih kolona, ali sigurnost prometa se povećala. To će u budućnosti biti još bolje, kvalitetnije, ali i oku ljepše – rekao je u svome izvještaju, između ostaloga, gradonačelnik Barišić.

iz oporbe je, naravno, ponovno bilo reakcija.

– Volio bih da je izvještaj gradonačelnika malo obuhvatniji, konkretniji. Možemo ovdje raspravljati o vašem radu kako god želimo, ali zadnji izbori su rekli sve. Niste honorirani zbog bazena ili kružnih tokova, ali kažnjeni ste zato što nije počela Aglomeracija, za Kučki most, za asfaltnu bazu, za prometnice u ruralnim dijelovima… Na kraju, vi imate pet v.d. pročelnika. Jesu li oni to zato što nisu kompetentni ili iz nekog drugog razloga? Naravno da se postavlja pitanje radi li se o rizičnom upravljanju gradom – kazao je Damir Šimunić (SDP).

Bilo je još reakcija, najaktivniji su u svemu tome bili Mario Zdelar iz SDP-a i Tomislav Jakovljević iz Živog zida, no izvješće je na koncu usvojeno. I moglo se prijeći na sljedeće točke.

Rasprave je bilo i o izvješću o radu davatelja javne usluge VG Čistoća d.o.o., pri čemu su iz oporbe prigovarali što u njemu ima previše konstrukcija “nadamo se” i “očekujemo”, a premalo konkretnih brojki, detalja…

– Ovo je izvješće kakvo propisuje zakon, ovdje ne govorimo o poslovanju VG Čistoće, nego o izvješću o radu davatelja javne usluge – pojasnio je direktor VG Čistoće Ivan Rak.

Donesen je i prijedlog Odluke o kreditnom zaduženju, budući da je grad podigao kredit od 13 milijuna kuna za energetsku obnovu osnovnih škola Vukovine i Nikole Hribara.

– Nevjerojatno je da se toliko novca troši na dvije škole, dok istovremeno u drugim krajevima Hrvatske istu stvar rade na puno više škola, za puno manji ili jednak novac – istaknuo je Damir Šimunić.

Odgovorio je pročelnik Domagoj Ilečić.

– Ovim projektom i svim projekcijama troškova bavila se struka, a ja vas uvjeravam da je korištenje bilo kakvih sredstava iz europskih fondova podložno najstrožim kontrolama koje postoje u sustavu javne uprave. Imali smo sedam različitih ponuda za provedbu ovog projekta i potvrdilo se da procjenjene cijene odgovaraju tržišnih cijenama – kazao je Ilečić.

Bez problema je prošao prijedlog da se ulica koja prolazi uz novoizgrađeni sortirni centar Hrvatske pošte nazove Poštanska ulica, a rasprave je bilo oko prodaje gradskog udjela u staroj zgradi škole u Novom Čiču.

– Tek kad nam se ugovor da na uvid, možemo donijeti odluku. Bez toga ne znamo za što dižemo ruku – zatražio je Mario Pejak iz SDP-a.

Donesene su i izmjene prostornog plana uređenja Velike Gorice, a odmah nakon toga i prijedlozi odluka o zasebnom stavljanju izvan snage Detaljnog plana uređenja Velika Gorica sjever I i sjever II. Gradonačenik je predstavio i prijedlog Zaključka o davanju ovlaštenja gradonačelniku za potpisivanje Sporazuma o zajedničkoj suradnji Grada Velike Gorice te Općina Kravarsko, Orle, Pisarovina, Pokupsko i Rugvica na projektu “Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima”, a sjednica je završila prijedlogom Zaključka o izmjeni Zaključka o izboru članova Odbora za izbor i imenovanja, u kojem će Damir Slojšek zamijeniti Marka Šimca.

Politika

Poskupljenje cigareta, alkohola, ali i slatkih bezalkoholnih pića

U četvrtom krugu porezne reforme po prvi puta Vlada uvodi porez na slatka pića, rasti će cijene alkoholnih pića, a cigarete će najvjerojatnije poskupiti za dvije kune

Objavljeno

on

U Hrvatskoj puši gotovo svaki treći građanin, a zbog visokih troškova liječenja od bolesti koje se uzrokuju pušenjem Ministarstvo zdravstva je za povećanje cijena cigareta i alkohola. Prema prijedlogu novog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju povećanje cigareta bi trebalo biti 50 posto s čime se ministar financija Marić nije složio, a konkretan prijedlog biti će iznesen krajem godine, iako se nazire poskupljenje cigareta za dvije kune!

