Povežite se s nama

Gospodarstvo

Gorički poduzetnici u 2019. godini šesti u Hrvatskoj po ukupnim prihodima i neto dobiti

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici, u 2019. godini, iznosila je 7.260 kuna

Objavljeno

na

Poduzetnici Velike Gorice, njih 1.768, u 2019. godini imali su 12.924 zaposlenih, što je u odnosu na 2018. godinu povećanje broja zaposlenih za 649 ili 5,3 posto.

U razdoblju od 2010. do 2019. godine, poduzetnici Velike Gorice ukupne su prihode povećali za 220,1 posto, s ostvarenih 6,3 milijarde kuna u 2010. godini, na gotovo 14,0 milijardi kuna u 2019. godini. Konsolidirani financijski rezultat u 2019. godini u iznosu od 558,7 milijuna kuna, 16,3 posto je veći u odnosu na 2018. godinu. Prosječna mjesečna neto plaća obračunana zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici, u 2019. godini, iznosila je 7.260 kuna i 22,5 posto je veća u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću obračunanu zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem na području Zagrebačke županije (5.927 kuna) i 24,8 posto veća u odnosu na prosjek na razini zaposlenih kod poduzetnika u RH (5.815 kuna).

Veliki je udio poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u broju poduzetnika Zagrebačke županije, i to u broju poduzetnika 19,6 posto, u broju zaposlenih 20,6 posto, u ukupnim prihodima 24,1 posto, u dobiti razdoblja 22,9 posto te u izvozu 16,5 posto. U usporedbi s poduzetnicima u drugim gradovima i općinama RH, poduzetnici Velike Gorice su šesti po ukupnim prihodima i neto dobiti, osmi po broju zaposlenih i deveti po broju poduzetnika.

Među poduzetnicima sa sjedištem u Velikoj Gorici, prema ukupnim prihodima u 2019. godini, prvi je LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d. s 5,9 milijardi kuna (udio od 42,0% u ukupnim prihodima poduzetnika županije). Društvo je ostvarilo i najveću dobit razdoblja, u iznosu od 345,9 milijuna kuna te imalo najviše zaposlenih (2.266). Druga po visini prihoda je ZUBAK GRUPA d.o.o. Najveći izvoznik je Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o., sa 758,5 milijuna kuna prihoda od izvoza.

Gospodarstvo

Plaće rasle gotovo 10 % u godinu dana, ali u prosincu blagi pad

U odnosu na prošlu godinu plaće su osjetno porasle.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Artful Homes/Pexels.com

Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac 2025. iznosila je 1.494 eura. Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na studeni to je nominalno 0,3 % manje, ali je realno zabilježen blagi rast od 0,1 %. Usporedba s prosincem prošle godine pokazuje znatno veći pomak, neto plaće su nominalno porasle za 9,8 %, a realno za 6,3 %.

Prosječna bruto plaća iznosila je 2.087 eura. U odnosu na mjesec ranije nominalno je pala za 0,3 %, dok je na godišnjoj razini porasla za 11,2 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.280 eura. To je 0,2 % više nego u studenom i 10,7 % više nego godinu ranije.

Najviše prosječne neto plaće isplaćene su u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, 2.835 eura, dok su najniže zabilježene u proizvodnji odjeće, gdje je prosjek iznosio 942 eura.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Piletina, milijuni i podjele: kulminacija nezadovoljstva seli na zagrebačke ulice

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu, a najavljen je veliki prosvjed u Zagrebu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Adorable fluffy chick standing on wooden surface in sunlight. Perfect for spring themes.
Foto: Pexels.com

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu. Nakon tribine na kojoj su sudjelovali predstavnici ministarstava, lokalne vlasti i investitora, jasno je da projekt i dalje dijeli javnost. Donosimo ključne poruke i što slijedi, uključujući najavljeni prosvjed.

Na tribini 16. veljače u Sisku, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, sudjelovali su predstavnici nadležnih institucija, lokalne samouprave, građanskih inicijativa i investitora.