Što povećanje trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje znači? Vrlo jednostavno, ako ste nepušač onda baš ništa, osim što ćete vrlo vjerojatno osjetiti manje dima oko sebe,budući da bi povećanje cijena moglo presuditi određenom broju pušača, koji bi demotivirani povećanim mjesečnim troškovima, a da ne spominjemo troškove na godišnjoj razini, mogli odustati! Naime, ako pušite, za svoje ćete pušačke potrebe morati izdvojiti i dvije kune više nego do sada. Svi pušači se s nostalgijom sjećaju vremena kada je kutija cigareta koštala samo 11 kuna. U aktualnom, četvrtom krugu poreznih reformi novost je poskupljenje cijena slatkih bezalkoholnih pića, a zašto? Naime, riječ je, između ostalog o mjeri za borbu protiv pretilosti koja je posebno proširena među mladima.

Inače, trošarina na duhanske proizvode posljednji je put povećana krajem 2018. godine. Tada su cigarete u prosjeku  također poskupile za dvije kune. Koliko će poskupiti alkohol i slatka bezalkoholna pića, još nije poznato, no neminovno je da će do povećanja cijena do kraja godine doći.

Nastavi čitati

Politika

EU Hrvatskoj daje ‘zeleno svijetlo’ za Schengen

Nakon šest godina članstva RH u Europskoj uniji, Hrvatska bi uskoro, prema neslužbenim informacijama iz Bruxellesa, mogla konačno postati dio Schengen zone. Zašto nam je to bitan iskorak, i u čemu će nam ova promjena donijeti olakšanje?

Objavljeno

on

Znate li što je Schengen?

Područje na kojem se kod prelaska granica ne pregledavaju putovnice, takozvano “područje Schengena”, jedan je od temelja europskog projekta. Od osnivanja 1995. godine, kada su na tom području ukinute kontrole granica, sloboda kretanja diljem Europske unije postala je stvarnost. Ovo pravo europskog demosa olakšava putovanja mnogim turistima i poslovnim ljudima.

Podsjetimo, Schengen trenutno obuhvaća 26 država, od čega su 22 države unutar EU i četiri izvan nje (Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn). Šest država članica EU nisu dio Schengena: Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje su odlučile same upravljati vlastitim graničnim prostorom, te Bugarska, Hrvatska, Cipar i Rumunjska, koje tek trebaju postati dio Schengena.

Hrvatski ulazak u Schengen jedan je od prioriteta hrvatske vanjske politike, na čemu se paralelno radi na političkom i tehničkoj razini. Premijer Plenković postavio je za cilj da Hrvatska uđe u Schengenski prostor do 2020. godine, odnosno do hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Iz Europske komisije Hrvatskoj stigle pristižu zasad još neslužbene informacije kako smo kao članica ispunili sve tehničke uvjete za pristup schengenskom prostoru, doznaje Večernji list.

Kako Komisija uskoro prekida s radom u ljetnim mjesecima, službena se potvrda očekuje u rujnu. Time su Hrvatska i prvenstveno MUP, završili iznimno opsežan i dugotrajan postupak prilagodbe i ispunjavanje tehničkih uvjeta za ulazak u schengenski prostor. No da bi se zaista i ušlo u Schengen, loptica se prebacuje na političko polje jer tu odluku mora odobriti Vijeće EU, odnosno sve njezine članice, a tu se najviše insinuira na Sloveniju.

Naime, treba imati na umu da unatoč ovom napretku, odgovor EU na pitanje ulaska u Schengen još uvijek nije 100 posto ‘DA’! Naime, Rumunjska i Bugarska koje su prije nas zadovoljile kriterije, još nisu ušle u Schengen zbog političke situacije. Hrvatskoj bi u tom smislu, kao što smo prethodno spomenuli, problem mogla predstavljati susjedna Slovenija, otkuda su u više situacija najavljivali kako će svoj pristanak vezati uz hrvatsko prihvaćanje i primjenu arbitražne odluke.

Nastavi čitati

Politika

Stižu novi investitori! Vijeće za prodaju zemljišta u Radnoj zoni Rakitovec

Budući da nema investitora zainteresiranih za kupnju sve 34.000 kvadratnih metara, odlučili smo podijeliti ovu nekretninu na manje dijelove i prodavati za 79,80 kuna po ‘kvadratu’, rekla je privremena pročelnica Elizabeta Stipetić

Objavljeno

on

Kraće nego inače trajala je sjednica Gradskog vijeća u četvrtak, ali na njoj su donesene neke vrlo važne odluke za budućnost i razvoj Velike Gorice. Naime, pred vijećnicima se našla točka Prijedlog Odluke o prodaji nekretnina u vlasništvu Grada Velike Gorice u Radnoj zoni Rakitovec, prostoru namijenjenom za investitore svih vrsta.

– U gradskom vlasništvu je oko 34.000 četvornih metara zemljišta. Budući da nema zainteresiranih investitora za tako veliku površinu, ona je podijenjena na manje dijelove, budući da za takve parcele postoji interes. Gradskom vijeću predlažemo da se u prodaju krene po cijeni od 79,80 kuna po kvadratnom metru – pojasnila je Elizabeta Stipetić, privremena pročelnica Upravnog odjela za lokalnu samoupravu.

Žučnih rasprava po tom pitanju nije bilo.

– Predlagali smo još davno da se mora unaprijed napraviti elaborat, vidjeti tko bi se čime bavio, koliko bi to bilo isplativo i postaviti neke rokove, ali tad je to odbijeno. Sad vidim da je ubačen uvjet da se u roku dvije godine prostor mora dovesti u funkciju, a to pozdravljam, jer ovako postoji mogućnost daljnje preprodaje, što smo željeli izbjeći – rekao je Mario Zdelar iz SDP-a.

– Šest godina je prošlo otkad su neka zemljišta prodana, a ništa se ne događa. Neizgrađeno je negdje oko 21 hektar, zato pozdravljamo ovu odluku i mi ćemo je podržati. Međutim, i dalje vjerujemo da bi bilo bolje to zemljište investitorima dati u najam, pod određenim uvjetima, primjerice da se zaposle Velikogoričani – nadovezao se njegov stranački kolega, dopredsjednik vijeća Damir Šimunić.

U ime grada odgovorio je pročelnik Domagoj Ilečić.

– Zemljište o kojem govorimo 2015. godine bilo je zakupljeno od strane jednog investitora, koji je potpisao predugovor s Gradom i trebao je raditi jednu tvornicu parketa. Međutim, zbog izvanrednih gospodarskih okolnosti  kod investitora, taj predugovor je otkazan. Srećom, ta će se zona vrlo brzo popuniti, budući da vlada velik interes – najavio je Ilečić.

Pojasnio je i kako je Grad već nekoliko puta tražio ustupanje državnog zemljišta u toj zoni, no dosad nije došao pozitivan odgovor. Oporbeni vijećnici pozvali su na upornost, sa željom da se to riješi na korist naše sredine, a na kraju priče prijedlog je usvojen s 21 glasom za i jednim suzdržanim.

Kao i najčešće u ovakvim prilikama, sudržan je bio Tomislav Jakovljević, koji je prvi put na Vijeću pojavio kao član nove stranke. Još na posljednjoj sjednici predstavljao je Živi zid, ali to više nije tako…

– Za riječ se javio vijećnik Jakovljević iz… Stranke Ivana Pernara, zar ne? – prozvao ga je pitanjem predsjednik Vijeća Neven Karas, na što je Jakovljević potvrdno kimnuo glavom.

– Stvarno? Nije više Živi zid? – čula su se pitanja s obje strane vijećnice, na što je Jakovljević odgovorio slijeganjem ramenima i smiješkom, pa su se nasmijali i svi vijećnici.

– Prolazim teške trenutke svoje političke karijere, nije lijepo da mi se smijete – opet sa smiješkom rekao je Jakovljević, što je izazvalo još malo smijeha u vijećnici, samim time i nešto opuštenije atmosfere…

Točka o kojoj je Jakovljević govorio bila je ona o zbrinjavanju pasa na području općine Orle, ali i potpisivanju aneksa ugovora s Veterinarskom stanicom Velika Gorica. Bez ikakve rasprave prošle su posljednje dvije točkne dnevnog reda, odluka o Prijedlogu Zaključka o potpisivanju Ugovora o upravljanju sportskim objektima između Grada Velike Gorice i Ustanove za upravljanje ŠRC-om Velika Gorica te odluka o Prijedlogu Zaključka o razrješenju i izboru člana u Odbor za društvene djelatnosti, nakon čega su svi vijećnici pozvani na zajednički ručak.

Sljedeći put vijećnici će se sastati na jesen, nakon godišnjih odmora.

Nastavi čitati

Reporter 384 - 25.07.2019.

Facebook

Izdvojeno