Ministar David Vlajčić poručio je da je jačanje domaće proizvodnje prioritet, istaknuvši kako je Hrvatska oko 84 posto samodostatna u proizvodnji piletine. Dodao je da su investicije dobrodošle, ali ne smiju ugroziti stabilnost sektora ni kvalitetu života lokalne zajednice.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir upozorila je na potrebu kumulativne procjene utjecaja projekta na okoliš i poljoprivredu, uključujući tlo, vode, emisije i rizik od poplava. Posebno je istaknula blizinu skladišta plina Okoli te mogući utjecaj na Park prirode Lonjsko polje, kao i potencijalne posljedice za male i srednje proizvođače.

S druge strane, iz tvrtke Premium Chicken Company poručuju da se projekt planira provesti u skladu sa svim zakonskim i ekološkim standardima te da su predviđene moderne tehnologije koje smanjuju utjecaj na okoliš. Ističu kako investicija donosi nova radna mjesta i jačanje domaće proizvodnje, uz poštivanje svih propisanih procedura.

U međuvremenu se u Zagrebu priprema veliki prosvjed protiv najavljenog megaprojekta. Organizatori, među kojima su udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija te lokalne inicijative, pozivaju građane da im se pridruže 21. veljače u 10 sati na Trgu kralja Tomislava.

Poručuju kako žele jasno izraziti protivljenje projektu koji nazivaju „pilićarskom ekobombom“. Tvrde da bi planirani zahvati mogli imati ozbiljne i dugoročne posljedice za okoliš, kvalitetu zraka, vodne resurse i život lokalnih zajednica.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

EU steže pravila – Shein i Temu pod povećalom

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karolina Grabowska/pexels.com
Foto: Karolina Grabowska/pexels.com

Europska unija odlučila je ukinuti dosadašnje izuzeće od carinskih davanja za pošiljke vrijednosti do 150 eura.

Takvo što je godinama omogućavalo kupcima naručivanje robe s platformi poput Shein i Temu bez dodatnih troškova pri ulasku u EU.

Nova pravila stupit će na snagu u srpnju 2026. godine, a predviđaju uvođenje fiksne carinske pristojbe od oko tri eura po paketu. Mjera će se primjenjivati na male pošiljke koje dolaze izvan Europske unije, ponajprije iz Kine, odakle dolazi velik broj narudžbi s popularnih online platformi.

Prema procjenama europskih institucija, ovakav sustav izbjegavanja carina za pošiljke manje vrijednosti dovodi do neravnopravnog položaja domaćih trgovaca. Također dovodi i do otežane kontrole kvalitete i sigurnosti proizvoda koji ulaze na europsko tržište.

Cilj novih pravila je izjednačiti tržišne uvjete između europskih i izvan-europskih prodavatelja te pojačati nadzor nad robom koja ulazi u EU.

Za kupce u Hrvatskoj i ostalim državama članicama to znači povećanje troškova za manje narudžbe izvan EU. To bi moglo usporiti naručivanje s platformi Temu i Shein koje su u kratkom roku stekle gotovo kultni status.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Novi podaci HZZ-a za Veliku Goricu, evo koja su zanimanja najtraženija

Rast nezaposlenosti na mjesečnoj, ali pad na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Na području Velike Gorice krajem siječnja 2026. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 905 nezaposlenih osoba, što je 3,7 % više nego mjesec ranije. U odnosu na siječanj 2025. godine, broj nezaposlenih je ipak manji za 9,5 %.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije je zaposleno 71 osoba, a najviše novih radnika našlo je posao kao prodavači i prodavačice.

S druge strane, poslodavci su prijavili 222 slobodna radna mjesta. Među zanimanjima koja se najviše traže prednjače poštari (27 mjesta), čistači (16) i medicinske sestre i medicinski tehničari opće njege (13).

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija dodjeljuje sredstva za razvoj poduzetništva

Gradovi i općine! Iskoristite sredstva za gospodarske zone i poduzetničkih inkubatore.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija će ove godine gradovima i općinama dodijeliti milijun eura za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora.

Sredstva mogu iskoristiti za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture te komunalnih vodnih građevina do zone i u zoni, kao i za uređenje okoliša.

Također, sredstva se dodjeljuju i za izgradnju i opremanje poduzetničkih inkubatora i njihovih okoliša.

Maksimalno ostvariv iznos potpore je 150 tisuća eura, a postotak sufinanciranja ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine.

Županijski poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. Studenoga.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno